‘L’heure Ni Asi Awe!’
“L’heure ti Lo ti zia sese so na ti kiri na Babâ aga awe.”—JEAN 13:1.
1. Na ngoi so Pâque ti ngu 33 N.E. aga ndulu, atene nde nde wa atambela na Jérusalem, na ngbanga ti nyen?
NA NGOI ti batême ti lo na ngu 29 N.E., Jésus ato nda ti mbeni lege so ayeke gue na lo na “l’heure” ti kuâ ti lo, ti londongo ti lo na popo ti awakinda, na ti warango gloire ti lo. Fadeso a yeke printemps ti ngu 33 N.E. Ade ti ninga ayenga mingi pepe si kota ndo ti fango ngbanga ti aJuif, Sanhédrin, amä tele ti fâ Jésus. Na hingango ye so ala leke ti sala, peut-être na lege ti Nicodème mbeni oko ti Sanhédrin so asala nzobe na lo, Jésus alondo na Jérusalem na lo gue na yâ ti kodoro ni na mbengu ti Ngu ti Jourdain. Na ngoi so Matanga ti Pâque aga ndulu, azo mingi alondo na yâ ti kodoro ni ti gue na Jérusalem, na yâ ti gbata ni asi singo na atene nde nde na ndo Jésus. Azo ayeke hunda na popo ti ala: “Bê ti i atene nyen? Fade Lo ga na fête so?” Akota prêtre na aFarizien asala si dongo tele ti azo akiri ague na li ni na tenengo so tongana mbeni zo aba Jésus, a lingbi lo ga lo fa ndo ti Lo na ala.—Jean 11:47-57.
2. Kusala wa ti Marie asala si dengo gaba alondo, na kiringo tene ti Jésus ti mu mbage ti lo afa tongana nyen so lo hinga nzoni “l’heure ti Lo”?
2 Na lango 8 ti Nisan, lango omene kozoni na Pâque, Jésus akiri ndulu na tele ti Jérusalem. Lo ga na Béthanie, kodoro ti akamarade ti lo so lo ndoye mingi Marthe, Marie, na Lazare, ndo so ayeke ndulu na akilomètre ota na gigi ti Jérusalem. A yeke vendredi na lakui, na Jésus asala Sabbat kâ. Na ndade ni na bï tongana Marie asala ye teti lo na salango kusala na mafuta ti yombo ti ngele ngangu, adisciple ake. Jésus akiri tene: “Zia lo; lo bata yombo so teti lâ ti lungo kuâ ti Mbi. Teti awanzinga ayeke na i lakue, me Mbi yeke na i lakue pepe.” (Jean 12:1-8; Matthieu 26:6-13) Jésus ahinga so ‘l’heure ti Lo ti zia sese so na ti kiri na Babâ ti lo asi awe.’ (Jean 13:1) Na yâ ti alango oku lo yeke ‘mu ande fini ti lo tongana kota ngele teti azo mingi.’ (Marc 10:45) Na londongo ge ti gue na ni, bibe ti salango ye hio asala ngangu na ndo aye kue so Jésus asala na afa. So tä mbeni pendere tapande si salango ye tongaso azia na e na ngoi so e yeke ku na wâ nda ti bungbi ti aye ti fadeso! Ba ye so asi na Jésus na ndade ni.
Lango so Jésus Alï Tongana Walombe
3. (a) Tongana nyen Jésus alï na Jérusalem na dimanche lango 9 ti Nisan, na tongana nyen azo mingi so angoro lo akiri tene? (b) Kiringo tene wa Jésus amu na aFarizien so adema teti azo mingi mingi so?
3 Na dimanche, lango 9 ti Nisan, Jésus aga na Jérusalem tongana walombe. Tongana lo yeke ga ndulu na gbata ni, na ndo molenge ti lele, na gango tâ tene ti Zacharie 9:9, mingi ti azo so abungbi na tele ti lo agbala na ndo lege abongo ti ala ti ndo ni, na ngoi so ambeni afâ ati-keke na agbala na sese. Ala dekongo: “A hiri deba nzoni na ndo Lo so aga tongana Gbia na iri ti Jéhovah!” Ambeni Farizien so ayeke na popo ti azo mingi mingi aye si Jésus asuku na adisciple ti lo. Ye oko, Jésus akiri tene: “Mbi tene na i, Tongana azo so aduti kpö, fade atênë ayeke sala tene na kongo.”—Luc 19:38-40, NW; Matthieu 21:6-9.
4. Ngbanga ti nyen bê ti azo ti Jérusalem ayeke dö tongana Jésus alï na yâ gbata ni?
4 Ayenga mingi pepe kozoni, mingi na popo ti gbâ ti azo so aba Jésus tongana lo zingo Lazare na popo ti awakinda. Fadeso, ala ngbâ ti sala tene ti ye ti kpene so na ambeni zo. Tongaso, na ngoi so Jésus alï na Jérusalem, bê ti azo ti kodoro ni kue ayeke dö. Azo ayeke hunda: “So Zo nyen?” Na azo mingi so atene: “So ayeke Prophète Jésus ti Nazareth ti sese ti Galilée.” Na bango ye so asi, aFarizien adema tele: “Azo kue ague na peko ti Lo awe!”—Matthieu 21:10, 11; Jean 12:17-19.
5. Ye nyen asi tongana Jésus ague na temple?
5 Tongana ti so lo yeke sala lakue tongana lo gue na Jérusalem, Jésus, Kota Wafango ye, ague na temple ti fa ye. Kâ, awaziba na awazin aga na lo, na lo lungula kobela ti ala. Tongana akota prêtre na ascribe aba ye so na amä akete molenge so ayeke dekongo na yâ temple, “Hosanna na Molenge Ti David!,” ngonzo agbu ala. Ala tene ti kanga lege na ni: “Mo mä tene so ala yeke tene?” Jésus akiri tene: “Biani; i diko na Mbeti lâ oko pepe? Na lege ti tene so asigigi na yanga ti amolenge na ti ala so ade ti nyon me, Mo sala si tene ti merci aga ye so alingbi kue.” Na ngoi so Jésus angbâ ti fa ye, lo bi lê kue na ndo ye so ayeke tambela na yâ temple.—Matthieu 21:15, 16; Marc 11:11.
6. Tongana nyen salango ye ti Jésus ayeke fadeso nde na so lo sala kozo, na ngbanga ti nyen?
6 Ba tongana nyen salango ye ti Jésus ayeke fadeso nde mingi na ye so lo sala anze omene kozoni! Na ngoi ni kâ lo lï na yâ Jérusalem teti Matanga ti Kpangba, “gi Lo oko si azo aba Lo pepe.” (Jean 7:10) Na lakue, lo leke ti kpe yongoro si ye asala lo pepe tongana a ye ti sala sioni na fini ti lo. Fadeso lo lï polele na yâ kodoro ni na ndo so a mu yanga ti tene a gbu lo! A yeke la ni nga pepe na yâ salango ye ti Jésus ti sala sabango ti lo mveni tongana Messie. (Esaïe 42:2; Marc 1:40-44) Lo ye la ni pepe ti tene a sala sabango ti lo na wuluwulu wala ti tene atondo ti wataka na ndo lo ahon na yanga ti azo nde nde. Fadeso azo mingi mingi ayeke tene polele so lo yeke Gbia na Sauveur, Messie ni, na lo ke aye so amokonzi ti lege ti vorongo ahunda ti kanga yanga ti azo ni! Ngbanga ti nyen ye agbian tongaso? Ngbanga ti so “L’heure asi awe, si Molenge Ti Zo alingbi wara gloire,” tongana ti so Jésus atene na ndade ni.—Jean 12:23.
Salango Ye na Mbito Pepe: Na Pekoni Afango Ye so Abata Fini
7, 8. Tongana nyen aye so Jésus asala na lango 10 ti Nisan, ngu 33 N.E., afa na gigi ye so lo sala kozoni na yâ temple na Pâque ti ngu 30 N.E.?
7 Tongana lo si na temple awe na lundi, lango 10 ti Nisan, Jésus asala ye ndali ti ye so lo ba biri na peko ti midi. Lo to nda ti ‘tomba azo so akä ye, na azo so avo ye na yâ Temple, na lo kinda table ti azo ti sanze nginza, na ngende ti ala so akä abungu; na Lo mu lege na mbeni zo ti hon na yâ Temple pepe tongana lo yeke yö ta.’ Na kengo na azo so asala sioye, lo tene: “Mbeti ti Nzapa atene pepe? Fade ala di iri ti da ti Mbi da ti sambela teti amara kue. Me i sala si da ni aga gamba ti awanzi.”—Marc 11:15-17.
8 Aye so Jésus asala afa na gigi ye so lo sala angu ota kozoni tongana lo ga na temple na Pâque ti ngu 30 N.E. Ye oko, ti fadeso, lo fa nda ti azo ni na gigi na ngangu mingi ahon. A sala fadeso tene ti awadengo buze na yâ temple tongana “awanzi.” (Luc 19:45, 46; Jean 2:13-16) Ala yeke tongaso ngbanga ti so ala hunda nginza ahon ndo ni na azo so aye ti vo anyama teti sadaka. Akota prêtre, ascribe, na akota zo na popo ti ala amä tene ti ye so Jésus ayeke sala, na ndo so nga, ala kiri agi alege ti tene a fâ lo. Ye oko, ala hinga pepe tongana nyen ti fâ Jésus, teti azo kue, so bê ti ala adö teti fango ye ti lo, adengi mê ti mä lo.—Marc 11:18; Luc 19:47, 48.
9. Ye ti manda wa Jésus afa, na tisango ndo wa lo mu na azo so ayeke mä lo na temple?
9 Na ngoi so Jésus angbâ ti fa ye na yâ temple, lo tene: “L’heure asi awe, si Molenge Ti Zo alingbi wara gloire.” Biani, lo hinga so angbâ na lo gi alango mingi pepe teti fini ti lo tongana zo. Na peko ti so lo fa tongana nyen a lingbi mbeni lê ti blé akui si a lingbi lë lengo, so alingbi na kui ti lo mveni nga na gango mbeni ye so na lege ni a mu fini ti lakue lakue na ambeni zo, Jésus amu tisango ndo so na azo so ayeke mä lo, lo tene: “Tongana mbeni zo asala na Mbi, a lingbi lo tambela na peko ti Mbi; na ndo so Mbi yeke, fade boi ti Mbi ayeke kâ nga. Tongana mbeni zo asala na Mbi, fade Babâ ayä iri ti lo.”—Jean 12:23-26.
10. Tene ti kuâ ti ngangu so ayeke ku Jésus agbu bê ti lo tongana nyen?
10 Na bingo bê na kuâ ti lo ti ngangu so ayeke si ande na lo na yâ alango osio, Jésus angbâ ti tene: “Fadeso âme ti Mbi agi Mbi. Fade Mbi tene nyen? Fade Mbi tene, Babâ, zi Mbi na l’heure so?” Me a lingbi pepe ti kpe ye so ayeke ku Jésus. Lo tene: “Me a yeke teti tene so si Mbi si na l’heure so.” Biani, Jésus ayeda na ye kue so Nzapa aleke. Lo leke na bê ti lo kue ti zia si ye so bê ti Nzapa aye afa lege na akusala ti lo juska na kuâ ti lo ti sadaka. (Jean 12:27) So tâ tapande si lo zia teti e, ti yeda na bê kue na ye so bê ti Nzapa aye!
11. Aye wa Jésus afa na azo mingi mingi na peko ti so ala mä mbeni lego so alondo na yayu ade ti ninga pepe?
11 Teti so lo bi bê mingi na ndo ye so kui ti lo alingbi ande ti sala na ndo iri ti Babâ ti lo, Jésus asambela: “Babâ, mu gloire na iri ti Mo.” Na mbeni lege so adö bê ti azo so abungbi na temple, mbeni go alondo na yayu, atene: “Mbi mu gloire na iri ti Mbi awe, na fade Mbi kiri Mbi mu gloire na ni.” Kota Wafango ye asala kusala na lege so azi ti tene na azo ngbanga ti nyen a mä lego so, aye wa ayeke si ande na peko ti kuâ ti lo, na ngbanga ti nyen a lingbi ala fa mabe na gigi. (Jean 12:28-36) A lingbi ti tene so biani Jésus asala akusala mingi na yâ ti alango use so ahon. Me lâ ti ngangu ahon angbâ ti ga.
Lâ ti Fango Nda ti Zo na Gigi
12. Na mardi, lango 11 ti Nisan, tongana nyen amokonzi ti lege ti vorongo atara ti gbu Jésus na lege ti mayele, na ye ti pekoni ayeke so wa?
12 Na mardi, lango 11 ti Nisan, Jésus akiri ague na yâ temple ti fa ye. Azo ti sioni bibe so abungbi ti mä tene ayeke ndulu kâ. Na salango tene ti aye so Jésus asala biri, akota prêtre na a-ancien ti azo ni ahunda lo: “Mo sala ye so na iri ti zo nyen? na zo nyen amu lege na Mo ti sala tongaso?” Kota Wafango ye abi wusuwusu na popo ti ala na lege ti kiringo tene ti lo, na lo fa peko ti akpengba tapande ota, use na popo ni ayeke ti yaka ti vigne na oko na ndo matanga ti mariage, so afa na gigi tongana nyen azo so akanga lege na lo ayeke na sioni bê. Teti ye so ala mä amu ngonzo na ala mingi, amokonzi ti lege ti vorongo aye ti gbu lo. Me ala sala mbito ti azo mingi mingi so ayeke kâ, teti ala ba Jésus tongana mbeni prophète. Tongaso ala gi na lege ti mayele ti pusu lo ti sala mbeni tene so alingbi mu lege na ala ti zia maboko na ndo lo. Akiringo tene so Jésus amu akanga yanga ti ala.—Matthieu 21:23–22:46.
13. Wango wa Jésus amu na azo so ayeke mä lo na ndo ascribe na aFarizien?
13 Teti ascribe na aFarizien atene ala yeke fa Ndia ti Nzapa, Jésus ahunda fadeso na azo so amä lo: “I sala, na i bata ye kue so ala tene na i; me i sala na lege ti kusala ti ala pepe, teti ala tene ye, me ala sala pepe.” (Matthieu 23:1-3) Tâ so fango nda ti zo na gigi na gbele azo kue! Me ade Jésus ahunzi na ala pepe. So ayeke ndangba lango ti lo na temple, nga, na mbito pepe, lo sigigi na amolongo ti tene, oko na oko na peko ti tele tongana mbeni bekpa so ayeke ngoro.
14, 15. Tongana nyen Jésus afa nda ti ascribe na aFarizien na gigi na mbeni lege so ayeke ngangu mingi?
14 “Vundu aga na ndo i, amaître ti ndia na aFarizien, awandendia!” Jésus atene tongaso fani omene. Tongana ti so lo tene, ala yeke tongaso ngbanga ti so ala kanga lege ti Royaume ti yayu na gbele azo, na zingo lege pepe na ala so ayeke gue dä ti lï na yâ ni. Awandendia so ayeke fâ ngu-ingo nga ndo ti kuru sese kue ti sala si mbeni zo aga Juif gi ti sala si lo lingbi na futingo ti lakue lakue. Na ngoi so ala bata nzoni pepe ‘nengo tene ti Ndia, so ti tene, mbilimbili, be-nzoni, na mabe,’ ala bi bê mingi na futango dîme. Biani, ala sukula ‘tele ti kopo na sembe, me yâ ni asi na tene ti nzi na nzala ti tele so a kanga ni pepe,’ na ala yeke fa na gigi so ala duti ndulu na Nzapa, gi ti honde ye ti ala so abuba awe. Na ndo ni, ala yeke ndulu ti leke adu-kua teti aprophète na ti leke ni si aga pendere ti gboto lê na ndo akusala ti ala mveni ti nzobe, atä so ala “yeke amolenge ti ala so afâ aprophète giriri.”—Matthieu 23:13-15, 23-31, NW.
15 Na fango ngbanga na ndo aye ti yingo so atia azo so akanga lege na lo, Jésus atene: “Vundu aga na i, awaziba so afa lege na awaziba.” Na lege ti bibe ala yeke waziba ngbanga ti so ala luti mingi na ndo lor ti temple ahon ti luti na ndo nene ni na lege ti yingo so place ti vorongo so ayeke na ni. Na guengo na li ni, Jésus asala atene so ti ngangu ahon kue ti fa nda ti ala na gigi. Lo tene: “I angbo, ahale ti alongo, tongana nyen i lingbi ti kpe fango ngbanga ti Géhenne?” Tâ tene, Jésus ayeke tene na ala so teti ala ngbâ ti mu lege ti sioni, fade ala yeke wara futingo ti lakue lakue. (Matthieu 23:16-22, 33, NW) Zia e nga e fa na gigi bê so akpengba na yâ fango tokua ti Royaume, atä tongana a ndu fango na gigi nda ti lege ti vorongo ti wataka.
16. Na ngoi so ala duti na ndo Hoto ti akeke ti Olive, kpengba prophétie wa Jésus amu na adisciple ti lo?
16 Fadeso Jésus asigigi na temple. Na gbe ti lâ so ayeke ngangu mbeni pepe ti peko ti midi, lo na adisciple ti lo ama na Hoto ti akeke ti Olive. Na ngoi so ala duti kâ, Jésus amu prophétie na ndo futingo ti temple nga na fä ti singo ti lo na ti hunzingo ti bungbi ti aye ni. Nda ti atene ti prophétie so aga juska na ngoi ti e. Na lakui ni so, Jésus atene nga na adisciple ti lo: “I hinga Pâque ayeke si na yâ lango use, na a lingbi amu Molenge ti zo ti tene a kanga lo na ndo keke.”—Matthieu 24:1-14; 26:1, 2, NW.
Jésus ‘Andoye Azo ti Lo Juska na Nda Ni’
17. (a) Na ngoi ti Pâque ti lango 14 ti Nisan, ye ti manda wa Jésus afa na ala 12? (b) Dango bê na ye wa Jésus azia gere ni na sese na peko ti so lo tomba Judas Iscariote?
17 Teti alango use so aga na pekoni, lango 12 na 13 ti Nisan, Jésus afa pepe tele ti lo polele na temple. Amokonzi ti lege ti vorongo ti wataka ayeke gi ti fâ lo, na lo ye pepe si mbeni ye akanga lege na lo ti sala matanga ti Pâque na abazengele ti lo. Lindango ti lâ na jeudi ato nda ti lango 14 ti Nisan, ndangba lango ti fini ti Jésus na sese tongana zo. Na bï ni so, Jésus na abazengele ti lo ayeke na ndo oko na yâ mbeni da na Jérusalem, ndo so aleke ye dä teti ala ti sala matanga ti Pâque. Tongana ala yeke te Pâque place oko, lo fa na ala 12 mbeni pendere ye ti manda na ndo dutingo na be-ti-molenge na sukulango gere ti ala. Na peko ti so lo tomba Judas Iscariote awe, so ayeda ti kä Maître ti lo teti anginza ti argent 30 so ayeke ngele ti senge ngba na lege ti Ndia ti Moïse, Jésus azia na sese Dango bê na kui ti lo.—Exode 21:32; Matthieu 26:14, 15, 26-29; Jean 13:2-30.
18. Ambeni fango ye nde wa, na lege ti ndoye, Jésus amu na abazengele 11 so angbâ be-ta-zo, na tongana nyen lo leke ala teti hongo ti lo so aga ndulu?
18 Na peko ti so a zia Mémorial na sese awe, abazengele ato nda ti dë gaba na wâ ti hinga zo wa ayeke kota ahon na popo ti ala. Ahon ti zingo na ala na ngangu, na be-nze-pepe Jésus afa na ala nene ni ti sala kusala teti ambeni zo. Na bango na nene ni so ala ngbâ na lo na ngoi ti atara ti lo, lo mveni ate mbeni mbele na ala teti royaume. (Luc 22:24-30) Jésus akomande ala nga ti ndoye tele na popo ti ala legeoko tongana ti so lo ndoye ala. (Jean 13:34) Na ngoi so lo ninga kete na yâ da so, na lege ti ndoye Jésus aleke ala teti hongo ti lo so aga ndulu. Lo dë bê ti ala teti songo ti lo na mbage ti ala, lo wa ala ti fa na gigi mabe, na lo mu na ala zendo ti tokua yingo ti nzoni-kue. (Jean 14:1-17; 15:15) Kozoni ti sigigi na yâ da ni, Jésus asambela na Babâ ti lo: “L’heure ni asi awe. Mu gloire na Molenge ti Mo, si Molenge ni alingbi mu gloire na Mo.” Biani, Jésus aleke abazengele ni teti hongo ti lo, na lo ‘ndoye ala biani juska na nda ni.’—Jean 13:1; 17:1.
19. Ngbanga ti nyen kota vundu agbu Jésus na yaka ti Gethsémané?
19 Peut-être bê ti bï ahon awe na ngoi so Jésus na abazengele ti lo 11 so angbâ be-ta-zo asi na yaka ti Gethsémané. Fani mingi lo gue kâ legeoko na abazengele ti lo. (Jean 18:1, 2) Gi na yâ ti akete ngbonga, Jésus ayeke kui mo ba mo tene lo yeke mbeni wakengo ndia so a ke tene ti lo mingi. Na ngoi so Jésus ayeke sambela, gbiki ti lo aga tongana mênë so ayuru na sese, teti so gbungo li na ndo sana so ayeke ga nga na ndo lege so a lingbi ti bi zonga na ndo iri ti Babâ ti lo ayeke ngangu mingi. (Luc 22:41-44) Jésus atene na abazengele: “L’heure ni asi awe. . . . Ba zo so akä Mbi aga ndulu.” Na ngoi so lo ngbâ ti sala tene, Judas Iscariote aga, gbâ ti azo na tele ti lo so agbu atanda na awâ nga na aye ti bira. Ala ga ti gbu Jésus. Lo sala ngangu pepe. Lo tene: “Tongaso, tene ti Mbeti ti Nzapa so atene fade ye so asi, alingbi ga tâ tene na lege nyen?”—Marc 14:41-43; Matthieu 26:48-54.
Molenge ti Zo Awara Gloire!
20. (a) Aye ti sana wa atï na ndo Jésus na pekoni so agbu lo? (b) Angoi kete kozoni si lo kui, ngbanga ti nyen Jésus adekongo: “Awe”?
20 Na peko ti so agbu lo, a bi tene ti wataka na ndo Jésus, ajuge so afâ ngbanga na lege ni pepe ayeda na tene ni, Ponce Pilate afâ ngbanga na li ti lo, aprêtre na azo mingi mingi ahe lo na ngia, aturugu ahe lo na a sala sana na lo. (Marc 14:53-65; 15:1, 15; Jean 19:1-3) Na vendredi na midi, a pika Jésus na pointe na ndo keke ti pasi na lo hu pono ngangu mingi tongana nengo ti tele ti lo ayeke gboto na lê ti kä ti pointe na maboko nga na gere ti lo. (Jean 19:17, 18) Ndulu na ngbonga ota ti peko ti midi, Jésus adekongo: “Awe!” Biani, lo hunzi awe ye kue so lo ga na sese ti sala. Na ziango yingo ti lo na Nzapa, lo zuku li ti lo na lo kui. (Jean 19:28, 30; Matthieu 27:45, 46; Luc 23:46) Lango ota na pekoni, Jéhovah azingo Molenge ti lo na popo ti awakinda. (Marc 16:1-6) Lango bale osio na peko ti londongo ti lo na popo ti awakinda, Jésus ama na yayu na a mu na lo gloire.—Jean 17:5; Kusala 1:3, 9-12; aPhilippien 2:8-11.
21. E lingbi ti mu tapande ti Jésus tongana nyen?
21 Tongana nyen e lingbi ti ‘tambela mbilimbili na senda ti Jésus’ ? (1 Pierre 2:21, NW) Legeoko tongana lo, zia e sala ngangu ti e kue na yâ fango tene ti Royaume na kusala ti salango adisciple, na zia si e duti na bê so akpengba nga na mbito pepe ti sala tene ti Nzapa. (Matthieu 24:14; 28:19, 20; Kusala 4:29-31; aPhilippien 1:14) Zia e glisa lâ oko pepe ndo so e yeke dä na yâ hongo ti ngoi wala e zia nga pepe ti wa tele ti duti na ndoye nga na anzo kusala. (Marc 13:28-33; aHébreu 10:24, 25) Zia si salango ye so bê ti Jéhovah aye nga hingango so e yeke na “lâ ti nda ni” afa lege na akusala ti e kue.—Daniel 12:4.
Mo Yeke Kiri Tene Tongana Nyen?
• Tongana Jésus ahinga so kuâ ti lo aga ndulu, ye so asala nyen na ndo ndangba kusala ti lo na temple na Jérusalem?
• Ye nyen afa so Jésus ‘andoye azo ti lo juska na nda ni’?
• Aye so asi na yâ ti andangba ngbonga ti fini ti Jésus afa nyen na ndo lo?
• Tongana nyen e lingbi ti mu tapande ti Jésus na yâ kusala ti e?
[Foto na lembeti 15]
Jésus ‘andoye ala juska na nda ni’