Ɛzinzalɛ Arane YINTANƐTE ZO MBULUKUZIELƐLEKA
Ɛzinzalɛ Arane
YINTANƐTE ZO MBULUKUZIELƐLEKA
Nzema
@
  • ɛ
  • ɔ
  • Ɛ
  • Ɔ
  • BAEBOLO
  • MBULUKU
  • DEBIEZUKOALƐ
  • lff ɛzukoalɛdeɛ 39
  • Kɛzi Nyamenle Bu Mogya La

Vidio biala ɛnle foa ɛhye

Mmafa ɛya vidio ne angola ambuke

  • Kɛzi Nyamenle Bu Mogya La
  • Nyia Anyelielɛ Dahuu!—Sukoa Baebolo Ne
  • Edwɛkɛtile Ngyikyi
  • Edwɛkɛ Mɔɔ Nee Ye Le Ko
  • SUKOA DƆƆNWO
  • EDWƐKƐ TITILI
  • KPONDƐ DƆƆNWO
  • Mogya Nu Ninyɛne Ngyikyi Ngyikyi Nee Ndenle Mɔɔ Bɛdua Zo Bɛyɛ Apelehyɛne
    “Bɛzie Bɛ Nwo Wɔ Nyamenle Ɛhulolɛ Ne Anu”
  • Asoo Ɛbu Ngoane Kɛmɔ Nyamenle Bu Ye La?
    “Bɛzie Bɛ Nwo Wɔ Nyamenle Ɛhulolɛ Ne Anu”
  • Ɛbu Ngoane Kɛ Mɔɔ Nyamenle Bu Ye La Ɔ?
    Kɛzi Bɛtɛnla Nyamenle Ɛlɔlɛ Nu La
  • Awieleɛdwɛkɛ
    Kɛzi Bɛtɛnla Nyamenle Ɛlɔlɛ Nu La
Nea Dɔɔnwo
Nyia Anyelielɛ Dahuu!—Sukoa Baebolo Ne
lff ɛzukoalɛdeɛ 39
Ɛzukoalɛdeɛ 39. Kɛzi mogya yɛ gyima wɔ sonlabaka ne anu la anwo nvoninli.

ƐZUKOALƐDEƐ 39

Kɛzi Nyamenle Bu Mogya La

Kɛlata Zo Ɛdeɛ
Kɛlata Zo Ɛdeɛ
Kɛlata Zo Ɛdeɛ

Mogya nwo hyia kpalɛ. Ɔnle nu a awie biala ɛnrɛhola ɛnrɛdɛnla aze. Kɛmɔ Nyamenle a bɔle yɛ la ati, ɔlɛ adenle ɔkile yɛ kɛzi ɔwɔ kɛ yɛfa mogya yɛdi gyima la. Boni a yeha ye wɔ mogya nwo a? Asoo yɛkola yɛdi anzɛɛ yɛdie yɛkɔ yɛ nu? Na kɛzi ɛbahola wɔazi edwɛkɛ ɛhye anwo kpɔkɛ kpalɛ ɛ?

1. Kɛzi Gyihova bu mogya ɛ?

Gyihova hanle hilele ye azonvolɛ wɔ tete ne kɛ: “Abɔdeɛ biala ngoane a le ye mogya ne.” (Lɛvitikɔso 17:​14) Gyihova bu mogya kɛ ɔgyi ɛkɛ ɔmaa ngoane. Kɛmɔ ngoane le ahyɛlɛdeɛ nwuanzanwuanza mɔɔ vi Nyamenle ɛkɛ la ati, mogya noko le nwuanzanwuanza.

2. Duzu a Nyamenle ɛdua yɛ wɔ mogya nwo a?

Kolaa na bɛahyehyɛ Kilisiene asafo ne la, Gyihova maanle ye azonvolɛ mɛla kɛ bɛmmadi mogya. (Kenga Gyɛnɛsese 9:4 yɛɛ Lɛvitikɔso 17:​10.) Ɔzile mɛla ɛhye azo bieko wɔ mekɛ mɔɔ neazo eku ne hanle hilele Kilisienema kɛ “bɛhwe bɛ nwo bɛvi . . . mogya” nwo la.​—Kenga Gyima ne 15:​28, 29.

Duzu a yɛ nwo mɔɔ yɛtwe yɛfi mogya nwo la kile a? Saa dɔketa bie ka kile wɔ kɛ ɛhwe ɛ nwo ɛvi nza nwo a, ɛnrɛnlo bie. Noko asoo ɛbali aleɛ mɔɔ nza wɔ nu anzɛɛ ɛbamaa bɛava nza bɛagua agbuyia nu bɛawɔ wɔ ɔ? Ɛnrɛyɛ zɔ fee. Zɔhane ala a Nyamenle mɛla mɔɔ se yɛhwe yɛ nwo yɛvi mogya nwo la kile kɛ ɔnle kɛ yɛno mogya anzɛɛ yɛdi nane mɔɔ bɛandwi ye mogya bɛangua la a. Eza ɔnle kɛ yɛdi aleɛ mɔɔ bɛva mogya bɛyɛ la.

Na mogya mɔɔ bɛfa bɛyɛ ayile la noko ɛ? Ayileyɛlɛ bie mɔ tia Nyamenle mɛla wienyi. Ɛhye mɔ bie a le mogya anzɛɛ mogya nu ninyɛne titili nna ne mɔɔ bɛfa bɛmaa la​—ngoane ngɛkɛba kɔkɔlɛ (red cells), ngoane ngɛkɛba fufule (white cells), ngoane ngɛkɛba ndɛbandɛba (platelets) yɛɛ mogya nu nzule (plasma). Ayileyɛlɛ bie mɔ ɛntia Nyamenle mɛla fɔɔnwo bie. Kɛ neazo la, bɛfa mogya nu ninyɛne titili ne mɔ ko anu ninyɛne ngyikyi bɛyɛ ayile bie mɔ. Wɔ ayileyɛlɛ bie mɔ noko anu, bɛfa ahenle mumua ne mogya a bɛyɛ a. Saa yɛlɛsuzu ayileyɛlɛ ɛhye mɔ anwo a, ɔwɔ kɛ yɛ nuhua ko biala si ɔ ti anwo kpɔkɛ.a​—Galeehyeama 6:5.

SUKOA DƆƆNWO

Sukoa kɛzi bɛsi mogya mɔɔ bɛfa bɛyɛ ayile la anwo kpɔkɛ la anwo debie.

3. Si ayileyɛlɛ nwo kpɔkɛ mɔɔ sɔ Gyihova anye la

Kɛ ɔkɛyɛ na wɔazi ayileyɛlɛ nwo kpɔkɛ mɔɔ Nyamenle die to nu ɛ? Ye VIDIO ne, na akee bɛzuzu kɛzi ɔhyia kɛ bɛyɛ ninyɛne ɛhye mɔ la anwo.

VIDIO: Kɛzi Yɛbazi Kpɔkɛ Kpalɛ Wɔ Mogya Mɔɔ Bɛfa Bɛyɛ Ayile Nwo La (5:47)

  • Yɛ asɔne fa kpondɛ nrɛlɛbɛ.​—Gyemise 1:5.

  • Kpondɛ Baebolo ngyinlazo na suzu kɛzi ɛbava wɔali gyima la anwo.​—Mrɛlɛbulɛ 13:16.

  • Kpondɛ ayileyɛlɛ mɔɔ bie wɔ ɛleka mɔɔ ɛwɔ la.

  • Nea kɛ ɛbanwu ayileyɛlɛ mɔɔ ɛnlie ɛndo nu fee la.

  • Nea kɛ wɔ kpɔkɛzilɛ ne bamaa wɔanyia adwenle mɔɔ anu te la.​—Gyima ne 24:​16.b

  • Nwu ye kɛ ɔnle kɛ awie biala​—ɛ hu anzɛɛ ɛ ye, asafo nu kpanyinli, anzɛɛ awie mɔɔ nee wɔ sukoa Baebolo ne la—​kile wɔ kpɔkɛ mɔɔ ɔwɔ kɛ ɛsi wɔ ninyɛne mɔɔ ɔwɔ kɛ ɛfa wɔ adwenle ɛdi nwolɛ gyima la anwo.​—Wulomuma 14:12.

  • Kɛlɛ wɔ kpɔkɛzilɛ ne to ɛkɛ.

Nvoninli: Nrenyia bie ɛlɛsi ayileyɛlɛ nwo kpɔkɛ. 1. Ɔlɛyɛ asɔne. 2. Ɔlɛfa Baebolo ne, mbuluku mɔɔ gyi Baebolo ne azo yɛɛ tabelɛte yeayɛ neɛnleanu. 3. Ɔ nee ye dɔketa ɛlɛtendɛ.

4. Gyihova Alasevolɛ kpondɛ ayileyɛlɛ kpalɛ

Yɛbahola yɛali Nyamenle mɛla mɔɔ fale mogya nwo la azo na yɛanyia ayileyɛlɛ kpalɛ mɔɔ mogya ɛnle nu la. Ye VIDIO ne.

VIDIO: Bɛbizebizale Professor Massimo P. Franchi, M.D. Edwɛkɛ (1:36)

Kenga Taetɛse 3:​2, na akee bɛzuzu kpuya ɛhye anwo:

  • Duzu ati a yɛ nee dɔketama ɛlɛtendɛ a ɔwɔ kɛ yɛbu bɛ na yɛnyia mɛlɛbɛnwoaze a?

Debie mɔɔ mogya nu ninyɛne titili nna ne wɔ nu, bɛhɛlɛ A, B, D yɛɛ Ɛ wɔ nwolɛ.

Yɛnlie

Kilisienenli si nwolɛ kpɔkɛ

A. Mogya nu nzule (plasma).

Mogya nu nzule nu ninyɛne ngyikyi

B. Ngoane ngɛkɛba fufule (white cells).

Ngoane ngɛkɛba fufule nu ninyɛne ngyikyi

D. Ngoane ngɛkɛba ndɛbandɛba (platelets).

Ngoane ngɛkɛba ndɛbandɛba nu ninyɛne ngyikyi

Ɛ. Ngoane ngɛkɛba kɔkɔlɛ (red cells).

Ngoane ngɛkɛba kɔkɔlɛ nu ninyɛne ngyikyi

5. Mekɛ mɔɔ mogya nu ninyɛne ngyikyi wɔ nu la

Ninyɛne titili nna a wɔ mogya nu a​—ngoane ngɛkɛba kɔkɔlɛ (red cells), ngoane ngɛkɛba fufule (white cells), ngoane ngɛkɛba ndɛbandɛba (platelets) yɛɛ mogya nu nzule (plasma). Ninyɛne ngyikyi dɔɔnwo wɔ ɛhye mɔ noko anu mɔɔ bɛfɛlɛ bɛ mogya nu ninyɛne ngyikyi a.c Bɛfa ninyɛne ngyikyi ɛhye mɔ bie bɛyɛ ayile mɔɔ ko tia ewule ngakyile anzɛɛ ɔmaa mogya pɛ la.

Wɔ mogya nu ninyɛne ngyikyi nwo ɛdeɛ, ɔwɔ kɛ Kilisienenli biala gyinla ye adwenle ne mɔɔ yeva Baebolo ne yetete ye la azo si ɔ ti anwo kpɔkɛ. Bie mɔ kpo ayileyɛlɛ mɔɔ mogya nu ninyɛne ngyikyi wɔ nu la. Bie mɔ noko te nganeɛ kɛ bɛ adwenle maa bɛ adenle maa bɛdie mogya nu ninyɛne ngyikyi.

Saa ɛlɛsi nwolɛ kpɔkɛ a, suzu kpuya ɛhye anwo:

  • Kɛzi mebahilehile deɛmɔti medie mogya nu ninyɛne ngyikyi ne mɔ bie anzɛɛ menlie bie la anu meahile dɔketa bie ɛ?

BIE A AWIE BABIZA KƐ: “Ɛtane boni a wɔ nwo kɛ awie balie mogya a?”

  • Kɛzi ɛnwu ye ɛ?

EDWƐKƐ TITILI

Gyihova kulo kɛ yɛbu mogya kɛ ɔle nwuanzanwuanza.

Ndinu

  • Duzu ati a Gyihova bu mogya kɛ ɔle nwuanzanwuanza a?

  • Kɛzi yɛkola yɛnwu kɛ Nyamenle mɛla mɔɔ se yɛhwe yɛ nwo yɛvi mogya nwo la fale mogya ɛlielɛ nwo ɛ?

  • Kɛ ɔkɛyɛ na wɔazi mogya mɔɔ bɛfa bɛyɛ ayile la anwo kpɔkɛ kpalɛ ɛ?

Bodane

KPONDƐ DƆƆNWO

Ninyɛne boni mɔ a ɔwɔ kɛ ɛdwenle nwo kolaa na wɔazi ayile mɔɔ bɛbava ɛdawɔ mumua ne wɔ mogya bɛayɛ la anwo kpɔkɛ a?

“Kpuya Mɔɔ Vi Kengavolɛma Ɛkɛ” (Ɛzinzalɛ Arane, October 15, 2000)

Saa ɛlɛsi kpɔkɛ kɛ ɛbalie anzɛɛ ɛnrɛlie mogya nu ninyɛne ngyikyi ne mɔ bie a, duzu a ɔwɔ kɛ ɛsuzu nwo a?

“Kpuya Mɔɔ Vi Kengavolɛma Ɛkɛ” (Ɛzinzalɛ Arane, June 15, 2004)

Duzu a maanle dɔketa bie liele adwenle mɔɔ Gyihova lɛ wɔ mogya nwo la dole nu a?

“Menliele Kɛzi Nyamenle Bu Mogya La Mendole Nu” (Awake!, December 8, 2003)

Nea kɛzi mgbanyima mɔɔ boka Asopiti Ngitanwolilɛ Kɔmatii ne anwo la boa bɛ mediema mrenyia nee mraalɛ la.

Gyihova Boa Menli Mɔɔ Ɛnde Kpɔkɛ La (10:23)

a Nea Ɛzukoalɛdeɛ 35 mɔɔ se, “Kɛzi Yɛbahola Yɛazi Kpɔkɛ Kpalɛ La.”

b Nea nɔma 5 ne mɔɔ se “Mekɛ Mɔɔ Mogya Nu Ninyɛne Ngyikyi Wɔ Nu La,” nee Awieleɛdwɛkɛ 3, “Mogya Mɔɔ Bɛfa Bɛyɛ Ayile La.”

c Dɔketama bie mɔ bu mogya nu ninyɛne titili nna ne kɛ mogya nu ninyɛne ngyikyi. Ɔti, ɔhyia kɛ ɛkilehile kpɔkɛ mɔɔ wɔzi kɛ ɛnlie ngoane ngɛkɛba kɔkɔlɛ (red cells), ngoane ngɛkɛba fufule (white cells), ngoane ngɛkɛba ndɛbandɛba (platelets) yɛɛ mogya nu nzule (plasma) la anu ɛkile bie.

    Nzema Mbuluku Ngakyile (1982-2026)
    Fi Nu
    Kɔ Nu
    • Nzema
    • Fa Nwa Awie
    • Mɔɔ ɛkulo
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Nwolɛ Mɛla
    • Fealeranu Edwɛkɛ
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Kɔ Nu
    Fa Nwa Awie