ʻEpeleli
Pulelulu, ʻEpeleli 1
Ko eni ia ʻa e finangalo ʻo ʻeku Tamaí, ko e tokotaha kotoa pē ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e ʻAló pea ngāueʻi ʻa e tui kiate iá ke ne maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.—Sione 6:40.
Ke tau maʻu ʻaonga mei he kakano mo e toto ʻo Sīsuú, ʻoku fiemaʻu ke tau ngāueʻi ʻa e tui ki he huhuʻí. (ʻEf. 1:7) Ko e faʻahinga naʻe lave ki ai ʻa Sīsū ko e ‘fanga sipi kehé’ ʻoku ʻikai pea ʻoku ʻikai totonu ke nau maʻu ʻinasi ʻi he maá mo e uainé ʻi he Kai Efiafi ʻa e ʻEikí fakataʻú. (Sione 10:16) Kae kehe, ʻoku nau maʻu ʻaonga mei he kakano mo e toto ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku nau fai pehē ʻaki hono ngāueʻi ʻa e tui ki he mahuʻinga fakaehuhuʻi ʻo ʻene feilaulaú. (Sione 6:53) ʻI hono kehé, ko e faʻahinga ʻoku totonu ke nau maʻu ʻinasí ʻoku nau fakahaaʻi kuo fakakau kinautolu ki he fuakava foʻoú ko e ngaahi ʻea ʻi he kahaʻú ʻo e Puleʻanga fakahēvaní. Ko ia ai, pe ʻoku tau kau ʻi he kau paní pe ʻi he fanga sipi kehé, ʻoku fiemaʻu ke tau ngāueʻi ʻa e tuí pea maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá. w24.12 13 ¶14, 16
Lau Tohi Tapu ki he Fakamanatú: (Meʻa naʻe hoko he lolotonga ʻa e ʻahó: Nīsani 12) Mātiu 26:1-5, 14-16; Luke 22:1-6
ʻAHO ʻO E FAKAMANATÚ
Hili ʻa e Tō ʻa e Laʻaá
Tuʻapulelulu, ʻEpeleli 2
ʻOua ʻe manavahē, fanga sipi tokosiʻi, he kuo hōifua hoʻomou Tamaí ke ʻoatu kiate kimoutolu ʻa e Puleʻangá.—Luke 12:32.
Lolotonga ʻa e Kai Efiafi ʻa e ʻEikí, naʻe ʻoange ʻe Sīsū ki heʻene kau ʻapositoló ha mā taʻelēvani pea tala ange ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa hono sinó. Naʻá ne ʻoange leva kiate kinautolu ʻa e uainé peá ne pehē ʻoku ʻuhinga ia ki he “toto ʻo e fuakavá.” (Mk. 14:22-25; Luke 22:20; 1 Kol. 11:24) Ko e fuakava foʻoú ʻoku faʻuʻaki ia ʻa e ‘fale ʻo ʻIsileli fakalaumālié’—ʻa ia ʻe ʻi he “Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.” (Hep. 8:6, 10; 9:15) Lolotonga ʻa e Kai Efiafi ʻa e ʻEikí, naʻe tokangataha ʻa Sīsū ki he “fanga sipi tokosiʻi.” Ko e kulupu tokosiʻi ko iá naʻe kamataʻaki ia ʻene kau ʻapositolo faitōnungá ʻa ia naʻa nau ʻi ai fakataha mo ia ʻi he lokí. Ko kinautolu ʻa e faʻahinga te nau maʻu ha potu ʻi hēvani fakataha mo Sīsuú. w24.12 11 ¶9-10
Lau Tohi Tapu ki he Fakamanatú: (Meʻa naʻe hoko he lolotonga ʻa e ʻahó: Nīsani 13) Mātiu 26:17-19; Maʻake 14:12-16; Luke 22:7-13 (Meʻa naʻe hoko hili ʻa e tō ʻa e laʻaá: Nīsani 14) Sione 13:1-5; 14:1-3
Falaite, ʻEpeleli 3
Naʻe ʻofa lahi ʻaupito ʻa e ʻOtuá ki he māmaní ʻo ne foaki ai hono ʻAlo tofu-pē-taha-ne-fakatupú, koeʻuhi ko e tokotaha kotoa pē ʻokú ne ngāueʻi ʻa e tui kiate iá ke ʻoua naʻa ʻauha ka ne maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.—Sione 3:16.
Ko Sīsuú naʻe lavakiʻi, puke, leakovia, lauʻikovi loi, fakahalaiaʻi, pea aʻu ʻo fakamamahiʻi. Ko e kau sōtiá naʻa nau taki atu ia ki he feituʻu ke tāmateʻi aí pea tutuki ia ki he ʻakaú. ʻI heʻene kātekina faitōnunga ʻa e langa kotoa ko iá, naʻe ʻi ai ha Tokotaha naʻe toe lahi ange ʻene mamahí. Ko Sihova ko e ʻOtuá. Naʻá ne mapukepuke ʻa hono mālohi taʻefakangatangatá pea taʻofi ia mei haʻane fai ha meʻa. Ko e hā hono ʻuhingá? ʻI ha foʻi lea pē ʻe taha, ko e ʻofá. Ko e feilaulau ʻa Sīsuú ko e fakamoʻoni taupotu taha ia ʻa e lahi ʻo e ʻofa ʻa Sihova ʻiate koé. Naʻá ne fai ʻa e ngaahi feinga lahi, pea loto-lelei ke hokosia ʻa e tuʻunga fakamamahi taha ʻe ala sioloto atu ki aí koeʻuhí ke fakahaofi koe mei he angahalá mo e maté. (1 Sio. 4:9, 10) ʻIo, ʻokú ne loto ke tokoniʻi ʻa e tokotaha taki taha ʻo kitautolu ke faitau mo e angahalá—pea ikuna! w24.08 6 ¶13-14
Lau Tohi Tapu ki he Fakamanatú: (Meʻa naʻe hoko he lolotonga ʻa e ʻahó: Nīsani 14) Sione 19:1-42
Tokonaki, ʻEpeleli 4
[Ko] Kalaisi naʻá ne faingataʻaʻia maʻamoutolu.—1 Pita 2:21.
ʻE lava ke tau mahinoʻi lelei ange ʻa e lahi ʻo e ʻofa ʻa Sihova ʻiate kitautolú kapau ʻoku tau fakakaukau ki he meʻa naʻe mole meiate ia koeʻuhi ko e huhuʻí. ʻOku taukaveʻi ʻe Sētane heʻikai ha sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻe nofoʻaki mateaki kiate Ia ʻi he taimi ʻe faingataʻa ai ke fai peheé. Ke fakahalaki ʻa e tukuakiʻi ko iá, naʻe fakaʻatā ʻe Sihova ʻa Sīsū ke faingataʻaʻia ki muʻa ke ne pekiá. (Siope 2:1-5) ʻI he vakai hifo ʻa Sihová, naʻe manukiʻi ʻa Sīsū ʻe he kau fakafepaki fakalotú, uipi ʻe he kau sōtiá, pea tutuki ki ha ʻakau. Naʻe vakai leva ʻa Sihova ki hono tuku atu ʻa hono ʻAlo ʻofeiná ke ne tofanga ʻi ha mate fakamamahi. (Māt. 27:28-31, 39) Naʻe maʻu ʻe Sihova ʻa e mālohi ke taʻofi ʻa e meʻa naʻe hokó ʻi ha faʻahinga taimi pē. (Māt. 27:42, 43) Kae kehe, kapau naʻe fai ʻe he ʻOtuá ha meʻa, naʻe ʻikai mei totongi ʻa e huhuʻí pea naʻe ʻikai mei ʻi ai haʻatau ʻamanaki. Ko ia naʻe fakaʻatā ʻe Sihova ʻa hono ʻAló ke ne kātekina ʻa e faingataʻá ʻo aʻu ki he heʻaki ʻa ʻene mānava fakaʻosí. w25.01 22 ¶7
Lau Tohi Tapu ki he Fakamanatú: (Meʻa naʻe hoko he lolotonga ʻa e ʻahó: Nīsani 15) Mātiu 27:62-66 (Meʻa naʻe hoko hili ʻa e tō ʻa e laʻaá: Nīsani 16) Sione 20:1
Sāpate, ʻEpeleli 5
Naʻa nau sio kiate ia ʻi he ʻaho ʻe 40.—Ngā. 1:3.
Ko Nīsani 16, 33 T.S. eni. Ko e kau ākonga ʻa Sīsuú ʻoku nau moʻulongoa koeʻuhi ko e loto-mamahí mo puputuʻu ʻi he manavaheé. Ko e toko ua ʻo kinautolu ʻokú na mavahe mei Selusalema pea huʻu ki ʻEmeasi. ʻOku fakaofiofi atu ha sola ʻo ne kamata fononga fakataha mo kinaua. ʻOku fakamatala ʻa e ongo ākongá ki heʻena loto-mamahi ʻi he meʻa naʻe hoko kia Sīsuú. ʻOku kamata leva ke talanoa ʻa e solá kiate kinaua fekauʻaki mo ha meʻa naʻe liliu ai ʻena moʻuí. “ʻI heʻene kamata ʻia Mōsese mo e kotoa ʻo e Kau Palōfitá,” ʻokú ne fakamatalaʻi ange ʻa e ʻuhinga naʻe pau ke faingataʻaʻia pea pekia ai ʻa e Mīsaiá. ʻI he aʻu ʻa e kau tangata ʻe toko tolú ki ʻEmeasí, ʻoku fakahaaʻi ʻe he solá ʻa hono tuʻunga moʻoní—ko Sīsū ia kuo toetuʻú! (Luke 24:13-35) Naʻe tuʻo lahi ʻa e hā ʻa Sīsū ki heʻene kau ākongá lolotonga ʻa e ʻaho ʻe 40 fakaʻosi ʻo ʻene ʻi he māmaní. ʻI he taimi ko iá, ko e kau muimui loto-mamahi mo manavahē ʻo Sīsuú naʻa nau hoko ko ha kongakau fiefia, loto-pau mo loto-toʻa ʻo e kau malanga mo e kau faiako ʻo e Puleʻangá. w24.10 12 ¶1-3
Lau Tohi Tapu ki he Fakamanatú: (Meʻa naʻe hoko he lolotonga ʻa e ʻahó: Nīsani 16) Sione 20:2-18
Mōnite, ʻEpeleli 6
Mou langa hake hoʻomou tui māʻoniʻoní.—Sute 20.
ʻOku fakanatula pē nai ke tau tupu ʻo fuʻu lahi ʻi he faai mai ʻa e taimí, ka ʻoku ʻikai ke ʻotomētiki pē ʻa e tupulaki ʻa ha taha ki he matuʻotuʻa fakalaumālié. Ko e fakatātaá, ko e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻi Kolinitoó naʻa nau tali ʻa e ongoongo leleí, hoko ʻo papitaiso, maʻu ʻa e laumālie māʻoniʻoní, pea maʻu ʻaonga mei he fakahinohino fakafoʻituitui ʻa e ʻapositolo ko Paulá. (Ngā. 18:8-11) Neongo ia, ʻi he hili ha ngaahi taʻu mei heʻenau papitaisó, ko e tokolahi naʻe ʻikai pē ke nau hoko ʻo matuʻotuʻa. (1 Kol. 3:2) Ke aʻusia ʻa e tuʻunga matuʻotuʻá, kuo pau ke tau ʻuluaki fakatupulekina ʻa e holi ke hoko ʻo matuʻotuʻa. Ko e faʻahinga ʻoku nau “ʻofa ʻi he taʻetaukeí,” ʻo saiʻia ange ke hoko ko e kau valevale fakalaumālié, heʻikai ke nau fai ha fakalakalaka. (Pal. 1:22) ʻOku ʻikai ke tau loto ke hoko ʻo hangē ko e faʻahinga kuo nau lalahi kae kei fakafalala pē ki heʻenau ngaahi mātuʻá ke fai ʻa e ngaahi filí maʻanautolu. ʻI hono kehé, ʻoku tau loto ke fua ʻa e fatongia ki heʻetau tupu fakalaumālié tonu. Kapau ʻokú ke kei ngāue ke aʻusia ʻa e tuʻunga matuʻotuʻá, lotu kia Sihova ke foaki atu kiate koe “ʻa e holi mo e mālohi [ke ke] ngāue ki he meʻa [ʻokú ke] hōhōʻia aí.”—Fil. 2:13. w24.04 4 ¶9-10
Tūsite, ʻEpeleli 7
[Ko] Sihova . . . ʻoku ʻikai te ne finangalo ke fakaʻauha ha taha.—2 Pita 3:9.
ʻI heʻene haʻu ki he founga ʻoku fakamāuʻi ai ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá, ʻokú ne fakahaaʻi anga-ʻofa mai kiate kitautolu ʻa e anga ʻene ongoʻí. (ʻIsi. 33:11) Ko Sihová ʻoku ʻikai te ne fakavave ke fakaʻauha taʻengata ʻa e kakaí. ʻOkú ne fonu ʻi he meesi, pea ʻokú ne fakahāhā ʻa e mēsí ʻi ha taimi pē ʻoku feʻungamālie. Ko e hā ʻoku tau ʻiloʻi fekauʻaki mo e kakai heʻikai te nau toetuʻú? ʻOku ʻomai ʻe he Tohi Tapú ha ngaahi fakatātā pē ʻe niʻihi. Naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ko Siutasi ʻIsikalioté heʻikai te ne toetuʻu. (Mk. 14:21; Sione 17:12) Naʻe ngāue ʻiloʻilo pau mo loto-lelei ʻa Siutasi ke fakafepaki kia Sihova ko e ʻOtuá pea mo Hono ʻAló. (Mk. 3:29) ʻI he tuʻunga meimei tatau, naʻe pehē ʻe Sīsū ko e niʻihi ʻo e kau taki lotu naʻa nau fakafepaki kiate iá te nau mate ʻo ʻikai ha ʻamanaki ki ha toetuʻu. (Māt. 23:33) Pea naʻe fakatokanga ʻa e ʻapositolo ko Paulá ko e kau tafoki ʻo fakafepaki ki he moʻoní taʻefakatomalá heʻikai ke nau toetuʻu.—Hep. 6:4-8; 10:29. w24.05 4 ¶10-11
Pulelulu, ʻEpeleli 8
ʻOku maluʻi ʻe Sihova ʻa e faitōnungá.—Saame 31:23.
ʻI heʻetau nofo ofi ai pē kia Sihová, heʻikai lava ke fai mai ʻe Sētane ha maumau tuʻuloa. (1 Sio. 3:8) ʻI he māmani foʻoú, ʻe hokohoko atu hono maluʻi ʻe Sihova hono ngaahi kaumeʻa faitōnungá, ʻo ʻikai mei he maumau fakalaumālié pē kae pehē foki mei he maté. (Fkh. 21:4) Ko e moʻoni, ko ha monū lahi ia ke hoko ko ha tokotaha fakaafe ʻi he tēniti ʻo Sihová—ke maʻu ha vahaʻangatae fakafoʻituitui hokohoko mo ia. (ʻIsi. 37:27) ʻOku totonu ke fēfē ʻetau tōʻongá kapau ʻoku tau loto ke hoko ai pē ko ʻene kau fakaafe? Kapau naʻe fakaafeʻi koe ki he ʻapi ʻo ha taha, te ke loto ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻokú ne ʻamanekina meiate koé. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻoku tau loto moʻoni ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova mei he faʻahinga ʻoku nau loto ke nau hoko ai pē ko ʻene kau fakaafe. Ko ʻetau ʻofa kia Sihová ʻokú ne ueʻi kitautolu ke tau fai ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau ala lavá “ke fakahōifuaʻi kakato ia.” (Kol. 1:10) ʻOku totonu ke tau manavahē maʻu pē kiate ia, ʻo ʻoua ʻaupito naʻa ngalo pe ko e tokotaha fēfē ia. Ko e ʻapasia ko iá te ne tokoniʻi kitautolu ke fakaʻehiʻehi mei he tōʻonga te ne fakalotomamahiʻi iá. ʻOku tau holi moʻoni ke “ʻaʻeva anga-fakanānā” mo hotau ʻOtuá.—Mai. 6:8. w24.06 4 ¶8-9
Tuʻapulelulu, ʻEpeleli 9
Naʻá ne fakalaloa maʻá e kau laka halá.—ʻAi. 53:12.
Naʻe kole ʻe Sihova kia ʻĒpalahame ke ne ʻohake ko ha feilaulau ʻa hono foha tonu ko ʻAisaké. Kuo pau pē ko e meʻa fakamamahi taha eni ke fai ʻe ʻĒpalahamé. Neongo ia, naʻá ne mateuteu ke talangofua kakato ki ai. Ka naʻe taʻofi ia ʻe he ʻOtuá ʻi he mōmeniti fakaʻosí. Neongo ia, ko e faʻifaʻitakiʻanga ko iá ʻokú ne akoʻi ki he kotoa ʻo e kakai tuí ha moʻoni mahuʻinga—ʻe loto-lelei ʻa Sihova ke foaki ʻa hono ʻAlo ʻofeiná tonu ko ha feilaulau. Ko e lahi ia ʻo e ʻofa ʻa Sihova ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá. (Sēn. 22:1-18) ʻI he ngaahi senituli ki mui aí, ko e Lao naʻe ʻoange ki he puleʻanga ʻIsilelí naʻe fiemaʻu ai ke fai ha ngaahi feilaulau lahi ke fakamolemoleʻi ʻa e ngaahi angahala ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá. (Liv. 4:27-29; 17:11) Ko e ngaahi feilaulau peheé naʻe tuhu ia ki ha feilaulau lahi ange, ko ha feilaulau te ne fakahaofi fakaʻaufuli ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá mei he angahalá. Ko e kau palōfita ʻa e ʻOtuá naʻe fakamānavaʻi ke nau fakamatalaʻi ko e hako naʻe talaʻofá, ʻa ia naʻe hoko ko ha ʻAlo makehe ʻo e ʻOtuá, ʻe pau ke ne faingataʻaʻia pea tāmateʻi koeʻuhí ke fakahaofi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá—ʻo kau ai koe—mei he angahalá mo e maté!—ʻAi. 53:1-12. w24.08 4 ¶7-8
Falaite, ʻEpeleli 10
He ʻofa moʻoni ē ko au ki hoʻo laó! ʻOku ou fakalaulauloto ki ai ʻi he ʻahó kotoa.—Saame 119:97.
ʻI he taimi ʻokú ke lau Tohi Tapu aí, fakapapauʻi ke kumi ki ha ngaahi founga ke ngāueʻaki ai ʻa e meʻa ʻokú ke laú. ʻI hoʻo lau ha konga ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻeke hifo kiate koe, ‘ʻE lava fēfē ke u ngāueʻaki ʻa e fakamatala ko ení ʻi he taimí ni pe ʻi he kahaʻu vave maí?’ Ke fakatātaaʻí, tau pehē pē ʻoku kau ʻi hoʻo lau Tohi Tapú ʻa e 1 Tesalonaika 5:17, 18. Hili hono lau ʻa e ongo veesi ko iá, ʻe lava ke ke kiʻi tuʻu pea fakakaukau pe ʻoku tuʻo fiha hoʻo lotú pea ʻoku loloto fēfē. Pehē foki, ʻe lava ke ke fakakaukauloto ki he ngaahi meʻa ʻokú ke houngaʻia ai. Mahalo pē ʻokú ke fakapapauʻi te ke fakamālō kia Sihova ki ha meʻa pau ʻe tolu. Naʻa mo ha ngaahi miniti siʻi ʻo e tokangataha peheé, te ke hoko ai ʻi ha tuʻunga ko ha tokotaha fanongo pea mo ha tokotaha fai ki he Folofola ʻa e ʻOtuá. Fakakaukau ki he founga te ke maʻu ʻaonga ai mei hono toutou ngāueʻaki ʻa e founga ko ení ʻi he ʻaho taki taha ʻi ha ngaahi konga kehe ʻo e Tohi Tapú ʻokú ke laú! ʻIo, te ke tupulaki ai ko ha tokotaha fai ki he Folofola ʻa e ʻOtuá. w24.09 4-5 ¶9-10
Tokonaki, ʻEpeleli 11
Mou tokanga kiate kimoutolu, ke ʻoua naʻa mole meiate kimoutolu ʻa e ngaahi meʻa naʻa mau ngāue ke lavaʻí, ka ke mou maʻu ha totongi kakato.—2 Sio. 8.
Naʻe fakatupu kitautolu ʻe Sihova fakataha mo ha malava makehe. Neongo ʻoku tau fiefia ʻi he maʻu maí, ʻoku tau maʻu ha fiefia ʻoku lahi ange ʻi heʻetau foaki atu ki he niʻihi kehé. ʻOku tau ongoʻi lelei ʻi heʻetau malava ke tokoniʻi hotau kaungātuí. Pea ʻoku tau fiefia ʻi he taimi ʻoku nau fakahaaʻi ai ʻenau houngaʻiá. Neongo ia, pe ʻoku fakahāhā ʻe he tokotahá ha houngaʻia pe ʻikai, ʻoku lava ke tau fiefia naʻa tau fai ʻa e meʻa totonú. ʻOua ʻaupito naʻa ngalo pe ko e hā pē ha meʻa ʻokú ke foaki, “ʻoku maʻu ʻe Sihova ʻa e mafai ke ʻoatu kiate koe ha meʻa lahi ange ia ai.” (2 Kal. 25:9) Heʻikai pē lava ke lahi ange ʻetau foakí ʻia Sihova! Pea ʻoku ʻikai ha fiefia ʻe toe lahi ange ʻi hono fai mai ʻe Sihova tonu ʻa e totongi fakafokí. Tuku ke tau fakapapauʻi leva ke hokohoko atu ʻa e faʻifaʻitaki ki heʻetau Tamai fakahēvani nima-homó. w24.09 31 ¶20-21
Sāpate, ʻEpeleli 12
ʻOku ou fakahīkihikiʻi koe, ʻe Sihova ko hoku ʻOtua, ʻaki hoku lotó kotoa, pea te u fakalāngilangiʻi ho huafá ʻo taʻengata.—Saame 86:12.
Ko Sihová ʻoku faimeesi mo manavaʻofa. (Saame 103:13; ʻAi. 49:15) ʻOkú ne kaungāongoʻi; ʻi he taimi ʻoku tau ongoʻi mamahi aí, ʻokú ne ongoʻi mamahi. (Sāk. 2:8) ʻOkú ne ʻai ke faingofua kiate kitautolu ke ʻunuʻunu ofi kiate ia ko ha Kaumeʻa. (Saame 25:14; Ngā. 17:27) Pea ʻokú ne anga-fakatōkilalo; “ʻokú ne punou hifo ke vakai ki he langí mo e māmaní, ʻo ne hiki hake ʻa e māʻulaló mei he efú.” (Saame 113:6, 7) Ko e hā ka taʻeloto ai ha taha ke fakalāngilangiʻi hotau ʻOtua lahí? ʻOku tau fakalāngilangiʻi ʻa Sihova koeʻuhí ʻoku tau loto ke ʻiloʻi ia ʻe he niʻihi kehé. Ko e tokolahi ʻoku ʻikai ke nau ʻilo ʻa e moʻoni fekauʻaki mo Sihová. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi kuo hanga ʻe Sētane ʻo fakakuihi honau ʻatamaí ʻaki hono fakamafola ʻa e ngaahi loi fakalilifu fekauʻaki mo Ia. (2 Kol. 4:4) Kuo hanga ʻe Sētane ʻo fakatuiʻi ʻa e kakaí ko Sihová ʻoku faisāuni, taʻetokanga, pea ko ia ʻokú ne fakatupunga ʻa e lahi ʻo e faingataʻaʻia ʻa e māmaní. Ka ʻoku tau ʻilo ʻe kitautolu ʻa e moʻoni fekauʻaki mo hotau ʻOtuá! ʻOku tau maʻu ʻa e faingamālie ke fakatonutonu ʻa e maʻuhalá pea ʻoku iku atu ia ki hono ʻave ʻa e lāngilangí kiate ia.—ʻAi. 43:10. w25.01 3 ¶6-7
Mōnite, ʻEpeleli 13
[Ko] Sētané . . . ʻokú ne takihalaʻi ʻa e kotoa ʻo e māmani kuo nofoʻí.—Fkh. 12:9.
ʻI he ʻuluaki senitulí, ko e kau poupou ʻo Sētané naʻa nau toutou tala ha ngaahi loi fekauʻaki mo e ngāue fakaemana fakaofo ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Ko e fakatātaá, ko e kau taki lotú naʻa nau tala ki he kakaí ko e mālohi ʻo Sīsū ke kapusi ʻa e fanga tēmenioó naʻe ʻoange kiate ia ʻe he “pule ʻo e fanga tēmenioó.” (Mk. 3:22) ʻI he taimi naʻe fakamāuʻi ai ʻa Sīsuú, ko e kau taki lotú naʻa nau tukuakiʻi ia ki he lea fieʻotua pea fakaʻaiʻai ʻa e fuʻu kakaí ke nau kōlenga ke tāmateʻi ia. (Māt. 27:20) Ki mui ai, ʻi hono malangaʻi ʻe he kau muimui ʻo Kalaisí ʻa e ongoongo leleí, ko e faʻahinga naʻa nau fakafepakiʻi kinautolú “naʻa nau fakakoviʻi mo takihalaʻi” ʻa e kakaí ke fakatangaʻi ʻa e kau Kalisitiane ko iá. (Ngā. 14:2, 19) ʻI he fekauʻaki mo e Ngāue 14:2, naʻe fakamatalaʻi ʻi he Taua Leʻo ʻo Tīsema 1, 1998: “ʻI he ʻikai ke fiemālie pē ʻi heʻenau talitekeʻi ʻa e pōpoakí, naʻe fakatupunga ʻe he kau Siu fakafepakí ha feingatau talatalaakiʻi taʻeʻuhinga lelei, ʻo feinga ke tomuʻa fehiʻa ʻa e kakai Senitailé ki he kau Kalisitiané.” ʻI he ʻahó ni, ko Sētané ʻokú ne kei “takihalaʻi ʻa e kotoa ʻo e māmani kuo nofoʻí.” w24.04 11 ¶15-16
Tūsite, ʻEpeleli 14
ʻIkai ʻe fai ʻe he Fakamaau ʻo māmaní kotoa ʻa e meʻa ʻoku totonú?—Sēn. 18:25.
Ko e kahaʻu taʻengata ʻo ha tokotaha ʻoku ʻikai ke makatuʻunga ia ʻi he taimi ʻokú ne mate aí. Ko Sihova ʻa e Fakamaau haohaoá—ko ʻene ngaahi tuʻutuʻuní ʻoku totonu mo māʻoniʻoni. (Saame 33:4, 5) ʻOku lava ke tau falala pau ko e “Fakamaau ʻo māmaní kotoa” te ne fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. ʻOku toe ʻuhinga lelei ke fakamulitukuʻaki ko e kahaʻu taʻengata ʻo ha tokotaha ʻoku ʻikai ke makatuʻunga ia ʻi he feituʻu ʻokú ne nofo aí. ʻOku taʻemalava ke fakakaukau atu ʻe ʻotomētiki pē hono fakaʻilongaʻi ʻe Sihova ko e ‘fanga kosi’ ʻa e kakai ʻe laui miliona ʻoku nau nofo ʻi he ngaahi fonua naʻe ʻikai ʻaupito ke nau maʻu ʻa e faingamālie ke ako fekauʻaki mo e pōpoaki ʻo e Puleʻangá. (Māt. 25:46) Ko e Fakamaau māʻoniʻoni ʻo e māmaní kotoa ʻokú ne tokanga ki he faʻahinga ko ení ʻo lahi ange ia ʻi heʻetau malavá. ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi pe ʻe anga-fēfē hono puleʻi ʻe Sihova ʻa e ngaahi meʻá lolotonga ʻa e fuʻu mamahi lahí. Mahalo ko e niʻihi ʻo e kakai ko ení te nau maʻu ʻa e faingamālie ke ako fekauʻaki mo Sihova, fakahāhā ʻa e tui kiate ia, pea nau tuʻu ʻi he tafaʻaki ʻa Sihová ʻi he taimi te ne fakamāʻoniʻoniʻi ai ʻa ia tonu ʻi he ʻao ʻo e ngaahi puleʻangá.—ʻIsi. 38:16. w24.05 12 ¶14-15
Pulelulu, ʻEpeleli 15
Mou feʻofaʻaki.—Sione 15:12.
Ko e kakai ʻa Sihová ʻoku nau saiʻia ke fetokoniʻaki. (2 Kol. 8:4) Kae kehe, ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku fiemaʻu ʻa e loto-toʻa ke fai pehē. Ko e fakatātaá, ʻi he hoko ha tau, ko e kau mātuʻa fakalotofonuá ʻoku nau ʻiloʻi ʻoku fiemaʻu ʻe honau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻa e fakalototoʻa, poupou, pea mahalo mo ha ngaahi tokonaki fakalaumālie pe fakamatelie. Koeʻuhi ko e ʻofa ʻa e kau mātuʻá ki he fanga sipí, ʻoku nau tuku ʻenau moʻuí ke ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki kae lava ke nau tokonaki ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻú. ʻI he ngaahi tuʻunga peheé, ʻoku mahuʻinga ke tau nofoʻaki fāʻūtaha. Ngāue ʻo fakatatau ki he fakahinohino mei hoʻo ʻōfisi vaʻa fakalotofonuá. (Hep. 13:17) Ko e kau mātuʻá ʻoku totonu ke nau vakaiʻi maʻu pē ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻu fakalotofonua ki he mateuteu ki he fakatamakí pea pehē ki he tataki fakaekautaha fekauʻaki mo e meʻa ke fai ʻi he teu ke hoko ha fakatamaki. (1 Kol. 14: 33, 40) Loto-toʻa kae fakapotopoto. (Pal. 22:3) Ngāueʻaki ʻa e fakakaukau leleí. ʻOua ʻe fai ha meʻa ʻe hoko ai ha fakatuʻutāmaki ʻikai fiemaʻu. Falala kia Sihova. ʻE lava ke ne poupouʻi koe ke ke tokoniʻi ho fanga tokouá ʻi ha founga malu. w24.07 4 ¶8; 5 ¶11
Tuʻapulelulu, ʻEpeleli 16
ʻI heʻeku faingataʻaʻiá naʻá ku ui kia Sihova, . . . pea ko ʻeku tangi kiate ia ki ha tokoní naʻe aʻu ki hono telingá.—Saame 18:6.
Naʻe ʻiloʻi ʻe Tuʻi Tēvita ʻa Sihova peá ne falala kiate Ia. ʻI hono tuli ʻa Tēvita ʻe hono ngaahi filí, kau ai ʻa Tuʻi Saula, naʻá ne lotu kia Sihova ki ha tokoni. Hili hono tali ʻe he ʻOtuá ʻene lotú pea fakahaofi iá, naʻe talaki ʻe Tēvita: “Ko Sihová ʻoku moʻui!” (Saame 18:46) ʻI he ngaahi leá ni, naʻe ʻikai ko ha lāuʻilo pē ʻa Tēvita ʻoku ʻi ai ʻa e ʻOtuá. ʻOku hiki ʻi ha maʻuʻanga fakamatala ʻe taha ko Tēvitá naʻá ne fakahaaʻi ʻene tuipau kia Sihova “ko ha ʻotua moʻui ia ʻokú ne ngāue hokohoko maʻa hono kakaí.” ʻIo, naʻe ʻiloʻi ʻe Tēvita mei heʻene hokosiá tonu ko hono ʻOtuá naʻe moʻui, pea ko e tuipau ko iá naʻe fakafoʻou ai ʻene fakapapau ke tauhi mo fakahīkihikiʻi ʻa Sihova. (Saame 18:28, 29, 49) ʻI heʻetau hoko ʻo tuipau ko Sihova ʻa e ʻOtua moʻuí ʻoku lava ke tokoniʻi ai kitautolu ke tauhi kiate ia ʻi he faivelenga. Te tau maʻu ʻa e mālohi ke kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahí pea mo e fakaueʻiloto ke hokohoko atu ʻa e ngāue mālohi ʻi heʻene ngāué. Te tau toe fakapapauʻi foki ke nofo ofi ai pē kia Sihova. w24.06 20-21 ¶3-4
Falaite, ʻEpeleli 17
Tuku ke ʻoua ʻe takiheeʻi kimoutolu ʻe ha taha ʻi ha faʻahinga founga.—2 Tes. 2:3.
Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he ngaahi lea ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he kau Tesalonaiká? ʻI heʻetau fanongo ki ha meʻa ʻoku ʻikai ke feongoongoi mo e meʻa kuo tau ako mei he Tohi Tapú pe ʻi heʻetau fanongo ki ha foʻi talanoa sasala mālie, ʻoku fiemaʻu ke tau ngāueʻaki ʻa e ʻiloʻiló. ʻI he Sovieti ʻIunioni ki muʻá, naʻe ʻi ai ha taimi naʻe tufaki holo ai ʻe hotau ngaahi filí ha tohi ko e ʻomai tokua mei he ʻuluʻi ʻapitanga ʻi māmaní. Naʻe fakaʻaiʻai ʻe he tohí ʻa e niʻihi ʻo e fanga tokouá ke nau fokotuʻu ha kautaha mavahe mo tauʻatāina. Ko e tohí naʻe hā ngali moʻoni. Ka naʻe ʻikai ke kākaaʻi ʻa e fanga tokoua faitōnungá. Naʻa nau ʻiloʻi ko e pōpoaki ʻi he tohí naʻe ʻikai ke fehoanaki ia mo e meʻa naʻa nau akó. ʻI he ʻahó ni, ko e ngaahi fili ʻo e moʻoní ʻoku nau ngāueʻaki ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e tekinolosiá ʻi ha feinga ke fakapuputuʻuʻi mo fakamavahevaheʻi kitautolu. ʻI he ʻikai hoko ʻo “ueʻingofua mei [heʻetau] fakaʻuhingá,” ʻe lava ke tau maluʻi kitautolu ʻaki ʻa e fakakaukau fakamātoato pe ko e meʻa ʻoku tau fanongo ki ai pe laú ʻoku fehoanaki ia mo e ngaahi moʻoni kuo tau ʻosi akó.—2 Tes. 2:2; 1 Sio. 4:1. w24.07 12 ¶14-15
Tokonaki, ʻEpeleli 18
Kapau ʻoku fai ʻe ha taha ha angahala, ʻoku ʻi ai hotau tokotaha tokoni.—1 Sio. 2:1.
Ko e fili mahuʻinga taha ʻe lava ke fai ʻe ha taha ko e fili ke fakatapui kia Sihova pea hoko ko e konga Hono fāmili ʻo e kau lotú. Ko e finangalo ia ʻo Sihová ke fai pehē ʻa e tokotaha kotoa. Ko e hā hono ʻuhingá? ʻOkú ne loto ke nau kaumeʻa mo ia pea moʻui taʻengata. (Teu. 30:19, 20; Kal. 6:7, 8) Kae kehe, ʻoku ʻikai ke fakamālohiʻi ʻe Sihova ha taha ke tauhi kiate ia. ʻOkú ne fakaʻatā ʻa e tokotaha taki taha ke fili ʻa e meʻa te ne faí. Kae fēfē kapau ʻoku maumauʻi ʻe ha Kalisitiane ʻosi papitaiso ʻa e lao ʻa e ʻOtuá, ʻo fai ha angahala mamafa? Kapau ʻoku ʻikai ke ne fakatomala, kuo pau ke fakamavaheʻi ia mei he fakatahaʻangá. (1 Kol. 5:13) Neongo ia, ʻoku ʻamanaki loto-moʻoni ʻa Sihova ʻe toe foki kiate Ia ʻa e tokotaha faihalá. Ko hono moʻoní, ko e taha ia ʻo e ʻuhinga mahuʻinga naʻá ne tokonaki mai ai ʻa e huhuʻí—ke malava ʻo fakamolemoleʻi ʻa e kau faiangahala fakatomalá. Ko hotau ʻOtua anga-ʻofá ʻokú ne kōlenga loto-māfana ki he kau faihalá, ʻo fakalototoʻaʻi ke nau fakatomala.—Sāk. 1:3; Loma 2:4; Sēm. 4:8. w24.08 14 ¶1-2
Sāpate, ʻEpeleli 19
Kapau ʻe hoko ho lotó ʻo poto, ʻe fiefia leva ai ʻa hoku lotó.—Pal. 23:15.
ʻI he taimi naʻe fai ai ʻe Sione ʻene tohi hono tolú, ko e niʻihi tāutaha naʻa nau fakamafola holo ha ngaahi akonaki loi pea fakatupunga ha ngaahi māvahevahe. Kae kehe, ko e niʻihi naʻe hokohoko atu ʻenau “ʻaʻeva . . . ʻi he moʻoní.” Naʻa nau talangofua kia Sihova pea naʻa nau “ʻaʻeva ai pē ʻo fakatatau ki heʻene ngaahi fekaú.” (2 Sio. 4, 6) Ko e kau Kalisitiane faitōnunga ko ení naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻenau ʻai ke fiefia ʻa Sioné ka naʻe toe fiefia foki ai mo Sihova tonu. (Pal. 27:11) Ko e hā ʻa e lēsoni kiate kitautolú? Ko e faitōnungá ʻoku taki atu ki he fiefia. (1 Sio. 5:3) Ko e fakatātaá, ʻoku tau maʻu ʻa e fiefia ʻi hono ʻiloʻi ʻoku tau ʻai ʻa Sihova ke fiefia. ʻOkú ne fiefia ke sio ʻoku tau talitekeʻi ʻa e ngaahi fakatauele ʻa e māmaní pea tali ʻa e moʻoní. ʻOku toe fiefia foki mo e niʻihi kehe ʻi hēvani. (Luke 15:10) ʻOku lava foki ke tau maʻu ʻa e fiefia ʻi he sio ki he nofoʻaki faitōnunga ʻa e niʻihi kehé. (2 Tes. 1:4) Pea ʻi he taimi ʻe mole atu ai ʻa e fokotuʻutuʻu ko ení, te tau maʻu ʻa e fiemālie ʻi hono ʻiloʻi naʻa tau fakahāhā ʻetau mateaki kia Sihová naʻa mo e ʻi ha māmani naʻe puleʻi ʻe Sētane. w24.11 12 ¶17-18
Mōnite, ʻEpeleli 20
Tuku ki he tokotaha taki taha ke ne hanganaki kumi, ʻo ʻikai ki he lelei pē ʻaʻaná, ka ki he lelei ʻa e tokotaha kehé.—1 Kol. 10:24.
Ko e hā hono fuoloa ʻoku totonu ke ke siofi ai ʻa e tokotahá ki muʻa ke ke fakahaaʻi ange hoʻo tokanga fakaemanakó? Kapau ʻe fuʻu vave hoʻo fakaofiofi ki ha taha, te ne pehē nai ʻokú ke loto-ʻoho. (Pal. 29:20) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, kapau ʻe fuʻu fuoloa hoʻo tatalí, te ne pehē nai ʻokú ke lotolotoua, tautefito kapau ko e tokotaha ʻe tahá kuó ne ʻosi ʻiloʻi ʻokú ke tokanga ange. (Tml. 11:4) Manatuʻi, ki muʻa ke ke fakaofiofi ki ha taha, ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke ke tuipau te ke mali mo e tokotaha ko iá. Ka ʻoku totonu ke ke tuipau ʻokú ke mateuteu ki he nofo malí pea ko e tokotaha ʻe tahá ʻe lava ke ne hoko ko ha hoa feʻungamālie kiate koe. Kae fēfē kapau ʻokú ke ongoʻi ʻoku tokanga atu ha taha kiate koe? Kapau ʻoku ʻikai ke ke tokanga koe kiate ia, feinga ke ʻai ia ke hā mahino ʻi hoʻo tōʻongá. Ko ha taʻeʻofa ia ke ʻai ʻa e tokotahá ke ne fakakaukau ʻoku ʻi ai ha faingamālie ke mo kaumeʻa ka ʻoku ʻikai ko e tuʻungá ia.—ʻEf. 4:25. w24.05 22-23 ¶9-10
Tūsite, ʻEpeleli 21
Te u toe haʻu pea te u tali kimoutolu ki hoku ʻapí.—Sione 14:3.
Ko e kau pani loto-moʻoni mo faitōnungá pē ʻe tali ʻe Sīsū ki he Puleʻanga fakahēvaní. Ko ha tokotaha pani pē ʻoku ʻikai ke hanganaki ʻāʻā fakalaumālie heʻikai ke tānaki fakataha ia mo e “faʻahinga kuo filí.” (Māt. 24:31) Tānaki atu ki aí, ko e kotoa ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá, neongo pe ko e hā ʻenau ʻamanakí, ʻoku totonu ke nau vakai ki he ngaahi lea ʻa Sīsuú ko ha fakatokanga ke hanganaki leʻo pea nofoʻaki faitōnunga. Kuo tau hoko ʻo ʻiloʻi lelei ʻa Sihova, ko ia ʻoku tau falala ki heʻene faifakamāú. ʻOku ʻikai ke tau hohaʻa kapau kuo fili ʻe Sihova ke pani ʻa e faʻahinga faitōnunga ʻe niʻihi ʻi he ngaahi taʻu ki muí ni maí. ʻOku tau manatuʻi ʻa e meʻa naʻe leaʻaki ʻe Sīsū fekauʻaki mo e kau ngāue ʻi he houa hono 11 ʻi heʻene talanoa fakatātā fekauʻaki mo e ngoue kālepí. (Māt. 20:1-16) Ko e faʻahinga naʻe fakaafeʻi ke ngāue ʻi he ngoue kālepí ʻi he konga ki mui ʻo e ʻahó naʻa nau maʻu ʻa e vāhenga tatau mo e faʻahinga naʻa nau kamata ngāue pongipongiá. ʻI he tuʻunga meimei tatau, neongo pe ko fē ʻa e taimi naʻe fili ai ʻa e kau paní, te nau maʻu ʻa e pale fakahēvaní kapau ʻe fakamāuʻi kinautolu ʻoku nau faitōnunga. w24.09 24 ¶15-17
Pulelulu, ʻEpeleli 22
[Ko] Kalaisi naʻá ne faingataʻaʻia maʻamoutolu, ʻo ne tuku atu ha faʻifaʻitakiʻanga kiate kimoutolu ke mou muimui ofi ʻi hono topuvaʻé.—1 Pita 2:21.
Naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū ʻa e faʻifaʻitakiʻanga haohaoa ʻi he founga ke fekuki ai mo e fakamaau taʻetotonú. Fakakaukau ki he fakafeangai taʻetotonu naʻá ne hokosiá, fakatouʻosi mei hono fāmilí mo e faʻahinga mei tuʻá. Ko hono kāinga taʻetuí naʻa nau tukuakiʻi ia ʻoku hē hono ʻatamaí, ko e kau taki lotú naʻa nau tukuakiʻi ia ʻokú ne fengāueʻaki mo e fanga tēmenioó, pea ko e kau sōtia Lomá naʻa nau manukiʻi ia, ngaohikovia ia, pea faai atu pē ʻo nau tāmateʻi ia. (Mk. 3:21, 22; 14:55; 15:16-20, 35-37) Neongo ia, naʻe kātekina ʻe Sīsū ʻa e fakamaau taʻetotonu kotoa ko iá pea toe ʻamo angé naʻe ʻikai ke ne faisāuni. Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei heʻene faʻifaʻitakiʻangá? (1 Pita 2:21-23) Naʻe tuku mai ʻe Sīsū ha sīpinga haohaoa ke tau muimui ki ai ʻi heʻetau fekuki mo ha fakamaau taʻetotonu. Naʻá ne ʻiloʻi ʻa e taimi ke hanganaki fakalongolongo aí mo e taimi ke lea aí. (Māt. 26:62-64) Naʻe ʻikai ke ne fai ha tali ki he fakamatala loi kotoa pē naʻe fai ʻo fekauʻaki mo iá. (Māt. 11:19) ʻI he taimi naʻá ne lea aí, naʻe ʻikai ke ne lea kovi ki hono kau fakatangá pe fakamanamanaʻi kinautolu. w24.11 4-5 ¶9-10
Tuʻapulelulu, ʻEpeleli 23
Naʻe haʻu ʻa Kalaisi Sīsū ki he māmaní ke fakahaofi ʻa e kau angahalá.—1 Tīm. 1:15.
Sioloto atu ʻokú ke ʻoange ki ha tokotaha ʻokú ke ʻofa ai ha meʻaʻofa makehe ʻoku fakaʻofoʻofa mo ʻaonga. He fakalotomamahi ē kiate koe kapau ʻoku ʻalu pē ʻa e tokotahá ʻo faʻo ia ʻi ha puha pea ʻikai ke toe tokanga ki ai! ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku pau pē te ke fiefia kapau te ne ngāueleleiʻaki hoʻo meʻaʻofá peá ne houngaʻia ai. Ko e hā ʻa e poiní? Kuo foaki mai ʻe Sihova hono ʻAló maʻatautolu. He fiefia ē ko Sihova ʻi heʻetau fakahāhā ʻa e houngaʻia ki he meʻaʻofa mahuʻinga ko iá pea ki heʻene ʻofá, ʻa e meʻa naʻá ne ueʻi ia ke tokonaki mai ʻa e huhuʻí! (Sione 3:16; Loma 5:7, 8) Kae kehe, ʻi he faai atu ʻa e taimí, ʻe kamata nai ke tau fakamaʻamaʻaʻi ʻa e meʻaʻofa ʻo e huhuʻí. ʻE hangē ia ʻoku tau faʻo ʻa e meʻaʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi ha puha. ʻOku tau fiefia ke maʻu ia, ka ʻoku tau hanganaki tukunoaʻi ia. Ke fakaʻehiʻehi mei he hoko iá, kuo pau ke tau fakafoʻou maʻu pē ʻetau houngaʻia ki he meʻa kuo fai ʻe he ʻOtuá mo Kalaisi maʻa kitautolú. w25.01 26 ¶1-2
Falaite, ʻEpeleli 24
Fakakaukauloto ki he ngaahi meʻá ni; nōfoʻi ʻiate kinautolu, koeʻuhi ke hoko ai hoʻo laka ki muʻá ʻo hā mahino atu ki he kakai kotoa.—1 Tīm. 4:15.
Ko ha tokoua ʻoku taau ke hoko ko ha mātuʻa ʻoku ʻikai ko ha tangata toki liliu foʻou. Neongo ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke ke papitaiso ʻi ha ngaahi taʻu lahi, ʻoku fiemaʻu ʻa e taimi ke ke hoko ai ko ha Kalisitiane matuʻotuʻa. Ki muʻa ke fakanofo koe ko ha mātuʻa, kuo pau ke ke fakahāhā ʻo hangē ko Sīsuú, ʻokú ke anga-fakatōkilalo pea ʻokú ke fiemālie ke tatali kia Sihova ki ha faʻahinga vāhenga-ngāue pē. (Māt. 20:23; Fil. 2:5-8) ʻE lava ke ke fakamoʻoniʻi ʻokú ke mateaki ʻaki ʻa e pīkitai kia Sihova mo ʻene ngaahi tuʻunga māʻoniʻoní pea ʻaki ʻa e muimui ki he tataki ʻoku ʻomai fakafou ʻi heʻene kautahá. ʻOku fakahaaʻi mahino mai ʻe he Folofolá ko e kau mātuʻá kuo pau ke nau taau ke faiako. ʻOku ʻuhinga ení kuo pau ke ke hoko ko ha tokotaha-malanga lelei ʻaupito? ʻIkai. Ko e kau mātuʻa taau tokolahi, neongo ʻoku ʻikai ko e kau malanga mālie tahá ia, ʻoku nau faiako ola lelei ʻi he ngāue fakafaifekaú pea ʻi he ngaahi ʻaʻahi fakatauhisipí. w24.11 23-24 ¶14-15
Tokonaki, ʻEpeleli 25
ʻOku ou ʻofa . . . ʻi hoʻo ngaahi fekaú ʻo laka ange ia ʻi he koulá, naʻa mo e koula leleí.—Saame 119:127.
ʻI hoʻo maʻu ha konga tohi ʻi he Tohi Tapú ʻoku ʻikai ke ke mahinoʻi kakato, fai ha fekumi. Pea ʻi he lolotonga ʻa e ʻahó, fakalaulauloto ki he meʻa kuó ke akó mo e meʻa ʻokú ne tala atu fekauʻaki mo Sihova, ko hono ʻAló, pea mo ʻena ʻofa ʻiate koé. (Saame 119:97, fkm. ʻi lalo) ʻOua ʻe hoko ʻo loto-siʻi kapau ʻoku ʻikai ke ke maʻu ha meʻa foʻou pe meʻa fakafiefia ʻi he taimi taki taha ʻokú ke tangutu hifo ai ke lautohi pe fai ha fekumi. ʻI ha ʻuhinga, ʻokú ke hangē ha tokotaha ʻoku vakili ki ha koula. ʻI he anga-kātaki, ʻoku fakamoleki ʻe he kau keli koulá ʻa e laui houa pe laui ʻaho ki muʻa ke nau maʻu naʻa mo e kiʻi konga koula siʻisiʻi tahá. Neongo ia, ʻoku nau kīvoi koeʻuhí ko e kiʻi konga koula taki taha ʻoku mahuʻinga kiate kinautolu. Huanoa hake ai ʻa e mahuʻinga mamaʻo ange ʻa e makakoloa kotoa pē ʻo e moʻoni Fakatohitapú! (Pal. 8:10) Ko ia hoko ʻo anga-kātaki pea pipiki ki hoʻo taimi-tēpile lau Tohi Tapú.—Saame 1:2. w25.01 25 ¶14-15
Sāpate, ʻEpeleli 26
Hangē tofu pē ko ia ne fakamolemoleʻi loto-lelei kimoutolu ʻe Sihová, kuo pau foki ke mou fai ʻa e meʻa tatau.—Kol. 3:13.
ʻOku ʻamanekina mai ʻe Sihova ke tau hoko ʻo mateuteu ke fakamolemoleʻi ʻa e faʻahinga naʻa nau fakalotomamahiʻi kitautolú. (Saame 86:5; Luke 17:4; ʻEf. 4:32) Te tau loto-mamahi lahi nai koeʻuhí ko ha meʻa naʻe leaʻaki pe fai mai ʻe ha taha, tautefito kapau ko e tokotaha ko iá ko ha kaumeʻa ofi pe mēmipa ʻo e fāmilí. (Saame 55:12-14) ʻI he taimi ʻe niʻihi, ko e mamahi fakaeongo ʻoku tau tofanga aí ʻe lava ke fakahoa ia ki hano hokaʻi ʻaki kita ha hele. (Pal. 12:18) Te tau feinga nai ke lōmia pe tukunoaʻi ʻetau ngaahi ongoʻi mamahí. Ka ko e fai peheé ʻe hangē ia ko hano hokaʻi pea tuku ai pē ʻa e helé ʻi he laveá. ʻI he tuʻunga meimei tatau, heʻikai lava ke tau ʻamanekina ʻe fakaʻaʻau ke lelei ange ʻetau ngaahi ongoʻi mamahí kapau ʻoku tau tukunoaʻi pē ia. ʻI he taimi ʻoku fakalotomamahiʻi ai kitautolu ʻe ha taha, ko ʻetau fuofua fakafeangai nai ki aí ko e ʻita. ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú te tau hoko nai ʻo ʻita. Kae kehe, ʻoku fakatokanga mai ai ke ʻoua ʻe fakaʻatā ʻa e ongoʻi ko iá ke ne puleʻi kitautolu. (Saame 4:4; ʻEf. 4:26) Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ko e ʻitá ʻoku tātātaha ʻene iku atu ki ha ngaahi ola ʻoku lelei. (Sēm. 1:20) Manatuʻi, ko e ʻitá ko ha fakafeangai, ka ko e ʻita fuoloá ko e fili ia ʻaʻau. w25.02 15 ¶4-6
Mōnite, ʻEpeleli 27
Ko e potó ʻokú ne fakahaofi ʻa e moʻui ʻa e tokotaha ʻokú ne maʻu iá.—Tml. 7:12.
Naʻe fakatātaaʻi ʻe Sīsū ʻa e fakavalevale ʻo e tātānaki paʻangá kae ʻikai “koloaʻia ʻi he vakai mai ʻa e ʻOtuá.” (Luke 12:16-21) ʻOku ʻikai ʻiloʻi ʻe ha taha ʻa e meʻa ʻe hoko ʻapongipongí. (Pal. 23:4, 5; Sēm. 4:13-15) ʻOku tau fehangahangai mo ha pole pau ʻi he tuʻunga ko e kau muimui ʻo Kalaisi. Naʻe pehē ʻe Sīsū kuo pau ke tau mateuteu ke “tuku ange” ʻa e ngaahi meʻa kotoa ʻoku tau maʻú ke hoko ko ʻene kau ākonga. (Luke 14:33, fkm. ʻi lalo) Ko e kau Kalisitiane ʻi Siutea ʻi he ʻuluaki senitulí naʻa nau tali fiefia ha mole pehē. (Hep. 10:34) ʻI onopooni, ko e tokolahi hotau fanga tokouá naʻe pau ke nau feilaulauʻi ʻenau maluʻanga fakapaʻangá koeʻuhí ko ʻenau fakafisi ke mateaki ki ha fokotuʻutuʻu fakapolitikale. (Fkh. 13:16, 17) Ko e hā kuó ne tokoniʻi kinautolu ke fai iá? ʻOku nau falala pau kakato ki he talaʻofa ʻa Sihová: “ʻE ʻikai ʻaupito te u mavahe meiate koe, pea ʻe ʻikai ʻaupito te u liʻaki koe.” (Hep. 13:5) ʻOku tau fai hotau lelei tahá ke palani ki heʻetau ngaahi fiemaʻu ʻi he kahaʻú, pea kapau ʻoku hoko ha ngaahi meʻa taʻeʻamanekina, ʻoku tau falala ki he poupou ʻa Sihová. w25.03 29 ¶13-14
Tūsite, ʻEpeleli 28
Ko eni kuo tau mavahe atu mei he tokāteline tefito fekauʻaki mo e Kalaisí, tuku ke tau tutui atu ki he tuʻunga matuʻotuʻá, ʻo ʻikai ko ʻetau toe foki ki he ngaahi akonaki tefitó.—Hep. 6:1.
ʻOku ʻikai ke ʻamanekina mai ʻe Sihova ke tau tupulekina ki he tuʻunga matuʻotuʻá ʻiate kitautolu pē. Ko e faʻahinga ʻoku nau ngāue ko e kau tauhi-sipi mo e kau faiako ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané ʻoku nau mateuteu ke tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau hoko ʻo “matuʻotuʻa” ʻi ha ʻuhinga fakalaumālié, “pea hoko hotau ʻulungāngá ʻo kakato ko ha tokotaha lahi, hangē ko e Kalaisí.” (ʻEf. 4:11-13) ʻOku toe tokonaki mai ʻe Sihova hono laumālie māʻoniʻoní ke tokoniʻi kitautolu ke maʻu “ʻa e fakakaukau ʻa Kalaisí.” (1 Kol. 2:14-16) ʻIkai ko ia pē, naʻe fakamānavaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa hono hiki ʻa e Kōsipeli ʻe faá ke fakahaaʻi mai ai ʻa e anga ʻo e fakakaukau, lea, mo e tōʻonga ʻa Sīsuú lolotonga ʻene ngāue fakafaifekau ʻi he māmaní. ʻI he faʻifaʻitaki ki he anga ʻo e fakakaukau mo e tōʻonga ʻa Sīsuú, ʻe lava ke ke aʻusia ai ʻa hoʻo taumuʻa ʻo e hoko ko ha Kalisitiane matuʻotuʻá. Ka koeʻuhi ke tau laka ki muʻa ki he tuʻunga matuʻotuʻá, kuo pau foki ke tau mavahe atu “mei he tokāteline tefito fekauʻaki mo e Kalaisí,” ʻa ia, ko e ngaahi akonaki faka-Kalisitiane tefitó. w24.04 4-5 ¶11-12
Pulelulu, ʻEpeleli 29
ʻE hanganaki tokangaʻi koe ʻe he malava fakaefakakaukaú, pea ʻe leʻohi koe ʻe he ʻiloʻiló.—Pal. 2:11.
ʻI he ʻaho kotoa ʻoku fiemaʻu ke tau fai ʻa e ngaahi fili. Ko e fili ʻe niʻihi ʻoku faingofua pē ke fai, pe ko e hā ʻetau kai pongipongí pe ko e taimi mohé. ʻOku faingataʻa ange ʻa e fili ʻe niʻihi. ʻE kaunga nai ia ki heʻetau moʻui leleí, ko ʻetau fiefiá, ko e faʻahinga ʻoku tau ʻofa aí, pe ko ʻetau lotú. ʻOku tau loto ke hoko ʻetau ngaahi filí ʻo ʻaonga kiate kitautolu mo hotau fāmilí. Ko e meʻa mahuʻinga tahá, ʻoku tau fakaʻamu ʻe hoko ʻetau ngaahi filí ʻo fakahōifua kia Sihova. (Loma 12:1, 2) Ko ha sitepu ki hono fai ha fili leleí ko hono tānaki ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻá. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ení? Sioloto atu ki ha tokotaha mahaki ʻokú ne kumi faleʻi ki ha toketā fekauʻaki mo ha palopalema fakafaitoʻo mafatukituki. Meʻa ní ʻe fai ʻe he toketaá ha fili fekauʻaki mo ha faitoʻo ʻo ʻikai ke ʻuluaki fai hano sivi ʻo e tokotaha mahakí pe ʻeke kiate ia ha ngaahi fehuʻi? ʻIkai ʻaupito. Ko koe foki te ke fai ʻa e ngaahi fili lelei ange kapau ʻokú ke ʻuluaki fakakaukau ki he ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻoku ʻi ai ʻene kaunga ki he tuʻungá. w25.01 14 ¶1-3
Tuʻapulelulu, ʻEpeleli 30
Kuo hanga ʻe Sihova ʻo fakamolemoleʻi ʻa hoʻo angahalá. ʻE ʻikai te ke mate.—2 Sām. 12:13.
Ko e hā ʻoku tau ʻiloʻi fekauʻaki mo e meesi ʻa Sihová? Kuo anga-fēfē ʻene fakahāhā ʻoku “ʻikai te ne finangalo ke fakaʻauha ha taha”? (2 Pita 3:9) Fakakaukau ki heʻene faimeesi ki he niʻihi naʻa nau fai ha ngaahi angahala mamafa. Ko Tuʻi Tēvita naʻá ne fai ʻa e ngaahi angahala mamafa, ʻo kau ai ʻa e tono mo e fakapō. Neongo ia, naʻe fakatomala ʻa Tēvita, ko ia naʻe meesi ʻa Sihova ʻo ne fakamolemoleʻi ia. (2 Sām. 12:1-12) Ko Tuʻi Manase naʻá ne mātuʻaki fulikivanu ʻi he konga lahi ʻene moʻuí. Kae kehe, naʻa mo e ʻi he tuʻunga mafatukituki ko iá, naʻe tali anga-lelei ʻe Sihova ʻa e fakatomala ʻa e tangata ko iá pea maʻu ha makatuʻunga ke fakahāhā ai ʻa e mēsí mo e fakamolemolé. (2 Kal. 33:9-16) ʻOku fakamanatu mai ʻe he ongo fakatātā ko ení ko Sihova ʻokú ne fakahāhā ʻa e mēsí ʻi ha taimi pē ʻokú ne sio ai ʻoku ʻi ai ha makatuʻunga ke fai pehē. Te ne fokotuʻu hake ʻa e faʻahinga peheé koeʻuhí naʻa nau lāuʻilo naʻa nau fai ʻa e ngaahi angahala fakalilifu pea naʻa nau fakatomala. w24.05 4 ¶12