Nsemeriire Kuleka Kuvuga?
OIKAIRE noovuga kumara emyaka nyingi. Oyegondeza omu bugabe obw’okwevugira ekiiruka kyawe. Baitu abanyabuzaale n’abanywani baawe beeraliikiriire kandi nibateekereza ngu osemeriire kuleka kuvuga. Baitu torukwetegereza habwaki nibakweraliikirra.
Na iwe oli omu nyikara niyo emu? Obu kiraaba nukwo kiri, kiki ekisobora kukukoonyera kumanya obu oraaba osemeriire kugumizaamu noovuga?
Omu mahanga agamu, abavugi b’ebiiruka obu bahinguza emyaka ey’etairweho kandi bakagonza kugumizaamu nibavuga, baba basemeriire kubanza kukeberwa kandi bakatunga ebbaruha kuruga hali dakitaali ey’erukubaikiriza kugumizaamu nibavuga. Abakristaayo abaikara omu mahanga ganu bahondera ebiragiro hamu n’encwamu z’ab’obusobozi. (Bar. 13:1) K’obe noikara nkaha, haroho oburagirizi obusobora kukukoonyera kumanya obu oraaba nookyasobora kuvuga kurungi.
WEEKEBIIJE ENVUGA YAAWE
Ekitongole ekimu eky’abakuzire omu myaka oky’omu United States nikigamba ngu abakuzire omu myaka basemeriire kwekaguza ebikaguzo binu:
Nikingumira kusoma obwapa obwa ha ruguudo rundi kuhweza omu bwire bw’ekiro?
Nikingumira kuhinduka kurora omu ndolerwamu hamu n’ebicweka bya motoka yange ebintasobora kurora ninkozesa endolerwamu?
Nikingumira kukozesa obwangu, nk’okwiha ekigere kyange ha murro nkakita ha bbureeki?
Nvuga mpora muno ekitalibaniza abavugi abandi abali ha nguudo?
Habaireho emirundi nyingi obu nkaba ndi haihi kutomera, rundi motoka yange eyemodere rundi ngikurubwire habw’okutomera ebintu?
Abaserikale aba ha nguudo baakanyemerezaaga habw’omulingo nvugamu?
Naakagwijagiraga ninvuga?
Nimmira emibazi ey’esobora kundemesa kuvuga kurungi?
Abanyabuzaale n’abanywani baakangambiire ngu beeraliikiriire ha mulingo nvugamu?
Eky’okugarukamu kyawe obu kiraaba kiri ego ha kimu ha bikaguzo binu rundi bibiri, nikisobora kukwetaagisa kukoramu empindahinduka. Eky’okurorraho, noosobora kucwamu kukeehya ha mirundi ei ovuga kukira muno omu bwire bw’ekiro. Ikara nooyekebera omulingo ovugamu. Noosobora n’okukaguza omuntu ow’orukwikara na uwe rundi munywani kukugambira ha mulingo ovugamu. Obundi noosobora kwongera kugenda kwegesebwa nkooku osobora kuvuga kurungi. Baitu eky’okugarukamu kyawe obu kiraaba kiri ego ha bikaguzo ebirukukira obwingi ebibaziibweho eruguru, kyakubaire kirungi oleke kuvuga.a
HONDERA EMISINGI YA BAIBULI
Nitusobora kukyetegereza ngu titukyaine obukugu obw’okuvuga nk’obwa kara. Kandi ensonga ey’erukukwata ha kuleka kuvuga neesobora kuguma kugibazaaho. Emisingi ya Baibuli neesobora eta kukukoonyera kurora enyikara yaawe omu mulingo omurungi n’okukora encwamu enungi? Teekerezaaho emisingi enu ebiri.
Ba muculeezi. (Nfu. 11:2) Obu tweyongera kukura, obusobozi bwaitu obw’okuhweza, kuhurra, hamu n’emibiri yaitu, byeyongera kuceka. Ekyokurorraho, abantu baingi obu bakura, baleka kuzaana emizaano emu habwokuba bakyetegereza ngu nikyanguha kutunga butandwa. Omusingi nugwo gumu nigukwata na ha kuvuga. Omuntu omuculeezi naija kuleka kuvuga kakuba akyetegereza ngu naasobora kuteeka obwomeezi bwe omu kabi. (Nfu. 22:3) Kandi kakuba abantu abandi batandika kweraliikirra ha mulingo avugamu, omuntu omuculeezi asemeriire kubahuliiriza.—Lengesaniza na 2 Samwiri 21:15-17.
Wetantale kuseesa esagama. (Bir. 22:8) Kakuba omuntu atavuga kurungi naasobora kuhutaaza omuntu rundi kumwita. Kakuba omuntu agumizaamu naavuga noobu kiraaba ngu takyaine obukugu, naaba naateeka obwomeezi bwe hamu n’obw’abandi omu kabi. Kandi kakuba obutandwa buba burugiriire hali uwe, naaba naajunaanwa habw’okuseesa esagama.
Otateekereza ngu abantu nibaija kuleka kukutamu ekitiinisa obu oraleka kuvuga. Yahwe naakugonza habw’emiringo yaawe enungi, ey’erukutwarramu obuculeezi, obwebundaazi, hamu n’okufaaho abandi. Kandi naaraganiza kukuhuumuza n’okukurolerra. (Is. 46:4) Talikulekaho nakake. Nahabweki musabe akukoonyere kukozesa amagezi n’emisingi ya Baibuli obu oraaba nooteekerezaaho kuleka kuvuga.
a Kumanya ebirukukiraho, rora ekicweka “Noosobora Kuhikwaho Obutandwa bw’Ebiiruka?” ekiri omu Awake! eya Agusto 22, 2002.