Tyikukutu

Opo noonthwe tuyovolwe nohonde ya Sesusi nohitu yae, tuna okuyumba onthumbi motyilikutila tyeyovo. (Efe. 1:7) Ava Sesusi ati ‘ovonongi ononkhwavo,’ ovo kavapondola okulia kombolo, nokunwa kovinyu, Pondalelo ya Tatekulu tulinga nima na nima. (Swau 10:16) Mahi navo vapola ouwa kohitu ya Sesusi Kilisitu no kohonde yae. Vapola-ko ouwa, tyina vayumba onthumbi motyilikutila tyeyovo. (Swau 6:53) Tyina omunthu alia kombolo nokunwa kovinyu Pondalelo ya Tatekulu, tyilekesa okuti nae uli momphango omphe, makatumina na Sesusi keulu. Naina, tyilinge ovalembulwa tyilinge vonongi ononkhwavo, tyitulongesa okuti opo tukamone omwenyo wahapu, tuna okuyumba-ko onthumbi. w24.12 13 §§ 14, 16

Pondalelo ya Tatekulu, Sesusi wapele ovatumwa vae ombolo yahaile onkhiso eveti ilekesa olutu lwae, pahe evepe vali ovinyu ati ei otyilekesa ‘tyohonde yomphango.’ (Malu. 14:​22-25; Luka 22:20; 1 Kol. 11:24) Omphango oyo Sesusi weiti omphango omphe ‘malingila veumbo lya Isilayeli,’ ava makatumina navo “Mouhamba wa Huku” keulu. (Hemb.8:​6, 10; 9:15) Etyi Sesusi apopile Pondalelo ya Tatekulu ankho tyitala vala mo “votyunda otyitutu.” Ovo vatyo, okuhimbikila umwe kovatumwa ankho ena-vo monthiki yatyo omo. Mokonda ovo vala mavakakala keulu na Sesusi. w24.12 11 §§ 9-10

Sesusi wapakulilwe konondyale mbae, wakwatelwe, apopiwa omapita, atendeleywa, atiwa wapengesa, avehiki umwe kokumwipaa onya. Omatolopa okwekemukwatele aemutwala apa maemwipaela aemuyendyelesa momuti. Sesusi wakoleleyile umwe omalwihamo oo aeho ahayeke-po Huku. Mahi momuvo eli nokukoleleya, ankho pena vali omunthu omukwavo weihamenwa unene. Omunthu watyo oo o Siovaa Huku. Siovaa welikondolele umwe omutima, ehelipake-po emuyekela-tyo umwe, mahi ngwe ankho utyivila umwe okumuyovola. Omokonda yatyi emuyekela umwe ehemuyovola? Wetyilinga tupu omokonda utuhole. Otyipuka tyalekesa umwe vali unene okuti Siovaa utuhole, okwelipolele Omona wae Sesusi aipawa etuyovole. Otyo tyilekesa okuti Siovaa noove ukuhole, welipolele umwe otyiwa vali ankho ena-tyo, otyo tyemwihama, mahi hatyimwe etyilingila, okwahanda umwe okukuyovola konkhali, no kononkhia. (1 Swau 4:​9, 10) Tyotyili Siovaa wahanda okutukwatesako atuho tutyivile okulwisa onkhali, okwilwisa umwe atwiitilisa! w24.08 6 §§ 13-14

Tunoñgonoka vala nawa okuti Siovaa utuhole unene, tyina tusoka umwe nawa kweetyi elipola pokwayeka ofeto yeyovo. Satanasi wapopile okuti ovanthu va Huku kamavetyili-ale okukakatela mwe avehemuyeke-po putyina tyamaleme. Opo Siovaa alekese okuti Satanasi onkhembi, wayekele Sesusi amoneswe ononkhumbi pweetyi eheneipawe. (Som. 2:​1-5) Sesusi walingilwe omukwele nonondyale mbae vomalongeso omatutu, wavetelwe onya nomatolopa, ayendywa momuti wemone, otyo Siovaa etyeete umwe. Otyo atala umwe tyina Omona wae ehole ayeka omwenyo, ngwe wankhile ononkhia mbumwe onombi. (Mat. 27:​28-31, 39) Siovaa ankho utyivila umwe okwaamena Omona wae ehehiki-ale kokulingwa ngootyo. (Mat. 27:​42, 43) Mahi ine Huku welipakele-po ayovole Sesusi, opo ñgeno kapayekelwe ofeto yeyovo, noonthwe ñgeno tutupu apa twapamena. Otyo Siovaa ayekelele umwe Omona wae akoleleya aike ononkhumbi, atee ayeka omwenyo. w25.01 22 § 7

Omonthiki 16 ya Nisaa menima 33 P.K. Ovalongwa va Sesusi vati ovo veihamenwa, ovo vatila owoma. Ovalume vamwe vevali vatundilila ko Selusalei venda noko Emau. Pweetyi vekahi metapalo, vakati-ko vala ñgaa, omunthu. Ovalongwa avapopila omulume oo okuti vasoya unene mokonda yeetyi tyalingwa Sesusi. Omunthu oo ahimbika okupopia navo, “ahimbikila umwe ku Mwisesi, akwate ovauli aveho,” evehangununina oityi ankho tyesukisila Mesiya aipawe. Etyi ovalume ovo vehika ko Emau, opo vetyinoñgonoka okuti omulume una ankho vena-e, o Sesusi watutiliswa! (Luka 24:​13-35) Mononthiki 40 mbahulilila Sesusi akala pano pohi, wamonaikilile ehimbwe ovalongwa vae. Momuvo watyo omo, Sesusi apameka ovalongwa vae ankho vasoya, vatila owoma. Navo pahe avahambukwa avayumbu-ko vali onthumbi yokuti mavetyivili okwivisa nokulongesa oviwa ovipe Viouhamba wa Huku. w24.10 12 §§ 1-3

Omunthu mwene ukula umwe vala mokweenda kwomuvo, tyina omanima alamba nae otyo ekula. Mahi okukula motyili ha ngootyo-ko, katyiya vala atyike. Otyo tutyitalela kovanthu vomo Kolindu, vetavelele umwe oviwa ovipe avambatisalwa, avatambula omphepo ikola ya Huku avalongeswa ovipuka ovinyingi nomutumwa Paulu. (Ovil. 18:​8-11) Mahi etyi pakala, ovanthu vamwe inkha vambatisalwa-le, avahimbika okulinga ovipuka viovanthu vahapamene motyili. (1 Kol. 3:2) Opo tukule motyili tuna umwe okusuka natyo, okutyipaka umwe komutima. Vana “vehole ouhima” kavesukile-ale nokukula motyili. Vahanda umwe vala okupangaila mokulinga ovipuka viouna. (Omih. 1:22) Onthwe katuhande okukala ngovanthu vamwe ovakulu, mahi otyo nkhele vetei vala kovohe, nkhele vapopilwa novohe evi vena okulinga. Onthwe tutyii okuti opo oupanga wetu na Siovaa upame atukala ovanthu vekula motyili, mwene tyitei kwoonthwe. Inkha ukahi nokulikwatehila upame motyili, likwambela ku Siovaa, ngwe “mekupake-tyo komutima ekupe ononkhono utyilinge.” — Fili. 2:13. w24.04 4 §§ 9-10

Siovaa molwembia lwae wetupopila oñgeni okwongela omphela ovanthu tyimukalesa. (Isek. 33:11) Siovaa kalumbana nokuhanya-ko ovanthu, okankhenda ena-ko okanene. Tyina amatale tyata-mo mokulinga omunthu okankhenda, umulinga umwe okankhenda emuhupisa. Oityi onthwe twii tyiyemba kovanthu vahamatutiliswa? Ombimbiliya yapopia vala ovanthu vehehi vahamatutiliswa. Sesusi wapopile onondaka mbulekesa okuti Sunda Isikaliyote kamatutiliswa. (Malu. 14:21; tupu tala Swau 17:12.) Sunda ankho utyii umwe nawa okuti etyi eli nokulinga tyinumanesa Siovaa, Nomona wae Sesusi. (Tala Maluku 3:29.) Sesusi wapopilile omalombe onongeleya ehemutavelele okuti mavankhi, avahakatutiliswa. (Mat. 23:33; tala Swau 19:11.) Omutumwa Paulu wetulondola okuti vokutyitukila-po otyili avehelivele, kamavakatutiliswa. — Hemb. 6:​4-8; 10:29. w24.05 4 §§ 10-11

Tyina twahayeke-po okukala noupanga omuwa na Siovaa, Satanasi ketyivili okutulinga otyipuka tyitunyona umwe pala apeho. (1 Swau 3:8) Mouye omupe, Siovaa makatwalako nokuyakulila omapanga ae. Kameveyakulila vala kovipuka vinyona oupanga wavo nae, mekeveyovola umwe no kononkhia. (Ehol. 21:4) Tyotyili, elao limwe enene okukala mekaka lya Siovaa, okukala noupanga omuwa nae, oupanga upondola okukala-ko apeho. (Isek. 37:27) Ine tuhanda okukala apeho ovaenda va Siovaa, oityi tuna okulinga? Ine nthiki imwe pena-le ou wekwihanene meumbo liae, mokutala wesukile nokunoñgonoka oityi tyilingwa meumbo omo, oityi tyahalingwa-mo. Noonthwe vokwahanda okutwalako okukala mekaka lya Siovaa, tuna okunoñgonoka ovityi Siovaa ahanda vilingwa mekaka liae, neevi viahalingwa-mo. Mokonda tuhole Siovaa, tuhanda ovipuka aviho tulinga “vimuhambukiswe umwe nawa-nawa.” (Kolo. 1:10) Otyo matyitukwatesako okutila owoma Siovaa, atwahalimbwa-ko okuti, tuna okumulinga onthilo onene. Ya owoma oo mautukwatesako atwahalingi otyipuka natyike tyimunumanesa. Tuhanda apeho “tuliole omutima” komaiho a Huku yetu. — Mik. 6:8. w24.06 4 §§ 8-9

Siovaa watumine Ambalayau okulinga otyilikutila omona wae Isake. Mokutala otyipuka otyo Ambalayau tyemutokotesile omutwe. Mahi no ngootyo, etavela umwe okulinga otyo atumwa. Tyina tyiti poola yatyo Ambalayau ahanda okwiipaa omona wae, kuna Huku emuti wehemwiipae. Otyipuka otyo tyilekesa umwe nawa etyi ankho Siovaa haa malingi, okulipola Omona wae ehole aipawe opo ayovole ovanthu. Mahi no ngootyo, Siovaa ankho wafwapo umwe elipole omona wae ehole alingwe otyilikutila. Siovaa uhole unene ovanthu. (Ehim. 22:​1-18) Etyi pahe kwekeya ovanthu va Huku ova Isilayeli, avapewa ovitumino vipopia ovilikutila ovinyingi vena okulinga vaevelwe ononkhali. (Lev. 4:​27-29; 17:11) Ovilikutila viatyo ovio, ankho vilekesa otyilikutila otyinene matyilingwa, matyiyovola umwe nawa-nawa ovanthu aveho, konkhali. Huku watumine ovauli vae vetyipotoyole umwe nawa okuti ou watilwe matuku momukai, Omona wotyiveli wa Huku, ankho mamoneswa ononkhumbi, aipawa opo ayovole ovanthu aveho konkhali no kononkhia, pati umwe noove. — Isa. 53:​1-12. w24.08 4 §§ 7-8

Otyipuka tyesukisa unene una okutala nawa, okutala ine ukahi umwe nokulinga etyi ukahi nokutanga m’Ombimbiliya. Tyina watanga Ondaka ya Huku, lipula ñgaa: ‘Oityi ndyina okulinga ndyilandule etyi tyapopiwa apa, pehepano no komutwe oku?’ Opo utyitale oñgeni una okutyilinga, soka ñgeno uli nokutanga Ombimbiliya mu 1 Ova Tesalonika pahe oya mokapitulu 5:​17, 18. Nga watanga onovelesikulu ombo onombali, ñgeno nkhele utalama-po kapii osoko komalikwambelo ove. Ulikwambela tuñgapi? Etyi ulikwambela tyitunda umwe komutima? Upondola okusoka kovipuka una okupandula momalikwambelo ulinga. Pahe upondola osoko oti, apeho tyina mandyilikwambela, nkhele ndyina okusoka kovipuka vitatu nahanda okupandula ku Siovaa. Ine uti tyina wamatange Ombimbiliya okala-po katutu nokusoka, moti umwe ove wiiva etyi Ondaka ya Huku yapopia, ove ulinga etyi yapopia. Pahe soka ñgeno ononthiki mbatyo ambuho utanga, uti otange osoko-po katutu. Tyotyili, mopolo-ko ouwa omunene. Mokulu mokulinga evi vipopia Ondaka ya Huku. w24.09 4-5 §§ 9-10

Siovaa wetutunga nawa. Namphila okupewa tyituhambukiswa umwe, mahi okwaava tyituhambukiswa vali. Tyitukalesa nawa tyina tutala ñgaa twetyivila okulingila vakwetu tufenda navo ovipuka oviwa. Tupu okupandulwa na vakwetu tyituhambukiswa. Tyilinge twapandulwa tyilinge katwapandulilwe, no ngootyo tupondola okuhambukwa mokonda yokwalinga otyiwa. Wahalimbwe-ko okuti tyina wamaave,“Siovaa upondola okukwaavela vali etyi tyilamba pu otyo.” (2 Ehi. 25:9) Etyi onthwe twaavela vakwetu katyilambe-ale pweetyi Siovaa etwavela! Ngwe petupu vali etyi tyihambukiswa tyipona okuyambwa na Siovaa. Naina, tutwaleiko okuhetekela Tate yetu wo keulu, atulingi ovanthu votyali. w24.09 31 §§ 20-21

Siovaa omukwa-kankhenda. (Ovii. 103:13; Isa. 49:15) Una olwembia, okutala ava veihamenwa, nae wiihamenwa. (Sak. 2:8) Wetwikulila ondyila tufwene kwe atukala omapanga ae. (Ovii. 25:14; Ovil. 17:27) Ulikondola koututu, “unyongama atale eulu nohi, wokwelipetamena umukatula mombundu yeheke.” (Ovii. 113:​6, 7) Okuti onthwe twahanda okupa omunkhima Huku yetu omunene, mokonda otyo ekahi ngootyo? Onthwe tunkhimaneka Siovaa mokonda twahanda ovanthu vemunoñgonoke. Ovanthu ovanyingi kavei otyili tyiyemba ku Siovaa. Kavetyii mokonda yatyi? Omokonda Satanasi liangwangwanesa onondunge mbavo nomatutu liahahanesa ayemba ku Siovaa. (2 Kol. 4:4) Satanasi wapaka momitwe viovanthu okuti Siovaa upakela ovanthu onkhongo, kesuku novanthu, oe weetela ovanthu ononkhumbi. Mahi onthwe twii otyili tyiyemba ku Huku yetu. Tuna elao liokupopila vakwetu otyili, opo navo vemunkhimaneke. — Isa. 43:10. w25.01 3 §§ 6-7

Namphila omona wa Huku wali omunthu wehena nkhali, walingile ovipuka vihuvisa, mahi Satanasi wahohiyile ovanthu vemutendeleye ovipuka ovinyingi. Omalombe amwe omakapela vatile, utaata tupu ovilulu, ononkhono umbupewa na “mwene wovilulu.” (Malu. 3:22) Monthiki Sesusi maipawa omalombe omakapela aemutendeleya okuti wapopia omapita Huku, avahindila ovaunyingi okuti, muti aipawe. (Mat. 27:20) Konyima, etyi ovalongwa va Kilisitu vahimbika okwivisa oviwa ovipe, vokuveyele “avahindila ovanthu vovilongo” vevemonese ononkhumbi. (Ovil. 14:​2, 19) Omutala Womulavi wa 1 ya Dezembro yo 1998, pokwahangununa onondaka mbuli momukanda Ovilinga 14:2 wati: “Ova Sundaa ankho vokuyele ovalongwa va Sesusi kavaanyene vala oviwa ovipe, mahi vahahanesile movanthu omatutu opo ovanthu vehevetehele, veveyale.” Na hono, Eliapu “lili nokuyapula ovanthu kombanda yohi aiho.” w24.04 11 §§ 15-16

Etyi Siovaa makalinga ovanthu komutwe oku, katyitei komunthu okunyima. Siovaa omukoyesi uviukisa, apeho ulinga etyi tyata-mo, etyi tyaviuka. (Ovii. 33:​4, 5) Tuyumbei-ko onthumbi, “Omukoyesi wouye auho” makalinga etyi tyaviuka. Tutyii okuti etyi omunthu makalingwa momphela omo, kamatyikatalelwa apa akala. Tupu katyaviukile okusoka okuti ovanthu vakala kovilongo oku oviwa ovipe viehehikile, Siovaa mekeveti ovinkhombo. (Mat. 25:46) Siovaa omukoyesi wouye watyo auho, mekesuka umwe navo. Mekevelingila ovipuka onthwe twahasoko-ale. Onthwe katutyii oñgeni Siovaa makaendeka ovipuka mononkhumbi ononene. Tyipondola putyina Siovaa amelinkhimaneka movilongo viatyo aviho, ovanthu ovanyingi mavakakala nomphitilo yokumunoñgonoka, avekemuyumba onthumbi, avakahula kwe. — Isek. 38:16. w24.05 12 §§ 14-15

Ovanthu va Siovaa vetyihole tyokukwatesako vakwavo. (2 Kol. 8:4) Mahi pamwe opo vetyilinge, vena okukola omutima. Tyina pamwe kotyilongo tyimwe kuna ovilwa, ovakulu vewaneno velikwatehila umwe opo vapameke vakwavo vafenda navo, vevekwateseko mweevi vesuka navio no moupanga wavo na Siovaa. Mokonda vehole vakwavo vomewaneno, ovakulu vewaneno veliyumbahi umwe opo veveavele evi vesukisa. Ine tutumwa tukwateseko vakwetu momuvo umwe ovipuka viepwiya unene, oityi tuna okulinga tukole omutima nga Sandoke? Endehila ovipuka omu wevipopilwa. Tyina ovipuka viamaleme, tyisukisa umwe unene tulikwate-po vali na vakwetu. Linga etyi tupopilwa no Mbetele. (Hemb. 13:17) Ovakulu vewaneno apeho vena okutala nawa evi vapopilwa novatumini viyemba kovihuna, tupu vena okutala nawa evi vapopilwa neongano, tyina potyilongo tyavo hamwe mapatumbukila ovihuna. (1 Kol. 14:​33, 40) Kola omutima mahi kala onkhengela. (Omih. 22:3) Tyina uhenelinge otyipuka, nkhele tyisoka umwe nawa. Weheliyumbehi vala naapa pamwe tyehesukisile-ale. Yumba onthumbi mu Siovaa. Siovaa upondola okukukwatesako noove otyivili okukwatesako vakwenyi, amuho amuhelieetela. w24.07 4 § 8; 5 § 11

Ohamba Ndaviti ankho wii Siovaa, ya wayumbile onthumbi mwe. Pweetyi ayewa nonondyale mbae, pati umwe Nohamba Saulu, Ndaviti waitile ku Siovaa emukwateseko. Siovaa emupe umwe etyi aita, emuyovola. Ndaviti ati: “Siovaa una omwenyo!” (Ovii. 18:46) Onondaka ombo Ndaviti apopile kambulekesa vala okuti ankho utyii okuti Huku oko ekahi. Omukanda umwe wapopia onondaka ombo Ndaviti apopile wati, mbulekesa okuti ankho uyumba onthumbi mu Siovaa, utyii okuti o “huku una omwenyo, apeho waamena ovanthu vae.” Tyotyili Ndaviti welimonenene-ko okuti Huku yae Siovaa, una omwenyo. Otyo atyimupe ononkhono mbokutwalako okulingila Siovaa, nokumihivilika. (Ovii. 18:​28, 29, 49) Okuyumba-ko onthumbi okuti Siovaa o Huku una omwenyo, tyitwavela ononkhono atuundapa unene movilinga viae. Tumona ononkhono atutyivili okukoleleya tyina tuna ovitateka, nokutwalako okuundapa nombili movilinga viae, nokwahayeke-ko okukala noupanga omuwa nae. w24.06 20-21 §§ 3-4

Oityi tulilongesila konondaka mbomutumwa Paulu ahonekelele ova Tesalonika? Tyina twameivi otyipuka tyimwe, mahi okutyitala ñgaa katyilii-ale neetyi tuhole okulongeswa m’Ombimbiliya, na tyina twameivi omatutu, tuna umwe okusoka nawa. Kohale onondyale mbetu vatumine omukanda Konombangi vakala movilongo vyo União Soviética, ulinga ngatyina watunda Kononkhalamutwe Mbonombangi. Omukanda oo ankho upopia okuti, ava vahanda vapondola okuyapuka keongano lya Siovaa, avakahinda liavo. Omukanda watyo tyina ankho uutala, uti umwe hamwe tyili watunda Kononkhalamutwe Mbonombangi. Mahi vokuhole Siovaa kavetavelele komatutu oo. Avetyimono umwe okuti otyipuka omukanda oo uli nokupopia katyilii neetyi mwene ankho veli nokulongeswa. Na hono, onondyale mbetu vahahanesa ovipuka mo Internete vitungwangwanesa na tuliyapuke na vakwetu. Onthwe ‘twahatunguñywei vala atutundu monondunge mbetu.’ Mahi tulungukei atutale nawa evi twiiva neevi tutanga, ine vilii umwe notyili tukahi nokulongeswa. — 2 Tes. 2:2; 1 Swau 4:1. w24.07 12 §§ 14-15

Otyipuka otyinene vali omunthu ena okulinga okulipakula ku Siovaa, akala mombunga Yae movanthu Vae vemufenda. Siovaa Wahanda ñgeno ovanthu vatyo aveho otyo valinga otyo. Omokonda yatyi? Wahanda tukale noupanga omuwa nae, tukamone omwenyo wahapu. (Epal. 30:​19, 20; Ngal. 6:​7, 8) Siovaa uyeka munthu na munthu akoye etyi malingi, kakuluminya nawike emufende. Mahi pahe ine omunthu wa Huku wambatisalwa uliatela kovitumino vya Huku alingi onkhali onene, ulingwa ñgeni? Ine kelivele, una umwe okupolwa mewaneno. (1 Kol. 5:13) Mahi etyi Siovaa mwene esuka natyo, okuti ñgeno omunthu wokwalinga onkhali ukondoka Kwe. Otyo umwe ayekela otyilikutila tyeyovo, opala ovanthu vokulinga ononkhali vamone ombundi yokulivela. Huku yetu, molwembia lwae upopila vokwalinga ononkhali velivele. Mahi upopila umwe konkhenda, tyokwahanda vakondoke. — Sak. 1:3; Loma 2:4; Tia. 4:8. w24.08 14 §§ 1-2

Pweetyi omutumwa Swau ahoneka omukanda wae watatu, vamwe mewaneno ankho vekahi nokuhahanesa ondongeso yomatutu, nokuyapaula ovanthu mewaneno. Mahi vamwe ankho “veli nokweendela motyili,” vetavela ku Siovaa, vaendela ‘omu valulikilwa novitumino viae.’ (2 Swau 4, 6) Ovakwa-Kilisitu ovo vokwahayekele-po Siovaa, kavahambukisilwe vala Swau, mahi vahambukisilwe na Siovaa. (Omih. 27:11) Oityi tulilongesila-ko? Okwahayeke-po Huku tyeeta ehambu. (1 Swau 5:3) Tyimwe tyituhambukiswa, okunoñgonoka okuti evi tuli nokulinga vihambukiswa Siovaa. Tyina twaanya viouye ou viahanda okutulingisa onkhali, atutavela otyili, Siovaa uhambukwa. Onoandyu mbae keulu, nambo mbuhambukwa. (Luka 15:10) Noonthwe tuhambukwa tyina tutala vakwetu vahayeke-po Huku. (2 Tes. 1:4) Tyina ouye ou utuminwa n’Eliapu wamahanywa-ko, matukati twalingile twakakatelele mu Siovaa atwehemuyeke-po. w24.11 12 §§ 17-18

Omunthu wasoka, mokala ononthiki onoñgapi tyimutala vala nawa otyo nkhele wehemupopila etyi wasoka? Ine umupopila vala liwa etyi wasoka, ngwe metyimono okuti ove utumphauluka vala novipuka. (Omih. 29:20) Mahi tupu ine ukala vala ehimbwe otyo wahapopi natyike, ngwe mekuti hamwe watoka omatala evali, haunene umwe tyina omunthu watyo etyimona-le okuti wesuka nae. (Omup. 11:4) Tyina wehenepopie nomunthu, wahalimbwe otyipuka etyi: Wahatie hamwe okupopia nomunthu ngootyo oe umwe mamulinepe nae. Mahi etyi ove una okupaka komutima otyokuti, ove wahanda umwe okunepa, ya ou mopopi nae oe wasoka uhanda okulinepa nae. Mahi pahe ine ukati ñgana pena ou wesuka noove molingi ñgeni? Ine ove komutima keko evi ulinga vityilekese okuti ove kukahi nokumusoka. Hatyiwa-ko okulinga ovipuka vitwala omunthu kokusoka okuti hamwe mamulinepe, ngwe naina ove komutima keko-ale. — Efe. 4:25. w24.05 22-23 §§ 9-10

Ovalembulwa vatyo umwe votyotyili vahayeke-po Huku, ovo vala mavatwalwa ku Sesusi Mouhamba wo keulu. Omulembulwa wahatwalako tyavindya moupanga wae na Huku, kamakakala po “vokwaholovonwa.” (Mat. 24:31) Mahi ha valembulwa vala, ovanthu aveho va Huku naava umwe vakevela okukakala pano pohi, tuna okulondokela konondaka ombo mba Sesusi, opo tukale apeho tyavindya na tuhayeke-po okufenda Huku. Matuyumbu vala onthumbi monomphela mba Siovaa tyina tumunoñgonoka vali nawa. Kamatulingi otyiho ine Siovaa una nokukoya vali ovalembulwa omanima ano. Tuhinangelei etyi Sesusi apopia tyiyemba kovaundapi vokwaundapele onoola 11 momuhe womiti vionouva. (Mat. 20:​1-16) Vokwakongelwe veye okuundapa mepia liomiti vionouva, tyina pahe liketaka vati pokutambula ondyambi yavo, wokuvefeta ahimbikila kwaava vokwesaililwa okuya mepia. Novalembulwa haityo ñgoo, mavakatambula vala ondyambi yavo keulu, tyina vakakatela mu Siovaa avehemuyeke-po, kamatyitalwa onalupi vakoywa. w24.09 24 §§ 15-17

Ku Sesusi, oko umwe tulilongesila nawa etyi tuna yokulinga tyina tulingwa onya. Tala vala otyipuka alingilwe onya, tyilinge no vomeumbo, tyilinge no vokondye. Ombunga yae vokuhelilongesa vemutile walinga komutwe, omalombe omakapela vemutile uundapa novilulu, omatolopa o Loma vemupenyene, vemuvetele avehiki umwe kokumwiipaa. (Malu. 3:​21, 22; 14:55; 15:​16-20, 35-37) Ovipuka ovio aviho alingailwe, wakoleleyile umwe, ahati-ale etyi vandinga ñgaa naame ndyivekondolele-tyo. Oityi tulilongesila ku Sesusi? (1 Pet. 2:​21-23) Ku Sesusi oko umwe vala tuna okutalela tyina tuli nokulingwa onya. Sesusi ankho utyii onalupi ena okumuta vala ahapopi, onalupi ena okupopia. (Mat. 26:​62-64) Ovipuka ovinyingi atendailiyilwe, ankho kapopi-ale, uti tyikale vala. (Mat. 11:19) Tyina pamwe amati pokupopia, kapopi omapita onondyale mbae, nii kevehongo. w24.11 4-5 §§ 9-10

Soka ñgeno wapa omunthu otyipuka tyimwe tyati umwe otyo otyiwa, otyo tupu weete umwe okuti matyimukwatesako. Ine omunthu wapa otyipuka otyo, utyitambula vala etyipake nawa ehesuku vali natyo, mokala ñgeni? Matyikunumanesa, mahi pahe ine utala ñgana omunthu wapa otyipuka otyo, usuka natyo tyimoneka umwe okuti wapandula, mokala ñgeni? Mohambukwa. Oityi tuhanda okupopia apa? Siovaa welipola Omona wae opo etuyovole. Tyina tulinga evi vilekesa okuti twapandula otyali otyo otyinene Siovaa etulinga, nolwembia lwae, Siovaa uhambukwa. Uhambukwa mokonda wayeka tupu ofeto yeyovo, okutuhole. (Swau 3:16; Loma 5:​7, 8) Mokweenda kwomuvo, pamwe tupondola okulimbwa-ko kotyali twalingwa, tyofeto yeyovo, atulingi ngatyina otyali otyo twetyipaka vala nawa. Otyili, twahambukwa umwe okwetyipewa, mahi otyo twetyipaka vala twehesuku vali natyo. Opo tuhehike kokulinga ngootyo, ononthiki ambuho tuna okulinga evi vilekesa okuti twapandula etyi Huku na Kilisitu vetulingila. w25.01 26 §§ 1-2

Omunthu utiwa watamo mokukala omukulu wewaneno, ha you weya vala pahe metavelo. Namphila tyina omunthu amambatisalwa katyisukisa pakale omanima omanyingi, mahi usukisa omuvo utiwa umwe oyou wokupameka oupanga wae na Siovaa, nokulilonga okulandula onondunge mbuli m’Ombimbiliya tyina ena etyi ahanda okulinga. Tyina wehenenakwe ulinge omukulu wewaneno, una okumoneka okuti uhetekela Sesusi, ulipaka koututu, tyina una otyilinga wesuka natyo mewaneno, ukevela vala ku Siovaa. (Mat. 20:23; Fili. 2:​5-8) Matyimoneka okuti ove welipakula umwe tyotyili, tyina wahayeke-po Siovaa novitumino viae, na tyina ulandula etyi upopilwa neongano. Ombimbiliya tupu yati omukulu wewaneno una okulinga omunthu wata-mo mokulongesa. Okuti otyo okuti una okulinga omalongomona ekahi nawa? Au. Ovakulu ovanyingi vomawaneno vatamo umwe motyilinga otyo, vahula okuti kavetyivili okulinga omalongomona ekahi nawa, mahi vetyivila okulongesa nawa movilinga viokwivisa, nokupameka vakwavo mewaneno. w24.11 23-24 §§ 14-15

Tyina wamavasi tyimwe m’Ombimbiliya wahanoñgonokele nawa, tyoovola momikanda vietu. Tyina wametyivasi, pahe ohimama umwe nokutyisoka nawa, neetyi tyikulongesa tyiyemba ku Siovaa no Komona wae, otale oñgeni etyi wanoñgonoka tyilekesa okuti vekuhole. (Ovii. 119:97 okatoi.) Ine apeho tyina wamapumphama utange, hamwe okwovola momikanda vietu, kuvasi-ale otyipuka tyilinga-vo otyipe kwoove nii etyi tyikuhambukiswa, otyo tyehekusoyese. Otyipuka otyo uli nokulinga, tyafwa etyi tyilinga ovanthu vokuheya ononyombo. Vapwa umwe elundo nokuheya onoola nonoola, okuti hatyo ononthiki umwe, otyo pamwe vahavasi-ale okanthata kalekesa okuti mavavasi omeva. Mahi no ngootyo kavaponwa, vatutumba umwe nokuheya. Noove tyina uti pokwovola otyili ty’Ombimbiliya, tutumba umwe, mokonda otyili ty’Ombimbiliya otyinene vali unene tyipona etyi vokuheya vaovola. (Omih. 8:10) Naina, noove pwa elundo, oola wapanga okutanga-tanga Ombimbiliya, ngayo umwe utanga. — Ovii. 1:2. w25.01 25 §§ 14-15

Siovaa uhanda tukale tyafwapo tutyivile okweevela vana vetulinga evi viihama komutima. (Ovii. 86:5; Luka 17:4; Efe. 4:32) Pamwe tyitwihama vali unene okupopilwa otyipuka, hamwe okulingwa otyipuka tyahaviukile, haunene umwe putyina omunthu wetyilinga epanga lietu enene, okuti hatyo ombunga yetu. (Ovii. 55:​12-14) Pamwe olwihamo lwatyo tukala nalo komutima, lukala umwe ngatyina uti twatomwa nomutunga. (Omih.12:18) Ine tuti ngwe tyetwihama-le, pahe atutyiyekela vala momutima atuniange-ko, matulingi ngatyina twatomwa nomutunga, omutunga watyo atuuyekela-po atuheupolo-po. Olwihamo komutima okuluniangela-ko vala, kalupu-ko. Tyina umwe ametulingi etyi tyahaviukile, otyipuka tyotete tyiya komutima okunumana. Ombimbiliya nayo yetyipopia umwe okuti, pamwe onthwe ovanthu tupondola umwe okunumana. Mahi tupu yetulondola tweheliyekele onyengo komutima. (Ovii. 4:4; Efe. 4:26) Omokonda yatyi twalondolelwa tweheliyekele onyengo? Omokonda katyakakele omunthu wokwanumana okulinga etyi tyaviuka. (Tia. 1:20) Hinangela okuti, tyokunumana tyiya vala, mahi tyokuliyekela onyengo otyo tyitei kwoonthwe. w25.02 15 §§ 4-6

Sesusi wapopile omuhe umwe ulekesa okuti, okulipakela onombongo aa otyipuka otyikwavo, mahi ku ‘Huku otyo wahepa,’ oulai. (Luka 12:​16-21) Petupu omunthu wii etyi matyimumonekela muhuka. (Omih. 23:​4, 5; Tia. 4:​13-15) Onthwe Nombangi pamwe tumona ovitateka mokonda vala yokwakala Ovakwa-Kilisitu. Tupu Sesusi wapopile okuti mokonda tuvalanduli vae pamwe ‘matusi-po ovipuka vietu aviho.’ (Luka 14:​33, okatoi.) Otyipuka otyo tyamonekele-po-ale mo Sundeya pomuvo w’ovatumwa. Ovanthu vomo Sundeya vapesekele kovipuka viavo, mahi otyo vahambukwa vala. (Hemb. 10:34) Na hono, povanyingi tufenda navo, vamwe vatewa movilinga, vapeseka koviavo, mokonda kavetavela okulipaka po viopulitika. (Ehol. 13:​16, 17) Oityi ovanthu ovo valingila ngootyo? Vetyilinga tupu okwayumba onthumbi monondaka mba Siovaa mbati: “Ame hikuyeke na katutu vala, hikusi-po nii vala.” (Hemb. 13:5) Tyili, onthwe tulipakela umwe ovipuka vimwe haa mavitukwatesako, mahi ine pena tyimwe tyitutumbukila ankho twahavalula, opo pahe tuutoma vala mu Siovaa, mokonda oe metukwatesako. w25.03 29 §§ 13-14

Mokonda Siovaa utyii okuti atwike vala katutyivili okukula motyili, wetwavela ovakulu vetululika, vetulongesa opo “tukule” motyili, “opo tulinge ovanthu pahe vekula, ovanthu vakola umwe, atuhiki apa pehika Kilisitu.” (Efe. 4:​11-13) Tupu Siovaa utwavela omphepo yae ikola itukwateseko tukale “nonondunge mba Kilisitu.” (1 Kol. 2:​14-16) Siovaa watumine ovanthu vahoneke evi Sesusi alingaile neevi apopaile etyi eli pano pohi momikanda evi vikwana: wa Mateusi nowa Maluku, nowa Luka nowa Swau. Ine noonthwe tusoka nga Sesusi, atulingi ovipuka alingaile matukala ovanthu vekula motyili. Mahi opo tukule motyili tuna okulamba “movipuka viotete viyemba ku Kilisitu.” Ovipuka ovio ovievi omunthu atetekela okulongeswa. w24.04 4-5 §§ 11-12

Ononthiki ambuho tuna okusoka evi matulingi. Vimwe viapepuka, ngeetyi okusoka etyi matuli, noola matukalangala-po. Mahi vimwe vialema mokonda pamwe oko kutei ekongoko lietu, nehambu lietu, no liovanthu tukala navo, nefendelo lietu. Tuhanda ovipuka aviho tulinga vitwetele ouwa onthwe mwene, na vakwetu tukala navo. Mahi haunene tuhanda evi tulinga vihambukiswe Siovaa. (Loma 12:​1, 2) Otyo tyesukisa tuna okulinga tutyivile okulinga ovipuka nonondunge, okwoovola okunoñgonoka umwe nawa ovipuka aviho. Oityi tyesukisila okulinga ngootyo? Otyo tyafwa vala etyi tyilinga ondotolo. Tyina yamaendelwa nomuvei, imuhakula vala tyehemutalele, nii tyehemupulile otyityi tyiihama? Au, hatyoko ilinga. Noonthwe opo tulinge ovipuka nonondunge nkhele tuna umwe okunoñgonoka ovipuka aviho viyemba kweetyi twahanda okulinga. w25.01 14 §§ 1-3

Mahi pahe oityi twii tyiyemba kokankhenda ka Siovaa? Oityi alinga-linga-le tyilekesa okuti “kahande nawike ahanywe-ko?” (2 Pet. 3:9) Tala vala otyipuka Siovaa alingile okankhenda ovanthu vamwe valingile ononkhali ononene. Umwe Ohamba Ndaviti. Ndaviti walingile ononkhali mbumwe ononene, walalele nomukai wa mukwavo, aipaesa omulume watyo. Mahi etyi elivela, Siovaa mokankhenda kae emwevela. (2 Sam. 12:​1-12) Omukwavo Ohamba Manasesi walingile ovivi ovinene omanima omanyingi. Namphila alingile ovivi ovinene, etyi elivela Siovaa emutale umwe ñgaa, ati watamo mokulingwa okankhenda no mokwevelwa. (2 Ehi. 33:​9-16) Otyipuka otyo Siovaa alingile ovanthu ovo vevali, tyilekesa okuti nga atala ñgaa omunthu watamo mokulingwa okankhenda, umulinga umwe okankhenda. Ovanthu ovo Siovaa mekevetutilisa mokonda vetyimwene okuti ononkhali valinga ononene, avelivele. w24.05 4 § 12