AMAGEZI AGASOBORA KUKOONYERA EKA | KUKUZA ABAANA
Habwaki Kusoma Kikuru h’Abaana—Ekicweka 2: Basemeriire Kusomera ha Kyoma kya Kalimagezi Rundi Kusoma Ebitiirwe ha Mpapura?
Omwana waawe agonza kusomera ha byoma bya kalimagezi rundi ebitabu ebitiirwe ha mpapura?
Ensinganto baingi bagonza kusomera ha byoma bya kalimagezi. Dr. Jean M. Twenge naagamba ati: “Abaana abamanyiriire kusomera ha byoma bya kalimagezi tibagonza kusoma ebitabu ebitiirwe ha mpapura kandi tikibanguhira.a
Kusomera ekitabu ha kyoma kya kalimagezi kiine ebirungi. John ow’aine emyaka 20 naagamba ati: “Isomero eri nasomiiremu twakozesaaga ebitabu ebiri ha byoma bya kalimagezi. Akasanduuko ak’okuserra kakankoonyera kuzoora bwango ebi ndukugonza.”
Kyanguhira abantu abarukusomera ha byoma bya kalimagezi kuzoora ebintu. Ekyokurorraho, noosobora kukwataho bukwataho kuserra amakuru g’ekigambo, kuhuliiriza amaraka, kurora vidiyo rundi nosoma ebintu ebindi ebirukukwata ha nsonga. Baitu, eki nikimanyisa ngu busaho ebirungi byona ebiri omu kusoma ekitabu ekitiirwe ha mpapura?
Abantu abamu bagonza kukozesa ebitabu ebitiirwe ha mpapura obu barukuba nibeesomesa rundi obu barukuba nibaseruliiriza. Habwaki?
Kuteekaho omutima. Omusigazi arukwetwa Nathan naagamba ati: “Obu mba ninsomera ha kyoma kya kalimagezi, nyikara nintunga obutumwa obukira kumpugura.”
Karen ow’aine emyaka 20, na uwe ahikwaho ekintu nikyo kimu. Naagamba ati: “Obu nsomera ha simu rundi tabbuleeti, kinyanguhira muno kuhuguka habw’ebintu ebi baasindikira rundi obundi mpurra ningoza kuzaana omuzaano ha simu.”
Omusingi gwa Baibuli: ‘Mukozesa kurungi muno obwire bwanyu.’—Abakolosai 4:5.
Ekyokutekerezaaho: Omwana waawe naasobora kwetanga kakuba haijaho ebintu ebirukuhugura, obu arukuba naakozesa ekyoma kya kalimagezi kusoma? Obu kiraaba ngu tasobora kwetanga, noosobora ota kumukoonyera kwikara ataireho omutima?
Amagezi agasobora kukukonyera: Koonyera omwana waawe kukyetegereza ngu kakuba aikiriza ebintu ebiri ha kyoma kya kalimagezi kumuhugura, nikiija kumutwarra obwire bwingi kumara ebi bamuhaire kukorra omu ka kandi obundi obwire obu yakubukozeseze kukora ebintu ebindi.
Kwetegereza ebyorukusoma. Ekitabu Be the Parent, Please, nikigamba ngu, “Kuseruliiriza okurukwahukana kwolekere ngu abantu abu basomera ha bitiirwe ha mpapura beetegereza kurungi ebi basomere kukira obu babisomera ha byoma bya kalimagezi.
Emu ha nsonga eri ngu abasomera ha byoma bya kalimagezi barabamu burabamu ebi barukusoma kandi tibabiteekerezaaho. Omuhandiiki w’ebitabu arukwetwa Nicholas Carr n’agamba ati: “Obutuba nitusomera ha intaneeti, tuba nitugonza kumanya ebintu bingi muno, nahabweki turabyamu bwangu amaiso.”b
Ky’amananu ngu obwire obumu kurabyamu amaiso omu biturukusoma kirugamu ebirungi. Baitu Carr atugambira ekizibu nambere kiri. Naagamba ati: “Kurabyamuburabyamu amaiso obu turukuba nitusoma efookere ngeso.” Kandi ekirugamu, omwana naasobora kutandika kumara garabamu ebi arukusoma baitu atarukubyetegereza.
Omusingi gwa Baibuli: “Otunge amagezi: ego, tunga amagezi nebi byona ebyotungire.”—Enfumo 4:7.
Ekyokutekerezaaho: Noosobora ota kukoonyera omwana waawe kwega kuseruliiriza ebi arukusoma noobu kiraaba ngu naakozesa ebitiirwe ha mpapura rundi ebiri ha kyoma kya kalimagezi?
Amagezi agasobora kukukoonyera: Hinduramu kakuba kiba nikyetaagisa. Tikirukumanyisa ngu osemeriire kukozesa ebitiirwe ha mpapura byonka rundi ebiri ha kyoma kya kalimagezi byonka. Emiringo yoona ebiri ine ebirungi. Haroho ebyoma bya kalimagezi ebiine setingi ezisobora kukukoonyera kwetegereza kurungi ebi orukusoma. Nahabweki, yoleka okwetegereza obu orukuba noobaza n’omwana waawe ha birungi n’ebibi ebiri omu kukozesa emiringo enu obu arukuba naasoma. Ekindi, ijuka ngu abaana nibaahukana.
Kwijuka ebi osomere. Omu kicweka ekyaturukiire omu Scientific American, Ferris Jabr akalengesaniza kusoma ebitiirwe ha mpapura n’ebya ha kyoma kya kalimagezi. Akagamba ati: Kusomera ha kyoma kya kalimagezi nikisobora kutujwahya muno . . . kandi kitugumira kwijuka ebi tuba tusomere.”
Ekyokurorraho, kusoma ekitabu ekitiirwe ha mpapura nikisobora kukukoonyera kwijuka ebi osomere habwokuba oijukiriza nambere okirozere obu obaire noosoma. Kandi eki kikukoonyera kwongera kuserra nambere hali ensonga enkuru.
Ekindi, abaseruliiriza bakizoire ngu abo abasoma ebitiirwe ha mpapura, bakira kwijuka kurungi ebi basomere habwokuba baba babyetegeriize kurungi.
Omusingi gwa Baibuli: “Okwatege amagezi agomiire nokwekenga.”—Enfumo 3:21.
Ekyokutekerezaaho: Kigumira omwana waawe kwijuka, kwetegereza ebi asomere? Obu kiraaba nukwo kiri, noosobora ota kumukoonyera kweyongera kusemezaamu omulingo asomamu? Kusoma ekitabu ekitiirwe ha mpapura nikyo kiramukoonyera?
Amagezi agasobora kukukonyera: Teekerezaaho ekiraakoonyera omwana waawe kwetegereza ebi arukusoma hatali omulingo uwe arukugonza kusomamu. Abantu bakira kuteekereza ngu nibasoma kurungi habwokuba nibakozesa ebyoma bya kalimagezi.