“Ala lingbi lani ti sigigi hio na kanga”
GENEVIÈVE DE GAULLE, molenge ti ita ti Charles de Gaulle, ngbele gbia ti France, ahinga ândö nzoni aTémoin ti Jéhovah na yâ kando ti pasi ti aNazi ti Ravensbrück, na banga ti Zamani. Lo la lo sû atënë so ayeke na nduzu so na yâ ti mbeni lettre na nze ti août 1945.
A zi lani azo ti kando ti pasi ti Auschwitz, na sese ti Pologne, na lango 27 ti janvier 1945. Na gbele ye na ngu 1996, lango so aga lango ti dango bê na Zamani ndali ti azo so akui na gbe ti Komandema ti Hitler.
Na ngoi ti mbeni diskur ti dango bê so lo mû na lango 27 ti janvier 2003, Peter Straub, mokonzi ti bada ti halezo ti kodoro ti Bade-Wurtemberg, atene: “Ala kue so ahu pono ndali ti tënë ti mabe ti ala wala ndali ti tënë ti poroso na so aye ti kui ahon ti mä Hitler, a lingbi e ne ala, atâa so tënë atia e ti tene ni na gigi. A-Témoin ti Jéhovah ayeke gi oko nzapa so ake ândö ti sala ye so Hitler ahunda: ala ke ti yôro maboko ti ala na nduzu ti tene balao ti Hitler. Ala ke ândö ti deba yanga ti ala na ‘Gbia na Letäa,’ nga ala ke ti lï turugu na ti sala akua so ayeke ti leke zo tongana turugu. Nga, amolenge ti ala alï na yâ Bungbi ti amaseka ti Hitler pëpe.”
Jésus Christ atene lani na ndo adisciple ti lo: “Ala yeke ti sese so pëpe, legeoko tongana Mbi yeke ti sese so pëpe.” (Jean 17:16). Tongaso, desizion ti aTémoin ti Jéhovah lani aluti na ndo tënë ti Nzapa ti ala. Straub atene: “A-Témoin ti Jéhovah, so ayeke yü lani yanga ti bongo ti violet na ndo bongo ti ala tongana awakanga ti kando ti pasi, ayeke lani gi a-oko azo so alingbi lani ti sigigi na kanga na ti kui pëpe. A hunda lani gi na ala ti sû maboko ti ala na gbe ti mbeti so afa atene ala bele mabe ti ala awe.”
Ti mingi ti aTémoin, ti bele mabe ti ala, ala ke ni na kuru go. A yeke tongaso si ala 1 200 tongaso akui lani na ngoi ti aNazi. A fä nga ambeni 270 ndali ti so ala ke ti sala kua ti turugu. Ala tene ândö na yanga ti ala senge pëpe tënë so: “A yeke ngbanga ti e ti mä Nzapa ahon ti mä azo.”—Kusala 5:29.
Tongana ti so Ulrich Schmidt, mokonzi ti bada ti halezo ti kodoro ti Rhénanie-du-Nord-Westphalie atene lani, aTémoin ti Jéhovah ayeke lani azo so ngangu ti ala ayeke nde na ti atanga ti azo pëpe. Na salango tënë ti diskur ti lo, mbeni brochure (Landtag Intern) asala tënë ti ala tongana “asenge zo so amä ye so yingo-ti-hinga ti ala atene na ala, agbu ngangu atënë ti mabe ti ala, afa ngangu so a lingbi molenge ti kodoro aduti na ni, na ala ke poroso ti aNazi ngbanga ti so ala yeke aChrétien.” E lingbi ti hinga na bê ti e kue so Jéhovah Nzapa awara ngia na yâ ala kue so angbâ be-ta-zo na lo na gbe ti aye ti ngangu. Na aProverbe 27:11, e diko tënë so: “Molenge ti mbi, mo duti na ndara na mo mû ngia na bê ti mbi, si mbi lingbi kiri tënë na zo so azonga mbi.”
[Lingu ti foto na lembeti 30]
Ndali ti nzobe ti Musée ti Holocauste ti Amerika