Atënë so azo ahunda
Tongana ayingo sioni ayeke sara pasi na mbeni zo, lo lingbi ti sigigi na yâ ni tongana nyen?
Tënë ti Nzapa afa na e so azo so ayeke bâ pasi na gbe ti ayingo sioni alingbi ti sigigi na yâ ti mara ti pasi tongaso. Sambela ayeke sara kota ye mingi na yâ mara zingo zo tongaso (Marc 9:25-29). Ye oko, tongana ayingo sioni ayeke sara pasi na mbeni zo, peut-être a hunda na lo ti sara ambeni ye na ndo ni. Aye so asi lani na so andu akozo Chrétien afa ambeni ye ni nde so peut-être a hunda ti tene zo ni asara ni.
Kozoni si ala ga lani aChrétien, ambeni zo ti Ephèse ti giriri abi tere ti ala lani na yâ ti sarango aye ti yorö. Ye oko, na peko ti so ala leke bê ti ala awe ti sara na Nzapa, ala so “asara yorö, ala bungbi mbeti ti ala, na ala zö mbeti ni na lê ti azo kue”. (Kusala 19:19). So ala zö ambeti ti ala ti magie ni, azo ti Ephèse ni so aga lani aChrétien fini fini azia mbeni pendere tapande na azo kue so aye laso ti zi tere ti ala na yâ ti pasi ti ayingo sioni. A lingbi biani azo tongaso abi na ngonda wala afuti agbakuru ti ala kue so andu sarango aye ti yorö. A lingbi ti duti aye tongana abuku, ambeti-sango, akasete vidéo, ambeni ye ni so ayeke na yâ ti ordinateur wala na ndo ti Internet, akasete ti mozoko so asara tënë na ndo ti aye ti yorö, legeoko nga na aye tongana awaraga wala ambeni yorö so zo ayeke yu wala ayeke suru tere ti lo na ni ti “bata” lo nde na azo ti likundu wala azo ti hurukuzu.—Deutéronome 7:25, 26; 1 aCorinthien 10:21.
Angu kete na peko ti so aChrétien ti Ephèse agbi ambeti ti ala ti magie, bazengele Paul asû na mbeti, lo tene: “E tiri na . . . ayingo sioni ti yayu.” (aEphésien 6:12). Paul awa aChrétien lani lo tene: “I yü ye ti bira ti Nzapa kue, si i lingbi luti ti ke mayele ti zabolo.” (aEphésien 6:11). Wango so angbâ biani na ngangu laso. A lingbi aChrétien asara ngangu kue ti kpengba dutingo ti ala na lege ti yingo, tongaso si abata ala yongoro na ayingo sioni. Paul agboto lê mingi na ndo ni tongana lo tene so “a hon ye so kue, i kamata vala ti mabe, na lege ti vala so fade i lingbi mingo akondoro ti wâ kue ti wato-sioni.” (aEphésien 6:16). A yeke na lege ti mandango Bible si mabe ti mbeni zo ayeke kpengba (aRomain 10:17; aColossien 2:6, 7). Tongaso, ti manda Bible lakue ayeke mû maboko na e ti duti na mabe so ayeke bata e na gbele sarango ngangu ti ayingo sioni.—Psaume 91:4; 1 Jean 5:5.
A hunda lani na aChrétien ti Ephèse ti sara mbeni ye ni nga nde. Paul atene na ala: “Na sambela kue na hundango mingi, [ala] sambela na ngoi kue na yâ Yingo.” (aEphésien 6:18). Biani, tâ kota ye so alingbi azo kue so aye ti zi tere ti ala laso na gbe ti pasi ti ayingo sioni asara, a yeke ti sambela mingi ti hunda na Jéhovah ti bata ala (aProverbe 18:10; Matthieu 6:13; 1 Jean 5:18, 19). A yeke tâ na lege ni si Bible atene: “Tongaso i mä Nzapa, me i ke zabolo, na fade lo kpe i.”—Jacques 4:7.
Atâa so a hunda na mbeni zo so ayingo sioni ayeke sara pasi na lo ti sambela mingi ti sigigi na gbe ti ala, ambeni tâ Chrétien alingbi nga ti sambela ndali ti zo ni so ayeke na kota nzara ti sara na Jéhovah na so ayeke sara ngangu ti lo kue ti ke ayingo sioni. Ala lingbi ti hunda Nzapa ti mû maboko na zo ni so ayeke na yâ ti pasi ti ayingo sioni ti wara ngangu na lege ti yingo tongaso si lo luti na gbele ye so ayingo sioni ayeke sara na lo. Na teti so Tënë ti Nzapa atene so “sambela ti zo ti mbilimbili ayeke na ngangu ti sara ye mingi”, sambela so awakua ti Nzapa ayeke tene ni ayeke ga ande biani na ye ti nzoni na azo so ayeke sara ngangu kue ti “ke zabolo”. (Jacques 5:16).
[Foto na lembeti 31]
Azo ti Ephèse so aga lani aChrétien azö ambeti ti ala ti magie