Watchtower LAIBURALE EYA HA MUKURA
Watchtower
LAIBURALE EYA HA MUKURA
Rutoro
  • BAIBULI
  • EBITABU
  • ENSORROKANO
  • w26 Janwali rup. 2-7
  • Gumizaamu Noofaaho ‘Ekyetaago Kyawe eky’eby’Omwoyo’

Ekicweka kinu tikiine vidiyo yoona.

Otuganyire, haroho ekisobere kyalemesa vidiyo kutandika.

  • Gumizaamu Noofaaho ‘Ekyetaago Kyawe eky’eby’Omwoyo’
  • Omunaara gw’Omulinzi Ogurukurangirra Obukama Bwa Yahwe (OgwʼOkwega)—2026
  • Emitwe Emitaito
  • Ebirukusisana na Binu
  • EMIRINGO ESATU ENKURU EI TURUKWETAAGA
  • NKA PETERO—IKARA NOOLIISIBWA KURUNGI OMU BY’OMWOYO
  • NKA PAULO—IKARA OJWEKERWE OMU BY’OMWOYO
  • NKA DAUDI—IKARA OINE OBULINZI OBW’EBY’OMWOYO
  • GUMIZAAMU NOOFAAHO EKYETAAGO KYAWE EKY’EBY’OMWOYO
  • Yoleka Obwebundaazi Obu Haraaba Haroho Ebintu Ebi Otarukumanya
    Omunaara gw’Omulinzi Ogurukurangirra Obukama Bwa Yahwe (OgwʼOkwega)—2025
  • Yegera Hali Yahwe na Yesu omu Mulingo Oteekereza
    Omunaara gw’Omulinzi Ogurukurangirra Obukama Bwa Yahwe (OgwʼOkwega)—2025
  • Encwamu Ezooleka ngu Nitwesiga Yahwe
    Obwomeezi n’Obuheereza Bwaitu nk’Abakristaayo—Akatabu k’Enso’rokano—2023
  • Serra eby’Okukugarukamu eby’Ebikaguzo Binu
    Puroguramu y’Orusorrokano orw’Ekiro Kimu orw’Omwaka 2025-2026 Oruroho Omuroleerezi w’Ekicweka
Rora Ebirukukiraho
Omunaara gw’Omulinzi Ogurukurangirra Obukama Bwa Yahwe (OgwʼOkwega)—2026
w26 Janwali rup. 2-7

MAACI 2-8, 2026

EKIZINA 97 Obwomeezi Nibusigikirra ha Kigambo kya Ruhanga

Gumizaamu Noofaaho ‘Ekyetaago Kyawe eky’eby’Omwoyo’

EKYAHANDIIKIRWE EKY’OMWAKA 2026: “Baine okusemererwa abo abamanyire ekyetaago kyabo eky’eby’omwoyo.”—MAT. 5:3.

EBI TURAAYEGA

Nitwija kurora omulingo tusobora kugumizaamu nitugasirwa omu byokulya eby’omwoyo, eby’okujwara eby’omwoyo hamu n’obulinzi obw’eby’omwoyo Yahwe ebi atuha.

1. Abantu baine byetaago ki? (Matayo 5:3)

YAHWE akahanga abantu baine ebyetaago ebimu ebikuru. Ekyokurorraho, kusobora kubeisaaho obwomeezi bwaitu nitwetaaga ebyokulya, eby’okujwara, hamu n’oburaaro. Kakuba tuburwaho ebyetaago binu noobu kwakuba habw’akaire kake, obwomeezi nibugumangana. Kwongerra ha kutuhangiramu ebyetaago binu eby’omubiri, Yahwe akatuhanga twine ekyetaago ekindi eky’eby’omwoyo. (Soma Matayo 5:3.) Obu turaaba nitugonza kutunga okusemererwa kwonyini, tusemeriire kumanyirra ekyetaago kinu kandi tugumizeemu nitukifaaho.

2. Nikimanyisa ki ‘kumanya ekyetaago kyaitu eky’eby’omwoyo’? Bazaaho ekyokurorraho.

2 Nikimanyisa ki ‘kumanya ekyetaago kyaitu eky’eby’omwoyo’? Ekigambo ekya kara ekyakozesiibwe kyaleeteraga omuntu kuteekerezaaho omuntu ow’arukusabiriza omwoyo. Ekigambo eki nikituleetera kuteekerezaaho omusabiirizi. Teekerezaaho omuntu omusabiirizi ow’ajwaire ebitengo kandi aikaliire ha ruguudo. Taine maani habw’enjara, naanugwa habw’enzooka ye, naayokebwa omusana kandi ateerwa embeho omu bwire bw’ekiro. Omusabirizi aba naakimanya ngu naayetaaga obukoonyezi kusobora kuruga omu nyikara egi embi. Omu mulingo nugwo gumu, omuntu ow’amanyire ekyetaago kye eky’eby’omwoyo rundi ow’asabiiriza omwoyo, naaba naayetaaga obukoonyezi kusobora kusemezaamu enyikara ye. Nahabweki naaba aine ekihika eky’okukozesa buli kintu kyona eky’eby’omwoyo Yahwe eki aha abo abamugonza.

3. Biki ebi turukwija kubazaaho omu kicweka kinu?

3 Omu kicweka kinu nitwija kubanza kurora eki tusobora kwegera hali omukazi Omufoinikiya ayasabire Yesu kumukoonyera. Ekyokurorraho kinu nikibazaaho emiringo esatu abo abamanyire ekyetaago kyabo eky’eby’omwoyo ei basemeriire kukurakuraniza. Hanyuma nitwija kubazaaho ekyokurorraho ky’omukwenda Petero, Paulo hamu n’Omukama Daudi boona abakaba bali basaija ab’eby’omwoyo.

EMIRINGO ESATU ENKURU EI TURUKWETAAGA

4. Kiki omukazi Omufoinikiya eki akaba naagonza Yesu amukorre?

4 Kiro kimu, omukazi Omufoinikiya akahikirra Yesu. Habwaki? Habwokuba muhara we akaba “naatalibanizibwa muno daimooni.” (Mat. 15:​21-28) Omukazi akateeza amaju kandi yasaba Yesu kumukoonyera. Omukazi onu akooleka emiringo enungi obu yahikiriire Yesu. Weetegereze emu ha miringo egi.

5. Miringo ki omukazi Omufoinikiya ei yayolekere, kandi Yesu akamukoonyera ata? (Rora n’ekisisani.)

5 Omukazi Omufoinikiya akooleka obwebundaazi bwonyini. Habwaki nitugamba tuti? Habwokuba atabiihirwe Yesu obu yakozeseze ekyokurorraho ekyazookere nk’ekirukumulengesaniza n’akabwa akato abantu ab’amahanga aka bayorooraaga omu maka gaabo. Waakwetwaize ota kakuba Yesu yakubaliize ebigambo ebi? Waakubiihiirwe kandi okalekera aho kumusaba obukoonyezi? Omukazi Omufoinikiya ateetwaze omu mulingo ogu. Omukazi onu atooleke obwebundaazi bwonka baitu akooleka ngu naalemeraho. Nitugamba tuti habwokuba akagumizaamu naasaba Yesu obukoonyezi. Habwaki yalemiireeho? Habwokuba akaba naikiririza omuli Yesu. Okwikiriza kw’omukazi onu kukakwataho muno Yesu kandi yacwamu kumukoonyera. Noobu kiraaba ngu Yesu akaba agambire ngu akaba atumirwe kukoonyera Abaisaleeri bonka, akamalirra abingire daimooni kuruga omu muhara w’omukazi onu Omunyaihanga.

Omukazi Omufoinikiya atiize amaju naasaba Yesu obukoonyezi. Yesu hamu n’abegeswa be basatu baikaliire ha meeza nibamuhuliiriza.

Omukazi Omufoinikiya akaba naayetaaga obwebundaazi, okulemeraho, hamu n’okwikiriza kusobora kutunga obukoonyezi obu akaba naagonza (Rora akacweka 5)


6. Kiki eki turukwegera ha kyokurorraho ky’omukazi Omufoinikiya?

6 Na itwe kusobora kufaaho ekyetaago kyaitu eky’eby’omwoyo, tusemeriire kukurakuraniza emiringo niyo emu. Tusemeriire kuba abeebundaazi, abarukulemeraho, kandi abaine okwikiriza okw’amaani. Omuntu omwebundaazi nuwe wenka alemeraho obu aba naasaba Ruhanga obukoonyezi. Tusemeriire kuba n’okwikiriza okw’amaani omuli Yesu Kristo kandi twesige abo abaarukukozesa kutwebembera. (Mat. 24:​45-47) Yahwe na Yesu basemererwa obu tuba abeebundaazi, tukaikara nitubasaba obukoonyezi kandi noobu tuba n’okwikiriza. Obu turaayoleka emiringo enu, nibaija kutukoonyera kandi batwebembere. (Lengesaniza na Yakobbo 1:​5-7.) Hati, leka turole omulingo Yahwe atuhikyaho ebyokulya eby’omwoyo, ebijwaro eby’eby’omwoyo hamu n’obulinzi omu by’omwoyo. Kandi nitwija n’okurora eki tusemeriire kukora kusobora kutunga ebyetaago binu obu nitwegera ha kyokurorraho ky’omukwenda Petero, Paulo, hamu n’Omukama Daudi.

NKA PETERO—IKARA NOOLIISIBWA KURUNGI OMU BY’OMWOYO

7. Petero akaheebwa bujunaanizibwa ki, baitu kiki eki akaba naayetaaga kukora? Soborra. (Abahebburaniya 5:14–6:1)

7 Teekerezaaho ekyokurorraho ky’omukwenda Petero. Akaba omu h’Abayudaaya abaabandize kukyetegereza nkooku Yesu nuwe akaba Masiya, Yahwe ou akaba naakozesa kuliisa abantu be “ebigambo eby’obwomeezi obutahwaho.” (Yoh. 6:​66-68) Yesu obu akaba ahumbuukire kandi atakagarukire omu iguru, akagambira Petero ati: “Liisa entaama zange.” (Yoh. 21:17) Petero akahikiiriza kurungi obujunaazibwa obu kandi Yahwe akamukozesa n’okuhandiika ebbaruha ibiri ezaahikire zaateekwa omu Baibuli. Baitu nabwo, Petero akaba naayetaaga kweriisa omu by’omwoyo. Ekyokurorraho, akeesomesa ebbaruha ezikaba ziterekereziibwe omwoyo ogurukwera, Paulo ezi akaba ahandiikire enyumaho. Petero akagamba ngu ebintu ebimu Paulo akaba ahandiikire bikaba “bigumire kubyetegereza.” (2 Pet. 3:​15, 16) Baitu, Petero aine kuba yalemiireho obu aine okwikiriza ngu Yahwe akaba naija kumukoonyera kwetegereza kurungi n’okuta omu nkora “ebyokulya ebigumire” Paulo ebi akaba atereekereziibwe omwoyo ogurukwera kuhandiika omu bbaruha ze.—Soma Abahebburaniya 5:14–6:1.

8. Petero akeetwaza ata obu yatungire enyetegereza empyaka kuruga hali malaika wa Yahwe?

8 Petero akooleka ngu akaba naikiririza omuli Yahwe kuraba omu kworobera oburagirizi obu yatungire. Ekyokurorraho, Petero obu akaba ali omu Yopa, akatunga okwolekwa nambere malaika wa Yahwe yamugambiire kusara kandi akalya ebisoro ebikaba bitasemiire kusigikirra ha Biragiro bya Musa. Petero ow’akaba ali Muyudaaya, oburagirizi obu bwine kuba bwamuhuniriize muno. Ha kubanza, Petero akagamba ati: “Mukama wange, tinsobora habwokuba tinkalyaga ekintu kyona ekitangirwe n’ekitasemiire.” Hanyuma malaika akamugambira ati: “Ebintu Ruhanga ebi ayereze leka kubyeta ebitasemiire.” (Ebik. 10:​9-15) Petero akoorobera Yahwe kandi yahindura enteekereza ye. Nitukimanya tuta? Omu kaire kake hanyuma y’okutunga okwolekwa, abasaija basatu abakaba batumirwe Omunyaihanga Koroneeriyo bakaija ha nju ya Petero kandi baamusaba agende abaze na mukama wabo. Kakuba Petero yali atatungire okwolekwa kunu, akaba atarukwija kwikiriza kutaaha omu nju y’Omunyaihanga. Abayudaaya baaroraga Abanyamahanga nk’abatasemiire. (Ebik. 10:​28, 29) Baitu Petero ahonaaho akaikiriza enyetegereza empyaka Yahwe ei akaba amwolekere. (Nfu. 4:18) Akatebeza Koroneeriyo n’ab’omu ka ye boona kandi yatunga okusemererwa okw’okubarora nibaikiriza amananu, nibatunga omwoyo ogurukwera, kandi nibabatizibwa.—Ebik. 10:​44-48.

9. Miringo ki ebiri ei tugasirwa obu twesomesa ebintu ebisobora kuba bigumire kwetegereza?

9 Kusisanaho na Petero, na itwe tusemeriire kwesomesa Ekigambo kya Ruhanga butoosa. Emirundi erukukira obwingi nitwija kusoma ebintu ebyanguhire kwetegereza, baitu kandi tusemeriire n’okugonza eby’okulya eby’omwoyo ebigumire kandi ago nigo amananu agasobora kutugumira kwetegereza. Tusemeriire kweteeraho obwire obw’okusoma Baibuli kandi kakuba tutangaana amananu agagumire kwetegereza, kikuru tukole okuseruliiriza nukwo tusobole kugeetegereza. Kandi amaani turaatamu tigarukwija kufa busa. Habwaki? Habwokuba tugasirwa omu miringo nk’ebiri: Ogw’okubanza, twega ebirukukwata hali Yahwe ebituleetera kwongera kumugonza n’okumutamu ekitiinisa. Kandi ogwa kabiri, tutunga ekihika eky’okugambiraho abandi ha bintu ebirukuhuniiriza ebirukukwata hali Isiitwe ow’omu iguru. (Bar. 11:33; Kus. 4:11) Haroho isomo erindi eri turukwegera ha kyokurorraho kya Petero: Obu tutunga enyetegereza empyaka kuruga omu Kigambo kya Ruhanga, tusemeriire kwanguha kuhinduramu enteekereza yaitu hamu n’ebikorwa byaitu. Obu nubwo turaikara nituliisibwa kurungi omu by’omwoyo kandi nituheereza Yahwe n’obwesigwa.

NKA PAULO—IKARA OJWEKERWE OMU BY’OMWOYO

10. Kusigikirra ha Abakolosai 3:​8-10, kiki eki tusemeriire kukora kusobora kusemeza Yahwe?

10 Kusobora kusemeza Ruhanga, haroho ekintu ekindi Ruhanga eki atuhaire eki tusemeriire kukozesa kandi eki nikyo ekijwaro eky’eby’omwoyo. Kinu nikimanyisa ki? Omukwenda Paulo akagamba ngu tusemeriire ‘kujuura omuntu owa ira’ kandi tujwale “omuntu omuhyaka.” (Soma Abakolosai 3:​8-10.) Kujwara omuntu omuhyaka kyetaagisa kwikara nitutamu amaani hamu n’obwire. Teekerezaaho ekyokurorraho kya Paulo. Kuruga omu buto bwe, yakoraga n’amaani kusobora kusiimwa Ruhanga. (Bag. 1:14; Baf. 3:​4, 5) Baitu akaba ataine okumanya okuhikire okurukukwata ha kigendererwa kya Ruhanga kandi kinu kikamuta omu nyikara embi ey’eby’omwoyo. Habwokuba akaba atamanyire enyegesa za Kristo, kandi aine emyehembo, kikamuleetera kwetwaza omu mulingo ogutarukusemeza Ruhanga kandi na uwe wenka akagamba ngu akaba atarukutamu abandi ekitiinisa.—1 Tim. 1:13.

11. Kintu ki Paulo eki yakozere n’amaani kurwanisa? Soborra.

11 Paulo obu akaba atakafookere Mukristaayo, akaba aine ekiniga ky’amaani. Ekyahandiikirwe ekiri omu Ebikorwa by’Abakwenda nikigamba ngu Paulo akaba ainiire abeegeswa ba Yesu ekiniga yahika na ha rulengo rw’okubatiinisiriza n’okugonza kubaita. (Ebik. 9:1) Hanyuma y’okufooka Omukristaayo, Paulo aine kuba yakozere n’amaani, kujuura omuntu onu owa ira. (Bef. 4:​22, 31) Baitu eki noobu kiraaba nukwo kiri, obu yatungire obuteetegerezangana na Bbaranabba, bakamalirra ‘bakungaine muno.’ (Ebik. 15:​37-39) Kinu kikaleetera Paulo kugarukirra baitu atahwemu amaani. Akaikara naahana omubiri gwe obu naarwanisa obutahikirra bwe nukwo asobole kusiimwa Yahwe.—1 Kol. 9:27.

12. Kiki ekyakoonyiire Paulo kujuura omuntu owa ira?

12 Paulo akasobora kujuura omuntu owa ira kandi yajwara omuhyaka habwokuba akeesiga Ruhanga omu kiikaro ky’okwesiga amaani ge. (Baf. 4:13) Kusisanaho na Petero, Paulo na uwe akeesiga ‘amaani Ruhanga aga agaba.’ (1 Pet. 4:11) Baitu nabwo, obwire obumu Paulo yakoraga ensobi kandi zimuleetera kuhwamu amaani. Baitu obu yabaga ahoirwemu amaani, yateekerezaahoga ebintu ebirungi Ise ow’omu iguru ebi yabaga amukoliire kandi kinu kyamuhaga amaani ag’okugumizaamu naalengaho kukora empindahinduka n’okusemeza Ruhanga.—Bar. 7:​21-25.

13. Nitusobora tuta kwegera hali Paulo?

13 Nitusobora kwegera hali Paulo kuraba omu kukyetegereza ngu noobu turaaba tumazire akasumi nituheereza Yahwe, tusemeriire kwikara nitwekamba kujuuramu omuntu owa ira kandi tukajwara omuhyaka kandi eki nikyo ekijwaro eky’omwoyo Ruhanga eki aha abaheereza be. Kakuba tugarukirra—nk’ekyokurorraho, kukwatirwa omuntu ekiniga rundi kumubaliza omu mulingo ogutali gw’embabazi—titusemeriire kwerora nk’abalemerwe. Oihireho tusemeriire kugumizaamu nitukora kyona ekirukusoboka kuhikiiriza ekigendererwa kyaitu eky’okuhinduramu omulingo tuteekerezaamu hamu n’ebikorwa byaitu. (Bar. 12:​1, 2; Bef. 4:24) Baitu obu turaaba nitukikora, tusemeriire kwijuka ensonga enu enkuru: Kwahukanaho n’engoye eza buli kiro ezi bagalihya rundi bakafunza kurora ngu zaatuhika, ekijwaro eky’eby’omwoyo niitwe abasemeriire kwetereekereza kurora ngu twakihikamu, kandi egi niyo ensonga habwaki tusemeriire kuhinduramu enteekereza yaitu hamu n’ebikorwa byaitu kusobora kuhikaana n’endengo za Ruhanga.

NKA DAUDI—IKARA OINE OBULINZI OBW’EBY’OMWOYO

14-15. Miringo ki Yahwe ei alindamu abantu be? (Zabbuli 27:5) (Rora n’ekisisani ekya ha kyesweko.)

14 Kusobora kutunga okusemererwa kwonyini, titusemeriire kugarukira ha kutunga ebyokulya eby’omwoyo hamu n’ekijwaro eky’eby’omwoyo byonka. Nitwetaaga n’okutunga obulinzi obw’eby’omwoyo. Miringo ki Yahwe ei atulindamu kandi kiki eki tusemeriire kukora kusobora kwikara hansi y’obulinzi bwe?

15 Omukama Daudi akabazaaho obulinzi obw’eby’omwoyo Yahwe obu aha abantu be. (Soma Zabbuli 27:5.) Yahwe alinda abantu be hali omuntu weena rundi ekintu kyona ekisobora kubalemesa kumwikiririzaamu. Yahwe alinda ata abantu be kasumi kanu? Naaraganiza ngu busaho omuntu weena ow’alirengaho kulemesa abantu be kumuramya, ow’alisingura. (Zab. 34:7; Is. 54:17) Noobu kiraaba ngu Sitaani, badaimooni, hamu n’abantu abatuhakaniza baine amaani, tibasobora kutuhikyaho akabi ak’ebiro n’ebiro. Noobu baakutwita, Yahwe naija kutuhumbuura. (1 Kol. 15:​55-57; Kus. 21:​3, 4) Kandi Yahwe atukoonyera noobu twehurra tweralikiriire nukwo tutaleka kumuheereza. (Nfu. 12:25; Mat. 6:​27-29) Kandi Isiitwe ow’okugonza atuhaire eka ey’eby’omwoyo ey’ab’oruganda na banyaanya itwe abatusagika hamu n’abagurusi abatugarramu amaani. (Is. 32:​1, 2) Buli murundi tusorrokana hamu, twijukibwa emiringo erukwahukana ey’esobora kutukoonyera kutunga obulinzi bwa Yahwe.—Baheb. 10:​24, 25.

Munyaanya itwe aimukize omukono kuhayo eky’okugarukamu omu kwega kw’Omunaara gw’Omulinzi. Ab’oruganda na banyaanya itwe abandi na bo baimukize emikono.

Munyaaanya itwe aserra obukoonyezi obw’eby’omwoyo kuraba omu kuba omu nsorrokano n’ab’oruganda na banyaanya itwe (Rora akacweka 14-15)


16. Miringo ki Yahwe ei yalinziremu Daudi?

16 Daudi obu yayoroberaga Yahwe, yatungaga obulinzi hali akabi akahika hali abo abasiisa bakigenderiire. (Lengesaniza na Enfumo 5:​1, 2.) Baitu kwahukanaho, obu yalemwaga kuta omutima ha ndengo za Ruhanga, Yahwe tiyamulindaga hali ebizibu ebyarugaga omu bikorwa bye. (2 Sam. 12:​9, 10) Obwire obumu, Daudi yabonabonaga habw’abandi kumutwaza kubi. Omu nyikara nk’ezi, yagambiraga Yahwe nkooku arukwehurra kandi Yahwe yamukoonyeraga kuraba omu kumugumya ngu naamugonza kandi ngu naija kumufaaho.—Zab. 23:​1-6.

17. Nitusobora tuta kwegera hali Daudi?

17 Nitusobora kwegera hali Daudi kuraba omu kusaba Yahwe n’okuserra obuhabuzi bwe nukwo butukoonyere kukora encwamu enungi. Ekintu ekindi eki turukumwegeraho nikyo ngu, obwire obumu nitusobora kuba nitubonabona hatali ngu habwokuba Yahwe alemerwe kutulinda baitu habw’encwamu embi ei tuba tukozere. (Bag. 6:​7, 8) Kandi kakuba tuba nitubonabona habw’abandi kututwaza kubi, tusemeriire kugambira Yahwe omulingo turukwehurra, obu nitukigumya ngu naija kulinda emitima yaitu hamu n’ebiteekerezo byaitu.—Baf. 4:​6, 7.

GUMIZAAMU NOOFAAHO EKYETAAGO KYAWE EKY’EBY’OMWOYO

18. Kizibu ki ekiturukutangaana kasumi kanu, kandi nitusobora tuta kugumizaamu nitufaaho ekyetaago kyaitu eky’eby’omwoyo? (Rora n’ebisisani.)

18 Ekyahandiikirwe kyaitu eky’omwaka 2026 nikigamba ngu: “Baine okusemererwa abo abamanyire ekyetaago kyabo eky’eby’omwoyo.” Kinu kikuru muno kasumi kanu kukira na kara. Habwaki? Habwokuba twetoroirwe abantu abataine okusemererwa, abanga kwikiriza ngu baine obwetaago obu rundi abalengaho kubufaaho omu miringo yabo endi, nk’okuraba omu diini ez’ebisuba rundi omu kuta omu nkora obuhabuzi obw’abantu abandi. Tusemeriire kwetantara kutwarilizibwa enteekereza yabo. Omu mulingo ki? Kuraba omu kweriisa ebyokulya eby’omwoyo Yahwe ebi atuha, kujwara omuntu omuhyaka, hamu n’okwikara hansi y’obulinzi bwe.

Ebisisani: Munyaanya itwe ow’ayolekerwe omu kisisani eky’enyuma naagumizaamu kwigusa ekyetaago kye eky’eby’omwoyo. 1. Naayesomesa ekicweka “ky’Omunaara gw’Omulinzi.” 2. Naaleetera ow’oruganda na mukazi we ebyokulya omu ka ya bo. Ow’oruganda aikaliire omu ntebe, omutwe gwe gusemberwe n’ekikoba kandi ali ha cupa. 3. Munyaanya itwe abungiirwe ab’oruganda babiri abaizire kumugarramu amaani.

Tusemeriire kugumizaamu nitufaaho obwetaago bwaitu obw’ebyokulya eby’omwoyo, ekijwaro eky’eby’omwoyo hamu n’obulinzi obw’eby’omwoyo (Rora akacweka 18)a

WAAKUGARUKIREMU OTA?

  • Kiki eki turukwegera hali Petero obukirukuhika ha kwesomesa Ekigambo kya Ruhanga?

  • Kiki eki turukwegera hali Paulo obukirukuhika ha kujwara omuntu omuhyaka?

  • Kiki eki tukurukwegera hali Daudi obukirukuhika ha bulinzi bwa Yahwe?

EKIZINA 162 Ekyetaago Kyange eky’eby’Omwoyo

a KUSOBORRA : Munyaanya nuwe omu ow’ayolekerwe omu kisisani eky’enyuma naayeriisa omu by’omwoyo kuraba omu kusoma Omunaara gw’omulinzi, ayoleka abandi embabazi obu naayoleka ngu ajwaire omuntu omuhyaka, kandi aserra obukoonyezi kuruga hali abagurusi abarukumugarramu amaani omu mulingo ogw’okugonza.

    Ebitabu byʼOrutoro (1996-2023)
    Rugamu
    Taahamu
    • Rutoro
    • Gabana
    • Setingi
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ebiragiro by'Okuhondera
    • Ebiragiro Ebirukulinda Ebirukukukwataho
    • Ebirukukukwataho
    • JW.ORG
    • Taahamu
    Gabana