Alege ti Salango Ye Agbian, Azo Abuba Bê Kue So A Zia Na Ndo Ala
Na lâ ti Gbia Henry I ti Angleterre (1100-1135), yongo ti yard oko “alondo na yanga ti hon ti Gbia ni ti si na kota li ti maboko ti lo so lo yôro yâ ni.” A yeke hinga tongana nyen mbilimbili yongo ti akeke ti diko na yard ti awakodoro ti Gbia Henry? A ba so ti hinga ni nzoni, a lingbi zo ague aba gi gbia ni mveni.
A FA fadeso mbilimbili ahon alege ti dikongo yongo ti aye. Tongaso, a fa mètre oko tongana yongo ti lege so lumière ahon dä na yâ pupu na nzene-ngbonga oko, so a kangbi yâ ni fani 299 792 458. Ti fa ni mbilimbili, lumière so ayeke na mbeni yongo ti gere-pupu so ayeke gbian pepe na lege ti mbeni laser so ayeke nde. Tongana ala yeke na gbakuru so amu peko ti lege ti dikongo ye so, azo na ndo kue alingbi ti gi ti ba wala lege so ala diko na yongo ti ye ti ala ayeke oko na ti ambeni zo nde.
Atä agbiango ye na yâ ngobo ti dikongo yongo ti ye so ayeke gi kete, alingbi ti ga na kpale, ni la si a yeke sala ngangu mingi ti bata akode ti dikongo ye so. Na tapande, na Grande-Bretagne, ye so a mu ti diko na nengo ti ye ayeke mbeni yongoro wen so asala na platine nga na iridium so use kue ane kilo oko. A bata yongoro wen so na Laboratoire National de Physique. Bubango ti pupu ndali ti tambelango ti akutukutu na ti alapara asala si kilo so ayeke ne mingi ahon lâ na lâ. Ye oko, yongoro wen so ayeke tapande ti ye so a mu ti diko na kilo na ndo sese kue, so a bata ni na gbe ti asakpa ota ti verre na yâ da so ayeke na gbe ti sese na Bureau International des Poids et Mesures na Sèvres, France. Atä so kue nengo ti ye so ayeke gbian ndali ti bubango ti ye so lê aba ni pepe. Juska laso, awasenda dikongo nengo ti ye ade ti sigigi pepe na mbeni lege ti dikongo na ye so angbâ lakue na place ni.
Atä a ba so akete gbiango ye asala ye mingi pepe na ndo asenge zo, mbeni kota gbiango lege ti dikongo ye alingbi ti sala si li ti zo akpe kirikiri. Na Grande-Bretagne, gbiango lege so a yeke diko na nengo ti ye so azo ti komande afa (livre na once) ti si na kode ti dikongo ye na lege ti kilogramme na gramme, asala si adü kite na bê ti azo na lege ni. Ambeni wadengo buze so asala ye na lege ni pepe agi lege ti nzi azo so avo ye ti ala ndali ti so azo mingi ahinga nzoni pepe fini kode ni.
Alege Teti Sewa na Nzoni Lege ti Salango Ye
Ti alege teti sewa na ti nzoni lege ti salango ye ayeke tongana nyen? Aye so aga na peko ti agbiango ye tongaso alingbi ti sala sioni mingi ahon. Andangba tondo na ndo kangbingo ti sewa, salango ye ti pitan so a kanga lege na ni pepe, nga salango sioni so amu ndo kue na ndo ti amolenge azia mbito na bê ti azo na afa biani so e yeke na yâ mbeni ngoi ti kiringo na peko ti alege ti salango ye. Asewa so gi babâ wala mama oko si ayeke dä, amolenge so azo so abata ala ayeke akoli use so ayeda ti duti tongana “koli na wali” wala awali use so ayeda ti duti tongana “koli na wali,” nga salango sioni na amolenge na lege ti bungbingo koli na wali, so ayeke tambela na gbe lê ti azo ti komande ti ndo ni, ayeke aye kue so asi ndali ti so azo avi peko ti ala na alege ti tambela so a yeda na ni. Azo mingi ahon ayeke ga “azo so andoye tele ti ala mveni, . . . azo so andoye asongo ti ala pepe, . . . azo so andoye nzoye pepe, . . . azo so andoye ngia mingi ahon ti ndoye Nzapa,” tongana ti so Bible afa ni kozoni a sala ndulu na angu saki use awe.—2 Timothée 3:1-4, NW.
Kiringo na peko ti anzoni lege ti salango ye ague legeoko na sioni bubango bê kue so azo azia na mba ti ala. Ade ti ninga pepe, mbeni tâ guengo nde na akota lege ti salango ye ti awanganga asigigi polele na Hyde, mbeni gbata na banga ti Angleterre, ndo so awakodoro ni azia bê ti ala na awanganga so asava sewa ti ala. A ba awanganga so tongana azo so “a yekia ala na a zia bê kue na ala.” Me vundu ni ayeke so a buba ziango bê kue. Tongana nyen? Atondo ti fango ngbanga afa so mbeni wanganga asala biani si awali ndulu na 15 so ayeke na kobela na so lo gi ti sava ala awara kuâ. Tongaso, a lingbi lapolisi akiri agi nda ti akuâ 130 nde so andu wanganga ni. A gboto lê na ndo kota ti bubango bê kue so zo azia na mba tongana a fâ ngbanga na ndo wanganga ni na a bi lo na da ti kanga. A mu ambeni kusala nde na azo use ti batango da ti kanga ni, so peut-être wanganga so afâ mama ti ala, si ala lingbi bata pepe sioni zo ti kanga so. A yeke ye ti dongo bê pepe so mbeni tondo na ndo fango ngbanga na yâ The Daily Telegraph afa wanganga so tene ayeke na li ti lo tongana “Docteur ‘Diable’ .”
Ndali ti alege ti salango ye so ayeke gbian na ayeke kiri na peko na yâ ambage mingi ti fini, mo lingbi ti zia bê ti mo kue na zo wa? Na ndo wa mo lingbi ti wara alege ti salango ye so agbian pepe, so mbeni zo ti komande so ayeke na ngangu amu maboko na ni si a ngbâ? Article so aga na peko ayeke kiri tene na ahundango tene so.