Angu so Amu Fini Asua na Andes
Ahoto ti Andes ahon tâ na bê ti Pérou, na a fâ yâ ti kodoro ni na ambage use: na mbage ti do, mbeni hulengo ndo so ayeke na yanga ti ngu; na mbage ti tö, mbeni pendere gbako so guru ti ndowâ ayeke sigigi dä. Na li ti ahoto so, tongana a mu azo ota na popo ti azo kutu 27 so alango na Pérou, oko alango kä. Ala yeke lango na ndo ti a-plateau ni so ayo na nduzu nga na atele ti ahoto ti Andes so ayeke na akutu, wala na yâ ti adû ti tênë ti hoto ni so a ba a tene a yeke lï gi lingo nga na yâ ti popo-hoto ni so alë pendere.
TELE ti ahoto ti Andes so ayeke na akutu mingi asala si a yeke ngangu na azo so alondo na mbage ti gigi ti linda kâ. Ye ti pekoni ayeke so, azo kutu mingi ti ndo ni ayeke sala akusala ti ala gi ala oko nde na tanga ti azo, na mingi ni, aye so ayeke tambela na ayeke gue na li ni na gigi ti ndo so ala yeke dä asala ngangu oko pepe na ndo ti ala.
A leke akete kodoro na tele ti angu so asua ti wara hio ngu ni so ayeke na bezoin ni ti bata na fini akobe ti yaka na akundu ti a-lama, ti a-alpaga, ti a-vicuña, na ti ataba. Ye oko, mbeni mara ti ngu nde so amu fini ayeke dä so ayeke sua na Andes: a yeke dengo ngu ti yingo so alondo na Jéhovah, “Lingu ti ngu so amu fini.” (Jérémie 2:13) Nzapa asala kusala na aTémoin ti lo ti mu maboko na azo so alango na li ti ahoto ti Andes kâ ti wara tâ hingango ye na ndo lo nga na ndo aye so lo leke ti sala.—Esaïe 12:3; Jean 17:3.
Teti bê ti Nzapa aye si “azo nde nde kue alingbi sö kuâ na awara tâ hingango ye ti tâ tene,” awakua so asala kue ti gue ti sala vizite na azo so alango na ando so a yeke ngangu ti si dä ti fa na ala tokua ti mungo fini so alondo na Bible. (1 Timothée 2:4, NW) Tokua ti Bible so ayeke fa lege na zo, na a yeke kota ye. A zi azo ti bê ti mbilimbili ti ndo ni na gbe ti tene ti atoro, salango ye ti akotara, na atene so apusu ala ti duti na mbito ti akuâ, ti ayingo sioni, na ti angangu ti ndagigi. Mingi ahon, tokua so amu na ala pendere beku ti fini ti lakue lakue na ndo mbeni sese ti paradis.
A Sala Ngangu
A hunda na awafango tene ti Royaume so ayeke gue na ayongoro ndo so ti gbian aye mingi. Ti ndu bê ti azo, a hunda na awafango ye na ndo Bible ti duti na kete hingango ye na ndo yanga ti Quechua wala ti Aymara, so ayeke ayanga ti kodoro use so azo ti ndo ni ayeke tene.
Ti si juska na akete kodoro ti Andes ayeke senge ye pepe. A yeke wara pepe alege ti train mingi so ayeke gue juska na ando so. Akutukutu so amu alege ni awara akpale mingi, na ala yeke tingbi ka na angoi ti ngangu nga na mbeni sese so aluti nzoni pepe. Tongaso, tongana nyen aTémoin ayeke sala ti wara azo na ti fa na ala tokua ti Royaume?
Awafango nzo tene so ayeke na mbito pepe ayeda ti hon ndo ti kpale ni na ala sala ye alingbi na bibe ti prophète Isaïe: “Mbi yeke. Mo to mbi.” (Esaïe 6:8) Ala sala kusala na a-caravane ota ti gue na mbage ti banga, ti yâ ni, na ti mbongo ti kodoro ni. Na mungo na tele ti ala gbâ ti a-carton ti aBible na ti ambeti so aluti na ndo Bible, apionnier so asala kusala na wâ, so ti tene awakua ti ngoi kue, alu alê ti tâ tene ti Bible na popo ti azo so ayeke na ndo so na so ayeke sala songo nzoni, ayeke na bibe ti yambango agene na ayeke na bê ti mbilimbili.
Ngorongo ti alege ti ahoto ni ayeke tâ sioni mingi. Ti tara ti hon na ndo ti ambeni na popo ti alege so, a lingbi akutukutu ni amu mbeni kete lege so angoro kirikiri. Na mbeni ngoi so lo yeke hon na yâ ti mbeni kutukutu na ndo lege so, mbeni missionnaire so aduti na peko ti mbeni bus aba ndo na gigi na fenêtre, na lo ba so mbeni oko ti agere ti peko ni ayeke kpe tâ gi na yanga ti tele ti mbeni dû ti hoto so alï a-mêtre 190! Lo kanga lê ti lo juska na ngoi so bus ni ahon ndo ni so.
Ambeni lege ni ayeke sioni mingi, na ayeke kete. Na ngoi so lo yeke hon na ndo ti mbeni mara ti lege so, mbeni oko ti a-caravane ni ayeke kpe na ndo ti mbeni kete lege ni ti ga na mbage ti gbe ni; na ngoi ni, lo tingbi na mbeni kota kutukutu so ayeke ga gango na mbage ti nduzu. A lingbi caravane ni akiri na peko juska lo wara lege ti luti na mbeni ndo so ala use kue alingbi sala ngangu ti hon gi na tele ti mba.
Ye oko, aye so aga na peko ti angangu so a sala lâ na lâ aduti kota ye mingi. Mo ye ti manda ye mingi ahon na ndo ti angangu so?
“Tukungo Ngu” na ndo ti Lac Titicaca
Lac Titicaca, na lege ti dutingo ti lo na yâ ti mbeni bassin ti ngu ti aHoto ti Andes, so ayeke na nduzu ayo a-mêtre 3 800 na li ti ngu-ingo, ayeke ngu so ayo na nduzu ahon tanga ti angu kue ti sese, na so amangboko ayeke hon dä mingi. Ali ti ahoto ni so neige aduti na ndo ni, na so ambeni na popo ni ayo na nduzu mètre 6 400, ayeke na lingu ti mingi ti akete bale 25 so atuku na yâ ti Titicaca. Ndali ti so a yeke na nduzu mingi, dë asala kâ mingi, na a hunda na azo so ayeke ti ndo ni so pepe ti luti na gbele kobela ti azo so alango na yâ ahoto.
Ambeni ngoi kozoni, mbeni bungbi ti apionnier so ayeke tene yanga ti Quechua na Aymara ague na mbeni tambela juska na azoa ti Amantani na Taquile na ndo ti Lac Titicaca. Ala fa ambeni diapositive so li ti tene ni ayeke “Bango Ndo Nzoni Ahon na ndo A-Église;” ye so afa polele asalango ye ti wataka ti Chrétienté. Azo ayamba ni nzoni mingi. Mbeni koli ayamba aita ni, na lo mu na ala mbeni kota kubu na yâ ti da ti lo nga na ndo so ala lingbi ti ngbâ ti fa tene ti Bible dä.
Na kozo bungbi so a sala na Amantani, azo 100 aga; na bungbi so a sala na Taquile, a yeke azo 140 si aga. A fa ye ni na yanga ti Quechua. Mbeni koli na wali ti lo so alango kozoni na kota kodoro ni atene: “Ngoi alingbi la ni awe teti i aTémoin ti Jéhovah ti dabe na e. E sambela teti i ti ga.”
Nde na azoa use so akono mingi ahon atanga ni kue, nzo tene andu nga ambeni na popo ti azoa ndulu na 40 so ayeke “tambela na ndo ti ngu” ti Lac Titicaca. Azoa so ayeke “tambela na ndo ti ngu”? Biani, a sala ni na aye so ahiri ni totora, apepe so akono na yâ ti ambeni mbage ti lac so ngu ni alï mingi pepe. A-totora ni akono na yâ ti ngu ni, na li ti ala asigigi ayo na nduzu. Ti leke mbeni zoa, azo ti ndo ni ayeke ngongbi apepe so gunda ni angbâ na yâ sese na gbe ti ngu, na ala yeke bungbi ala na tele ti mba ti sala mbeni ye tongana kete lando. Na pekoni, a bungbi ni kue na potopoto, na ti sala si a kpengba, a fâ ambeni pepe nde na a zia na ndo ni. Azo ni alango na yâ asenge da so asala na apepe so a leke na ndo ni.
A-Témoin ti Jéhovah awara mbeni mangboko teti fango tene na azo so ayeke na ndo azoa ti Lac Titicaca. Mangboko ni alingbi ti yö azo 16. Tongana ala si na azoa so atambela na lê ti ngu, aTémoin ayeke tambela na ndo ti kete lando so asala ni na apepe na ala gue da na da. Ala tene so mingi ni, ala yeke ba so sese ni ayeke yengi kete na gbe ti gere ti ala. A yeke pepe mbeni ndo teti ala so bê ti ala ayeke londo tongana ala yeke na ndo ti ngu!
A du ti azo so ayeke tene yanga ti Aymara, ala yeke lango na yâ ti ando na akete kodoro so ayeke na tele ti ngu, nga na ndo ambage ti sese so alï na yâ ti lac ni. A yeke ngangu mingi pepe ti gue kâ na mangboko ahon ti gue na kutukutu. Tongana a bungbi ando ni so kue, a ba so ndulu na azo 400 000 ayeke lango na yâ ndo so mara ti amangboko tongaso ayeke sala kusala dä teti fango tokua ti Royaume. Amangboko ni angbâ ti sala kusala teti ngoi mingi.
Kaïngo Nzala ti Ngu na Lege ti Yingo
Flavio alango na yâ ti mbeni kete kodoro ti Santa Lucía, ndulu na Juliaca, na yâ ti Andes. Na yâ Église Évangélique so lo yeke dä, a fa na lo tene ti mabe na ndo enfer ti wâ. Teti angu mingi, lo duti na mbito ti mara ti fango ngbanga ti wâ ti lakue lakue so. Lege mingi, lo hunda tele ti lo tongana nyen mbeni Nzapa ti ndoye alingbi ti sala pasi lakue lakue na azo na yâ wâ. Tongana Tito, mbeni wakua Témoin ti Jéhovah ti ngoi kue asala vizite na kete kodoro so, lo si na ndo ti Flavio.
Mbeni oko ti akozo hundango tene ti Flavio ayeke so: “Lege ti vorongo ti mo afa so a yeke sala pasi na azo na yâ ti enfer ti wâ?” Tito akiri tene so mara ti bibe tongaso ayeke sioni na lê ti Nzapa, na a bi zonga na ndo iri ti Jéhovah, Nzapa ti ndoye. Na salango kusala na Bible ti Flavio mveni, Tito afa na lo so akinda ahinga ye oko pepe, na ala yeke ku londongo ti awakinda na sese ge na gbe ti Royaume ti Nzapa. (Zo-ti-fa-tene 9:5; Jean 5:28, 29) Ye so azi lê ti Flavio. Lo yeda fade fade ti manda Bible, na ngoi kete na pekoni lo ga mbeni Chrétien so awara batême.
Mbeni Kete Kodoro Afa na Gigi Bê ti Kiri Singila
Bi bê kete na kota ngia so a yeke ti fa Mbeti ti Nzapa na azo ti akete kodoro so ade ti ba mbeni Bible lâ oko pepe, wala ti fa tene na yâ akete kodoro so azo ni amä lâ oko pepe tene na ndo aTémoin ti Jéhovah wala nzo tene so ala yeke fa! A yeke ye so asi na aita-wali pionnier ota: Rosa, Alicia, na Cécilia, so afa tene la ni na yâ akete kodoro ti Izcuchaca na Conayca, so ayo na nduzu ahon mètre 3 600 na yâ bê ti Pérou.
Tongana ala si na kozo kete kodoro ni, ala wara ndo ti lango pepe. Ala sala lisoro na komanda ti polisi ti ndo ni so, na ala fa na lo nda ti vizite ti ala. Ye nyen asi na pekoni? Lo yeda na ala ti lango na bï ni so na da ti polisi ni. Na ndade ni, apionnier so awara lege ti wara mbeni ndo ti lango dä lakue so aga kota ndo ti salango kusala ti ala.
Ngoi kete na pekoni, a yeke ngoi ti salango Matanga ti Dango Bê na Kui ti Christ so ayeke sala ngu oko oko. Apionnier ni asala vizite na ada kue ti kete kodoro ti Izcuchaca, ala zia aBible mingi, na ala to nda ti ambeni mandango Bible. Kozoni na Mémorial, ala kangbi ambeti ti tisango ndo teti matanga so, na ala fa nda ti matanga ni nga na nda ti amapa na vin so a sala na kusala na ngoi ti matanga ni. A tisa ambeni ita-koli ti ga ti mu maboko na ngoi ni so, na mbeni oko na popo ti ala amu diskur ni. So tâ ye ti mungo ngia ti ba azo 50 ti kete kodoro so na ngoi ti matanga so ayeke nde! Ti fani oko ni, ala wara lege ti gbu tâ nda ti Kobe ti Lakui ti Seigneur biani. Nga, so tâ ye ti kota ngele teti ala ti duti na Mbeti ti Nzapa na yâ maboko ti ala!
Zingo Zo na Gbe ti Anengo Kungba
Ti gue na dengo ngu ti tâ tene ti Bible na azo so ayeke ngba ti lege ti vorongo ti wataka ayeke lakue ye ti ngia. Pisac ayeke la ni mbeni gbada ti bira ti ngbele kodoro-togbia ti a-Inca. A fa na mingi ti azo so alango laso na ndo so tene na ndo enfer ti wâ so ague nde na Mbeti ti Nzapa. Aprêtre ti ala afa na ala so ala lingbi ti gue na yayu gi tongana aprêtre asambela teti ala.
A yeke na lege ni so mara ti azo tongaso ayeke na nzala mingi ti ngu so adë dengo ti tâ tene ti Bible. Na ngoi so lo yeke fa tene da na da, Santiago, mbeni wakua Témoin ti Jéhovah ti ngoi kue, awara lege ti fa na mbeni koli so azo ti mbilimbili ayeke na beku ti duti na ndo mbeni sese ti paradis. (Psaume 37:11) Santiago afa na lege ti Bible so a yeke zingo ande akinda na fade a yeke fa ye ande na azo na yâ alege ti mbilimbili-kue ti Jéhovah na beku ti wara fini ti lakue lakue. (Esaïe 11:9) Ti si na ngoi ni so, koli so ayeke mbeni Catholique so amu bê ti lo kue na lege ti vorongo ti lo, so abi tele ti lo na yâ salango ye so andu ayingo sioni, na so anyon samba ahon ndo ni. Fadeso, lo yeke na beku so aluti na ndo Bible nga na mbeni ye so lo zia na gbele lo ti wara: ti duti na fini na yâ Paradis. Lo gbi aye ti lo kue so andu ayingo sioni, na lo zia lege ti nyongo samba ahon ndo ni. Lo bungbi azo ti sewa ti lo, na lo yeda ti manda Bible. Na pekoni, azo kue na yâ ti sewa ni amu tele ti ala na Jéhovah Nzapa na ala wara batême.
Nzoni Bibe ti Yambango Agene
Azo so alango na yâ hoto ni ayeke ndulu ti yamba agene. Atä so ala lango na yâ asenge da, na ala yeke na aye mingi pepe, ala yeke mu na agene ye so ala yeke na ni. Kozoni ti manda alege ti Bible so ayeke na nduzu mingi, mbeni zo so ayeke yamba mbeni gene alingbi ti mu na lo akugbe ti coca ti te na ngoi so ala yeke sala lisoro. Me tongana lo ga Témoin awe, lo lingbi ti mu mbeni papa ti sucre, so ngele ni ayeke legeoko na yâ ti akete kodoro so ayeke na yongoro ndo.
Mbeni ita-koli ahunda na mbeni missionnaire ti gue na lo ti sala mbeni fini vizite. Na pekoni so ala ma na mbeni ngangu lege ti hoto so ayo na nduzu, ala pika maboko ti ala ti fa na wa ti da ni so ala si awe. A tisa ala ti lï na yâ ti da ni so aleke li ni na pele, na a lingbi ala kuku li ti ala ti lï na yâ ti kete yanga-da ni. Ala tambela na hange na tele ti mbeni dû so mama ni azi na yâ sese ti da ni, so na yâ ni lo zia mbeni balangeti na lo zia kete molenge ti lo dä. Teti lo lingbi pepe ti sigigi na yâ ti dû ni, kete molenge so alingbi gi ti sala ngia, na ngoi so akota zo ni ayeke sala lisoro. Na pekoni so ala wara pendere lisoro na ndo adeba nzoni so Royaume ayeke ga na ni, wali ni asigigi na mbeni kota ta ti samba so a yeke tö na ndo ni. Ngoi kete na pekoni, aita ni azu na tele ti hoto ni ti gue ti ba ambeni zo nde.
Gbâ ti Le-kobe
Fadeso, na yâ ndo so, a yeke wara abungbi ti azo ndulu na ngbangbo oko na yâ ayongoro ndo nde nde, nga na azo saki mingi so ayeke manda Bible na aTémoin ti Jéhovah. A ngbâ ti tokua aita-koli so awara kota mbeti na Ekole ti Formation Ministérielle na Lima na ando so ti sala si akete bungbi so aga akongregation. Azo ti be-ti-mbilimbili so ayeke la ni ngba ti lege ti vorongo ti wataka na ti atene ti atoro teti ngoi mingi awara liberté na lege ti nzo tene ti Royaume! (Jean 8:32) A yeke kaï nzala ti ala ti ngu ti tâ tene.
[Foto na lembeti 10]
Fango tene na ndo azoa “so ayeke tambela na ndo ngu” ti Lac Titicaca