VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g86 8/6 api 21-23
  • Te taviri o te ohipa aro

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te taviri o te ohipa aro
  • A ara mai na! 1986
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • O te feia pohe anei te tumu?
  • Te taviri o te ohipa aro
  • A haapae i te ohipa hiˈohiˈo
  • Te peu tahutahu
    A ara mai na! 2014
  • Tahutahu
    Haaferuriraa i nia i te mau Papai
  • Te parau haavare nei te mau demoni e te ora nei â te feia pohe
    Te feia pohe: E nehenehe anei e tauturu aore ra e hamani ino mai? Te ora noa ra anei ratou?
  • Te ohipa maere a te peu hi‘ohi‘o
    A ara mai na! 1986
Ite hau atu â
A ara mai na! 1986
g86 8/6 api 21-23

Te taviri o te ohipa aro

MEA PAPU mau e e horoa te mau puai hau atu i te natura nei, i te mana no te tahi mau taata ia nehenehe ratou e rave i te mau ohipa maere. Te parau ra o Brian Inglis e: “I teie nei, fatata i te fariihia te mau ohipa maere matau-ore-hia e tatou nei (paranormaux) i te Moyen âge, te tau i parauhia ˈi e hoê â huru teie mau ohipa maere e te tahi atu mau puai o te natura, noa ˈtu â ïa e eita teie mau ohipa maere e nehenehe e itehia na mua ˈˈe.”

No hea mai taua mau mana maere ra? Tau tausani matahiti i teie nei te tiaturi-papu-raa te rahiraa o te taata e e te ora ra te nephe (varua) o te mau taata pohe i roto i te ao varua. Te tiaturihia nei e o teie mau nephe o te feia pohe, o ratou te tumu o te mau ohipa maere matau-ore-hia e tatou nei. Mai te reira mau râ anei?

O te feia pohe anei te tumu?

Mai te peu eita te feia pohe e taa faahou i te haapaoraa, mai te peu e ua pohe mau ratou, e ere ïa o ratou teie mau puai aro e tapuni ra i muri mai i te ohipa hiˈohiˈo. Inaha, eaha te huru o te feia pohe?

No nia i te parau o te poieteraahia i te taata, te parau ra te mau Papai e: “Riro aˈera te taata ei taata (nephe) ora.” (Genese 2:7). A tapao na e aita roa ˈtu teie irava e parau ra e ua horoahia te hoê nephe no te taata ei tuhaa no to ˈna tino. Aita, te faaitehia ra râ e te nephe ra, o te taata iho â ïa. Eaha ïa te ohipa e tupu ia pohe te taata?

Ua tohu mai te Bibilia no nia ia Iesu Mesia e: “Ua manii ia ˈna to ˈna varua e tae noa ˈtura i te pohe.” (Isaia 53:12). E no nia i te taata atoa, te haapapu maira te mau Papai e: “O tei (nephe) rave i te hara ra, o te pohe ïa.” (Ezekiela 18:4, 20). E pohe pauroa te mau nephe [taata] no te mea ua noaa ia ratou te reira na roto i te hara a te taata matamua o Adamu, tei riro ei taata hara na roto i to ˈna faaroo-ore-raa i te Atua. No reira te parau ra te Bibilia e: “E utua te pohe no te hara.” (Roma 5:12; 6:23). No reira, ia pohe anaˈe te taata, e pohe atoa ïa te nephe, oia hoi te taata e to ˈna mau huru atoaa.

No reira, e nehenehe anei te feia pohe e paraparau mai i te feia ora? Te pahono nei te Bibilia e: “Te hoˈi nei oia [te taata] i to ˈna ra repo; mou roa ˈtura ta ˈna i opua i taua mahana ra.” Te haapapu atoa nei oia e: “E ore hoi tei pohe e haamaitai mai ia Iehova; e te feia atoa e reva i raro i Hade ra! E haamaitai râ matou [te feia ora] ia Iehova.” — Salamo 146:4; 115:17, 18, ua amuihia mai teie parau [te feia ora] ia au i te tatararaa farani Votre Bible.

I te mea e eita te feia pohe e nehenehe e haamaitai i te Atua, inaha ‘ua mou ta ratou opuaraa’, eita ratou e nehenehe e paraparau mai i te feia ora e eita atoa hoi o ratou te tumu no te mau ohipa maere matau-ore-hia e tatou nei. Teie râ, na vai e faatupu nei i taua mau ohipa maere ra?

Te taviri o te ohipa aro

E ere te taata te huru ora teitei roa ˈˈe i nia i te mau mea atoa. Te faaite nei te Bibilia e na mua ˈˈe i te poieteraahia te tane e te vahine, ua poiete aˈena te Atua i te mau tamarii varua e rave rahi, oia hoi te mau melahi ite-ore-hia (Ioba 38:4, 7). I muri roa iho, haamata aˈera te hoê o ratou i te patoi i te Atua, tae roa ˈtu i te pari-haavare-raa ˈtu ia ˈna, e riro mai nei oia ei Satani (patoi) e ei Diabolo (pari haavare). I muri iho, ua apiti atu te tahi mau tamarii varua ia Satani te Diabolo i roto i ta ˈna orureraa, riro mai nei ratou ei faanahonahoraa o te mau melahi orure hau, aore ra demoni. E ere anei o taua mau demoni ra te tumu o te mau ohipa maere matau-ore-hia tei taaihia i te ohipa hiˈohiˈo?

Oia! Na mua ˈˈe i te diluvi, e nehenehe ta taua mau “tamarii a te Atua” ra e faariro ia ratou ei taata no te ora i nia i te fenua (Genese 6:1, 2; Iuda 6). Mai te taime râ i hoˈi ai ratou i roto i te ao varua, ua taotiahia ïa to ratou mau auraa e te taata na roto i te mau ohipa maere matau-ore-hia o tei tupu pinepine i roto i te aamu o te taata nei.

E paraparau mai te mau demoni i te mau metua e te mau hoa o te feia pohe, e te faatiaturi nei ratou na roto i te haavare e te ora noa ra te taata pohe i te tahi vahi i roto i te ao varua. E ohipa ohie roa na te mau demoni ia rave i te huru o te feia i pohe, no te mea e nehenehe ratou e hiˈopoa maitai mai i te feia ora. E nehenehe ta ratou e rave mai i te hohoˈa e te mau huru atoa o te hoê taata, tae noa ˈtu i to ˈna reo e ta ˈna huru paraparau.

E uiui paha ïa outou e, e te mau melahi haapao maitai ïa, e paraparau mai anei ratou i te taata i to tatou nei mau mahana? Parau mau, ua faaohipa te Atua i te mau melahi i te matamua ra no te paraparau e te taata. I to tatou nei râ tau, te vai ra ia tatou nei te Bibilia taatoa, te buka faaohipahia e te Atua no te paraparau mai ia tatou na roto i te hoê ravea ohie e te tano maitai (Timoteo 2, 3:16, 17). I roto i te mau api o te Bibilia, te opani etaeta nei te Atua ra o Iehova i te taata ia tamata i te paraparau atu e te mau varua.

Na roto mai i te vaha o ta ˈna peropheta ra o Isaia to te Atua parauraa mai e: “E ia parau mai ratou ia outou e, E imi tia i te taura e te hiˈohiˈo; i te feia tei roto te parauraa ra, o tei mutamuta ra; eiaha te taata e imi i to ratou iho atua? e imi tia ˈtu ratou i tei pohe i te parau o te taata ora ra? Ei te ture, ei te parau ta ratou e imi; ia ore ia faaau i ta ratou parau i taua parau ra, no te poiri ïa i na reira ˈi ratou ra.” — Isaia 8:19, 20.

Eita ïa e maerehia i te mea e ua horoa mai te Atua i te mau faaueraa taa maitai i te mau Iseraela ia ore ratou ia rave i te ohipa hiˈohiˈo. I to ratou taeraa ˈtu i te Fenua tapuhia, ua faaara ˈtu te Atua ia ratou e eiaha ratou e rave i te mau “peu faufau” a te nunaa Kanaana (Levitiko 18:3, 30). E itehia te hoê tabula no taua mau peu ra, aore ra mau ohipa, i roto i te Deuteronomi 18:10, 11. Te parauhia ra no te pifao, te hiˈo ata, te imiraa i te mau tapao, te hiˈohiˈo, te hebere, te uiuiraa i te feia pohe e te taura.

A haapae i te ohipa hiˈohiˈo

Ia hiˈo-noa-hia, e ere taua mau “peu faufau” ra i te mea ino roa. Te vai ra râ te hoê ati i muri mai. Mai te aha ïa te huru? Te feia e rave nei i teie mau peu, te tuu ra ïa ratou ia ratou i raro aˈe i te mana o te mau demoni. Na te huru viivii, te faufau i te pae no te taatiraa pae tino e te ino o te mau ati Kanaana hoi e haapapu maira i te reira.

I to tatou nei tau, hoê â huru ati te roohia i te feia e anaanatae nei i te mau ohipa maere tei matau-ore-hia e tatou nei. E nehenehe teie mau mea e riro mai ei arainu no te hutiraa ia ratou i roto i te marei a te mau demoni. Mea ohie roa ia ite i te mau parau e faaite mai nei e ua taaihia te taatiraa tia ore o te tino e te taparahiraa taata i te mau ohipa hiˈohiˈo o to tatou tau. E tia roa ïa ia outou ia haapao maitai i teie faaararaa.

Te faaite mai nei te faaueraa ta te Atua i horoa i te mau Iseraela i te hoê tumu faufaa roa ˈˈe ia haapaehia te ohipa hiˈohiˈo. E taio tatou e: “O te feia atoa hoi i rave i te reira ra mau peu, e feia faufau ïa na Iehova.” (Deuteronomi 18:12). Te haapapu nei te mau kerisetiano tei faauruahia e te Atua no te papai i te Bibilia i teie parau mau tumu. Te tuu ra te aposetolo Paulo i te ohipa “tahutahu” i roto i te mau “ohipa a te tino [viivii] nei”. (Galatia 5:19, 20.) Ua papai atoa te aposetolo Ioane i te faaararaa a te Atua e faaite mai e te feia “tahutahu ra (...) e tuhaa ta ratou tei te roto auahi e te gopheri e ama ra: oia te piti o te pohe ra”. — Apokalupo 21:8.

Te manaˈo ra paha vetahi pae e aita e ino ia hauti e te hoê taoˈa mai te iri oui-ja ra te huru. Teie râ, i te fenua Beretane, ua ite te hoê pupu feia faahoro pereoo uta taata, tei hauti hoi i te reira i te taime faafaaearaa, e ua taui rii mǎrû noa to ratou huru te tahi e to te tahi. Ua riro mai te tahi pae ei taata iria e mea huru ê roa hoi. E ite-atoa-hia taua ohipa huru ê ra i nia i ta ratou huru faahororaa i to ratou pereoo. Ua parau ratou e aita ratou e taa ra e no te aha râ ratou e hinaaro ai e faaû atu i nia i te mau pereoo e tere maira na te tahi pae mai.

Ua ino roa te upoo o te hoê vahine hauti i te iri oui-ja, no te mea e manaˈonaˈo noa oia i te tau tahito. Ua manaˈo o ˈna e ua here oia i te hoê taata tei pohe e toru senekele na mua ˈtu. Ua imi onoono oia i te ravea no te aparau atu ia ˈna. Ua aratai to ˈna feruriraa maamaa ia ˈna ia haapohe ia ˈna iho na roto i te taotoraa i nia i te hoê tereraa pereoo auahi. Ua ite te mau mutoi tei titorotoro no nia i taua ohipa ra i roto i te buka i reira to ˈna tapaoraa i to ˈna mau manaˈo e te hinaaro ra taua vahine ra e haapohe ia ˈna no te haere atu e farerei i tei herehia e ana.

No reira, noa ˈtu â ïa e te manaˈo ra outou e eita outou e pee ohie noa i te ohipa hiˈohiˈo, a haapao maitai! A pee i teie aˈoraa bibilia e: ‘E haapao maitai, e faaitoito.’ A haamanaˈo e o vai te tapuni ra i muri mai i te ohipa hiˈohiˈo: “Te hahaere nei hoi to outou enemi o te Diabolo, mai te liona uuru ra, i te imiraa i te taata e pau ia ˈna ra.” (Petero 1, 5:8). A haapao maitai eiaha outou ia riro mai mai taua “taata” ra!

Te vai mau nei te Diabolo e ta ˈna mau demoni, e e nehenehe mau ta ratou e ohipa mai i nia i te oraraa o te hoê taata. Ta te tumu parau ïa i mua nei e faaite mai.

[Nota i raro i te api]

a No te mau haamaramaramaraa hau atu, a hiˈo i te buka ra Teie oraraa aita ˈtu anei?.

[Parau iti faaôhia i te api 23]

Ua manaˈo oia e ua here oia i te hoê taata tei pohe e toru senekele na mua ˈtu.

[Hohoˈa i te api 22]

Te aparau ra anei ratou e te feia pohe?

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono