Asoo Ɔwɔ Kɛ Me Ra Kɔ Sukulu Mɔɔ Bɛda Ɛkɛ La?
1. (a) Ngyegyelɛ boni a awovolɛ bie mɔ yia wɔ bɛ mra nwomazukoalɛ nwo a? (b) Duzu ati a awovolɛ bie mɔ maa bɛ mra kɔ sukulu mɔɔ bɛda ɛkɛ la ɛ?
1 Awovolɛ mɔɔ lɛ ɛlɔlɛ la kɔsɔɔti kulo kɛ bɛ mra bɔ ɛbɛla bo kpalɛ. Amaa bɛayɛ zɔ la, bɛhyia nwomazukoalɛ kpalɛ. Fane dɔɔnwo ne ala, nwomazukoalɛ maa bɛnyia gyima bɛyɛ kenlebie, na ɔboa ngakula ɔmaa bɛnyi bɛyɛ mgbanyinli mɔɔ bɛkola bɛnea bɛ nwo nee bɛ abusua kenlebie a. Wɔ Ghana ɛke, awovolɛ mɔɔ le Alasevolɛ la yia ngyegyelɛ titile wɔ bɛ mra nwomazukoalɛ nu. Menli dɔɔnwo maa bɛ mra kɔ sukulu mɔɔ bɛda ɛkɛ, mɔɔ bɛlɛ ninyɛne dɔɔnwo na bɛkile debie kpalɛ bɛtɛla sukulu mɔɔ wɔ bɛ ɛkɛ ne na bɛnla ɛkɛ la. Noko akee, awovolɛ bie mɔ maa bɛ mra kɔ sukulu mɔɔ bɛda ɛkɛ la, ɔnva nwo kɛ sukulu mɔɔ bɛnla ɛkɛ mɔɔ bɛkile debie wɔ ɛkɛ la.
2. (a) Ngyinlazo mɔɔ anwo hyia la boni a wɔ Maake 8:36 mɔɔ ɔwɔ kɛ awovolɛ suzu nwo a? (b) Kɛzi ngɛlɛlera ɛhye fane sukulu mɔɔ bɛda ɛkɛ la anwo ɛ?
2 Awie babiza kɛ: ‘Saa bɛkile debie kpalɛ wɔ sukulu mɔɔ bɛda ɛkɛ la anu a, kɛmɔti a memmaa bɛngɔ bie ɛ?’ Amaa Keleseɛne awovolɛ abua kpuyia ɛhye la, ɔwɔ kɛ bɛfa asɔneyɛlɛ bɛsuzu ɛzonlelilɛ kpole mɔɔ la bɛ nwo zo—mɔɔ le bɛ mra ne mɔ sunsum nu boɛlilɛ nwo la anwo. Gyisɛse Kelaese hanle kɛ: “Saa sonla nyia ewiade ninyɛne kɔsɔɔti na ɔminli ye ngoane a, ɛnee duzu nvasoɛ a ɔnyia a? Ɔnnyia ɛhwee.” (Mak. 8:36) Nɔhalɛ nu, nvasoɛ biala ɛnle ɛhye anu. Ɛhye ati, kolaa na Keleseɛne awovolɛ azi edwɛkɛ ɛhye anwo kpɔkɛ la, duzu a ɔwɔ kɛ bɛsuzu nwo a? Esiane boni mɔ a wɔ sukulu mɔɔ bɛda ɛkɛ ne la anu maa yɛ mra ne mɔ sunsum gyinlabelɛ ne ɛ?
3. (a) Ninyɛne boni mɔ a kɔ zo wɔ sukulu mɔɔ bɛda ɛkɛ la anu a? (b) Ngyegyelɛ boni a ɛhye maa yɛ mra ne mɔ yia a?
3 Bɛ Gɔnwo Mɔ Sukuluma Subane: Bie a sukulu mɔɔ bɛda ɛkɛ la bie mɔ kile debie kpalɛ. Na sukoavoma nee kilehilevolɛma mɔɔ wɔ ɛkɛ la subane noko ɛ? Sukulu ngakula dɔɔnwo ɛmbu nla mɔɔ lumua agyalɛ nyunlu la kɛ ɔle ɛtane. Bɛbu debiewualɛ, adalɛ nee mɛlɛbɛla kɛ ɔnle debie. Ɛnɛ, mrenya mɔɔ nee bɛ gɔnwo mrenya da, mraalɛ mɔɔ nee bɛ gɔnwo mraalɛ da, nla nwo nvoninli, nee sunsum evinli nyɛleɛ ɛbu zo wɔ sukulu ne mɔ anu. Kɛmɔ Alasevolɛ ngakula ɛnyɛ nyɛleɛ ɛhye mɔ bie la ati, bɛta bɛdwazo bɛtia bɛ, bɛgolo bɛ nwo na bɛgyegye bɛ kɛ bɛyɛ mɔɔ ɛlɛkɔ zo la bie.—1 Pit. 4:4.
4. (a) Kɛzi sukulu mɔɔ bɛda ɛkɛ nee sukulu mgbole bie mɔ le ngakyile wɔ mɔɔ bɛnla ɛkɛ la anwo ɛ? (b) Kɛzi ɛhye bahola aha yɛ mra ne mɔ ɛ?
4 Nɔhalɛ nu, awie bahola aha kɛ gyinlabelɛ ko ne ala a wɔ sukulu kɔsɔɔti anu a. Noko akee, sukulu mɔɔ bɛda ɛkɛ nee sukulu mgbole bie mɔ le ngakyile. Sukulu ɛhye mɔ maa ngakula twe bɛ nwo fi bɛ awovolɛ anwo. Bɛmaa ngakula nee bɛ gɔnwo mɔ mɔɔ bɛmbu Gyihova nee ye tenlene ngyinlazo ne mɔ la bɔ nu di aleɛ, da ɛleka ko na bɛdi ngitanwo. Bɛyɛ ɛhye dɔnehwele 24 alehyenlɛ biala! Ngyikyi ngyikyi agɔnwolɛvalɛ ɛtane ɛhye ka yɛ mra ne mɔ diedi, na ɔsɛkye bɛ ɛbɛla kpalɛ ne. (1 Kɔl. 15:33) Saa bɛnle bɛ awovolɛ anwo dahuu na bɛnnyia sunsum nu moalɛ a, ɔngyɛ ɛnee ngakula ne mɔ ɛbɔ ɔ bo kɛ bɛbɔ ɛbɛla nwiɔ nwiɔ, bɛbɔ ɛbɛla gyɛne wɔ sukulu nu, na bɛabɔ fofolɛ wɔ mekɛ mɔɔ bɛ nee bɛ awovolɛ wɔ sua nu la.—Edw. 12:2.
5. Ka neazo mɔɔ zile mɔɔ kile esiane mɔɔ wɔ sukulu mɔɔ bɛda ɛkɛ la anwo edwɛkɛ.
5 Suzu kakula nrenya nolobɔlɛnli ko mɔɔ bɛzɔne ye mɔɔ ɔtɛnyianle ɛvolɛ 20 la neazo mɔɔ ɔyɛ alɔbɔlɛ la anwo nea. Wɔ ye ɛvolɛ ne mɔɔ lumua la anu, ɔ gɔnwo raalɛ mɔɔ ɔ nee ye kɔ sukulu la hanle hilele ye kɛ ɔ nye die ɔ nwo. Yeanlie yeando nuhua na ɔhanle ɔhilele ye awovolɛ. Ye awovolɛ hakyele ye esiane mɔɔ wɔ nu la na bɛhanle kɛ ɔnlea boɛ. Noko akee, mekɛ hɔle zo la, kakula raalɛ ne nee ɔ gɔnwo mɔ gyegyele ye dedee bɛmanle ɔ nee ye bɔle adwɔmane. Ɔyɛ alɔbɔlɛ kɛ, ɛtane ɛhye hɔle zolɛ toonwo ɛvolɛ ko nee foa na awieleɛ kolaa ɔlale ali. Nea alɔbɔlɛ nee nyane mɔɔ ye awovolɛ lile wɔ mekɛ mɔɔ bɛdule ye bɛvile asafo ne anu la!
6. (a) Adwenle boni a awovolɛ bie mɔ ɛnyia a? (b) Duzu ati a adwenle zɛhae ɛnle kpalɛ ɛ? (d) Kpuyia boni a ɔwɔ kɛ awovolɛ biza bɛ nwo a, na duzu ati ɔ?
6 Awovolɛ bie mɔ bahola azuzu kɛ saa bɛ mra ne mɔ dua bɛ edwɛkɛ nee bɛ nyɛleɛ zo da bɛ nwo ali kɛ bɛle Gyihova Alasevolɛ a, ɔbabɔ bɛ nwo bane yeavi subane ɛtane mɔɔ kɔ zo wɔ sukulu mɔɔ bɛda ɛkɛ la anwo. Bɛdwenle kɛ sukulu mgbanyima ne mɔ ɛnrɛmaa bɛnrɛva bɛ nwo bɛnrɛwula adalɛ ɛzonlenlɛ anzɛɛ ewiade ninyɛne mɔɔ kɔ zo wɔ ɛkɛ la anu. Bɛdie bɛdi kɛ bɛ gɔnwo mɔ sukuluma anye ɛnrɛlie nwo kɛ bɛ nee bɛ kɛbɔ ɛbɛla ɛtane anzɛɛ kɛli adwelie ɛtane biala. Noko akee ɔnda ɔmba ye zɔ. Saa bɛtwe bɛ nwo bɛfi ewiade ne anu ngakula ne mɔ anwo, wɔ mekɛ mɔɔ bɛ nee bɛ de la a ɔmaa ɔyɛ se kɛ bɛkɛyɛ mɔɔ le kpalɛ la. Subane ɛtane nee angomedi nyɛleɛ mɔɔ bɛ gɔnwo mɔ da ye ali la ka Keleseɛne ngakula. Biza ɛ nwo kɛ: Saa mefa me ra mekɔ sukulu mɔɔ bɛda ɛkɛ la a, ɔbayɛ ye se anzɛɛ ɔnrɛyɛ ye se kɛ ɔkɛgyakyi “ɛbɛla mgbane mgbane ɛbɔlɛ “ amaa yeanyɛ “ɛtane ewiade ɛdeɛ” ɔ? (1 Kɔl. 6:18; Dwɔn 17:16) Awovolɛ mɔɔ sulo Nyamenle la fa asɔneyɛlɛ suzu edwɛkɛ ɛhye mɔ anwo.
7. (a) Ndenle boni azo a kilehilevolɛma bie mɔ subane kola gyegye yɛ mra ne mɔ a? (b) Duzu a bɛkilehile yɛ mra ne mɔ mɔɔ nee Dwɔn 17:16 ɛnle ko a?
7 Kilehilevolɛma Subane: Sukulu biala anu, kilehilevolɛma mɔɔ bɛ subane ɛzɛkye mɔɔ fa bɛ tumi di gyima wɔ adenle ɛtane zo na bɔbɔ bɛ nee sukulu ngakula da la wɔ ɛkɛ. Noko akee, wɔ sukulu mɔɔ bɛda ɛkɛ la anu bɛnda bɛmbɔ mɔɔ kilehilevolɛ ne mɔ yɛ la azo. Bieko, kilehilevolɛma si ngakula ne mɔ adua wɔ “ezukoa nwo anyebolo” nwo kɛ ‘bɛbɔ mɔdenle bɛnyia bɛ nwo.’ (1 Tem. 6:9, 10) Kilehilevolɛma bie mɔ noko bɔ mɔdenle tete ngakula ne mɔ maa bɛyɛ menli mɔɔ nvasoɛ wɔ bɛ nwo zo wɔ ɛleka mɔɔ bɛde na bɛfa bɛ bɛbɔ ɛbɛla wɔ ewiade ne anu a ɔyɛ boɛ la. Noko ngyegyelɛ bieko wɔ ɛhye anu. Debie mɔɔ sonle bolɛ wɔ ewiade ne anu nee mɔɔ sonle bolɛ maa nɔhalɛ Keleseɛnema la ɛnle ko. Mekɛ mɔɔ kilehilevolɛma si sukuluma adua kɛ bɛmaa nvasoɛ ɛrɛla bɛ nwo zo wɔ ewiade ne anu la, Gyisɛse Kelaese hanle kɛ ye ɛdoavolɛma “ɛnle ewiade ɛdeɛ.”—Dwɔn 17:16.
8. Saa ngakula wɔ sukulu mɔɔ bɛda ɛkɛ la anu na bɛnyia edwɛkɛ a, duzu a bɛngola bɛnyɛ a?
8 Na saa ngakula ɛlɛbɔ mɔdenle ali Baebolo ngyinlazo zo na ngyegyelɛ ba ɛ? Saa ngakula wɔ sua nu na bɛkɔ sukulu mɔɔ bɛnla ɛkɛ la a, bɛbahola bɛ nee bɛ awovolɛ azuzu edwɛkɛ ɛhye mɔ anwo. Bɛ awovolɛ bahola amaa bɛ adehilelɛ na ɔkɛyɛ boɛ a bɛ nee bɛ kilehilevolɛ ne adendɛ. Ɛhye maa bɛkola bɛsiezie ngyegyelɛ biala ndɛndɛ. Ɛhye le ngakyile wɔ sukulu mɔɔ bɛda ɛkɛ la anwo. Kilehilevolɛma mɔɔ ɛnzonle Gyihova la a nea ngakula ne mɔ anwo zo a. Saa ngakula kulo kɛ bɛdi Keleseɛne ngyinlazo zo a, ɔwɔ kɛ bɛ ngomekye bɛyɛ zɔ alehyenlɛ biala mɔɔ bɛ awovolɛ moalɛ ɛmboka nwo a.
9. (a) Adenzilɛ boni mɔ a yɛ mra yia wɔ sukulu mɔɔ bɛda ɛkɛ la anu a? (b) Kɛzi sukulu bie mɔ ɛmaa yɛ mra ɛva bɛ nwo ɛwula adalɛ ɛzonlenlɛ nu ɛ? (d) Duzu ati a Keleseɛne awovolɛ ɛnlie ɛhye ɛndo nu a?
9 Bɛnnyia Adenle Bɛnvinde: Wɔ sukulu mɔɔ bɛda ɛkɛ nee sukulu mgbole bie mɔ anu, bɛmmaa sukuluma adenle bɛmmaa bɛnvi sukulu ɛkɛ ne. Kɛmɔ sukulu mgbanyima dɔɔnwo ɛnlie yɛ diedi ne ɛndo nu la ati, bɛngulo kɛ bɛmaa Alasevolɛ ngakula kɔ debiezukoalɛ anzɛɛ daselɛlilɛ wɔ asafo mɔɔ bikye ɛkɛ ne la anu. Sukulu bie mɔ mɔɔ asɔne bie mɔ aluma la zo la maa yɛ mra ne mɔ kɔ bɛ asɔne ne bie na bɛfa bɛ nwo bɛwula adalɛ ɛzonlenlɛ nyɛleɛ nu. Kɛmɔ ngakula ne mɔ ɛngɔ debiezukoalɛ la ati, bɛdabɛ mumua ne bɛyɛ bɛ ti anwo ngyehyɛleɛ bɛfa bɛsukoa sunsum nu ninyɛne. Wɔ sukulu mɔɔ bɛda ɛkɛ la bie mɔ anu, Alasevolɛ ngakula bahola agenga Baebolo ne nee yɛ mbuluku gyɛne bɛ ti ngoko abɔ nuhua. Keleseɛne awovolɛ biala ɛnle ɛkɛ mɔɔ ɔbamaa bɛabɛlɛbɛla ye kɛ ngyehyɛleɛ zɛhae bamaa ngakula asa aha bɛ sunsum nu ngyianlɛ kpalɛ a. Nea kɛzi nrɛlɛbɛ ɛnle nuhua kɛ yɛbamaa yɛ mra ahɔ sukulu mɔɔ Keleseɛne gyimayɛlɛ nee agɔnwolɛvalɛ ɛnle ɛkɛ, na ɔdwu mekɛ ne bie a bɛmaa bɛfa bɛ nwo bɛwula Babelɔn Kpole ne anu ɛzonlenlɛ nu nyɛleɛ bie mɔ mɔɔ bɛngulo la anu a!—Yek. 18:4.
10. (a) Duzu a bie mɔ ka fa kile kɛ ɔle kpalɛ kɛ bɛfa ngakula bɛkɔ sukulu mɔɔ bɛda ɛkɛ la ɛ? (b) Kɔkɔbɔlɛ boni a Watchtower ne vale manle wɔ ɛhye anwo a?
10 “Bɛmmamaa Bɛbɛlɛbɛla Bɛ”: Menli bie mɔ, mɔɔ le kɛ awovolɛ mɔɔ bɛnle diedima la bazuzu kɛ, ɔle kpalɛ kɛ kakula kɛvi sua nu na ɔkɛhɔ sukulu mɔɔ bɛda ɛkɛ la anu. Bɛte nganeɛ kɛ ɛhye baboa kakula ne yeamaa yeanyia subane mɔɔ ɔbahola yɛava yeabɔ ye ɛbɛla la. Bie mɔ noko baha Keleseɛne ngakula mɔɔ hɔle sukulu mɔɔ bɛda ɛkɛ na kɛkala bɛle mgbanyima nee adekpakyelɛma neazo ne anwo edwɛkɛ kɛ ‘ɛtane biala ɛnle sukulu mɔɔ bɛda ɛkɛ la anwo.’ Noko akee, akɛlɛ nɔhalɛ nee nrɛlɛbɛvolɛ ne bɔle awovolɛ kɔkɔ wɔ March 15, 1997, Watchtower ne mukelɛ 26, ɛdendɛkpunli 3 ne kɛ: “Pɔɔlo hɛlɛle kɛ: ‘Bɛmmamaa bɛbɛlɛbɛla bɛ, Agɔnwolɛ ɛtane sɛkye ɛbɛla kpalɛ.’ (1 Kɔlentema 15:33) Ɔnle kɛ Keleseɛne awovolɛ maa bɛbɛlɛbɛla bɛ kɛ saa bɛ mra nee menli mɔɔ ɛnzonle Nyamenle la bɔ dahuu a, ɔnrɛzɛkye bɛ sunsum nu gyinlabelɛ. Mekɛ ɛlɛkɔ zo la, ngakula mɔɔ lɛ subane kpalɛ la adwenle bahola avi sunsum nu ninyɛne zo na nwolɛ anyezɔlɛ mɔɔ bɛlɛ la aminli. Ɔdwu mekɛ ne bie a, awovolɛ ɛngola ɛnnwu ɛhye toonwo ngakula ne mɔ wie sukulu. Ɔba ye zɛhae a, ɔyɛ se kɛ bɛkɛhakyi mɔɔ ɛzɛkye la.”
11. (a) Kɛzi yɛbahola yɛava folɛdulɛ ne mɔɔ wɔ Ɛfɛsɛsema 6:4 la yɛali gyima wɔ sukulu mɔɔ bɛda ɛkɛ la anwo ɛ? (b) Saa awovolɛ maa bɛ mra kɔ sukulu mɔɔ bɛda ɛkɛ la a, ɛnee edwɛkɛ boni a bɛlɛka bɛahile bɛ a?
11 Awovolɛ Gyima: Awovolɛ bie mɔ ɛgyakyi bɛ mra ɛnleanlɛ ɛmaa bɛ nwo amra anzɛɛ Alasevolɛ gyɛne amaa bɛahɔ sukulu mɔɔ bɛda ɛkɛ la. Bɛsuzu kɛ menli ɛhye mɔ bahola anlea bɛ mra ne mɔ subane nee bɛ gyimalilɛ zo. Noko akee, Pɔɔlo dule awovolɛ folɛ kɛ: “Selɛma, bɛmmaka bɛ mra ɛya; bɛtete bɛ na bɛhilehile bɛ, kɛmɔ Awulae kpondɛ la.” (Ɛfɛ. 6:4) Saa awovolɛ maa bɛ mra kɔtɛnla awie anwo anzɛɛ kɔ sukulu wɔ ɛleka mɔɔ wale mɔɔ bɛkɔkpɔla bɛ ko anzɛɛ nwiɔ wɔ siane ko anu, anzɛɛ ɛleka mɔɔ kakula ne ɛnrɛhola ɛnrɛhɔ debiezukoalɛ dahuu la a, kɛzi bɛbava folɛdulɛ ɛhye bɛali gyima ɛ? Saa Keleseɛne awovolɛ maa bɛ mra kɔ sukulu zɛhae mɔ a, ɛnee edwɛkɛ boni a bɛlɛka bɛahile bɛ mra ne mɔ a? Ɛnee bɛkpondɛ bɛaha kɛ: Bɛsukoa ewiade nwoma a nwolɛ hyia tɛla kɛ bɛkɛhɔ debiezukoalɛ nee daselɛlilɛ, bɔbɔ ɔhyia ɔtɛla kɛ bɛkɛli nɔhalɛ bɛkɛmaa Nyamenle! Ngyinlazo mɔɔ ɛngyi ɛleka ko zɛhae la bahola azɛkye bɛ diedi nee bɛ kenlebie.—2 Tem. 1:5.
12. (a) Gyima boni a awovolɛ kɔsɔɔti ɔwɔ kɛ yɛ wɔ bɛ mra nwo a? (b) Duzu ati a ɔhyia kɛ yɛ nee yɛ mra di ngitanwo dahuu a? (d) Kɛzi bɛzi anyebolo mɔɔ wɔ edwɛkɛ ɛhye anu la azo wɔ 1 Temɔte 5:8 ɛ?
12 Keleseɛne awovolɛ mɔɔ bɔ mɔdenle la ze kɛ kilehilevolɛ, sukulu, bɛ wo sonla anzɛɛ awie gyɛne biala ɛnle ɛkɛ mɔɔ fɛta kɛ tete bɛ mra kpalɛ maa bɛyɛ Gyihova azonvolɛ mɔɔ bɛyila bɛ nwo zo a. Ɛhye le gyima mɔɔ Nyamenle ɛva ɛmaa awovolɛ! (Gal. 6:5; Mɛla. 6:6, 7) Yɛ mra ne mɔ hyia moalɛ dahuu amaa bɛalua ngoane adenle ne azo. Ɔhyia kɛ dahuu bɛsukoa Baebolo ne, bɛkɔ daselɛlilɛ nee debiezukoalɛ. Ɔwɔ kɛ awovolɛ nee bɛ mra di ngitanwo dahuu, amaa bɛanwu ewiade subane ɛtane biala mɔɔ wɔ bɛ nwo anzɛɛ sunsum nu sinlidɔlɛ biala mɔɔ bɛlɛ la. (1 Kɔl. 15:33; Mrɛ. 20:11) Awovolɛ ze kɛ ɛhye ɛyɛlɛ ɛnla aze! Ɔhyia mɔdenlebɔlɛ, moalɛ nee asɔneyɛlɛ dahuu wɔ mekɛ mɔɔ ngakula nee bɛ wɔ sua nu la, na saa ngakula ne mɔ wɔ moa wɔ sukulu mɔɔ bɛda ɛkɛ la anu na bɛnnyia awovolɛ moalɛ dahuu ɛ? Bɛzi kɛzi edwɛkɛ ɛhye yɛ ɛzulolɛ la azo wɔ edwɛkɛ ne mɔɔ vi sunsum nu la anu kɛ: “Saa awie ɛngola ye mbusua nea, bɔbɔ ɔngola ye awovolɛ boɛ nea a, ɛnee yekpo diedi ne na yezɛkye yedɛla sonla mɔɔ ɛnlɛ diedi la.”—1 Tem. 5:8.
13. (a) Saa sukunwiɔ ɛnle ɛleka mɔɔ bɛde la a, duzu a awovolɛ bahola ayɛ a? (b) Kɛmɔ Ɛfɛsɛsema 6:4 nee 1 Temɔte 5:8 kile la, saa awovolɛ maa bɛ mra kɔtɛnla awie anwo a, duzu a bɛbahola bɛayɛ a? (d) Folɛdulɛ boni a akɛlɛ nɔhavo ne ɛva ɛmaa wɔ yɛ mra nwomazukoalɛ nwo a?
13 Debie Gyɛne wɔ Ɛkɛ Ɔ? Duzu a awovolɛ bahola ayɛ wɔ mekɛ mɔɔ kpɔkɛzilɛ nwiɔ—sukulu mɔɔ bɛda ɛkɛ anzɛɛ sukulu mɔɔ bɛnla ɛkɛ a wɔ ɛkɛ ne la? Menli mɔɔ wɔ gyinlabelɛ ɛhye anu la bie mɔ ɛyɛ ngyehyɛleɛ mɔɔ maa awie gyɛne kile bɛ mra ne mɔ debie a. Awovolɛ bie mɔ fa mekɛ sie ɛkɛ kile bɛ mra ne mɔ debie anzɛɛ bɛmaa bɛsukoa gyima. Awovolɛ bie mɔ ɛdu ɛhɔdɛnla ɛleka mɔɔ sukunwiɔ wɔ la. Saa yeanyɛ boɛ na awovolɛ maa bɛ mra kɔtɛnla bɛ nwo sonla anzɛɛ bɛ gɔnwo bie mɔɔ wɔ nɔhalɛ ne anu la anwo a, ɔwɔ kɛ bɛnwu ye kɛ nwolɛ ɛzonlelilɛ la bɛ nwo zo. (Ɛfɛ. 6:4; 1 Tem. 5:8) Ɔkɛyɛ kpalɛ kɛ menli mɔɔ bɛde ɛleka mɔɔ sukunwiɔ ɛnle la kɛzuzu edwɛkɛ ɛhye anwo folɛdulɛ kɛnlɛma mɔɔ akɛlɛ nɔhavo nee nrɛlɛbɛvolɛ ne ɛva ɛmaa la anwo kolaa na bɛazi nwolɛ kpɔkɛ.—1 Tim 3:2; w88 9/1 28-30; w82 8/15 30-31; w70 12/1 732-5.
14. Saa ɔwɔ kɛ ngakula kɔ sukulu mɔɔ bɛnlɛ ninyɛne dɔɔnwo la anu a, duzu a awovolɛ bahola ayɛ a?
14 Anwubielɛ kile kɛ Alasevolɛ ngakula ta bɔ mɔdenle, bɔbɔ wɔ sukulu mɔɔ bɛnla ɛkɛ la anu, saa bɛbɔ mɔdenle bɛsukoa debie na bɛfa bɛyɛ gyima a. Eza ɔboa awovolɛ ne mɔ ɔmaa bɛkile debie mɔɔ bɛ mra ne mɔ ɛlɛsukoa la anwo anyelielɛ. Bɛkola bɛyɛ ɛhye ɔlua kilehilevolɛma ne mɔ mɔɔ bɛkola bɛnwu bɛ na bɛbiza bɛ kɛzi bɛ mra ne mɔ bahola abɔ mɔdenle na bɛayɛ ngakula mɔɔ bɛze debie la. Kilehilevolɛma mɔɔ wɔ sukulu mɔɔ bɛnlɛ ninyɛne dɔɔnwo wɔ ɛkɛ la anu la bɛade nganeɛ kɛ ɔwɔ kɛ bɛyɛ dɔɔnwo bɛfa bɛboa ɛ mra ne mɔ bɛmaa bɛsukoa nwoma kpalɛ.
15. Kɛzi Keseseɛnema mɔɔ bɔ mɔdenle la bu nwomazukoalɛ ɛ?
15 Awovolɛ mɔɔ sonle Nyamenle la kpondɛ kɛ bɛ mra sukoa nwoma amaa bɛahola bɛanlea bɛ nwo na bɛali Ngɛlɛlera ne anu gyima mɔɔ la bɛ nwo zo kɛ Nyamenle azonvolɛ la anwo gyima boɛ. Ɛhye ati, bɛkulo kɛ bɛ mra dwenle kpalɛ, bɛtendɛ bɛmaa nuhua da ɛkɛ, bɛnwu kenga na bɛkɛlɛ kpalɛ. Bɛkulo kɛ bɛ mra te Ngɛlɛlera ne nee yɛ mbuluku ngakyile ne mɔ abo kpalɛ amaa bɛanyia sunsum nu anyuhɔlɛ na bɛabɔ mɔdenle wɔ daselɛlilɛ nu. (1 Tem. 4:15; 2 Tem. 2:15) Ngakula dɔɔnwo ɛhola ɛyɛ ɛhye mɔɔ bɛangɔ sukulu mɔɔ bɛda ɛkɛ anzɛɛ sukulu mgbole mɔɔ sɛkye bɛ sunsum nu gyinlabelɛ a.
16. (a) Saa awie maa ɔ ra kɔ sukulu na ɔbu ɔ nye ɔgua ye sunsum nu gyinlabelɛ zo a, duzu a ɔbahile wɔ ɔ nwo a? (b) Duzu a tɛ nwolɛ edwɛkɛ a yɛlɛka ye wɔ ɛke a? (d) Duzu a hyia tɛla asafo ne anu gyinlabelɛ mɔɔ kɛvi awie asa ɔluakɛ yemaa ɔ ra ɛhɔ sukulu mɔɔ bɛda ɛkɛ la ɛ?
16 Kɛmɔ esiane wɔ sukulu mɔɔ bɛda ɛkɛ anzɛɛ sukulu mgbole nu maa ngakula la ati, Keleseɛne awovolɛ mɔɔ maa bɛ mra kɔ sukulu ɛhye mɔ mɔɔ ɔmmaa bɛngɔ debiezukoalɛ nee daselɛlilɛ dapɛne biala la ɛnyɛ neazo kpalɛ. Kɛmɔ awie yɛ ɛhye a ɔkile kɛ yeanva adwenle kpalɛ yeanli gyima na ɔtɛnyinle wɔ sunsum nu la ati, kpɔkɛzilɛ zɛhae ɛnrɛmaa awie ɛnrɛfɛta kɛ sonvolɛ anzɛɛ adekpakyelɛnli. (1 Tem. 3:4, 5, 12, 13; 5:8; Tae. 1:6, 7) Asoo ɛhye kile kɛ awie mɔɔ ɛnlɛ gyinlabelɛ wɔ asafo ne anu la bahola ava ɔ ra ahɔ sukulu zɛhae mɔ bie? Kyɛkyɛ! Keleseɛnema mɔɔ bɛnyi wɔ sunsum nu, na bɛte edwɛkɛ ɛhye anwo ngyinlazo mɔɔ wɔ Ngɛlɛlera ne anu abo la ze kɛ tɛ kɛ bɛ ra bie kɔ sukulu a gyinlabelɛ bie kɛvi bɛ sa la ati ɔ. Yɛ mra ne mɔ sunsum nu gyinlabelɛ mɔɔ yɛbɔ nwolɛ bane la hyia tɛla sunsum nu gyinlabelɛ bie mɔɔ yɛkɛnyia anzɛɛ kɛvi yɛ sa la. Keleseɛne awovolɛ mɔɔ lɛ “Kelaese adwenle” ne bie la dwenle bɛ mra ne mɔ mɔɔ bɛboa bɛ bɛamaa bɛanyia dahuu ngoane la anwo tɛla gyinlabelɛ biala mɔɔ bɛkɛnyia ye wɔ asafo ne anu anzɛɛ ezukoa biala mɔɔ bɛkɛnyia ɔlua bɛ ra mɔɔ bɛmaa yeahɔ sukulu zɛhae mɔ la.—1 Kɔl. 2:16; Fel. 1:10.
17. Saa awie bu ɔ nye gua kakula bie sunsum nu gyinlabelɛ zo ɔlua nwoma kpalɛ ɛzukoalɛ ti a ɔle kɛ ɔlɛyɛ duzu?
17 Duzu A Ɛbayɛ A? Kɛmɔ yɛ mra dahuu ngoane nwo edwɛkɛ wɔ nu la ati, ɔwɔ kɛ awovolɛ fa asɔneyɛlɛ suzu nwolɛ kpalɛ kɛ saa ɔwɔ kɛ bɛbu bɛ nye bɛgua esiane mɔɔ wɔ nu la azo na bɛmaa bɛ mra kɔ sukulu mɔɔ bɛda ɛkɛ la a. Saa awie yɛ zɔ a ɔle kɛ sua bie ɛlɛyela na yewolo nuhua kɛ ɔkava debie mɔɔ ɛlɛyela na senle ne ɛhu ye la. Nea kɛzi nvasoɛ ɛnle zo kɛ yɛkɛva kakula sunsum nu ninyɛne yɛkɛbɔ afɔle ɔlua nvasoɛ mɔɔ wɔ sukulu mɔɔ bɛda ɛkɛ la azo ati!—Mak. 8:36.
18. (a) Folɛdulɛ mɔɔ nrɛlɛbɛ wɔ nu la boni a wɔ Mrɛlɛbulɛ 22:3 a? (b) Kɛzi yɛbahola yɛava ngɛlɛlera ɛhye yɛali gyima ɛ?
18 Nyamenle Edwɛkɛ ne se: “Sonla mɔɔ anye gyi ɔ ti anwo la nwu munzule na ɔtwe ɔ nwo ɔfea, na mɔɔ ɛnlɛ adwenle la kɔtɔ nu na ɔnwu amaneɛ.” (Mrɛ. 22:3) Ɔrɛla ye kɛ Keleseɛne awovolɛ kɔsɔɔti kɛva nrɛlɛbɛ ne mɔɔ vi anwuma la kɛli gyima, na ‘bɛkɛnwu munzule’ amaa bɛabɔ bɛ mra sunsum nu gyinlabelɛ nwo bane. Kɛmɔ “ninyɛne kɔsɔɔti awieleɛ ɛbikye” la ati, ɔwɔ kɛ Keleseɛne awovolɛ bɔ mɔdenle fa asɔneyɛlɛ suzu kpuyia ne mɔɔ se, “Asoo ɔwɔ kɛ me ra kɔ sukulu mɔɔ bɛda ɛkɛ la?” anwo kpalɛ.—1 Pit. 4:7; Mat. 16:26.