“Kozo londongo ti awakinda”: a to nda ni awe!
“Awakinda so ayeke na yâ Christ, fade ala londo kozoni.”—1 ATHESSALONICIEN 4:16.
1, 2. (a) Beku wa ayeke dä teti azo so akui? (b) Ye nyen asara si mo mä na bê na londongo ti akuâ? (Bâ kete tënë na gbe ni.)
“ALA so ayeke na fini, ala hinga fade ala kui.” Ngbene ye so Adam asara siokpari, tënë so aga tâ tënë. Na yâ ti mbaï ti azo, zo kue so a dü lo ahinga so mbeni lâ fade lo yeke kui; na tongaso azo mingi ayeke hunda tere ti ala na tënë so: ‘Ye nyen ayeke si na peko ti kuâ? Dutingo ti akuâ ayeke tongana nyen?’ Bible amû kiringo tënë ni, atene: “Akinda ahinga ye oko pëpe.”—Zo-ti-fa-tene 9:5.
2 Tongaso, mbeni beku ayeke dä teti azo so akui? Ën, beku ayeke dä. Ti tene ye so Nzapa aleke kozoni awe ti sara ndali ti azo aga tâ tënë, a lingbi beku aduti biani dä. Na yâ ti angu mingi so ahon, awakua be-ta-zo ti Nzapa afa mabe na yâ ti azendo so Jéhovah amû na ndo mbeni Hale so ayeke futi Satan nga na aye ti sioni so lo ga na ni (Genèse 3:15). Mingi ti ala akui awe. Ti tene ala bâ gango tâ tënë ti zendo ti Jéhovah so nga na ambeni nde, a lingbi a zingo ala na kuâ (aHébreu 11:13). Ye so alingbi ti si ande? Ën, a lingbi ti si. Bazengele Paul atene: “Mbi ku londongo ti awakinda kue, azo ti mbilimbili, na azo ti kirikiri.” (Kusala 24:15). Paul azingo lani na kuâ Eutyche, mbeni maseka-koli so alondo na étage use lo tï na sese na so “ala kamata kuâ ti lo.” So ayeke ndangba ti zingongo kuâ gumbaya so Bible asara tënë ni.—Kusala 20:7-12.a
3. Dengo bê wa mo wara na yâ ti atënë ti Jésus so ayeke na Jean 5:28? Ngbanga ti nyen?
3 Zingongo akuâ gumbaya so amû lege na e ti zia bê ti e na ye so Paul atene. A kpengba mabe ti e na yâ tënë ti dengo bê so Jésus amû, lo tene: ‘L’heure ayeke ga so azo kue so ayeke na du-kua, fade ala mä yanga ti [Jésus], na ala sigigi.’ (Jean 5:28). So tâ tënë ti mungo ngia na bê! Na so tâ tënë ti dengo bê teti azo kutu mingi so azo so ala ndoye ala akui!
4, 5. Ambeni londongo ti akuâ so Bible asara tënë ni ayeke so wa? Ti so wa e yeke sara tënë ni na yâ ti article so?
4 Mingi ti azo so a yeke zingo ala ande ayeke duti na ndo ti sese ti siriri so Royaume ti Nzapa akomande ni (Psaume 37:10, 11, 29; Esaïe 11:6-9; 35:5, 6; 65:21-23). Ye oko, ambeni londongo ti akuâ ayeke bâ gigi kozoni na ti so e sara tënë ni ge. Kozoni kue, a lingbi a zingo lani Jésus na kuâ si lo fa na Jéhovah ngere ti sandaga ti lo so lo mû ndali ti e. Jésus akui na a zingo lo na kuâ na ngu 33.
5 Na pekoni, a lingbi ala so a sa yingo na ndo ti ala ti ga “Israël ti Nzapa” atingbi na Seigneur Jésus Christ na yâ ti gloire ti lo ti yayu ti “duti na tere ti Seigneur lakue lakue.” (aGalate 6:16; 1 aThessalonicien 4:17). A iri ye so “kozo londongo ti awakinda”. (aPhilippien 3:10, 11; Apocalypse 20:6). Na ngoi so a yeke hunzi ande kozo londongo ti akuâ awe, a yeke zingo nga na kuâ azo kutu mingi so ayeke na beku ti wara fini ti lakue lakue na yâ Paradis na ndo sese. Tongaso, atâa beku ti e ayeke ti wara fini na yayu wala na sese, tënë ti “kozo londongo ti awakinda” agbu bê ti e mingi. A yeke mara ti londongo wa ti akuâ? A to nda ni lawa?
Fade ala yeke duti na mara ti tere wa?
6, 7. (a) Kozo ti tene aChrétien so a sa yingo na ndo ti ala ague na yayu, a lingbi ye nyen asi na ala? (b) A yeke zingo ala na mara ti tere wa?
6 Na yâ ti kozo mbeti ti Paul na aCorinthien, lo hunda tënë so na ndo kozo londongo ti akuâ, lo tene: “A yä awakinda tongana nyen? fade ala yeke na tere tongana nyen, tongana ala kiri?” Na pekoni, lo kiri tënë, lo tene: “Tongana mo lu lê ti blé wala mbeni le-kobe nde, kugbe so asigigi ayeke lê ni so mo lu pëpe; me Nzapa amû tere na le-kobe tongana bê ti Lo aye . . . gloire ti ala ti yayu ayeke nde, na gloire ti ala ti sese ayeke nde.”—1 aCorinthien 15:35-40.
7 Atënë ti Paul afa so a lingbi aChrétien so a sa yingo na ndo ti ala akui kozoni si na pekoni ala lingbi ti wara futa ti ala na yayu. Na ngoi so ala kui, mitele ti ala akiri na pupu-sese (Genèse 3:19). Na ngoi ni so Nzapa adiko, a zingo ala na ala wara mbeni mara ti tere so asara si ala lingbi ti duti na fini na yayu (1 Jean 3:2). Nga, Nzapa amû na ala tere so alingbi ti kui pëpe. A dü ala dungo na ni pëpe; a zia na yâ ti ala pëpe mbeni âme so alingbi ti kui pëpe. Paul atene: “A lingbi tere ti kui so ayü tere ti lakue lakue.” Tere so alingbi ti kui pëpe ayeke mbeni matabisi so Nzapa amû na ala; ala so awara mbage ti ala na yâ ti kozo londongo ti akuâ “ayü” tere so.—1 aCorinthien 15:50, 53; Genèse 2:7; 2 aCorinthien 5:1, 2, 8.
8. E hinga tongana nyen so Nzapa asoro pëpe azo 144 000 na yâ ti abungbi ti nzapa nde nde?
8 A yeke gi azo 144 000 si ayeke wara mbage ti ala na yâ ti kozo londongo ti akuâ. Jéhovah ato nda ti soro ala na lâ ti Pentecôte ti ngu 33, kete na pekoni so lo zingo Jésus na kuâ. A sû “iri ti [Jésus] na iri ti Babâ ti Lo na ndo lê ti ala.” (Apocalypse 14:1, 3). Tongaso, a soro ala pëpe na yâ ti abungbi ti nzapa nde nde. Ala kue ayeke adisciple ti Christ nga ala yeke na ngia so iri ti Babâ ti ala Jéhovah ayeke na ndo ti ala. Na ngoi so a zingo ala na kuâ, a mû na ala mbeni kusala ti sarango ni na yayu. Beku so ala yeke na ni ti sara na Nzapa na lege so amû ngia na ala.
A to nda ni awe?
9. Na lege wa Apocalypse 12:7 na 17:14 amû lege na e ti hinga kamême ngoi so kozo londongo ti akuâ ato nda ni?
9 Kozo londongo ti akuâ ato nda ni lawa? Aye mingi afa so a to nda ni awe. Na tapande, zia e haka achapitre use ti mbeti ti Apocalypse. Kozoni, zia e bâ Apocalypse chapitre 12. Chapitre so atene so Jésus Christ so a mû na lo mbata ti gbia fini fini na a-ange ti lo so ayeke nzoni-kue atiri bira na Satan na ayingo sioni ti lo (Apocalypse 12:7-9). Tongana ti so Tour ti Ba Ndo ayeke fa ni mingi, bira so ato nda ni lani na ngu 1914.b Ye oko, bâ so a fa pëpe so mbeni oko ti ala so a sa yingo na ndo ti ala amû mbage na yâ ti bira ti yayu so. Fadeso, zia e bâ Apocalypse chapitre 17. A tene so na peko ti futingo “Kota Babylone,” fade Molenge Ti Ngasangbaga ayeke hon amara na bira. Na pekoni, a tene: “Ala so ayeke na Lo, fade ala hon na ngangu nga, ala so Nzapa airi ala awe, ala so Lo iri ala na gigi, ala so ayeke abe-ta-zo.” (Apocalypse 17:5, 14). Tongana “ala so Nzapa airi ala awe, ala so Lo iri ala na gigi, ala so ayeke abe-ta-zo” ayeke na tere ti Jésus na ngoi so lo yeke futi ande biaku biaku sese ti Satan, ye so afa so a zingo ala na kuâ awe. Tongaso, a yeke na lege ni ti tene so a to nda ti zingo aChrétien so a sa yingo na ndo ti ala, so akui kozoni na Harmaguédon na peko ti ngu 1914, me kozo na Harmaguédon.
10, 11. (a) A-ancien 24 ayeke azo wa? Nyen la mbeni oko ti ala afa na Jean? (b) A mû lege na e ti tene nyen?
10 E lingbi ti fa mbilimbili ngoi so kozo londongo ti akuâ ato nda ni? E wara mbeni ye so amû maboko na e ti hinga ngoi ni na Apocalypse 7:9-15. Na yâ ti aversê so, bazengele Jean asara tënë ti suma ti lo so lo bâ “azo mingi so asi singo, so zo oko alingbi diko ala pëpe”. A yeke mbeni oko ti a-ancien 24 si afa na Jean azo so ayeke azo mingi so asi singo, na a-ancien so aduti fä ti azo 144 000 so ala na Christ awara ye ti héritier na yâ gloire ti ala ti yayuc (Luc 22:28-30; Apocalypse 4:4). Jean nga ayeke na beku ti gue na yayu; me teti so lo yeke lani na sese na ngoi so ancien ni asara tënë na lo, na yâ ti suma ni, a lingbi ti tene so Jean aduti fä ti aChrétien so ayeke na sese, so a sa yingo na ndo ti ala me so ade ti wara futa ti ala na yayu pëpe.
11 Teti so a yeke mbeni oko ti a-ancien 24 si afa na Jean azo so ayeke azo mingi so asi singo, a fa na e nyen? Ye so aye ti fa na e so peut-être Nzapa ayeke sara kusala na azo so a zingo ala awe, so ayeke na yâ bungbi ti a-ancien 24 ti fa na e atâ tënë laso. Ngbanga ti nyen ye so ayeke kota ye? Ngbanga ti so na ngu 1935, a fa na awakua ti Nzapa so a sa yingo na ndo ti ala na ngoi so ala ngbâ na sese azo so ayeke azo mingi so asi singo. Tongana a sara kusala na mbeni oko ti a-ancien 24 ti fa kpengba tâ tënë so, ye so aye ti fa so ti si na 1935 me na peko ti ngu so pëpe, a zingo lo awe. Ye so aye ti fa na e so kozo londongo ti akuâ ato nda ni na peko ti ngu 1914 ti si na ngu 1935. E lingbi ti fa mbilimbili ngu ni?
12. Fa ngbanga ti nyen e lingbi ti bâ mars wala avril ti ngu 1918 tongana ngoi so kozo londongo ti akuâ ato nda ni.
12 Ti bâ fadeso ngoi ti singo ti ambeni ye so Bible asara tënë ni alingbi ti mû maboko na e nga ti hinga ngoi so kozo londongo ti akuâ ato nda ni. Na hunzingo ti ngu 29, a sa yingo na ndo ti Jésus ti ga ande Gbia ti Royaume ti Nzapa. Ngu ota na ndambo na pekoni, so ti tene na mars wala avril ti ngu 33, a zingo lo na kuâ tongana mbeni ngangu créature ti yingo. Tongaso, e lingbi ti hunda tere ti e na tënë so: teti so Jésus aga Gbia na hunzingo ti ngu 1914, e lingbi ti tene so a to nda ti zingo adisciple ti lo so ayeke be-ta-zo so a sa yingo na ndo ti ala ngu ota na ndambo na pekoni, so ti tene na mars wala avril ti ngu 1918? Ye ni alingbi ti duti tongaso. Atâa so Bible atene ni tâ polele pëpe, tënë so ague nde pëpe na ambeni versê ti Bible so afa so kozo londongo ti akuâ ato nda ni ngoi kete na peko ti singo ti Christ.
13. Na lege wa 1 aThessalonicien 4:15-17 afa so kozo londongo ti akuâ ato nda ni ngoi kete na peko ti singo ti Christ?
13 Na tapande, Paul asû atënë so: “E so e yeke na fini na e ngbâ juska singo ti Seigneur [pëpe na hunzingo ti ngoi ti singo ti lo], fade e hon ala so alango kozoni kete pëpe. Teti fade Seigneur mveni alondo na yayu azu na kongo, na yanga ti archange, na trompette ti Nzapa; na awakinda so ayeke na yâ Christ, fade ala londo kozoni; na nda ni, e so e yeke na fini e ngbâ, fade A kpala e legeoko na ala na yâ mbinda ti te Seigneur na nduzu; tongaso fade e duti na Seigneur lakue lakue.” (1 aThessalonicien 4:15-17). Tongaso, a yeke zingo aChrétien so a sa yingo na ndo ti ala, so akui kozoni na singo ti Christ ti gue na yayu kozo ti ala so angbâ na fini na ngoi so lo si. Ye so aye ti fa so kozo londongo ti akuâ ato nda ni ngoi kete na peko ti singo ti Christ, na a ngbâ ti gue na yâ ti ngoi “ti singo ti Lo.” (1 aCorinthien 15:23). Ahon ti zingo azo ni kue na ngoi oko, kozo londongo ti akuâ abâ gigi na yâ ti ambeni ngu.
“A mû vuru bongo na ala oko oko kue”
14. (a) Lawa si asuma so a sara tënë ni na Apocalypse chapitre 6 aga tâ tënë? (b) Ye wa Apocalypse 6:9 asara tënë na ndo ni?
14 Zia e bâ nga aye so Apocalypse chapitre 6 afa. Na yâ ti aversê so, a fa Jésus tongana mbeni Gbia so ayeke hon azo na ngangu (Apocalypse 6:2). Bira so amû ndo kue ayeke kporo ngangu na popo ti amara (Apocalypse 6:4). Kota nzara amû ndo kue (Apocalypse 6:5, 6). Kobela ti futi kodoro ayeke fâ azo mingi (Apocalypse 6:8). Aprophétie so afa nzoni mingi ye so ayeke si na ndo ti sese ngbene ye na ngu 1914. Me mbeni ye nde asi. Versê so aga na peko agboto lê ti e na ndo ti mbeni balaga ti sandaga. A lingbi ti bâ na gbe ti balaga ni “a-âme ti ala so a fâ ala teti Tënë ti Nzapa, na teti tënë ti témoin so ala bata”. (Apocalypse 6:9). Teti so âme wala “fini ti mi ayeke na yâ mênë,” ye so ayeke na gbe ti balaga ni ayeke mênë ti awakua be-ta-zo ti Jésus so a fâ ala ndali ti so ala fa tënë na wâ me na mbeto pëpe.—Lévitique 17:11.
15, 16. Fa ngbanga ti nyen atënë ti Apocalypse 6:10, 11 andu kozo londongo ti akuâ.
15 Legeoko tongana mênë ti Abel so ayeke zo ti mbilimbili, mênë ti aChrétien so a fâ ala ngbanga ti mabe ti ala ayeke toto ti hunda fango ngbanga ti mbilimbili (Genèse 4:10). “Ala tene na kongo, O Seigneur, Mo tâ Nzapa ti nzoni-kue, Mo ku lâ oke si Mo fâ ngbanga na Mo futa kula ti mênë ti e na ala so asara kodoro na lê ti sese?” Ye wa asi na pekoni? “A mû vuru bongo na ala oko oko kue, na A tene na ala ti duti kpô mbeni kete, juska wungo ti afon ala aboi na ti aita ti ala alingbi, ala so fade azo afâ ala legeoko tongana azo afâ ala kozoni.”—Apocalypse 6:10, 11.
16 Versê so aye ti tene so a mû vuru bongo so ti kangbi na mênë so ayeke na gbe ti balaga ni? Oko pëpe! A mû vuru bongo so na azo oko oko so mo bâ mo tene a mû ala na sandaga na ndo balaga na mênë ti ala atuku. Ala mû fini ti ala na sandaga ndali ti iri ti Jésus na fadeso a zingo ala awe tongana acréature ti yingo. E hinga ni tongana nyen? E diko na yâ ti akozo chapitre ti mbeti ti Apocalypse so, a tene: “Zo so ahon na ngangu, fade lo yü vuru bongo tongaso, na Mbi mbô iri ti lo kete pëpe na mbeti ti iri ti azo so ayeke na fini.” Zia e dabe ti e nga so a-ancien 24 ‘ayü vuru bongo, na couronne ti lor ayeke na li ti ala.’ (Apocalypse 3:5; 4:4). Tongaso, na peko ti so bira, kota nzara nga na akobela ti futi kodoro ato nda ti buba ndo na sese, azo so ayeke na popo ti azo 144 000 so akui awe, so mênë so ayeke na gbe ti balaga ni aduti fä ti ala, ague na yayu na kâ ala yü vuru bongo na lege ti fä.
17. Na lege wa a lingbi azo so ayü vuru bongo ‘aduti kpô’ wala awu tere?
17 A lingbi azo so a zingo ala fini fini ‘aduti kpô’ wala ala wu tere. A lingbi ala ku na be-nze-pepe ngoi so Nzapa ayeke londo ti fâ ngbanga. “Afon ala aboi”, aChrétien so a sa yingo na ndo ti ala so angbâ na sese, ayeke na bezoin ti fa juska na nda ni so ala yeke ngbâ be-ta-zo na gbele atara. Tongana ngoi ti fango ngbanga ti Nzapa alingbi awe, ngoi ti ala ti “duti kpô” ahunzi nga awe (Apocalypse 7:3). Na ngoi ni so, fade aChrétien so a zingo ala na kuâ ayeke bungbi oko na Seigneur Jésus Christ ti futi azo ti sioni; na popo ti azo ti sioni so mo yeke wara azo so asa mênë ti aChrétien.—2 aThessalonicien 1:7-10.
Ye so aye ti tene nyen na e?
18, 19. (a) Anda ti tënë wa amû lege na mo ti tene so kozo londongo ti akuâ ato nda ni awe? (b) Hingango ye ti mo na ndo kozo londongo ti akuâ asara nyen na ndo ti mo?
18 Bible afa tâ mbilimbili lango so kozo londongo ti akuâ ato nda ni pëpe, me a fa na e so ye so abâ gigi na yâ ti mbeni ngoi, na yâ ti ngoi ti singo ti Christ. Akozo zo so a zingo ala ayeke aChrétien so a sa yingo na ndo ti ala, so akui kozoni na singo ti Christ. Na ngoi so singo ti Christ angbâ ti gue, aChrétien so a sa yingo na ndo ti ala na so angbâ be-ta-zo juska na kuâ, tere ti ala ayeke gbian “fade fade, legeoko tongana zo ako lê ti lo” ti tene ala ga angangu créature ti yingo (1 aCorinthien 15:52). Fade aChrétien kue so a sa yingo na ndo ti ala ayeke wara futa ti ala na yayu kozo ti tene bira ti Harmaguédon ato nda ni? E hinga pëpe. Ye oko, e hinga biani so na ngoi so Nzapa adiko, a yeke wara azo 144 000 kue na ndo Hoto ti Sion ti yayu.
19 E hinga nga so mingi ti azo 144 000 ague na yayu awe ti bungbi oko na Christ. Gi mbeni kete wungo ti ala si angbâ na sese. Ye so afa nzoni mingi so ngoi ti dengo ngbanga ti Nzapa ayeke nduru mingi! Na yâ ti ngoi kete, fade a yeke futi sese ti Satan kue. Fade a yeke bi Satan na yâ ti bukulugbu ti bingo. Na pekoni, a yeke to nda ti zingo tanga ti azo kue; na sandaga ti fini ti Jésus ayeke mû lege na azo so ayeke ngbâ ande be-ta-zo ti ga mbilimbili-kue legeoko tongana Adam kozo ti tene lo sara siokpari. Prophétie so Jéhovah afa na Genèse 3:15 ayeke ga tâ tënë na mbeni lege so ayeke pendere mingi. So tâ mbeni kota matabisi ti duti na fini na ngoi ni so!
[Akete tënë na gbe ni]
a Ti hinga tënë na ndo ti tanga ti akuâ miombe ni so a zingo ala, bâ 1 aGbia 17:21-23; 2 aGbia 4:32-37; 13:21; Marc 5:35, 41-43; Luc 7:11-17; 24:34; Jean 11:43-45; Kusala 9:36-42.
b Ti hinga aye so Bible atene na ndo tënë ti singo ti Christ na 1914, bâ buku Bible afa nyen biani? lembeti 215-218, so aTémoin ti Jéhovah asigigi na ni.
c Ti wara asango na ndo nda ni so e tene a-ancien 24 so aduti fä ti aChrétien so a sa yingo na ndo ti ala na ngoi so ala yeke na yayu, bâ buku La Révélation: le grand dénouement est proche!, lembeti 77, so aTémoin ti Jéhovah asigigi na ni.
Mo lingbi ti fa nda ni?
Tongana nyen aversê so amû maboko na e ti hinga ngoi so ‘kozo londongo ti akuâ’ ato nda ni?
• 1 aCorinthien 15:23; 1 aThessalonicien 4:15-17
[Foto na lembeti 31]
Ambeni londongo ti akuâ wa abâ gigi kozo ti tene a zingo tanga ti azo kue?