Nzo tënë asi na ambeni kete kodoro ti Bolivie
E YEKE 20 tongaso so e wara tere na yanga ti ngu, na e yeke ku kungo ti gue na mbeni tambela ti lango oko na yâ ti akete kodoro so ayeke na mbage ti li ti ngu ni. E yeke na gbe ti ahoto so a iri ni Andes, ndo so ngu ti Beni atingbi tere na ndo so kota ngu ti Amazone ayeke dä. So ti mo pendere ndo pëpe!
Ye oko, e yeke pëpe azo so afono gi ti bâ apendere ndo. Ambeni na popo ti e ayeke azo ti kodoro ni. Ambeni mingi nga alondo na agbata so ayo ti sara kodoro na Rurrenabaque, mbeni kete gbata so ayeke pendere mingi na so a yeke wara gbâ ti akeke so ayeke sara fleur nga na ada ti pere dä. Ndo ni ayeke kpô na gi ataxi-moto oko oko si ayeke hon. E yeke gue kâ ngbanga ti nyen?
Tambela so e sara, oko mara ni nga ayeke na ando nde nde na Bolivie. A-Témoin ti Jéhovah ti ambeni gbata nga ti akodoro-wande ayeke gue na nzo tënë ti Royaume ti Nzapa na yâ ti akete kete gbata ti Bolivie ni.—Matthieu 24:14.
Bolivie ayeke mbeni kodoro na bê ti Amerika ti Mbongo. A kono ahon France lege use, me wungo ti azo ti France ahon wungo ti azo ti kodoro ni fani bale-oko. Mingi ti azo ti Bolivie ayeke lango na li ti hoto na yâ ti apendere kota gbata nga na agbata so amosoro ti gbe ti sese ayeke dä wala na yâ ti apopo-hoto ni so ayeke akota ndo ti fango yaka. Ye oko, na yâ ti akete kodoro ni so ndo ni ayeke kpangbala nga so lâ ayeke su dä mingi, ti londo na mbeni gbata ti gue na mbeni nde, mo yeke hon na yâ ti akota gbako.
Na popo ti ngu 1950 ti ga na ngu 1969, akpengba missionnaire tongana Betty Jackson, Elsie Meynberg, Pamela Mosely na Charlotte Tomaschafsky amû li ni na kusala ti fango tënë na yâ mingi ti akete kete kodoro ni. Ala fa tâ tënë ti Bible na azo so bê ti ala ayeke mbilimbili nga ala mû maboko ti sigigi na akete kete kongregation. Na popo ti ngu 1980 ti ga na ngu 1999, wungo ti aTémoin ti Jéhovah kâ ague na li ni fani omene, mbilimbili na yâ ti akota gbata ni. Laso, akongregation ayeke na yâ ti avaka ti agbata ni kue. Mo lingbi ti wara akongregation so na yâ ti agbata so mosoro amaï dä mingi, ndo so azo ni ayeke sara kua na yâ ti akota da ti étage, ala yeke lango na yâ ti akota da na ala yeke vo ye na yâ ti akota magazin. Akongregation ayeke nga na yâ ti akete kodoro ni so ayo na akota gbata ni, ndo so azo ni ayeke lango na yâ ti ada so a sara ni na asenge brique, ala yeke vo ye na yâ ti agara so ayeke gi na lê ti lâ tongaso nga ala yeke yü abongo ti ala ti kodoro so nzoroko ni ayeke nde nde. Ye oko, a lingbi ti sara nyen ti mû maboko na azo mingi ti yâ ti akete kete kodoro ni ti hinga Jéhovah?
Ala zia anzoni ye so ayeke na kota gbata
Na yâ ti angu 20 so ahon awe, azo mingi azia agbata ni so mosoro ti gbe ti sese ayeke dä nga na akete kodoro ti sara kodoro na akota gbata ni. A yeke ngangu ti tene ambeni zo alondo na yâ ti akota gbata ni ti gue na yâ ti akete kodoro ni. Na yâ ti mingi ti akete kodoro ni, ndo ti pikango singa ayeke gi oko nga lâ oko oko wâ ti dada ayeke za gi teti ambeni ngbonga kete awe. Ngu oko oko, aTémoin ti Jéhovah ti akete kodoro so ayeke bâ tere na amba ti ala gi na ngoi ti akota bungbi. Na ndo ni, ti gue na akota bungbi ni a hunda nginza mingi, akpale ayeke dä nga ye ni ayeke woko zo ngangu. Ada-mbeti ti akete kodoro ni ayeke mû gi akota gere ti fango ye awe. Nyen la apusu ambeni Témoin ti Jéhovah ti zia akota gbata ni ti gue na yâ ti akete kodoro ni?
Ade ti ninga pëpe, mbeni ita-koli so iri ti lo ayeke Luis atene: “Lege azi na mbi ti ngbâ ti sara mbeni nzoni kua ti nginza na gbata ti La Paz. Me babâ na mama ti mbi ayeke tene lakue so kusala ti sarango adisciple ayeke tâ nzoni mingi ahon tanga ti akusala kue. Tongaso, mbi manda gi kua ti lekengo da teti kete ngoi. Na mbeni ngoi so mbi gue lani na wungo tere na gbata ti Rurrenabaque, mbi bâ so azo aye mingi ti mä nzo tënë. Teti so wungo ti aita ni kâ ayeke mingi pëpe, na lê ti mbi a yeke nzoni ti gue kâ ti mû maboko na kusala ni. Fadeso, mbi yeke na a-étude 12. Na tapande, mbi sara étude na mbeni koli na wali ti lo so ala yeke na amolenge osio. Kozo, koli ni ayeke nyon sämba mingi nga lo ye angia ti nginza mingi; me lo zia lege ti aye so kue na lo to nda ti fa na akamarade ti lo ye so lo manda na ndo Jéhovah. Lo yeke leke étude ti lo lakue. Tongana a si so a lingbi lo gue teti lango ota wala osio na yâ ti gbako ti gi keke, bê ti lo ayeke so mingi ngbanga ti so lo ye ti manke étude wala bungbi pëpe. Tongana mbi bâ so ala kue aga na bungbi, na lê ti mbi a yeke tâ na lege ni so mbi zia anzoni ye ti kota gbata ti ga ge.”
Juana ayeke mbeni ita-wali so abata molenge ti lo gi lo oko. Lo tene: “Kozo, mbi yeke sara kua ti boi na gbata ti La Paz. Na ngoi so molenge ti mbi ade lani kete, mbi mû kusala ti ngoi kue na yâ ti gbata ni. Tongana mbi gue lani na mbeni tambela na gbata ti Rurrenabaque, mbi bâ so mbi lingbi ti sara ye mingi tongana mbi sara kodoro kâ. Tongaso, e gue kâ na mbi wara gi oko kua ti mbi so. Na tongo nda ni, mbi kanga bê ti mbi gbä na ndowa nga akete kete nyama so ayeke kâ. Me fadeso, mbi sara ngu mbasambala kâ awe. Mbi yeke sara a-étude mingi yenga oko oko, na mingi ti azo so mbi sara étude ti ala afa so ala bâ ye ni na nene ni na lege so ala yeke ga na bungbi.” Juana na molenge ti lo ayeke lani na popo ti azo so amû kete bateau ti gue na akete kodoro so ayeke na mbage ti li ti ngu ni. E tisa mo ti bâ peko ti tambela ni.
Guengo ti e na mbage ti li ti ngu ni
Go ti kete bateau ti e ni ayeke toto na ngoi so e yeke mû lê ti ngu ni ti hon na popo ti ahoto ni. Gbâ ti akukulu ayeke dekongo na li ti e. Ngu ni so popoto ayeke dä mingi alondo na mbage ti ahoto ni na ayeke sua na ngangu ti ga na mbage ti e, me ndali ti so wakpengo na kete bateau ni ahinga kua ti lo nzoni mingi, e wara lege ti hon na yâ ti ndo ni so. Na ngbonga bale-oko tongaso ti ndapre, e si na mbeni kete kodoro ni. Kâ, e wara mbeni ancien ti kongregation ti Rurrenabaque na lo fa na e mbeni ndo ti fa tënë dä.
Azo ti kete kodoro ni ayamba e nzoni, ambeni na gbe ti dê ti keke wala na yâ ti ada ti bambu so a kpo li ni na akugbe ti mburu. Kete na pekoni, e tingbi na mbeni koli na wali so ala de maseka, ala yeke pete ngäako na yâ ti mbeni presse so a sara ni na keke. Ngu ni ayeke yuru na yâ ti mbeni dû ti sembe so a sara ni na gengere. Ala yeke kporo ande ngu ti ngäako so juska lê ni abe awe si ala ga ti gue ti kä ni na kota gbata. Ala tisa e ti lï na da ti ala na ala hunda atënë mingi na ndo Bible.
E fa tënë na yâ ti akete kodoro nde nde ti gue na ni na mbage ti li ti ngu ni. Azo mingi ayeke na ngia ti mä ye so Bible atene na ndo hunzingo ti kobela na kuâ (Esaïe 25:8; 33:24). Ada-nganga atia mingi na yâ ti akete kodoro ni, ye so asara si asewa mingi agirisa amolenge ti ala. Gigi ni akpengba mingi na azo so ayeke wara kobe ti yanga ti ala gi na lege ti kua ti gingo susu na fango yaka. Ni la, zendo ti Nzapa na Psaume 72 so a sara tënë ti mbeni ngorogbia so ayeke zi yere biaku biaku anzere na azo ni ngangu. Ye oko, mo pensé so azo so asara nzara ti tënë ni me so ala yeke lango na yâ ti akete kodoro ni so ayo ayeke sara ngangu ti ga na bungbi la? Hundango tënë so agbu bê ti Eric na Vicky mingi. Ala yeke awafango tënë ti ngoi kue na gbata ti Santa Rosa, so yeke nduru na kota ngu ti Amazone. Ti gue kâ na kutukutu, mo yeke sara l’heure ota na lege.
Fade azo so tënë ni anzere na ala aga na bungbi?
Eric na Vicky alondo na Californie (Amerika) na ala ga na Bolivie a sara ngu 12 awe. Mbeni surveillant so ague na ndo nde nde awa ala ti gue na gbata ti Santa Rosa. Vicky atene: “Ndo ti pikango singa na yâ ti gbata ni ayeke gi use, Internet ayeke dä pëpe. Anyama ti ngonda ayeke kâ mingi. Fani mingi, e yeke bâ angunde, anaamo na akota ngbo na ngoi so e yeke fono na mobylette ti bâ ndo. Ye oko, ye so anzere na e mingi ahon anyama ni ayeke azo ti kodoro ni. E manda Bible na mbeni koli na wali, iri ti ala ti kodoro ayeke Vaca, na ala yeke na amolenge osio. Ala lango ayo na gbata ni kilomètre 26 tongaso. Kozo, koli ni ayeke nyon sämba mingi, me ti fadeso lo changé. Yenga oko oko, lo na sewa ti lo kue nga na mbeni ngambe ti lo ti wali ayeke ga na Da ti Royaume. Lo yeke yô wali ti lo na bébé ti ala na ndo ti vélo. Mbeni molenge ti lo ti ngu gumbaya ayeke yô mbeni ngambe ti lo ti wali na ndo ti mbeni vélo nde, na mbeni so lo yeke na ngu miombe ayeke lo oko na ndo ti vélo ti lo. Ala yeke sara l’heure ota ti si na Da ti Royaume.” Sewa ni aye tâ Jéhovah na ala yeke sara ngangu mingi ti ga na bungbi.
Gi na yâ ti ngu oko na nze omene, azo 3 awara batême, nga azo 25 tongaso ayeke ga na bungbi na yâ fini Da ti Royaume ti Santa Rosa. Atâa so gbâ ti azo aye ti manda Bible, ala mingi ayeke na akota kpale so a hunda ti hon ndo ni ti tene ala sara na Jéhovah.
Kpale ti sarango mariage
Marina na Osni, amissionnaire so ayeke na yâ ti mbeni kete gbata ti Bolivie nduru na kodoro ti Brésil, atene so azo mingi ti gbata ni ayeke bâ pëpe songo ti mariage tongana mbeni ye so ayeke ti lakue lakue. Ala yeke changé wali wala koli tongana mapia. Osni atene: “A yeke kpale so akanga lege na ala ti gue na li ni na lege ti yingo. Tongana azo ni aye ti ga atâ Chrétien, kpale ni so ayeke dü tënë nga a hunda nginza mingi. A hunda na ambeni ti leke tënë na awali so ala na ala duti kozo so awe si na pekoni ala sara mariage ti so ndia ahunda. Ye oko, tongana ala hinga so sarango mariage na lege ti ndia ni ayeke mbeni ye so Mbeti ti Nzapa ahunda, ambeni ayeke sara kua ngangu ti wara pata ti sara na ni.”—aRomain 13:1, 2; aHébreu 13:4.
Marina afa peko ti ye so asi na koli so iri ti lo ayeke Norberto: “Lo duti lani na gbâ ti awali kozoni si lo ga ti gue na peko ti mbeni wali so lo yeke zo ti zongo mapa. Norberto ahon wali ni na ngu 35, na wali ni ayeke na mbeni molenge ti koli so Norberto ayeke bata lo. Tongana molenge ni ayeke kono, Norberto aye ti zia na lo mbeni nzoni tapande. Ni la, na ngoi so mbeni Témoin ti Jéhovah aga na place ti zongo mapa ni na lo hunda ti manda Bible na Norberto, Norberto ayeda atâa so lo hinga ti diko mbeti pëpe nga ngu ti lo ahon 70 awe. Tongana Norberto na wali ti lo amanda andia ti Jéhovah, ala sara mariage tongana ti so ndia ahunda na ala wara batême. Molenge-koli ni aga mbeni Chrétien so ayeke sara ye nzoni tâ gi tongana ti so koli ti mama ti lo aye fade. Norberto amanda ti diko mbeti, na même lo yeke mû diskur na bungbi. Atâa so lo yeke na ngangu mingi pëpe ndali ti so lo ga kangba, lo yeke fa nzo tënë na wâ.”
Yingo ti Jéhovah amû ngangu na ala
Jésus atënë lani na akozo disciple ti lo: “Fade i wara ngangu tongana Yingo Vulu aga na ndo i; na fade i ga atémoin ti Mbi . . . juska na nda ti sese kue.” (Kusala 1:8). A nzere mingi ti bâ tongana nyen yingo ti Nzapa ayeke pusu akoli na awali so ayeke aChrétien ti gue na ando so ayo! Na tapande, na ngu 2004, ambeni ita ti Bolivie 30 tongaso, so ayeke fa tënë na wâ, ayeda lani ti gue na ando so ayo ti sara kusala ti pionnier spécial teti kete ngoi. Ala kiri singila mingi ndali ti nzoni tapande ti aita 180 ti kodoro-wande so ague na Bolivie ti sara kusala tongana apionnier, asurveillant ti circonscription, aBéthelite wala tongana amissionnaire. Awafango tënë 17 000 ti Bolivie ayeke sara étude 22 000 na azo so asara nzara ti tënë ni.
So aita ni kue ahinga atene yingo ti Jéhovah si ayeke fa lege na ala amû na ala ngia mingi. Na tapande, Robert na Kathy ayeda ti duti missionnaire na gbata ti Comiri. Teti so gbata ti Comiri ayeke na popo ti akete hoto nga na mbage ti mbeni ngu, a yeke mbeni ndo so ayo mingi na kota gbata. Robert atene: “Ye ni ayeke mo bâ mo tene e si tâ na nzoni ngoi ni. Na yâ ti ngu use, azo 40 tongaso aga awafango tënë.”
Mbeni koli so lo ye sämba na angia ti nginza mingi amä nzo tënë
Aye so azo so ayeke manda Bible agbian na yâ fini ti ala apika bê ti azo ti gbata ni mingi. Na tapande, a sara ngu osio awe, mbeni lâ, mbeni koli so iri ti lo ayeke Ariel angbâ na gbogbo ndali ti so lo nyon sämba mingi. Atâa so azo ahinga lo mingi ndali ti tënë ti angia ti nginza, lo yeke gi bê ti lo lakue ngbanga ti gbâ ti abon so ayeke na li ti lo, wusuwusu so ayeke na popo ti lo na wali ti lo nga na amolenge ti lo ti wali so lo yeke bâ lege ti ala pëpe. Gingo bê so ahunzi tongana mbeni Témoin ti Jéhovah so afa tënë da na da asi na yanga-da ti lo. Ariel adengi mê nzoni na aversê so ita-koli ni ayeke fa nda ni na lo. Na pekoni, Ariel akiri na gbogbo, pëpe ndali ti sämba, me ti diko ye na ndo ye so ayeke sara si sewa aduti na ngia, tënë ti Paradis nga na kusala ti Nzapa. Na nda ni, lo yeda ti manda Bible.
Ti si na ngoi so amissionnaire asi lani na gbata ti Comiri, Arminda, wali ti Ariel, ayeke manda Bible nga, me lo mû bê ti lo kue dä pëpe. Lo tene: “Mbi yeke tara ande ye kue ti sara si Ariel ake sämba. Me mbi hinga pëpe wala lo yeke ke ni ande. A yeke tâ ngangu ti sara si lo ga nzoni.” Ye oko, mandango Bible ni aduti lani mbeni ye so anzere na Arminda mingi ahon ti so lo pensé kozoni. Na yâ ti ngu oko ti mandango ye, lo wara batême na lo yeke fa tënë na sewa ti lo. Kete na pekoni, asongo ti lo mingi amû tere ti ala na Jéhovah.
Âdu ti Ariel, a yeke lani mbeni kota tiri teti lo ti ke sämba, manga na angia ti nginza. Ngoi so aye agbian na yâ fini ti lo ayeke ti so lo tisa akamarade ti lo na Matanga ti Dango Bê na kuâ ti Jésus. Lo mû yanga na akamarade ti lo, lo tene: “Tongana ala ga pëpe, ti mbi na ala ahunzi awe. Mbi yeke manda ande Bible na azo so aga.” Lo to nda ti sara a-étude ota na lege ti tënë so lo tene. Même kozoni si Ariel awara batême, lo manda Bible na mbeni songo ti lo so ague na li ni nzoni, na ala use kue awara batême legeoko. Arminda atene: “Ariel ayeke tongana Ariel ti kozo pëpe; lo changé ngangu.”
Robert atene: “Tongana a diko lani wungo ti ala, azo 24 na yâ sewa ti Ariel ayeke ga na bungbi lakue. Ala bale-oko awara batême awe nga ambeni miombe ayeke awafango tënë so ade ti wara batême pëpe. Ambeni zo so abâ tongana nyen asewa ti Ariel agbian sarango ye ti ala ato nda ti manda Bible na ti ga na bungbi. Wungo ti azo so aga na bungbi alondo na 100 ti si na 190. Mbi na Kathy e yeke na a-étude 30, na ala kue ayeke ga na bungbi. A nzere na e mingi so e yeke ge.”
Ye so ayeke si na ndembe so na yâ ti akete kodoro ti Bolivie ayeke gi kete mbage ti bungbingo azo na ndo sese kue so a sara tënë ni giriri na Apocalypse chapitre 7. Chapitre so a sara tënë ti bungbingo azo so asi na “lâ ti Seigneur,” azo so ayeke sö ande kuâ na ngoi ti kota ye ti vundu (Apocalypse 1:10; 7:9-14). Lâ oko pëpe na yâ mbaï ti azo, a bungbi azo kutu mingi mingi ti amara kue ti duti beoko na ti voro gi oko tâ Nzapa tongana ti so e yeke bâ laso. So mbeni kpengba ye so afa atene azendo ti Nzapa aga nduru ti ga tâ tënë awe!
[Foto na lembeti 9]
Betty Jackson
[Foto na lembeti 9]
Elsie Meynberg
[Foto na lembeti 9]
Pamela Mosely
[Foto na lembeti 9]
Charlotte Tomaschafsky, na yanga ni na koti
[Foto na lembeti 10]
Yenga oko oko, sewa ti Vaca ayeke sara l’heure ota ti ga na Da ti Royaume na vélo
[Foto na lembeti 10]
Eric na Vicky aga ti sara kusala na ndo so a hunda ti wara awafango tënë dä mingi
[Foto na lembeti 11]
Azo ti akete kodoro na tere ti ngu ti Beni ayeke mä nzo tënë pendere mingi
[Foto na lembeti 12]
Robert na Kathy ayeke amissionnaire na Comiri