Zo alingbi ti ngbâ na fini ngu oke?
NA LANGO 3 ti mars 1513, Juan Ponce de León so ayeke mbeni wagingo nda ti aye ti Espagne, asala voyage ti gi mbeni nzoni ye. Lo mû bateau na Porto Rico na beku ti gue na zoa ti Bimini. Pande ti kodoro ni atene so lo yeke gi mbeni ngu so tongana zo anyon ni, lo lingbi ti ga mbakoro lâ oko pëpe. Lo si na kodoro so a di iri ni fadeso Floride, na Amerika, me lo wara mbeni mara ti ngu tongaso pëpe.
Laso, mingi ni azo ayeke ngbâ na fini ahon pëpe ngu 70 wala 80. Atâa so Bible afa iri ti ambeni zo so aduti na fini a ninga mingi, mbeni buku Guinness Book of World Records so a sigigi na ni na 2002 atene so, zo so ngu ti lo ayeke mingi ahon ti tanga ti azo kue, ayeke mbeni wali so lo yeke na ngu 122 na lango 164 na ndo ni (Genèse 5:3-32). Ye oko, John Harris mbeni zo so ayeke manda ye na ndo kode so a lingbi adocteur asala ye na mbage ti azo ti kobela atene: “Afini gingo nda ti aye amû lege na e fadeso ti duti na beku so zo alingbi ti leke mbeni sese so na yâ ni gango mbakoro na kui ayeke duti ande dä pëpe.” Mbeni wungo ti awagingo nda ti aye ti laso atene so “zo alingbi ti kui lâ oko pëpe”; na so “ato nda ni na ngu 2099 fade zo oko ayeke girisa fini ti lo mbeni pëpe”, “e yeke wara lege ti sala si acellule ti azo angbâ lakue ti dü.”
Na yâ buku ti lo Bango li na ndo fini ti lakue lakue (Angl.), Mark Benecke atene: “Na ngoi so zo ade na fini, lege mingi acellule ti lo ayeke kiri ti ga fini. . . Na peko ti ngu mbasambala tongaso, zo ayeke biani na mbeni fini tele.” Ye oko, acellule ayeke ngbâ gi ti dü lakue lakue pëpe ngbanga ti so tongana ngoi ti ala alingbi awe, ala yeke kaï ti dü. Me, Benecke atene so tongana ye ni ayeke fade tongaso pëpe, ka “tele ti zo alingbi ti kiri lakue ti ga gi tongana ti maseka na ayeke mû lege na zo ti ngbâ na fini aninga, même ti duti na fini ti lakue lakue.”
Ngangu so mongoli ti zo ayeke na ni adö bê, angbâ ngangu mingi atâa akusala kue so e lingbi ti sala na ni na yâ fini ti e kue so ayo mingi pëpe. Kota bakari Encyclopædia Britannica, (ti ngu 1976, Mbage 12, lembeti 998) atene so ‘a leke mongoli ti zo na mbeni ngangu so amû lege na ni ti sala aye mingi mingi ahon ti so zo ayeke sala ni na lâ ti fini ti lo kue.’ Buku Lege so mongoli ayeke manda na ye (Angl.) so David A. Sousa asala ni atene: “Ti tâ tënë ni, ngangu so mongoli ti zo ayeke na ni ti bata na aye, katikati ni ayeke dä pëpe.”—Lembeti 78, Use mbage ni so lo sigigi na ni na ngu 2001.
Ngbanga ti nyen senda-ye na ndo seni alingbi pëpe ti hinga nda ti ye so asi na tele ti e na so asala si e yeke ga mbakoro na e kui? Ngbanga ti nyen mongoli ti zo ayeke na kota ngangu ti batango aye? A yeke tâ tënë pëpe so a leke e fade ti ngbâ na fini? Ngbanga ti nyen e lingbi ti gbu li na ndo tënë ti fini ti lakue lakue?
Bible atene: “Lo zia ye ti lakue lakue na bê ti azo, me zo alingbi hinga pëpe nda ti kusala so Nzapa asala, a komanse na lâ ti kozoni juska na lâ ti nda ni.” (Zo-ti-fa-tene 3:11). Atënë so aye ti fa so Nzapa azia lani na yâ ti e bibe ti ngbâ lakue lakue na fini, tongaso si e lingbi ti manda ye na ndo lo nga na ndo akusala ti lo. Tongana e ngbâ na fini teti angu ngbundangbu mingi, so ti tene teti lakue lakue, e yeke wara lakue lege ti manda ye mingi na ndo akusala ti maboko ti Nzapa so adö bê.
Atënë ti yanga ti Jésus afa nga so fini ti lakue lakue ayeke biani tâ tënë. Lo tene: ‘Na so ayeke fini ti lakue lakue: ti hinga Mo, Mo so gi Mo oko ayeke tâ Nzapa, na ti hinga Jésus Christ, Lo so Mo to Lo awe.’ (Jean 17:3). Ti mo ayeke tongana nyen? Mo ye ti ngbâ lakue lakue na fini ?
[Afoto na lembeti 3]
Juan Ponce de León agi lani mbeni ngu so alingbi ti sala si zo aga mbakoro pëpe
[Lingu ti foto ni]
Ponce de León: Harper’s Encyclopædia of United States History