Te tamaˈi aore ra te hau no outou atoa teie tumu parau
Eaha te tamaˈi?
“Ua riro te tamaˈi ei hoê tuhaa i roto i te faanahoraa o te ao faanahohia e te Atua. Aita anaˈe te tamaˈi, eita te ao e haere i mua e e topa oia i roto i te nounou taoˈa.” — Helmuth von Moltke, faatere hau heremani.
“Faaore i te tamaˈi hoê â ïa e te tamataraa i te faaore i te mau faaohuraa o te natura.” — Joseph Goebbels, faatere hau nazi i te pae no te Haaparareraa e te Faaiteraa.
‘E politita’ — Lénine, taata politita rusia.
“Te haapeapearaa hoê roa a te arii. Ia hiˈo oia i te hau mai te hoê noa tau faafaaearaa tamaˈi ia nehenehe oia ia faanaho maite i te mau tabula tamaˈi e ia titau i te ravea no te haamanuïa i te reira.” — Nicolas Machiavel, taata parau philosopho e taata politita italia.
Eaha te hau?
“Te hoê tau hau i rotopu e piti tau aroraa.” — Ambrose Bierce, papai vea marite.”
“Te hoê tupuraa aita e ravea faahou, no te mea ua rahi roa te huiraatira e na te tamaˈi e tamata i te faaafaro.” — Cyril Connolly, papai parau beretane.
“Te hoê moemoeâ e ere roa ˈtu i te mea nehenehe.” — Helmuth von Moltke.
EAHA to outou manaˈo i te taioraa i teie mau parau i faahitihia? Te ite ra anei outou i te hoê manaˈo tâhitohito no nia i te tamaˈi e te hau? Te ite ra anei outou e, no te rahiraa o te taata, no te mau faatere hau e te feia politita iho â râ, mea iti roa te faufaa o te ora ia ore noa râ to ratou iho ora e haafifihia? Teie râ, noa ˈtu tei hea to outou fenua, e hinaaro mau outou e ora i roto i te hoê ao te vai ra te hau e te au-maite-raa.
I roto i te mau matahiti e 6 000 o te Tuatapaparaa, ua haapohe te tamaˈi i te mau hanere milioni taata, e noa ˈtu te hiˈoraa o na tamaˈi rahi e piti, e moemoeâ noâ te hau e te au-maite-raa. Na nia ˈˈe, aita i maoro aˈenei ua papai o Gwynne Dyer i roto i ta ˈna buka Te tamaˈi (beretane): “I roto i na matahiti hopea o te piti o te tamaˈi rahi, ua hau te hoê milioni taata tei pohe i te mau avae atoa. Mai te peu e faatupu te mau nunaa puai hoê noâ taime faahou i te tamaˈi ma te faaohipa i ta ratou mau mauhaa atoa, e maraa ïa te numera o te feia pohe i nia i te hoê milioni i te mau minuti atoa.” E ia opua noa ˈtu te mau nunaa puai atomi i te tamaˈi, e titorotoro anei ratou i te manaˈo o te huiraatira? Ua faaite mai te tuatapaparaa e ere te reira tei matauhia e ratou.
Ia hiˈopoa tatou i te mau tamaˈi no mutaa iho e te tupuraa o te hoê ati rahi i mua ia tatou, e uiui iho â tatou ia tatou iho: Eaha te mau tumu o te tamaˈi? E nehenehe anei tatou e tiaturi e ite tatou i te haamauraa o te hoê hau mau e te papu maitai i to tatou nei mahana, te hoê mea hau aˈe i te hoê tau faafaaearaa i rotopu e piti nau tamaˈi? I te tahi pae, i teie anotau o te atomi, e ere anei te hau papu maitai te hoê noa moemoeâ?