Ti Wara Nzoni Duti na yâ Sese so Sioni Asi Singo Dä
TI TAMBELA na ndo so a lu akete nene lê ti ngombe na gbe ti sese ni alingbi ti ga na kuâ. Ye oko, a yeke mu ande maboko na mo pepe tongana mo yeke na mbeni carte so a honde akete nene lê ti ngombe so dä? Na ndo ni, tara ti ba so afa na mo ti hinga mara ti akete nene lê ti ngombe nde nde. A yeke polele so mara ti hingango ye tongaso ayeke sala si pasa ti tene mbeni ye ti tele ti mo afâ wala ti tene mo wara kuâ akiri na peko mingi.
A lingbi ti haka Bible na carte so nga na fango ye na zo ti hinga mara ti akete nene lê ti ngombe. Na yâ ti Bible a yeke wara ndara so a lingbi ti hon ndo ni pepe tongana ye ni andu tene ti kpengo aye ti sioni na ti lekengo akpale so alondo na yâ fini.
Ba zendo ti dengo bê so awara na aProverbe 2:10, 11 (NW): “Tongana ndara alï na yâ bê ti mo nga tongana hingango ye anzere na tâ âme ti mo, fade ngangu ti gbungo li aba ndo na ndo mo, fade bango nda ti ye abata mo.” Ndara na bango nda ti ye so afa ge alondo pepe na azo me so alondo na Nzapa. “Ti lo so amä [ndara ti Nzapa], fade lo duti nzoni nga na siriri na mbito ti ye ti vundu asala lo pepe.” (aProverbe 1:33, NW) Zia e ba tongana nyen Bible alingbi ti sala si nzoni duti ti e ague na li ni na tongaso a mu maboko na e ti kpe akpale mingi.
Kpengo Andao so Alingbi ti Ga na Kuâ
Awungo so Bendo ti Gigi so Aba Tene ti Seni (OMS) asigigi na ni ade ti ninga pepe afa so wungo ti azo na ndo sese kue so awara kuâ ngu oko oko na yâ ti andao ti lege ayeke ndulu na 1 171 000. Ambeni nde ndulu na kutu 40 awara kpale nga, na wungo ti azo so mbeni ye ti tele ti ala abuba teti ngoi mingi ahon gi kutu 8 mingi pepe.
Atä so lege ayeke dä pepe ti wara nzoni duti so alingbi kue tongana zo ayeke kpe na kutukutu, nzoni duti ti e ayeke maï mingi tongana e bata andia ti kpengo na kutukutu na ndo lege. Na salango tene ti ambeni zo ti komande ti ngorogbia, so aleke andia ti kpengo na kutukutu na so asala kue ti tene abata ni, Bible atene: “Zia âme oko oko aduti na gbe ti azo ti komande ti kota ahon.” (aRomain 13:1, NW) Awakpengo na kpururu so abata wango so asala si salango ndao akiri na peko, ndao so mingi ni aga na aye ti sioni ti kota.
Mbeni ye so amu maboko ti kpe nzoni na ndo lege ayeke bango fini na nene ni. Bible atene na ndo Jéhovah Nzapa: “Teti lingu ti fini ayeke na mo.” (Psaume 36:10 [36:9, NW]) Tongaso fini ayeke mbeni matabisi ti Nzapa. Ni la, a yeke pepe teti e ti lungula matabisi so ti mbeni zo wala ti fa so e ba fini na nene ni pepe, na biani, a ndu nga fini ti e mveni.—Genèse 9:5, 6.
A yeke na lege ni ti tene yekiango fini ti zo andu nga salango kue ti tene kutukutu na da ti e ayeke nzoni na mbeni lege so alingbi ti sala. Na Israël ti giriri, tene ti nzoni duti ayeke la ni kozo ye so ayeke kota mingi na ambage kue ti fini. Na tapande, tongana a leke mbeni da, Ndia ti Nzapa ahunda ti tene a leke gbagba na tele ti ndoda ni, ndo so sewa ni ayeke sala kusala dä mingi. “Tongana mo sala fini da, a lingbi mo kanga tele ti ndoda na gbagba si zo atï na sese pepe, na ngbanga ti mênë aga na lege ti da ti mo pepe.” (Deutéronome 22:8) Tongana mbeni atï ngbanga ti so a bata pepe ndia ti nzoni duti so, Nzapa aba so tene ayeke na ndo mveni ti da ni. Biani, salango ye alingbi na kpengba-ndia ti ndoye so ayeke na yâ ndia so a sala si andao akiri na peko na ndo ti kusala wala même na ngoi ti hungo tele.
Tiringo na Dutingo Ngba ti Aye so Alingbi ti Ga na Kuâ
Na lege ti OMS, a yeke wara fadeso azo ahon ngbundangbu oko so ayeke nyon manga na ndo sese kue, na a tene azo ndulu na kutu osio so ayeke kui ngu oko oko awara kuâ na lege ti nyongo manga. A yeke ku ti tene wungo so ague na li ni ti si na kutu 10 na yâ ti angu 20 ti si na 30 so ayeke ga. Na ndo ti azo so akui ndali ti nyongo manga, ambeni zo nde kutu mingi so ayeke nyon manga, legeoko na ala so ayeke sala kusala na ambangi ti “wungo tele,” ayeke futi ande seni nga na nzoni mbage ti fini ti ala ndali ti dutingo ngba ti aye so.
Atä so Tene ti Nzapa asala pepe mbilimbili tene na ndo nyongo manga nga na mbangi, akpengba-ndia ti lo alingbi ti bata e yongoro na akusala so. Na tapande 2 aCorinthien 7:1 amu wango: “Zia e sukula e mveni ti lungula sioni kue ti mitele na ti yingo.” Kite oko ayeke dä pepe so manga na mbangi ayeke buba mitele na lege ti asioni yorö mingi. Na ndo ni, Nzapa aye si tele ti e aduti “nzoni-kue,” so aye ti tene na sioni oko pepe. (aRomain 12:1, NW) Mo yeda pepe so batango akpengba-ndia so ayeke sala ande si akpale akiri na peko mingi na yâ fini ti zo?
Hongo Ndo ti Asalango Ye so Aga na Kpale
Azo mingi ayeke te kobe na anyon samba ahon ndo ni. Tongana zo ate kobe ahon ndo ni, aye ti pekoni alingbi ti duti kobela ti diabète, ti cancer, na ti bê. Nyongo samba ahon ndo ni aga na ambeni kpale nde, tongana gango ngba ti samba, cirrhose (kobela ti foie), asewa so yâ ni afâ, nga andao ti lege. Na mbeni mbage so ayeke nde mingi, dutingo na ngangu kode ti tengo kobe alingbi ti ga na sioni na a lingbi ti zi lege na kobela ti anorexie mentale, so aga na lege ti kode so ayeke kirikiri na ndo tengo kobe, na so alingbi ti ga na kpale na yâ fini.
Atä so Bible ayeke pepe mbeni buku ti kaïngo kobela, lo mu biani wango polele na ndo nene ti sala ye ahon ndo ni pepe na ndo tengo kobe na nyongo samba. O “Mo mä, molenge ti mbi, mo duti na ndara, na mo fa na bê ti mo nzo lege. Mo duti pepe na popo ti azo so anyon vin mingi, wala na popo ti azo so ate nyama ahon ndo ni. Teti zo so ayeke ngba ti samba na zo so ayeke watengo ye, fade nzinga asala ala.” (aProverbe 23:19-21) Ye oko, Bible atene so tengo kobe na nyongo samba alingbi ti nzere na zo. “A lingbi azo kue ate na anyon na awara ngia na yâ kusala kue ti ala, ye so kue ayeke matabisi ti Nzapa nga.”—Zo-ti-fa-tene 3:13.
Bible awa e nga ti duti na bango ndo so azia aye kue na place ni na ndo tene ti salango ye ti awanguru, na tenengo so “tarango tele ayeke nzoni kete.” Me lo tene: “Batango tene ti Nzapa ayeke nzoni na yâ ye kue, teti zendo ayeke dä, zendo ti fini ti laso, na ti fini so ayeke ga nga.” (1 Timothée 4:8, NW) Mo lingbi ti hunda, ‘Tongana nyen si batango tene ti Nzapa ayeke ga na ye ti nzoni fadeso?’ Na alege mingi. Nde na ti so a zia mbeni ye ti yingo na yâ fini ti zo, batango tene ti Nzapa asala si alengo ti nzoni tongana ndoye, ngia, siriri, na ngangu ti kanga nzala ti tele amaï, alengo kue so amu maboko ti duti na nzoni bango ndo nga na nzoni seni.—aGalate 5:22, 23.
Asioni Ye so Aga na Peko ti Pitan
Laso, azo kutu mingi azia lege ti salango ye so andu nzoni tambela. SIDA so amu ndo kue ayeke oko ti aye so aga na pekoni. Na lege ti OMS, wungo ti azo ahon kutu 16 akui ngbele ye na tongo nda ti kobela ti SIDA so amu ndo kue, na fadeso, azo ndulu na kutu 34 ayeke na VIH, sioni makongo so aga na SIDA. Azo mingi so ayeke na SIDA awara kobela ni na lege ti salango pitan kirikiri, a-séringue so makongo ni ayeke na tele ni, so azo so anyon mbangi asala na kusala, wala mungo mbeni mênë so abuba.
Ambeni ye ti peko ti tambelango kirikiri ayeke akobela ti herpès, ti gono, hépatite B na C, na daveke. Atä so a sala kusala pepe na atene so andu kobela tongaso na ngoi ti Bible, a hinga la ni akozo mbage ti tele so akobela ti koli na wali, so asi amu ndo kue, andu ni. Na tapande aProverbe 7:23 afa aye, so amu mbito, so aga na peko ti ye ti pitan ayeke tongana ‘kondoro so akoro foie ti zo.’ Mingi ni, kobela ti daveke ayeke sala sioni na foie, tongana ti hépatite. Biani, ba tongana nyen wango ti Bible so ahunda aChrétien ti ‘ke mênë nga na ye ti pitan’ aga tâ na ngoi ni na ayeke ndoye!—Kusala 15:28, 29.
Gbanda ti Ndoye ti Nginza
Na salango ngangu kue ti ga wamosoro hio, azo mingi azia nginza ti ala na gbele akpale. Ye ti mawa ni ayeke so, salango tongaso ague na zo ti glisa nginza ti lo wala ti wara kpale ti nginza. Ye oko, Bible atene na awakua ti Nzapa: “Zia wanzi asala nzi mbeni pepe, me nde na so, zia lo sala kua ngangu, salango na maboko ti lo kusala so ayeke nzoni, si lo lingbi wara mbeni ye ti kangbi na zo so ye atia lo.” (aÉphésien 4:28, NW) Tâ tene, même zo so asala kua ngangu ayeke ga lakue pepe wamosoro. Ye oko, lo yeke na siriri ti bibe, lo hinga nengo ti lo, na peut-être lo yeke même na nginza so lo lingbi ti mu ti tene a sala na ye ti nzoni.
Bible agboto mê: “Me, ala so aleke na bê ti ala ti ga wamosoro atï na yâ handa, na yâ son, nga na yâ ti asioni nzala mingi ti buba, so abi azo na yâ ti futingo nga na yâ ye so afuti. Ndoye ti nginza ayeke gunda ti asioye nde nde kue, nga na gingo ti wara ndoye so, ambeni zo . . . akpo tele ti ala mveni kue na pasi mingi.” (1 Timothée 6:9, 10, NW) A lingbi ti bele pepe so azo mingi so “aleke na bê ti ala ti ga wamosoro” aga wamosoro biani. Me ngele wa ala futa? A yeke tâ tene pepe so ala wara kpale so andu seni, sewa ti ala, dutingo ti ala na lege ti yingo, na même ala yeke lango nzoni pepe?—Zo-ti-fa-tene 5:12.
Mbeni zo so ayeke na ndara aba so “fini ti zo ayeke pepe na ye mingi mingi so ayeke na lo.” (Luc 12:15) Na yâ ti akodoro mingi, a yeke nzoni ti duti na nginza na ambeni kungba. Bible atene biani so “nginza ayeke ye ti bata zo,” me lo kiri lo tene so “hingango ye ayeke nzoni, teti ndara abata fini ti zo so ayeke na ni.” (Zo-ti-fa-tene 7:12) Nde na nginza, mbilimbili hingango ye nga na ndara alingbi ti mu maboko na e na yâ aye kue so asi, me mbilimbili na yâ ti atene so andu fini ti e.—aProverbe 4:5-9.
Ngoi so Gi Ndara Oko si Ayeke Bata E Ande
Na yâ ngoi kete, fade tâ ndara ‘abata fini ti zo so ayeke na ni’ na mbeni lege so ade ti si lâ oko pepe, so ayeke batango zo na yâ “kota ye ti vundu” so ayeke ga na loro, na ngoi so Nzapa ayeke futi azo ti sioni. (Matthieu 24:21) Na ngoi ni so, fade azo ayeke bi nginza ti ala na ndo alege tongana “mbeni sioye,” legeoko na so Bible atene. Ngbanga ti nyen? Ngbanga ti so, na mbeni lege ti sioni, ala hinga ande awe so lor na argent alingbi pepe ti vo fini teti ala na ngoi ti “lâ ti ngonzo ti L’Eternel.” (Ezéchiel 7:19) Na mbeni mbage nde, “azo mingi so asi singo,” so na lege ti ndara ‘abungbi mosoro ti ala na yayu,’ na ziango aye ti yingo na kozo ndo na yâ fini ti ala, ayeke wara ande aye ti nzoni mingi na peko ti ye so ala mu ti wara mosoro na pekoni, nga fini ti lakue lakue na yâ paradis na ndo sese.—Apocalypse 7:9, 14, NW; 21:3, 4; Matthieu 6:19, 20.
Tongana nyen e lingbi ti wara nzoni gigi ti kekereke so? Jésus akiri tene: “So ayeke fini ti lakue lakue: ti tene ala manda ti hinga mo, oko tâ Nzapa, na lo so mo to lo, Jésus Christ.” (Jean 17:3, NW) Azo kutu mingi awara hingango ye so na yâ Tene ti Nzapa, Bible. Azo tongaso ayeke pepe gi na beku teti ngoi ti kekereke me ala yeke wara nga laso mbeni kete siriri na nzoni dutingo. A yeke biani gi tongana ti so wasungo psaume atene: “Mbi sê, na mbi lango na siriri; teti gi Mo oko, O L’Eternel, Mo sala si mbi duti na siriri.”—Psaume 4:9 (4:8, NW).
Mo lingbi ti bi bê na mbeni lingu ti sango so alingbi ti mu maboko ti sala si akpale so alingbi ti si na seni nga na fini ti mo akiri na peko tongana ti so Bible asala? Mbeni buku nde ayeke pepe na ngangu so Bible ayeke na ni, na mbeni buku nde alingbi pepe ti mu maboko na mo ti wara tâ nzoni dutingo na yâ sese so sioni asi singo dä. Ngbanga ti nyen ti gi pepe nda ni mingi ahon?
[Encadré/Foto na lembeti 5]
Seni na Dutingo ti Nzoni Ahon: Ndali ti Bible
Ti kpe yongoro na atâ ye so ayeke si na yâ ti fini, mbeni maseka-wali so iri ti lo ayeke Janea anyon lakue marijuana, manga, cocaïne, a-amphétamine, LSD, na ambeni mbangi nde. Lo yeke nyon la ni nga samba ahon ndo ni. Tongana ti so Jane atene, koli ti lo ayeke la ni legeoko tongana lo. Fini ti ala ti kekereke akpa la ni nzoni ye oko pepe. Na pekoni Jane atingbi na aTémoin ti Jéhovah. Lo to nda ti gue na abungbi ti Chrétien na ti diko Tour ti Ba Ndo na Réveillez-vous!, so lo yeke fa nga na koli ti lo. A-Témoin ti Jéhovah ato nda ti manda Bible na ala use kue. Na ngoi so ala yeke kono nene ni so ala mu na alege ti Jéhovah so ayeke na nduzu mingi, ala zia lege ti nyongo aye so amu ala na ngba. Ye ti nda ni ayeke so wa? Jane asû na mbeti ambeni ngu na pekoni: “Fini kode ti e ti duti na fini aga na e ngia mingi. Mbi kiri singila mingi na Jéhovah teti ngangu so Tene ti lo ayeke na ni ti sukula ye, nga teti fini na seni so ye amu ni na ngba pepe, so e wara lege ti duti na ni fadeso.”
Ye so asi na Kurt, so kusala ti lo andu bango lege ti a-programme ti ordinateur, afa na gigi mbilimbili nene ni ti duti wakua so asala ye na lege ni. A hunda la ni ti wara ambeni fini gbakuru, na patron ti Kurt amu na lo kungba ti vo ni na mbeni ngele so alingbi. Kurt awara mbeni ndo ti kango kungba ni so alingbi, na lo yeda na ngele ni. Ye oko, zo so ayeke kä kungba na ndo ni so asû gere ti nginza ni na lege ni pepe, na a sala si nginza so azi na ndo ni aga ndulu na dollar 40 000 ti Amérika. Na bango ye so zo ni aglisa, Kurt apika singa na ndo ti kango kungba ni, na wayinda ni atene na yâ ti angu 25 so lo yeke sala kusala, ade lo ba lâ oko pepe mara ti salango ye na lege ni tongaso. Kurt afa so Bible aleke yingo-ti-hinga ti lo. Ye ti pekoni ayeke so, wayinda ni ahunda wungo ti numéro ti mbeni Réveillez-vous! 300 so asala tene ti salango ye na lege ni na yâ dengo buze, si lo lingbi ti mu na afon lo wakusala. Ti Kurt, salango ye ti lo na lege ni asala si akono kamba ti lo na place ti kua.
[Kete Tene na Gbe Ni]
a A gbian a-iri ni.