Omulingo Enso’rokano z’Obuheereza Zisobora Kutugasira
1. Enso’rokano ezituba nazo tutakagenzere omu buheereza ziba za mugaso ki?
1 Kiro kimu, Yesu akeeta hamu abegeswa be 70 batakagenzere omu buheereza. (Luk. 10:1-11) Akabagarramu amaani yabagambira ngu bali batali boonka omu mulimo gw’okutebeza amakuru amarungi baitu bali nibebemberwa ‘Mukama wokugesa,’ Yahwe. Akabaha n’oburagirizi obwabakonyiire okutebeza kandi yabatuma “babiri babiri.” N’omu kasumi kanu, enso’rokano ezituba nazo tutakagenzere omu buheereza ziba n’ekigendererwa kimu nk’orwa Yesu yabaire nabeegeswa be—okutugarramu amaani, kutwegesa hamu n’okututeekaniza nukwo tugende omu buheereza.
2. Oruso’rokano orw’okugenda omu buheereza rusemeriire kumara bwire ki?
2 Tukozesa dakiika 10 rundi 15 okuso’rokana tutakagenzere omu buheereza, okutugaba n’abaturakora nabo, kumanya nambere turakora, hamu n’okusaba. Kinu nikiija kuhinduka. Kutandika na Apuli, oruso’rokano orw’okugenda omu buheereza rwija kumara dakiika itaano rundi musanju. Kandi obu muraaba n’oruso’rokano runu hanyuma y’enso’rokano ziindi, rusemeriire kumara dakiika ntaito muno habwokuba ab’oruganda bamazire ira kwegesebwa. Obuturakozesa dakiika ntaito muno kiija kukonyera ab’oruganda kuba n’obwire oburukumara omu buheereza. Oija kuba otatahiriire muno obwire bw’abapayoniya rundi abatebezi abarasangwa batandikire ira kutebeza oruso’rokano rutakatandikire.
3. Enso’rokano z’obuheereza zisemeriire kutekanizibwa zita kurora zakoonyera abatebezi?
3 Enso’rokano ez’okugenda omu buheereza zisemeriire kutekanizibwa omu mulingo ogurakonyera abatebezi. Kiri kirungi ebitebe ebiina gurupu ezirukwahukana kuteranira omu biikaro ebirukwahukana. Kinu kiija kwanguhira abatebezi kwija omu ruso’rokano rw’obuheereza kandi baija kuba haihi n’ekiikaro ekibarukugenda kutebezaamu. Kinu kiija kwanguhira omuroleerezi wa gurupu kubagaba hamu n’okukonyera buli omu. Akatebe k’abagurusi nikasobora kucwamu enkora enu obw’eraaba n’ekora omu kitebe kyanyu. Buli omu asemeriire kumanya ow’arukugenda kukora nauwe n’ekicweka eky’arukugenda kukoramu mutakasabire.
4. Habwaki tutasemeriire kutwara enso’rokano ez’obuheereza nk’ezitaine omugaso gw’amaani?
4 Zine Omugaso nk’Enso’rokano Zaitu Ezindi: Tikirukwetagisibwa ekitebe kyona kuba ha nso’rokano zinu habwokuba zitegekiirwe abo abarukugenda omu buheereza. Baitu kinu tikirumanyisa ngu tiziine omugaso gw’amaani. Enso’rokano ez’obuheereza zitairweho Yahwe okutwekambisa okugonzangana n’okukora emirimo emirungi. (Baheb. 10:24, 25) Arukwebembera asemeriire kutekaniza kurungi nukwo ebirabazibwaho bihaise Yahwe ekitinisa kandi bigasire abatebezi abarukugenda omu buheereza. Abatebezi abarukugenda omu buheereza bakole ekirukusoboka kubaho omu nso’rokano zinu.
Tutatekereza ngu ensorokano ez’okugenda omu buheereza tiziine omugaso ogurukwingana n’ogw’eziindi
5. (a) Omuroleerezi w’obuheereza aine bujunanizibwa ki omu kuteekaniza enso’rokano z’obuheereza? (b) Bintu ki munyanya itwe asemeriire kukora obwaraaba nayembera oruso’rokano rw’obuheereza?
5 Omulingo Arukwebembera Asemeriire Kutekaniza: Obutumayisibwa ekicweka ekituraheereza omu nso’rokano bukyali, kitukoonyera kuteekaniza kurungi. Nikyo kimu n’enso’rokano ez’okugenda omu buheereza. Gurupu obuziba n’enso’rokano zaazo ez’obuheereza, abaroleerezi bagurupu hamu n’abakoonyezi baabu baba bakimanyire ngu nubo basemeriire kwebembera enso’rokano zinu. Baitu ekitebe kyona obukirayesoroleeza hamu omu ruso’rokano orw’obuheereza, omuroleerezi w’obuheereza asemeriire kukomamu arayebembera oruso’rokano. Abaroleerezi b’obuheereza bandi basangire kiri ky’omugaso kuheereza puroguramu buli omu arayebembera oruso’rokana kandi n’endi bakagihanika nambere batimba amabaruha. Omuroleerezi w’obuheereza asemeriire kukozesa amagezi obwaraaba nakomamu abarayebembera enso’rokano ez’obuheereza, naijuka ngu abatebezi kugasirwa omu ruso’rokano orw’obuheereza kiija kusigikirra hali ogu arukwebembera. Obuharaaba hataroho omugurusu rundi omuheereza rundi ow’oruganda wena abatiziibwe okwebembera oruso’rokano orw’obuheereza, omuroleerezi w’obuheereza asobora kusaba munyanya itwe ow’abatiziibwe okwebembera oruso’rokano orw’obuheereza.—Rora ekicweka “Munyanya Itwe Obwayebembera Oruso’rokano orw’Obuheereza.”
6. Habwaki kiri kikuru arukwebembera oruso’rokano kuteekaniza kurungi?
6 Obutuheebwa ekicweka omu Isomero ly’Omulimo gwa Ruhanga rundi omu Kicweka ky’Obuheereza, tutaho omutima kutekaniza kurungi. Bake halitwe basobora kulinda obwire obw’okumaliira nukwo bakatandika kutekereza ebi barabazaaho. Oruso’rokano orw’okugenda omu buheereza narwo tusemeriire kurutekaniriza obwire bukyali. Kusigikira obwire nk’oku bukehiibwe, tusemeriire kuteekaniza kurungi nukwo ab’oruganda bagasirwe kandi n’oruso’rokano rumale obwire buke. Okwetekaniza kurungi nikitwaraamu okumanya nambere turukugenda kutebeza tutakabaire n’oruso’rokano.
7. Bintu ki ogu arukwebembera oruso’rokano asobora kubazaaho?
7 Eby’Osemeriire Kubazaaho: Omwiru ‘omwesigwa’ tatuteriireho ebintu ebitusemeriire kubazaho omu ruso’rokano rw’obuheereza habwokuba ebiikaro tibirukusisana. Musobora kukozesa bimu habyolekerwe omu kasanduuko “Omu Ruso’rokano rw’Obuheereza, Musobora Kukozesa,” yoleka ebimu ebisobora kukora omu kiikaro kyanyu. Emirundi erukukira obwingi abali omu ruso’rokano runu, nibaija kusabwa kuleeta hamu ebiteekerezo. Obwire obumu nimusobora kuba n’eky’okurorroraho ekirukwegesa rundi vidiyo kuruga ha jw.org. erukukwatagana n’ekiikaro kyanyu. Arukwebembera oruso’rokano rw’obuheereza asemeriire kutekereza ha bintu ebiragarramu ab’oruganda amaani hamu n’ebirabombeka.
Arukwebembera oruso’rokano rw’obuheereza asemeriire kutekereza ha bintu ebiragarramu ab’oruganda amaani hamu n’ebirabombeka
8. Bintu ki ebitusobora kubazaaho omu ruso’rokano rw’obuheereza Kyamukaaga na Sande?
8 Buli Kyamukaaga, abatebezi abarukukira obwingi bagaba Watchtower na Awake. Baingi hali abo abatebeza Kyamukaaga tibakira kubaho ebiro ebindi eby’omu wiiki. Nahabweki kisobora kubagumirra okwijuka enyanjura ezibayegereho omu kuramya kwabo okweka. Arukwebembera oruso’rokano asobora kubaijukya enyanjura eziri ha rupupura orukumaliira orw’Obuheereza Bwaitu bw’Obukama. Rundi arukwebembera ayoleke omulingo tusobora kubazaaho ebiri omu makuru, ebiro ebikuru omu nyanjura yaitu. Musobora kubazaaho omulingo oramulekera ekikaguzo eki murabazaaho obw’oragarukayo. Obu haraaba haroho abandi ababaire batandikire ira kukozesa magaziini ezimurukugenda kugaba, arukwebembera asobora kubasaba babazeeho emiringo emirungi eyi tusobora kukozesa nitugaba magaziini n’ebirungi ebitangire. Kandi ha kiro kya Sande, arukwebembera asobora kucwamu kukozesa omulingo gumu okwoleka nk’oku tusobora kugaba ebitabu ebirukugabibwa omwezi ogu. Ebitabu nka Amakuru Amarungi, Huliriza Ruhanga rundi Baibuli eky’Eyegesa bisobora kugabibwa obwire bwona omu kwezi. Nahabweki, arukwebembera asobora kwoleka omulingo tusobora kugaba kimu ha bitabu binu.
9. Bintu ki ebitusemeriire kubazaaho Kyamukaaga na Sande kakuba tuli omu kampaini?
9 Ekitebe obu kiraaba kiri omu kampeini, arukwebembera oruso’rokano asobora kwoleka omulingo turaagaba magaziini hamu na kaadi rundi turakiti eyiturukukozesa okuraaliza, rundi asobora kubazaaho ekitusemeriire kukora kakuba omuntu aba nagonza kumanya ebirukukiraho. Omulingo gundi gusobora kuba okugambirangana ebirungi ebirugire omu kuraaliza.
10, 11. Abatebezi basemerire kukora ki kurora enso’rokano z’obuheereza zasemera?
10 Omulingo Abatebezi Basobora Kutekanizaamu: Abatebezi abaija omu nso’rokano z’obuheereza baina obujunanizibwa obw’okurora ngu enso’rokano zinu zasemera. Obu barateekaniza kara rundi obu barakozesa okuramya kw’eka kwetekaniriza obuheereza, baija kutunga ebi barabazaaho bali n’batebezi bagenzi baabo. Kutekaniza kurungi nikitwaramu kutunga magaziini hamu n’ebitabu ebiturakozesa omu buheereza oruso’rokano rutakatandikire nukwo itwena tugendereho omu kiikaro eky’okutebezaamu tutasiisire obwire.
11 Kikuru kwija kara oruso’rokano rw’obuheereza rutakatandikire. N’omu nso’rokano ezindi zoona tusemeriire kulinda obwire. Baitu obutwija omu ruso’rokano rw’obuheereza tukererirwe kitalibaniza muno ab’oruganda. Mu mulingo ki? Ow’oruganda arukwebembera gurupu aine ebyagenderaho obwaba n’agaba abatebezi. Asobora kurora ngu abatebezi tibali baingi nahabweki n’acwamu ngu bakole omu kiikaro ekitakahoire. Asobora kuba aboine ngu abandi barubasire obu babaire nibaija omu buheereza kandi baina kurubata kugenda omu kiikaro ky’okutebezaamu, nahabweki n’acwamu kubagaba nabo abaine ebiiruka. Rundi asobora kuba agabire ab’oruganda bakole n’abanyanya itwe habw’ekiikaro kubamu obucwi bw’ebiragiro. Kandi asobora kuba ahaire abatebezi abaceke kukora omu kiikaro ekitarumu amatembero rundi obusozi. Obundi asobora kuba ahaire abatebezi abahyaka kukora n’abamazire akusumi kaingi nibaheereza. Nahabw’eki kakuba abatebezi bandi baija bakereriirwe, ow’oruganda aba aine kugarukamu kubagaba nukwo nabo batunge owu barakora nabo. Obwire obumu nitusobora kukerererwa habw’ensonga ezirukwetegerezebwa. Baitu obu eraaba eri ngeso yaitu ey’okukerererwa buli kiro, twekaguze: Ninkerererwa habwokuba enson’rokano ninzitwara nk’ezitaine mugaso? Ndinda obwire buhoireyo nubwo ninyetekaniriza obuheereza?
12. Obworaaba okira kukora enteekaniza zaawe ez’abatebezi aborakora nabo, bintu ki osemeriire kuteekerezaaho ?
12 Abatebezi abarukugonza kukora hamu basobora kukora enteekaniza zaabu oruso’rokano orw’obuheereza rutakatandikire rundi arukwebembera asobora kubaha owu barakora nauwe. Obworaaba okira kukora enteekaniza zaawe ez’okora n’abanywani baawe, nosobora “kweyongera kumanya” abandi nokora n’abatebezi abarukwahukana. (2 Kol. 6:11-13) Nosobora kukora entekaniza ey’okukora n’abatebezi abahyaka nukwo osobole kubakoonyera okukurakuraniza enyeegesa yabo? (1 Kol. 10:24; 1 Tim. 4:13, 15) Ohonderege obuhabuzi obukuhairwe omu ruso’rokano rw’obuheereza kandi okole nambere oragirwe kukora. Oruso’rokano orw’obuheereza oburuba ruhoire, twetantale kuhindahindura abatuhairwe kukora nabo kandi tungendereho omu kiikaro eky’okutebezaamu.
13. Buli omu obwarahikiriza obujunanizibwa bwe ayegondiize, enso’rokano z’obuheereza ziija kutugasira zita?
13 Abakurasi 70 Yesu abayatekaniize, obu bamaziire kutebeza bakagaruka “nokusemererwa.” (Luk. 10:17) Yesu kubanza kubatekaniza batakagenzere omu buheereza kikabarugirramu kukora kurungi. N’omu kasumi kaitu, oruso’rokano rw’obuheereza rwine omugaso nugwo gumu. Kakuba ab’oruganda boona bakora ebirukwetagisibwa, enso’rokano z’obuheereza ziija kutugaraamu amaani, kutwombeka hamu n’okutugasa nukwo tusobole kuhikiriza kurungi omulimo gwaitu ‘ogw’okuha obukaiso hali amahanga gona.’—Mat. 24:14.