Tâ Vorongo ti A-Chrétien Ahon na Ngangu!
“Tongaso tene ti Seigneur awu mingi, a hon ye kue na ngangu.”—KUSALA 19:20.
1. Fa peko ti maïngo ti lege ti vorongo ti aChrétien na kozo siècle.
NA LEGE ti kota nzala so ala wara na yâ ngangu ti yingo ti nzoni-kue, akozo Chrétien afa tene ti Nzapa na mbeni wâ so a lingbi pepe ti dë. Mbeni wasungo mbaï asû na mbeti: “Lege ti vorongo ti aChrétien akangbi la ni hio na yâ sese ti Rome. Ti si na ngu 100, peut-être akete kodoro oko oko ti Rome so ayeke na tele ti Méditerranée ayeke na mbeni bungbi ti aChrétien na yâ ni.”
2. Tongana nyen Satan atara ti kanga lege na nzo tene, na tongana nyen a fa tene ti ye so kozoni awe?
2 Satan Diable alingbi la ni pepe ti kanga lege na akozo Chrétien. Tongaso, lo gi ti futi ngangu so nzo tene asala na mbeni lege nde: kengo tene ti mabe wala apostasie. Jésus afa la ni tene na ndo maïngo ti ye so kozoni na yâ parabole ti lo ti blé na sioni pele. (Matthieu 13:24-30, 36-43) Bazengele Pierre nga agboto lê so fade awafango ye ti wataka ayeke londo na yâ ti kongrégation, na ala yeke ga na asecte nde nde ti futi ye. (2 Pierre 2:1-3) Legeoko nga, bazengele Paul agboto lê mbilimbili so fade kengo tene ti mabe ayeke si kozoni si lâ ti Jéhovah aga.—2 aThessalonicien 2:1-3.
3. Ye nyen asi na peko ti kuâ ti abazengele?
3 Na peko ti kuâ ti abazengele, afango ye na asenda-ndara ti a-païen ato nda ti hon ndo ti nzo tene ni. Tongana ti so a sala tene ni kozo awe, awafango ye ti wataka agbian na mbeni lege so ayeke sioni na afuti tokua ti mbilimbili kue ti tâ tene. Yeke yeke, mbeni lege ti vorongo ti aChrétien ti wataka so adi iri ni Chrétienté ato nda ti kanga ndo ti tâ lege ti vorongo ti aChrétien. Mbeni bungbi ti amokonzi ti lege ti vorongo aba gigi, na ala tara ti kanga lege na asenge zo ti wara Bible. Atä so wungo ti ala so atene ala yeke aChrétien ague giriri na li ni, vorongo ti ala ayeke mbilimbili kue pepe. Chrétienté ague na li ni na yâ ando nde nde, na lo ga mbeni kpengba bungbi na mbeni ngangu so amu li ni na yâ ngobo ti salango ye ti azo ti Do, me lo yeke pepe na deba nzoni ti Nzapa, wala yingo ti lo.
4. Ngbanga ti nyen ye ti mayele ti Satan ti kanga lege na ye so Nzapa aleke ti sala atï la ni na ngu?
4 Ye oko, ye ti mayele so Satan asigigi na ni ti kanga lege biaku na ye so Jéhovah aleke ti sala ayeke tï gi na ngu. Atä na angoi so kengo tene ti mabe amaï mingi ahon, tâ lege ti vorongo ti aChrétien angbâ lakue na fini na yâ ambeni ngoi ni so. Akoli so asû peko ti Bible asala ngangu kue ti tene a duti tâ na lege ni. Tongaso, Bible mveni angbâ tâ na lege ni, atä so azo so atene ala yeke na kungba ti fa nda ni abuba yâ ti tokua ni. Na yâ asiècle so aga na pekoni, awagingo nda ti ye tongana Jérôme na Tyndale aduti na mbito oko pepe ti sû peko ti Tene ti Nzapa na mbeni yanga nde na akangbi ni. Ye so amu lege na azo kutu mingi ti hinga Bible na mbeni lege ti vorongo ti aChrétien, atä so a yeke ti wataka ni.
5. Ye nyen prophète Daniel afa kozoni na ndo tâ “ndara”?
5 Na nda ni, tongana ti so a fa ni kozoni na yâ buku ti Daniel, tâ “ndara awu mingi.” Ye so asi na “lâ ti nda ni,” ngoi so e yeke dä laso. (Daniel 12:4) Yingo ti nzoni-kue ague na azo so andoye tâ tene na ndo sese kue na mbeni tâ hingango ye ti tâ Nzapa na ti ye so lo leke ti sala. Même na peko ti asiècle mingi ti fango tene ti mabe ti wataka, tene ti Nzapa ahon ye kue na ngangu! Laso, a yeke fa nzo tene na ndo kue, na fango na azo beku ti mbeni fini sese so tâ ngia ayeke duti dä. (Psaume 37:11) Zia e ba fadeso maïngo ti Tene ti Nzapa na ngoi ti laso.
Maïngo ti Tene ni Laso
6. Atâ tene wa aWamandango Bible agbu nda ni na ngu 1914?
6 Na nda ti siècle 19, tâ tene ti Bible apusu na kusala mbeni kete bungbi ti aWamandango Bible, so a hinga laso ala tongana aTémoin ti Jéhovah. Ti si na ngu 1914, Bible aga ye so aduti na fini teti ala. Ala gbu nda ti apendere tâ tene na ndo ye so Nzapa aleke ti sala. Ye so agbu bê ti ala mingi ayeke ndoye ti Jéhovah ti tokuango Molenge ti lo na sese, ye so azi lege na fini ti lakue lakue. Ala wara nga lege ti hinga na ti yekia iri na salango ye ti Nzapa. Na ndo ni, ala ba so “angoi so adiko teti amara” ahunzi awe, ye so afa so ngoi ni ayeke ndulu teti yanga-ti-komande ti Royaume ti Nzapa ti ga na adeba nzoni na azo. (Luc 21:24, NW) So tâ pendere nzo tene! A lingbi a kangbi kpengba nzo tene so na azo kue, na ndo kue. Tene ni andu fini ti ala!
7. Tongana nyen tâ tene ti Bible ahon ye kue na ngangu na ngoi ti laso?
7 Jéhovah ahiri deba nzoni na ndo kete bungbi ti aChrétien so a sa yingo na ndo ti ala. Laso, wungo ti ala so ayeda na tâ lege ti vorongo ti aChrétien ahon kutu omene. Tene ti Nzapa nga akangbi na yâ ando mingi, teti a yeke wara aTémoin ti Jéhovah na yâ akodoro 235. Na ndo ni, tâ tene ti Bible ayeke na ngangu, a hon ndo ti aye kue so aye ti kanga lege na ni, wala ti lege ti vorongo wala ti mbeni ye nde. Kusala so ti fango tene na ndo sese kue akiri amu lege ti duti na kite oko pepe so Jésus asi awe na yâ ngangu ti Royaume.—Matthieu 24:3, 14.
8. Tene wa ambeni zo atene na ndo guengo na li ni ti aTémoin ti Jéhovah?
8 Legeoko tongana so awasungo tene ti mbaï aba la ni kpengba maïngo ti lege ti vorongo ti aChrétien na kozo siècle, awandara mingi asala nga tene na ndo ti guengo na li ni ti azo ti Jéhovah na ngoi ti laso. Na États-Unis, ambeni wagingo nda ti ye use so abungbi oko ti sû mbeti atene: “Na yâ angu 75 so ahon, aTémoin ti Jéhovah awara mbeni guengo na li ni ngu na ngu so adö bê . . . na ala sala ni na ndo sese kue.” Mbeni mbeti-sango ti Afrika ti Tö asala tene ti aTémoin tongana “oko ti alege ti vorongo so ague na li ni mingi ahon na so a yekia ni mingi, so a hinga ni na ndo lê sese kue teti mungo tele ti lo kue na afango ye ti Bible.” Nga, mbeni mbeti-sango ti aCatholique so aye ti bata angbele ngobo ti salango ye, so a sigigi na ni na Poto, asala tene ti “kota maïngo ti aTémoin ti Jéhovah.” Ye nyen a mu lege na guengo na li ni so?
Yingo ti Nzoni-kue Ayeke Sala Kusala Laso
9. (a) Kozo nda ti tene so a sala si tene ti Nzapa ahon ye kue na ngangu laso ayeke nyen? (b) Tongana nyen Jéhovah ayeke gboto azo na mbage ti lo?
9 Mbeni kozo nda ti tene so asala si tene ti Nzapa ahon ye kue na ngangu laso ayeke so yingo ti Jéhovah ayeke sala kusala ngangu, legeoko tongana ti so lo yeke sala la ni kusala na kozo siècle. Jésus atene: “Zo oko pepe alingbi ti ga na mbi gi tongana Babâ, so ato mbi, agboto lo.” (Jean 6:44, NW) Atene so afa so Nzapa ayeke gboto yeke yeke ala so bê ti ala alingbi, na salango tene na bê ti zo. Na lege ti kusala ti fango tene ti aTémoin ti lo, Jéhovah ayeke gboto na gigi teti kusala ti lo “aye ti pendere ti amara kue,” azo ti tâ bê-ti-molenge na ndo sese, so akpa angasangbaga.—Aggée 2:6, 7.
10. Mara ti azo wa akiri tene na tene ti Nzapa?
10 Yingo ti nzoni-kue amu pepe gi ngangu na azo ti Nzapa ti gue na tene ti Nzapa na nda ti sese kue; me lo pusu nga mara ti azo nde nde ti kiri tene na nzo tene. Biani, ala so ayeda na Tene ti Nzapa ayeke ti “akete mara nde nde, ti ayanga nde nde, ti azo nde nde na ti amara nde nde.” (Apocalypse 5:9; 7:9, 10) A lingbi ti wara ala na popo ti azo ti mosoro na awanzinga, ala so ague na da-mbeti ayo na ala so ahinga pepe ti diko na ti sû mbeti. Ambeni zo akamata tene ni na yâ angoi ti bira na ti salango ngangu mingi, me ambeni nga akamata ni na ngoi ti siriri na ti maïngo ti aye. Na gbe ti amara ti yanga-ti-komande nde nde, na yâ angobo ti salango ye nde nde kue, ti londo na akando ti pasi ti si na ada ti agbia, akoli na awali ayeda nzoni na nzo tene.
11. Tongana nyen yingo ti nzoni-kue ayeke sala kusala na yâ fini ti azo ti Nzapa, na kangbi wa asigigi polele?
11 Atä so mara ti azo nde nde ayeke na popo ti azo ti Nzapa, so ayeke mbeni ye ti pikango bê, ala duti na bê oko na popo ti ala. (Psaume 133:1-3) Ye so akiri afa polele so yingo ti nzoni-kue ayeke sala kusala na yâ fini ti ala so ayeke sala na Nzapa. Yingo ti Lo ayeke mbeni ngangu teti kusala ti nzoni so ayeke mu lege na awakua ti lo ti fa na gigi ndoye, ngia, siriri, nzobe, na ambeni pendere lengo nde nga. (aGalate 5:22, 23) Laso, e yeke ba polele ye so prophète Malaki afa tene ni kozoni giriri: “Fade . . . i ba zo ti mbilimbili nde na zo ti sioni nde, lo so asala kusala ti Nzapa nde na lo so asala kusala ti Lo pepe nde.”—Malachie 3:18.
Tene ti Nzapa Ahon na Ngangu na Lege ti Azo so Asala Kusala na Wâ
12. Bibe ti aTémoin ti Jéhovah na ndo kusala ti fango tene ayeke tongana nyen, na ala yeke ku ti ba mara ti asalango ye wa na mbage ti kusala ti ala ti fango tene?
12 A-Témoin ti Jéhovah laso ayeke pepe azo so ayeke gue na église gi tongaso, na so asala kusala pepe na lege ti vorongo ti ala. Ala yeke mu mbage ti ala ngangu mingi na yâ kusala ti fango tene. Legeoko na akozo Chrétien, ala mu tele ti ala mveni na bê kue ti sala ye so bê ti Nzapa aye, na gingo ti mu maboko na ambeni zo ti hinga azendo ti Jéhovah na ndo Royaume. Ala yeke afon Nzapa na yâ kusala so, legeoko na yingo ti lo ti nzoni-kue, ayeke bungbi ambeni zo teti kusala ti Jéhovah. Na salango tongaso, ala yeke fa na gigi be-nzoni na ndoye ti Jéhovah teti azo so amä na bê pepe. Na ala yeke sala tongaso atä ala yeke luti na gbele azo so asala nzala ti nzo tene pepe, ahe ndo, na asala ngangu na ala. Jésus aleke adisciple ti lo ti luti na gbele salango ye ti azo nde nde na mbage ti nzo tene. Lo tene: “I dabe i na tene so Mbi tene na i, ngba ayeke kota ahon mveni ti lo pepe. Tongana ala sala ye ti ngangu na mbi, fade ala yeke sala ye ti ngangu na i nga; tongana ala bata tene ti mbi, fade ala bata nga tene ti i.”—Jean 15:20, NW.
13. Aye wa so atia Chrétienté asi singo na popo ti aTémoin ti Jéhovah?
13 Bê ti e alingbi gi ti dö ti ba kamba so ayeke na popo ti aTémoin ti Jéhovah laso na ala so ayeda na tâ lege ti vorongo ti aChrétien na kozo siècle. Nga, a ba polele kota kangbi so aduti na popo ti aTémoin ti Jéhovah na Chrétienté laso. Na peko ti so lo sû mbeti na ndo wâ ti akozo Chrétien na yâ kusala ti fango tene, mbeni wandara adema tele tongaso: “Tongana a gi ti gbian pepe salango ye ti église ti laso ti tene a kiri a ba kusala ti fango évangile tongana kungba so ayeke ti Chrétien oko oko so awara batême, nga so a duti polele na yâ mbeni lege ti duti na fini so ahon ye so zo so amä na bê pepe alingbi ti lë, a yeke ngangu ti tene e gue na li ni.” Atâ ye so atia Chrétienté awu mingi na popo ti aTémoin ti Jéhovah! A yeke wara na mbage ti ala mbeni mabe so ayeke na fini, mbeni tâ mabe, na mbeni mabe so aluti na ndo tâ tene ti Bible so a pusu ala ti kangbi ni na azo kue so ayeke dengi mê ti mä ni.—1 Timothée 2:3, 4.
14. Tongana nyen Jésus aba la ni kusala ti lo ti fango tene, na bango ndo wa adisciple ti lo afa na gigi laso?
14 Jésus aba kusala ti lo ti fango tene na nene ni mingi, na salango si a duti kozo ye so lo bi bê ti lo dä. Lo tene na Pilate: “A dü mbi teti so, na mbi ga na sese so teti so: ti sala tene ti témoin ti tâ tene.” (Jean 18:37, NW) Azo ti Nzapa ayeke na oko bibe so Jésus ayeke na ni la ni. Na tâ tene ti Bible na yâ bê ti ala, ala sala ngangu ti wara alege ti kangbi ni na azo kue so ala lingbi ti wara. Ambeni lege ni afa na gigi tâ pendere kode ti salango ye na ndara.
15. Tongana nyen ambeni zo afa na gigi kode ti salango ye na ndara na yâ fango nzo tene?
15 Na yâ mbeni kodoro ti Amérika ti Mbongo, aTémoin ayeke hon na ndo mbeni lege ti ngu so asua na yâ bale ti Amazone ti wara lege ti ndu azo na tâ tene. Ye oko, tongana bira alondo na popo ti azo ti kodoro ni na ngu 1995, a gbanzi lege na asenge zo ti hon na tele ti bale ni. Na lekengo na bê ti ala ti ngbâ lakue ti mu ambeti ti Bible na azo so asala nzala ni, aTémoin ni aleke ti sala si tokua ni asua ti gue na mbage ti gbe ni. Ala sû a-lettre na ala zia ni nga na ambeni Tour ti Ba Ndo na Réveillez-vous! na yâ ti angbenda ti plastique so ye ayeke na yâ ni pepe. Na pekoni, ala bi angbenda ni na yâ ti bale ni. Ala ngbâ ti sala tongaso teti angu osio na ndambo juska na ngoi so a zi lege na asenge zo ti hon na ndo bale ni. Na tele ti bale ni kue, azo akiri singila na aTémoin teti ambeti ni. Mbeni wali so ayeke la ni wamandango Bible agbu ala na yâ maboko ti lo na ngule, na lo tene: “Mbi bi bê la ni so mbi yeke kiri lâ oko pepe ti ba i mbeni. Ye oko, tongana mbi to nda ti wara ambeti na yâ angbenda, mbi ba so i glisa mbi pepe!” Ambeni zo so alango na tele ti bale ni atene so ala diko ambeti ni fani mingi. Akete kodoro mingi ayeke na mbeni “biröo ti poste,” mbeni place na ndo ngu ni so aye so ayeke sua na ndo ni ayeke bungbi tele dä teti kete ngoi. A yeke na ndo so si azo so asala nzala ti tene ni ayeke gue dä lakue ti ba wala ambeni “mbeti” ti ala so alondo na mbage ti li ti ngu ni asi awe.
16. Na lege wa lekengo tele ti e ndulu ti sala kusala ayeke zi lege ngoi na ngoi teti kusala ti salango adisciple?
16 A yeke Jéhovah Nzapa na angangu ange ti lo si afa lege na amu maboko na kusala ti fango nzo tene. (Apocalypse 14:6) A yeke gi tongana e leke tele ti e ndulu ti sala kusala si ngoi na ngoi e yeke gbu angoi so e ku pepe ti sala adisciple. Na Naïrobi, na kodoro ti Kenya, aita-wali Chrétien use na yâ kusala ti yaka ahunzi ti fa tene na ada so a mu na ala. Mbeni maseka wali aga ndulu na ala na lo tene na nzerengo tele: “Mbi yeke sambela ti tingbi na mbeni zo tongana i.” Lo hunda mingi na aTémoin ni ti ga na da ti lo fade fade teti mbeni lisoro, na a to nda ti mbeni mandango Bible na lo gi na lango ni so. Ngbanga ti nyen wali so aga ndulu na aChrétien use so hio tongaso? Ndulu na ayenga use kozoni, kete molenge ti lo akui. Tongaso, na ngoi so lo ba mbeni molenge ti koli na gbungo tract “Beku Wa Ayeke Teti Ala so Akui Awe?” lo sala kota nzala ti wara ni na lo hunda na molenge so ti mu ni na lo. Molenge ni ake, me lo fa ndo na mbage ti aTémoin so amu tract ni na lo. Ngoi kete na pekoni, wali ni ague na li ni na lege ti yingo na lo lingbi nzoni ahon ti luti na gbele aye ti ngangu so aga na peko ti kuâ ti molenge ti lo.
A Lingbi Ndoye ti Nzapa Ahon Ye Kue na Ngangu
17-19. Ndoye ti nyen Jéhovah afa na mbage ti azo na lege ti kota ngele?
17 Kpengba kamba ayeke na popo ti maïngo ti Tene ti Nzapa na ndo sese kue na sadaka ti kota ngele ti Christ Jésus. Legeoko na kota ngele, kusala ti fango tene ayeke mbeni fä ti ndoye ti Jéhovah teti azo na ndo kue. Bazengele Jean asû na gbe ti yingo ti Nzapa: “Teti Nzapa andoye sese [ti azo] so tongaso, lo mu Molenge ti lo ngengele oko, si azo kue so afa na gigi mabe na lo alingbi ti futi ala pepe, me ala yeke na fini ti lakue lakue.”—Jean 3:16, NW.
18 Gbu li kete na ndo ndoye so Jéhovah afa na gigi na mungo kota ngele. Teti angoi so aninga mingi awe, Nzapa awara ngia na yâ mbeni kpengba songo na Molenge ti lo ngengele oko, so lo ndoye mingi, lo so ayeke “kozo ti ye kue so Nzapa acrée.” (Apocalypse 3:14) Jésus andoye Babâ ti lo mingi, na Jéhovah andoye Molenge ti lo “kozoni si A sala gere ti sese.” (Jean 14:31; 17:24) Jéhovah azia lege si Molenge so Lo ndoye mingi awara kuâ, si azo alingbi wara fini ti lakue lakue. So tâ fä so apika bê ti ndoye teti azo!
19 Jean 3:17 atene: “Teti Nzapa ato Molenge ti Lo na sese so ti fâ ngbanga ti sese so pepe, me Lo to Lo si azo ti sese so alingbi wara salut na yâ Lo.” Tongaso, Jéhovah ato Molenge ti lo na mbeni tokua ti ndoye ti salut, pepe tokua ti fango ngbanga wala fango sioni ngbanga na ndo azo. Ye so ague legeoko na tene ti Pierre: “Lo [Jéhovah a] ye si a futi mbeni zo oko pepe me lo ye azo kue aga ti gbian bê ti ala.”—2 Pierre 3:9, NW.
20. Na lege wa kamba ayeke na popo ti salut na fango nzo tene?
20 Teti so lo mu gonda so alingbi na ndia teti salut na mbeni ngele so ayeke kota mingi teti lo mveni, Jéhovah aye si azo mingi mingi awara nzoni na lege ni. Bazengele Paul asû na mbeti: “Teti ‘fade a sö ala oko oko kue so adi iri ti Jéhovah.’ Ye oko, tongana nyen ala lingbi ti di iri ti lo so ala mä na bê na lo pepe? Nga, tongana nyen ala lingbi ti mä na bê na lo so ala mä tene ti lo pepe? Nga, tongana nyen ala lingbi ti mä tongana mbeni zo afa tene pepe?”—aRomain 10:13, 14, NW.
21. Tongana nyen a lingbi e ba ngoi so e yeke na ni ti mu mbage na yâ kusala ti fango tene?
21 So tâ pendere matabisi ti mu mbage na kusala so ti fango tene na fango ye na ndo sese kue! A yeke mbeni kusala so ayeke ngangu mingi, me so tâ kota ngia si Jéhovah ayeke na ni tongana lo yeke ba azo ti lo na salango ye na be-biani alingbi na tâ tene, nga na kangbingo nzo tene na ambeni zo! Tongaso, atä aye so asi na yâ fini ti mo ayeke tongana nyen, zia si yingo ti Nzapa na ndoye so ayeke na bê ti mo apusu mo ti mu mbage na kusala so. Na da bê ti mo so ye so e ba a yeke ga tâ tene na ndo sese kue afa polele so Jéhovah Nzapa ayeke ndulu ti sala ye alingbi na zendo ti lo ti ga na ambeni pendere ‘yayu ti fini na sese ti fini so mbilimbili ayeke duti na yâ ni.’—2 Pierre 3:13.
Mo Dabe Mo?
• Ngbanga ti nyen kengo tene ti mabe alingbi pepe ti kanga lege na awafango nzo tene?
• Tongana nyen tene ti Nzapa ahon ye kue na ngangu na ngoi ti e?
• Na yâ alege wa yingo ti Nzapa ayeke sala kusala laso?
• Na lege wa kamba ayeke na popo ti kota ngele na kusala ti fango nzo tene?
[Graph/Foto na lembeti 26]
(Ti ba tene ni mbilimbili, ba buku ni)
Guengo na li ni ti wungo ti awafango tene ti Royaume na yâ siècle 20
Wungo ti Awafango Tene (a diko ni na kutu)
6.0
5.5
5.0
4.5
4.0
3.5
3.0
2.5
2.0
1.5
1.0
0.5
1900 1910 1920 1930 1940 1950 1960 1970 1980 1990 2000
[Afoto na lembeti 25]
JÉRÔME
TYNDALE
GUTENBERG
HUS
[Lingu ti Afoto]
Gutenberg na Hus: Na lege ti buku The story of Liberty, 1878
[Foto na lembeti 25]
A-Wamandango Bible na fango nzo tene na yâ angu 1920
[Afoto na lembeti 27]
Na ndo sese kue, azo ayeke yeda na nzo tene
[Foto na lembeti 28]
Kusala ti fango tene amu gonda na ndoye ti Nzapa legeoko tongana sadaka ti kota ngele ti Jésus Christ