Ensi Egi Eyorekyereire Nkahi?
Oburemeezi obw’amaani hamwe n’ebirikubaho ebirikutiinisa nigo makuru ga buri izooba hoona-hoona omu nsi! Ebi byona nibimanyisa ki?
OBUKUUMI OMU BANTU: Zaabomu niziteerwa omu butare. Abashomesa n’abaana nibateerwa amasasi omu mashomero. Abaana bato nibeibwa abazaire ku barikuhugaho kakye. Abakazi n’abagurusi nibataahirirwa kandi beibwa nyomushana.
EMBEERA Y’EBY’EDIINI: Amakanisa nigashemba abarikurwana entaro. Abeebembezi b’ediini nibatabaarizibwa ahabw’okuhagira engamba z’okwitana. Abakuru b’amadiini nibatoroboza abaana bato; haza ekanisa ebishwekyerera. Omubaro gw’abarikuza omu makanisa kuramya gukyendeire; amakanisa nigaguzibwa.
OBUHANGWA BW’ENSI: Ebibira nibitigandwa ahabw’eby’obushuubuzi. Emyanya ey’ebibira neesigara obwerere ahabw’abooro kushenyamu enku z’okuhemba. Amaizi g’omwitaka gasiisikaire, ti marungi kunyweibwa. Oburofa oburikuruga omu makorero hamwe n’emiringo y’okukwatamu eby’enyanja nibishiisha obujubi. Omwika gusiisikariire kimwe gwahika n’aha kukoroza.
OKWEBAISAHO: Empiiha ezi buri muntu arikutunga omuri Afrika nizigambwa kuba nka dolla z’Amerika 480 buri mwaka. Omururu gw’abakuru b’ebitongore nigugwisa eby’obushuubuzi, kandi eki kireetera enkumi n’enkumi z’abantu kutsigara bataine mirimo. Oburyangatanisa nibureetera abashuubuzi rugambwa kufeerwa empiiha ezi baakoreire obwire buraingwa.
EIBURA RY’EBY’OKURYA: Abantu nka 800,000,000 omu nsi yoona obutoosha nibaraarakwe.
ENTARO: Abantu abarikurenga omuri 100,000,000 bakafeera omu ntaro ez’omu kyasha kya 20. Hariho eby’okurwanisa bingi eby’amaani ga atomu ebikozirwe okuhwerekyereza abantu. Entaro z’omunda y’eihanga. Obuzahambuuki nibweyongyera kubuga ensi yoona.
ORUFU HAMWE N’EZINDI NDWARA: Okutandiikira omu gwa 1918, muyego ekeita abantu 21,000,000. Sirimu hati “nirwo rufu orukizireyo kwita abantu omu byafaayo by’omuntu.” Ekookoro n’okurwara omutima nibireeta amaganya omu nsi yoona.
Yeetegyereze ebirikwija omu makuru. Biri omu kicweka kimwe ky’ensi? Ninga n’omu nsi yoona?
[Akabokisi/Ekishushani ekiri aha rupapula 5]
Buzimazima Ruhanga Naatufaho?
Ahabw’okugwisibwa kubi ebirikutiinisa ebirikubaho nari obusaasi bw’okufeerwa omuntu ninga ekintu, baingi nibebuuza ahabw’enki Ruhanga atarikutaaha omu nshonga akazibira ebintu nk’ebyo kubaho.
Ruhanga buzima naafayo. Naaheereza obuhabuzi oburikwesigwa kandi oburuhuukiro obwa buzima ebiro ebi. (Matayo 11:28-30; 2 Timoseo 3:16, 17) Ataireho entebeekanisa ey’okumariraho kimwe obutemu, endwara, hamwe n’okufa. Enteekateeka ei ataireho ahabw’oburungi bwaitu neeyoreka ngu naafayo ti ha bantu b’eihanga rimwe ryonka, kureka ngu naafayo n’aha bantu b’amahanga goona, enganda zoona n’endimi zoona.—Ebyakozirwe 10:34, 35.
Itwe nitumufaho kwingana ki? Iwe noomanya Omuhangi w’eiguru n’ensi? Eiziina rye ni riiha? Ekigyendererwa kye ni kiiha? Naagarukamu ebibuuzo ebi omuri Baibuli. Omuri yo naatumanyisa ebi ariyo naakora okuhezaho obutemu hamwe n’endwara n’okufa. Okubaasa kugasirwa, n’enki eki turikwetenga kukora? Nitwetenga kwega ebirikumukwataho hamwe n’ebigyendererwa bye. Tukaagizire tuta amatsiko g’okugasirwa entekanisa ezi Ruhanga atuteraireho ku twakuba tutoorekire okwikiriza omuri we? (Yohaana 3:16; Abaheburaayo 11:6) Kandi nikikuru okworobera ebi arikutwenza. (1 Yohaana 5:3) Noofayo munonga ahari Ruhanga oyekundiire kworobera ebiragiro bye?
Okwetegyereza gye ahabwaki Ruhanga naikiriza emituurire egi kugumaho, tushemereire kumanya enshonga nkuru munonga. Baibuli negishobororaho. Aha rupapura 15 orw’akatabo aka, enshonga egi negambwaho.