Agarooshshu Shae INTERNEETETE LAYBIRERE
Agarooshshu Shae
INTERNEETETE LAYBIRERE
Sidaamu Afoo
  • QULLAAWA MAXAAFA
  • ADDI ADDI BORRO
  • GAMBOOSHSHE
  • ijwyp birxicho 6
  • Anniꞌyanna Amaꞌya Boohaareemmota Hoolannoehu Mayiraati?

Doodhootto borrora viidiyo dino.

Hasi'rootto viidiyo fa'nama didandiitino.

  • Anniꞌyanna Amaꞌya Boohaareemmota Hoolannoehu Mayiraati?
  • Wedellootu Xaꞌmitanno Xaꞌmo
  • Cinaancho Birxichuwa
  • Anniꞌyanna amaꞌya yuummore baala deeꞌnilla yitannohu mayiraati?
  • Anniꞌyanna amaꞌya yuummorira maahoyye yaannoe gede maa asso?
Wedellootu Xaꞌmitanno Xaꞌmo
ijwyp birxicho 6
Wedellichu beetti annasinna amasi hasaawisanni no. Mulesi isi viidiyote geeme godoꞌlinanni uduunnichi, gamba yite sirbitanni noo wedellootinna kaxxine haꞌnannihu uulla gongoꞌmanno xaauli daafira coyiꞌranni noota leellishshanno misile no. Annisinna amasi hanqe anga xaaxiꞌre uurre no.

WEDELLOOTU XAꞌMITANNO XAꞌMO

Anniꞌyanna Amaꞌya Boohaareemmota Hoolannoehu Mayiraati?

Jaallakki lamalate jeefora minensa marte boohaarattora koyissinohe. Haꞌroni yite annakkinna amakki xaꞌmittota, insa “Dihaꞌratto” yee kaajjishe qolihe. Insa hatto yiita hakkeya dhagge diassiꞌrootto. Mayira yiniro, albano xaꞌmiteenna hatto yee qolinohe.

Konni birxichira

  • Anniꞌyanna amaꞌya yuummore baala deeꞌnilla yitannohu mayiraati?

  • Anniꞌyanna amaꞌya yuummorira maahoyye yaannoe gede maa asso?

  • Darawokki yitinore

Anniꞌyanna amaꞌya yuummore baala deeꞌnilla yitannohu mayiraati?

Annikkinna amakki duucha woyite deeꞌni yitannoheha ikkiro, insa boohaarattora horo hasidhannokkiha lawahera dandaanno.

Meeri yinanni wedellitte mobayile hirrise yannara hatto yite heddino. Ise togo yitino: “Anniꞌya hiittoo appilikeeshiine dirrisiꞌreemmaro, hiittoo manni ledo hasaaweemmaronna insa ledo meꞌꞌe saate geeshsha hasaaweemmaro kulannoha lowo seera fushshino. Hatte yannara, jaallaꞌya kayinni baxxu gede ikka dandiitanno!”

Hanni hedi: Meeri anni ise boohaartannota hoolate woꞌnaalanni nooha lawaahe? Iso yaachishinori maa ikkara dandaanno?

Doogote haꞌranni noo makeena. Doogote qaccera oonfanni ranke “50” ikkitinota kulanno malaati no. Makeenuno saatetenni 50km haꞌranni noota leellishshanno meetire leeltanno.

Oonfanni ranke kultanno wodho baxitto gede oofattota hooltahera dandiitanno; ikkirono danotenni agartannohe; maatete seerino hattooti

Togo assate woꞌnaali: Hanni ati oosote annaati yine hendo. Wedellichu beettikkira mulella mobayile hirte kaootto. Mayi mayi huluullahera dandaanno? Huluullinohe coyi kalaqamannota hoolate, hiittoo seera fushshatto? Wedellichu beettikki, ‘Ani boohaareemmota dibaxxinanni’ yiihero mayite qolatto?

“Anniꞌya duucha woyite, ‘Hanni ati ane ikkoottaro maa assattaro hedi’ yaannoe. Isi yii garinni hedaꞌya, fushshino seeri kaaꞌlannoe garanna hakkoye seera mayira fushshinoro huwateemma gede kaaꞌlitinoe. Ooso heedhoommeꞌꞌero, anino anniꞌya ane assi yaannoere asse yeemmansaha lawaae.”—Taaniya.

Anniꞌyanna amaꞌya yuummorira maahoyye yaannoe gede maa asso?

Beettu anga xaaxiꞌre muffi yee uurre no; maccasi giddonni wiliile fultanni no.

Togo assitooti: Muffi yaa, gururaꞌꞌa, nyerri yaa.

Beettu anga xaaxiꞌre muffi yee uurre no; maccasi giddonni wiliile fultanni no.

“Cance coyiꞌrama, ateno annakkinna amakkino daafursitannolla ikkiina tirtannori dino. Nyerri yaattoha ikkiro, annikkinna amakki ate qaaqqimma digudinona yite wolapho ledde aa gibbahera dandiitanno.”—Richaardi.

Hatteentenni togo assi: Hanqite bayichonko qolattokki gede ateneeto eemadhi. Hatteentenni, annikki woy amakki hatto yitinohu mayiraatiro hedate woꞌnaali. Annikkinna amakki addinta ate ammana hooggeetinso, haꞌratto bayicho woy xaadattora hedootto manna ammana hooggeeti? Insa deeꞌni yitinohu mayiraatiro leellannohe gede, mayira tenne hajo insa ledo wodanaaꞌmite dihasaawatto?

Ampuule.

Kaaꞌlitanno hedo: Annikkinna amakki ledo hasaawatto woyite, huluullinonsa coyi kalaqamannota hoolate maa assattoro xawisse kulinsa. Hatto assiteennano insa deeꞌnilla yite gibburo nafa, hedoottori leellannonsa; aterano insa heddinori leellahera dandaanno.

“Anniꞌyanna amaꞌya mitto seera fushshitannohu danchare heddeetilla. Insa hatto assitannohu boohaareemmata hoolate ikkikkinni, roore woyyino garinni boohaareemma gede yaano qarru giddora eummakki boohaarammara yiteetilla.”—Ayiv.

Qullaawu Maxaafi biddishsha: “Gowwu manchi hanqosi gudise leellishanno; egennaamu kayinni aarasi cincatenni sayisanno.”—Lawishsha 29:11.

Wedellitte beetto hashshiishidhe borrote sokka sokkanninna dagoomittete miidiya horoonsidhanni no.

Togo assitooti: Annanna ama maaxamme, hoolloonnire assa.

Wedellitte beetto hashshiishidhe borrote sokka sokkanninna dagoomittete miidiya horoonsidhanni no.

“Silke horoonsiꞌreemma gara kulannoha anniꞌya fushshino seera isi afikkinni diigate woꞌnaaloomma. Hashshiishiꞌre jaallaꞌyara sokka borreessate woy anniꞌya fajjinoekki appilikeeshiine dirrisiꞌrate woꞌnaaleemma. Jeefote kayinni isi ani maaxame asseemmare afi; hakkiinni xaate ane ammanannokki daafira roore furro fuuqqo hoꞌlannoe seera fushshi. Hoolloonni coye maaxamme assate woꞌnaala gawajjitannolla.”—Maari.

Hatteentenni togo assi: Annikkinna amakki insa fushshino seera ayirrisattota affanno gede assite ammantannoheha ikki.

Ampuule.

Kaaꞌlitanno hedo: Annikkinna amakki mitto coye badde xaꞌmitannohe woyite (“Boohaartinanniwa ayeoo dagganno?” “Minira meꞌꞌe saatenni higatto?”), noore fante coyiꞌri. Huluullammanni gede assitanno dawaro qolittoro insa diammantannohe!

“Cinci. Annikkinna amakki, fushshino seera bayichonko soorra hoogara dandaanno; kayi insa fushshino seera ayirrissanni noottota laꞌꞌanno woyite, hasiꞌroottore assatto gede albinni roore fajjahera dandaanno.”—Melinda.

Qullaawu Maxaafi biddishsha: “Kiꞌne ooso! . . . baalunku coyinni iltinoꞌnerira hajajammensa.”—Qolasiyaasi Sokka 3:20.

Wedellichu beetti eeggifatanni no. Mulesi isi wolu sasu wedellooti daafira coyiꞌranni noota leellishshanno misilla no.

Togo assitooti: Annikkinna amakki mitto coye assatto gede fajjitahera qarrisa; lawishshaho, darawokkira fajjinoonninsare kulte anerano fajjinoe yee wotto wora.

Wedellichu beetti eeggifatanni no. Mulesi isi wolu sasu wedellooti daafira coyiꞌranni noota leellishshanno misilla no.

“Mitto coye afiꞌrate gaagaale gaꞌna tirtannori dino; hasiꞌroottore afiꞌrateno dikaaꞌlitanno.”—Nataale.

Hatteentenni togo assi: Tenne hajo daafira annikkinna amakki ledo hasaawate, “Seera Heeshshi Gotti Asse Heda” yaanno rosiishsha horoonsiꞌri.

Ampuule.

Kaaꞌlitanno hedo: Annikkinna amakki loosuwiinni minira xaalla dagge heedheenna woy hedonsa wolu coyinni billaallite heedheenna hasaawisantenni deseꞌe yite noo yannara hasaawisinsa.

“Annunna ama, oosonsa coye heeshshi gotti assite heddannore ikkitara hasidhanno. Hakko daafira, annaꞌyanna amaꞌya hasaawiseemmo woyite, giddoꞌya giira fushshiꞌrantenni wodanaaꞌme ammansiisanno garinni coyiꞌrate woꞌnaaleemmo. Hatto asseemmo woyite, insa yeemmore roore macciishshannoe.”—Jooseefi.

Qullaawu Maxaafi biddishsha: “Annakkinna amakki ayirrisi!”—Efesooni Sokka 6:2.

Darawokki yitinore

  • Isabeela.

    “Mitte maashine dancha gede loosate zayite gana hasiissannonte gede, maateno qinaabbinota ikkitanno gede seeru hasiisannota huwatoomma. Qoleno seeraholla yinoonni ikkinnina qarrunni agarannonke huxxaati. Maatete seeri furro fuuqqo hoolannoha lawinkero nafa, kuni ikkinohu anninkeranna amankera huluullinonsa coyi noo daafiraatilla.”—Isabeela.

  • Maykil.

    “Seerunni lossinoonni ooso lophitanno woyite dancha manna ikkitannoha lawaae. Heeshshonkenni hagiirraamma ikkate, noonke wolapho danna afidhinota ikka hasiissannose. Kuni danni assineemmore gura qiniite laꞌne assineemmo gedenna bushu coyinni ganteemmo gede kaaꞌlannonke.”—Maykil.

    Sidaamu Afii Borro (1995-2026)
    Fuli
    Ei
    • Sidaamu Afoo
    • Soy
    • Addi Addi Doorsha
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Sheemaate
    • Foju Biddissa
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Ei
    Soy