Watchtower EKIBIKIRO KY'EBITABU EKIRI OKO ENTERNETE
Akaleberyo k'Omuteya
EKIBIKIRO KY'EBITABU EKIRI OKO ENTERNETE
Kinande
  • EBIBLIA
  • EBITABU
  • MIHINDANO
  • nwt 1 Abami 1:1-22:53
  • 1 Abami

Sihali evideo yosi-yosi oko syo ulyasombola.

Muhakabya ebiteghendeka omuwulu w'erikimya evideo.

  • 1 Abami
  • EBiblia—Embindula y’ekihugho kihya-kihya
EBiblia—Embindula y’ekihugho kihya-kihya
1 Abami

ABAMI B’ERIMBERE

1 Omwami Daudi abya iniabiribya musyakulu, kandi abya iniabiriyira emyaka* minene, neryo ibakamuswika esyongyimba sinene, aliwe isyalihuha. 2 Kiro kighuma, abaghombe biwe mubamubwira bati: “Mukama wetu kandi mwami wetu, leka tukuronderaye omumbesa oyutewataghotsera n’omulume, akendibya akakutsunga. Akendibya akaghotsera oko kikuba kyaghu utoke erihuha.” 3 Mubaronda omo kiharo kyosi kye Israeli m’omumbesa mubuya, neryo mubasunga Abishagi Omushunami. Mubamuletera omwami. 4 Omumbesa oyo abya mubuya kutsibu. Mwabya akatsunga omwami, aliwe omwami mwatakola naye emyatsi y’engyingo.

5 Oko mughulu oyo, Adonia mughala wa Hagiti abya akayibanda oko kikuba ati: “N’ingye ngendibya mwami!” Mwayikokoterya omutoka, amarondya n’abakaghenda oko syosabayiri,* kandi amarondya n’abalume 50 abakendibya bakatibita embere siwe. 6 Aliwe baba wiwe abya isyalyatamukunga oko mwatsi oyo. Abya isyalyatamubwira ati: “Ukakola ekyo kyo busanaki?” Naye abya mubuya. Iye yo wabya asubire oko Absalomu. 7 Adonia mwakania na Yoabu mughala wa Zeruya n’omuhereri Abiatari. Ababiri abo mubawatikya Adonia n’eribya oko luhande lwiwe. 8 Aliwe omuhereri Zadoki, Benaya mughala wa Yehoyada, omuhereri Natani, Shimei, Rei, n’abasuda b’amaka ba Daudi mubatabya oko luhande lwa Adonia.

9 Enyuma sy’aho, Adonia mwayaherera esyombuli, esyonde, n’esyonyama esirimo ebisabu hakuhi n’eribwe rye Zoheleti, eriri hakuhi ne En-rogeli. Mwabugha ati abaghala babo bosi, ni bugha ambu, abandi baghala b’omwami, bahikeyo. Mwabugha ati n’abalume bosi be Yuda ababya bakakolera omwami, nabo bahikeyo. 10 Aliwe mwatabwira omuminyereri Natani, Benaya, n’abasuda b’amaka ba Daudi na Solomona mughala wabo. 11 Neryo Natani mwayabwira Batsheba mama wa Solomona ati: “Wanowire ngoko Adonia mughala wa Giti abiribya mwami? Ibwa omukama wetu Daudi ka syasi! 12 Neryo kisi, leka ngakuha erihano erikendileka iwe n’omughala waghu Solomona imwabala. 13 Ghenda uyabwire omwami Daudi uti: ‘Mukama waghe kandi mwami waghe, si n’iwe wanilapira ingye mughombe waghu uti, “Mughala waghu Solomona yukendisyabya mwami nabihola. Iye yukendisyikala oko kitumbi kyaghe ky’obwami. ” Neryo Adonia amatasyabya ati mwami?’ 14 Omughulu ukendibya ighukinakanaya n’omwami, naghe ngendingira, neryo inakangania ngoko ebyo wamabugha ni kwenene.”

15 Neryo Batsheba mwaya ew’omwami, amingira omo akaghotsera. Omwami abya iniabiribya musyakulu kutsibu, na Abishagi Omushunami abya akamutsunga. 16 Neryo Batsheba mwakukama n’erihira obusu bwiwe b’oko kitaka embere sy’omwami. Omwami mwamubulya ati: “Ukarondaki?” 17 Naye mwamusubirya ati: “Mukama waghe, si n’iwe wanilapira ingye mughombe waghu omo rina rya Yehova oMungu waghu uti, ‘Mughala waghu Solomona yukendisyabya mwami nabihola, kandi n’iye yukendisyikala oko kitumbi kyaghe ky’obwami.’ 18 Ibwa Adonia syabiribya mwami, aliwe iwe mukama waghe kandi mwami waghe siwasi oko mwatsi oyo. 19 Adonia mwakaherera esyonume sy’esyonde, esyonyama esirimo ebisabu, n’esyombuli nene. Kandi mwakabugha ati abaghala baghu bosi, omuhereri Abiatari, na Yoabu omukulu w’abasuda bayeyo, aliwe mwatetabwira Solomona. 20 Neryo lino mukama waghe kandi mwami waghe, n’iwe Abaisraeli bosi bahirireko ameso, n’iwe ukendibabwira oyukendikala oko kitumbi kyaghu ky’obwami wabihola. 21 Wamatendibabwira, ighukendibya wabihola ng’abotata-kulu waghu, itukendilangirwa mo bandu babi.”

22 Omughulu Batsheba abya iniakinakanaya n’omwami, omuminyereri Natani mwahika. 23 Aho n’aho mubabwira omwami ambu: “Omuminyereri Natani anzire iniakusunga.” Natani mwingira, amakukama n’erihira obusu bwiwe b’oko kitaka embere sy’omwami. 24 Enyuma sy’aho, Natani mwabugha ati: “Mukama waghe kandi mwami waghe, n’iwe wabugha uti Adonia akendisyabya mwami wabihola? Kandi n’iwe wabugha uti iye ukendisyikala oko kitumbi kyaghu ky’obwami? 25 Kundi munabwire Adonia abiriyaherera esyonume sy’esyonde, esyonyama esirimo ebisabu, n’esyombuli nene. Kandi mwakabugha ati abaghala bosi bw’omwami, abakulu b’abasuda, n’omuhereri Abiatari bayeyo. Baneyo, banemulya, n’erinywa haghuma naye, kandi banemubugha bati, ‘Omwami Adonia akote!’ 26 Aliwe syetanibwira ingye mughombe waghu, mwatetabwira n’omuhereri Zadoki na Benaya mughala wa Yehoyada, na Solomona omughombe waghu. 27 Mukama waghe kandi mwami waghe, n’iwe ulyamulighira erikola ekyo isiwetambwira ingye omughombe waghu nga nindi yukendisyikala oko kitumbi kyaghu ky’obwami wabihola?”

28 Neryo omwami Daudi mwabugha ati: “Mubwire Batsheba muti asube hano.” Neryo Batsheba mwasa, amimana embere sy’omwami. 29 Neryo omwami mwalapa ati: “Oko kwenene-kwenene ngoko Yehova aliho, oyo wanilusaya omo maligho waghe wosi, 30 ngendikola ekyo nakulapira omo rina rya Yehova oMungu we Israeli omughulu nakubwira niti, ‘Mughala waghu Solomona yukendisyabya mwami nabihola, kandi yukendisyikala oko kitumbi kyaghe ky’obwami.’ Ngendikolakyo munabwire.” 31 Neryo Batsheba mwakukama n’erihira obusu bwiwe b’oko kitaka embere sy’omwami. Enyuma sy’aho, mwabugha ati: “Mukama waghe kandi mwami waghe Daudi akote!”

32 Aho n’aho omwami Daudi mwabugha ati: “Muyabwire omuhereri Zadoki, omuminyereri Natani, na Benaya mughala wa Yehoyada muti base.” Neryo mubasa embere sy’omwami. 33 Omwami mwababwira ati: “Mughende n’abaghombe baghe ingye mukama wenyu. Muhire mughala waghe Solomona oko nyumbu yaghe, mumutwale e Gihoni. 34 Omuhereri Zadoki n’omuminyereri Natani bakendimuhirira kw’eyo kw’amaghuta atoke eribya mwami we Israeli. N’enyuma sy’aho, mukendibuha omo rihembe, neryo imwabugha muti: ‘Omwami Solomona akote!’ 35 Neryo mukendisubula naye, iniasyikala oko kitumbi kyaghe ky’obwami. Akendibya mwami omo mwanya waghe, kandi ngendimuyira mo mukulu w’abandu be Israeli n’abe Yuda.” 36 Benaya mughala wa Yehoyada mwalw’iniabwira omwami ati: “Amina! Yehova oMungu w’omukama waghe kandi mwami waghe aberereraye ebyo mukama waghe abiriyisogha. 37 Yehova abye na Solomona ngoko anabya n’omukama waghe kandi mwami waghe, kandi ayire ekitumbi kiwe ky’obwami mo kikulu kulenga ekitumbi ky’obwami ky’omukama waghe kandi mwami waghe Daudi.”

38 Neryo omuhereri Zadoki, omuminyereri Natani, Benaya mughala wa Yehoyada, Abakereti, n’Abapeleti mubandaghalira e Gihoni, bamayayo haghuma na Solomona iniane oko nyumbu y’omwami Daudi. 39 Neryo omuhereri Zadoki mwimya omo hema mw’erihembe eririmo amaghuta, amahira oko Solomona kw’amaghuta. Neryo abandu mubabuha omo rihembe. Babere babibuha omo rihembe, abandu bosi mubatsuka eribugha omo mulenge muli bati: “Omwami Solomona akote!” 40 Enyuma sy’aho, abandu bosi mubahetuka na Solomona, bamamukwama ibanemuwata esyonyabulere kandi ibabiritsema kutsibu, erihika oko kika ekitaka kyamalabamo musiki busana n’efuyo yabo.

41 Adonia n’abandu bosi abo abugha ati bahike babere babibugha erirya, mubowa efuyo eyo. Yoabu abere abinowa omulenge w’erihembe, mwabugha ati: “Emilenge-lenge yamasira omo muyi mo busanaki?” 42 Omughulu Yoabu abya iniakinakanaya, Yonatani mughala w’omuhereri Abiatari mwasa. Neryo Adonia mwamubwira ati: “Ingiramo, kundi iwe uli mundu oyuwene, ukaleta engulu mbuya.” 43 Aliwe Yonatani mwasubirya Adonia ati: “Ko bite bitya! Omukama wetu kandi mwami wetu Daudi abiriyira Solomona mo mwami. 44 Omwami mwakabugha ati baghende n’omuhereri Zadoki, omuminyereri Natani, Benaya mughala wa Yehoyada, Abakereti n’Abapeleti, kandi mubakamusambiraya oko nyumbu y’omwami. 45 Neryo omuhereri Zadoki n’omuminyereri Natani mubakaya e Gihoni, bamamuhirako amaghuta atoke eribya mwami. Enyuma sy’aho, mubakasubula ibanemutsema, kyo kikaleka omuyi iniabyamo efuyo, eyo y’efuyo eyo mulyowa. 46 Kandi Solomona abirikala oko kitumbi ky’obwami. 47 N’ekindi, abaghombe b’omwami wetu kandi mukama wetu Daudi mubakasyamusima, mubakamubwira bati, ‘OMungu akumayiraye kutsibu erina rya Solomona kulenga eryaghu, kandi ayire ekitumbi kiwe ky’obwami mo kikulu kulenga ekyaghu.’ Neryo omwami mwakakukama oko ngyingo yiwe. 48 Kandi omwami mwakabugha ati: ‘Yehova oMungu we Israeli apipawe, kundi munabwire mwakasombola omundu oyukendikala oko kitumbi kyaghe ky’obwami, kandi mwakanilighira eriyilangirirakyo omo meso waghe.’”

49 N’abosi abo Adonia abugha ati base mubatitimana. Neryo obuli mundu mwahangana, amalaba omo nzira yiwe. 50 Solomona mwaleka Adonia naye iniatitimana. Neryo Adonia mwahangana, amayahambirira amahembe awabya oko kiherero. 51 Omundu mwasyabwira Solomona ati: “Mwami Solomona, wabirileka Adonia iniasagha, abiriyahambirira amahembe w’oko kiherero. Anemubugha ati, ‘Omwami Solomona atsuke anilapira ngoko syendisyaniita omo muyali ingye mughombe wiwe.’” 52 Neryo Solomona mwabugha ati: “Amabya n’emibere eyuwene, sihali n’oluywiri lwiwe n’olughuma olukenditoghera ahisi. Aliwe amabya akakola ebituwene, iniakenditwa.” 53 Neryo omwami Solomona mwatuma omundu ati ayamulusaye oko kiherero. Neryo Adonia mwingira, amayakukama embere sy’omwami Solomona. Solomona mwamubwira ati: “Wanganasuba ewaghu.”

2 Daudi abere abilangira ngoko hakisiya ebiro bike iniahola, mwaha mughala wiwe Solomona y’ebyalayiro ebikwamire: 2 “Nikisiya inahola.* Neryo usike, ukole ng’omulume. 3 Ukole ebyo Yehova oMungu waghu akakusaba omw’ikwama esyonzira siwe, omw’isikya ebyalayiro biwe, emighambo yiwe, ebihano biwe, n’ebibukyo biwe. Ukwame ebyosi ebihandikire omo Mighambo ya Musa. Wamabikola utya, ebyosi ebyo ukakola ibikendighenda ndeke,* n’ebyosi ebyo ukendisyakola ibikendisyaghenda ndeke. 4 Yehova naye iniakendisyaberererya ebyo anilagha ati: ‘Abana baghu bamabisyayighendya ndeke omw’ibya bataleghula okw’ingye n’omutima wabo wosi, n’enafsi* yabo yosi, omo kihanda kyaghu imomukendisyabya mukalua omulume oyukikala oko kitumbi ky’obwami kye Israeli.’

5 “Unasi ndeke-ndeke ebyo Yoabu mughala wa Zeruya anikolera, ebyo akolera abakulu babiri b’abasuda be Israeli ye Abneri mughala wa Neri na Amasa mughala wa Yeteri. Mwitabo, amuta omusasi omughulu hatabya amalwa, neryo mwatsandya omukaba owabya omo mbindi yiwe n’ebiryato eby’abya ambite omo musasi oyo. 6 Ukole n’amenge, isiwaleka akayira esyombwi n’eriya omo Yisinda* mo buholo.

7 “Aliwe abaghala ba Barzilai Omugileadi, abo ukanganayebo olwanzo oluteleghula, babye b’oko bandu abakendibya bakalira oko mesa yaghu, kundi mubasyaniwatikya omughulu nabya ngatibita, ngasagha mughala wenyu ye Absalomu.

8 “Hane na Shimei mughala wa Gera, Omubenyamini we Bahurimu. Yo wanitsuma busana n’erinipona ekiro nabya e Mahanaimu. Aliwe mwabya abisyasungana naghe eyiri e Yordani, munamulapira omo rina rya Yehova niti: ‘Sinendisyamwita omo muyali.’ 9 Isiwasyabula erimuha amalipizi. Kundi uli n’amenge, unasi ekyo wangamukolera; isiwaleka omusyakulu oyo akahola ngoko abandi bandu bakahola.”*

10 Neryo Daudi mwahola ngoko abotata-kulu biwe bahola, mwatabwa omo Muyi wa Daudi. 11 Daudi mwatabala e Israeli oko myaka 40. Mwatabala oko myaka 7 iniane e Hebroni n’oko myaka 33 iniane e Yerusalema.

12 Neryo Solomona mwikala oko kitumbi ky’obwami kya baba wiwe Daudi. Kiro kwa kiro, mwaghenda akawatya obwami bwiwe.

13 Kiro kighuma, Adonia mughala wa Hagiti mwasyabana Batsheba mama wa Solomona. Batsheba mwamubulya ati: “Unemwasira buholo kwe?” Adonia mwamusubirya ati: “Inga.” 14 Adonia mwamubwira ati: “Ninawite eky’erikubwira.” Batsheba mwabugha ati: “Bugha.” 15 Adonia mwatasyabugha ati: “Si unasi ndeke-ndeke ngoko n’ingye nangabere mwami. N’Abaisraeli bosi balue balindirire ngoko n’ingye ngendibya mwami. Mundahabwa obwami, aliwe mubwahabwa mughala wetu, kundi ekyo kyo Yehova abya anzire. 16 Aliwe lino ngakusaba ekindu kighuma kisa. Isiwanighanirakyo.” Neryo Batsheba mwamubwira ati: “Bugha.” 17 Neryo Adonia mwamubwira ati: “Kisi, ubwire omwami Solomona uti ambe Abishagi Omushunami abye mukali waghe. Ninasi ngoko Solomona syendighana wamabimubwira.” 18 Batsheba mwamusubirya ati: “Sawa, ngendiyabwira omwami ekyo wamanisaba.”

19 Neryo Batsheba mwaya eyiri omwami Solomona akayamubwira ebyo Adonia alyamubwira. Omwami mwalw’iniayakokya Batsheba, amunama embere siwe. Neryo omwami mwikala oko kitumbi kiwe ky’obwami, amabugha ati baletere na mama wiwe y’ekindi kitumbi ky’obwami atoke erikala oko luhande lwiwe lw’amali. 20 Neryo Batsheba mwabugha ati: “Ninawite akatsi kake ako nanzire iwanikolera, isiwaghana erinikolerako.” Neryo omwami mwabwira Batsheba ati: “Bughako mama, sinendighana erikukolerako.” 21 Batsheba mwabugha ati: “Ligha uti Abishagi Omushunami abye mukali wa mughala wenyu Adonia.” 22 Omwami Solomona mwasubirya mama wiwe ati: “Busanaki ukabugha uti Abishagi Omushunami ahabawe Adonia? Aho wamabya ng’ukamusabira n’obwami, kundi Adonia ni mukulu waghe, kandi abiriyighunga n’omuhereri Abiatari na Yoabu mughala wa Zeruya.”

23 Neryo omwami Solomona mwalapa omo rina rya Yehova ati: “OMungu ambe amalipizi awakalire nitetita Adonia busana n’ekyo amasaba. 24 Oko kwenene-kwenene ngoko Yehova aliho, oyo wabirileka inasika kandi oyo wabirinikalya oko kitumbi ky’obwami kya baba waghe Daudi n’eriniha ekihanda* ekikendisyabya kikaluamo abami ngoko abirilagha, Adonia akenditibwa munabwire.” 25 Neryo omwami Solomona mwalw’iniatuma Benaya mughala wa Yehoyada ayite Adonia. Adonia kw’ahola atya.

26 Enyuma sy’aho, omwami mwabwira omuhereri Abiatari ati: “Suba e Anatoti, uyikale eyiri amalima waghu. Utolere iwakwa, aliwe munabwire sinendikwita, kundi muwaheka oko Risanduku rya Yehova Omukama Mukulu oko Bosi omughulu wabya na baba waghe Daudi, kandi kundi naghu muwalaba omo maligho wosi ogho baba waghe alabamo.” 27 Neryo Solomona mwabugha ati Abiatari syasyabya muhereri wa Yehova. Ekyo mukyaberererya ebyo Yehova abugha ati bikendisyahikira ekihanda kya Eli e Shilo.

28 Yoabu mwabya abyowa oko mwatsi oyo, mwatibita omo hema ya Yehova, amayamakirira amahembe w’ekiherero. Mwatibita kundi n’omo atabya oko luhande lwa Absalomu, abya iniabiribya oko luhande lwa Adonia. 29 Neryo mubabwira omwami Solomona ambu: “Yoabu abiritibitira omo hema ya Yehova, kandi ane hakuhi n’ekiherero.” Neryo Solomona mwatuma Benaya mughala wa Yehoyada ati ayamwite. 30 Neryo Benaya mwaya omo hema ya Yehova, amabwira Yoabu ati: “Omwami ati ulue hano!” Aliwe Yoabu mwamusubirya ati: “Iyehe, ngendiholera hano.” Benaya mwayabwira ebinywa ebyo by’omwami. 31 Neryo omwami mwamubwira ati: “Ukole ngoko amabugha, umwite n’erimuta. Ulusaye okw’ingye n’oko kihanda kya baba waghe kw’olubanza lw’omusasi w’abandu abo Yoabu ita isibali n’ekosa. 32 Kundi mwita abalume babiri abatunganene n’abuwene kumulenga, ni bugha ambu, Abneri mughala wa Neri, omukulu w’abasuda be Israeli, na Amasa mughala wa Yeteri, omukulu w’abasuda be Yuda, mwitabo baba waghe Daudi isyasi. Neryo Yehova naye akendihira omusasi w’abandu abo oko mutwe wiwe. 33 Omusasi w’abandu abo akendisyabya oko mutwe wa Yoabu n’ow’abana biwe kera na kera. Aliwe Yehova awatikaye Daudi, abana biwe, n’ekihanda kiwe eribya omo buholo kera na kera, kandi awatikaye obwami bwiwe eribyamo buholo kera na kera.” 34 Neryo Benaya mughala wa Yehoyada, mwayita Yoabu, na Yoabu mwatabwa hakuhi n’enyumba yiwe eyabya omo mbwarara. 35 Neryo omwami mwayira Benaya mughala wa Yehoyada mo mukulu w’abasuda omo mwanya wa Yoabu; kandi omwami mwayira Zadoki mo muhereri omo mwanya wa Abiatari.

36 Neryo omwami mwabirikira Shimei n’erimubwira ati: “Uyihimbire enyumba ye Yerusalema, wikale muyo. Isiwasyaluamo n’eriyikala omo ghundi muyi. 37 Ekiro ukendisyaluamo n’erisoka Omusya we Kidroni, ukendisyahola. Omusasi waghu akendisyabya oko mutwe waghu.” 38 Shimei mwasubirya omwami ati: “Ekyo wamabugha kyuwene. Mukama waghe kandi mwami waghe, ingye mughombe waghu ngendikola ngoko wamabugha.” Neryo Shimei mwikala e Yerusalema omo biro bingyi.

39 Aliwe muhabya habilaba emyaka isatu, abaghombe babiri ba Shimei mubatibitira ew’omwami we Gati, ye Akishi mughala wa Maaka. Shimei abere abyowa ngoko abaghombe biwe abo bane e Gati, 40 mwalw’iniateghekania epunda yiwe, amayasungana na Akishi e Gati akayarondya abaghombe biwe. Mwabya abisubula n’abaghombe biwe, 41 omundu mwabwira Solomona ati: “Shimei mwakalua omo muyi we Yerusalema, amaya e Gati, aliwe abirisubula.” 42 Neryo omwami mwabirikira Shimei n’erimubwira ati: “Mungakulapisaya omo rina rya Yehova n’erikubwira niti, ‘Ekiro ukendisyalua omo muyi ono, ukendisyahola.’ Naghu muwanisubirya uti, ‘Ekyo wamabugha kyuwene, ngendisikyakyo.’ 43 Neryo busanaki siwetasikya ekyo walapa embere sya Yehova n’ekyo nabugha niti isiwakola?” 44 Neryo omwami mwabwira Shimei ati: “Unasi ndeke-ndeke ngoko muwaghalya baba waghe Daudi yo kutsibu, Yehova akendisyakuliha busana n’obubi obo wakola. 45 Aliwe Yehova akenditsumula omwami Solomona, kandi akendisyaleka ekitumbi ky’obwami kya Daudi ikyasika kera na kera.” 46 Neryo omwami mwabwira Benaya mughala wa Yehoyada ati ayite Shimei, neryo Shimei mwahola.

Obwami bwa Solomona ko bwasika butya.

3 Solomona mwakola endaghane na Farao, omwami we Misri. Mwatahya mwali wa Farao, amamutwala omo Muyi wa Daudi. Mwali wa Farao mwikalayo erihika omughulu Solomona abugha erihimba enyumba yiwe, n’erihimba enyumba ya Yehova n’oluhimbo olwabya lutimbire oko muyi we Yerusalema. 2 Aliwe oko mughulu oyo, abandu babya ibakinaherera amahere ah’endata kundi oko mughulu oyo babya isibalibahimba enyumba eyikendiletera erina rya Yehova ry’olukengerwa. 3 Solomona mwakangania kw’anzire Yehova omw’isikya ebyalayiro bya baba wiwe Daudi, aliwe abya iniakaherera amahere n’eritumbirya omuki w’amahere omo myanya y’endata.

4 Omwami mwaya e Gibeoni, mwayahererayo amahere. Kundi omwanya w’endata we Gibeoni wo wabya mwanya w’endata mukulu kutsibu. Solomona mwaherera oko kiherero ekyo kw’amahere 1 000 w’eryokererya. 5 Solomona iniane e Gibeoni, Yehova mwamuhulukira omo nzoli omo kiro. Mwamubulya ati: “Wanzire inakuhaki?” 6 Neryo Solomona mwamusubirya ati: “Wabirikangania omughombe waghu Daudi baba waghe y’olwanzo lunene oluteleghula. Abya mutaleghula okw’iwe, ini mutunganene, kandi iniakakukolera n’omutima owerire. Erihika na lino, ukinamukanganaya olwanzo lunene olo oluteleghula, kundi wabirimuha omwana w’obulume atoke erikala oko kitumbi kiwe ky’obwami. 7 Neryo lino, Yehova oMungu waghe, ingye mughombe waghu wabiriniyira mo mwami omo mwanya wa Daudi baba waghe, nomo nikine mulwana* kandi sindinatalola oko binene.* 8 Ingye mughombe waghu ngatabala abandu baghu abo wabirisombola. Ni banene kutsibu, omundu syangatoka erighanzabo. 9 Neryo ingye mughombe waghu, umbe omutima owakowa, nitoke eritswera abandu baghu, nitoke eriminya ekibuya n’ekibi, kundi hane oyo wangatoka eritswera abandu baghu banene* aba?”

10 Yehova mwatsemera ebyo Solomona amusaba. 11 Neryo oMungu mwamubwira ati: “Kundi siwetanisaba uti kumbe iwabyaho biro binene, siwetanisaba uti nikuhe obuteke kutse uti esyonzighu syaghu sikwe, aliwe mukanisaba uti nikuhe obutoki bw’eryowa emyatsi yo ndeke utoke eribya ukasoha esyombanza omo ritunganene, 12 ngendikuha ebyo ulyanisaba. Ngendikuha amenge n’obutoki bw’eryowa emyatsi yo ndeke kulenga abosi ababyaho isiwewabutwa, n’abosi abakendisyabyaho wabihola. 13 Kandi ngendikuha n’ebyo utalyasaba. Ngendikuha obuteke n’olukengerwa. Omo ngebe yaghu yosi,* sihendisyabya omwami oyukendisyabya n’obuteke n’olukengerwa nga we. 14 Kandi wamabikwama esyonzira syaghe omw’isikya ebyalayiro byaghe n’emighambo yaghe ngoko Daudi baba waghu akola, kandi ingendisyakuwatikya eribyaho omo myaka minene.”*

15 Solomona mwabya abibuka, mwafumbula ngoko yilue nzoli. Enyuma sy’aho, mwaya e Yerusalema, amayimana embere sy’erisanduku ry’endaghane ya Yehova. Mwaherera amahere w’eryokererya n’amahere w’obuholo, n’erikolerera abaghombe biwe bosi b’efete.

16 Oko mughulu oyo, abambalaka babiri mubasa embere sy’omwami. 17 Omukali w’erimbere mwabugha ati: “Mukama waghe, ingye n’omukali oyu tuli omo nyumba nguma. Mungabuta iniane omo nyumba. 18 Muhakabya habilaba ebiro bisatu nabibuta, omukali oyu naye amabuta. Tulue itune haghuma itwe babiri omo nyumba, simulue oghundi mundu. 19 Omo kiro, omukali oyu mwakaghotserera oko mwana wiwe, neryo omwana oyo amahola. 20 Neryo mwakabuka omo kati-kati k’ekiro, amimya omwana waghe oy’ulwe hakuhi naghe, ingye ininaghotsere. Mwakaghotsera’ya omwana wiwe oy’ulue iniabirihola hakuhi naghe,* neryo amaheka owaghe. 21 Mungabya nabibuka omo tututu niti nganyonyesaya mughala waghe, namalangira iniabirihola. Neryo omo tututu eyo, mungamulebya ndeke, aliwe mungalangira ngoko si y’omwana waghe oyo nabuta. 22 Aliwe oghundi mukali mwabugha ati: “Ukateba, mughala waghe yuliho; owaghu abirihola.” Aliwe omukali w’erimbere mwabya akabugha ati: “Ukateba, mughala waghu yo wabirihola, mughala waghe yukinahumula.” Ko babya bakakuba obuhaka bo batya ibane embere sy’omwami.

23 Oko nduli, omwami mwabugha ati: “Ono anemubugha ati, ‘Mughala waghe yuliho, owaghu abirihola!’ N’oghundi iniabugha ati, ‘Ukateba, mughala waghu yo wabirihola, aliwe owaghe akineho.’” 24 Omwami mwabugha ati: “Muniletere omuyali.” Neryo mubamuletera omuyali. 25 Kandi omwami mwabugha ati: “Mutwe omwana mo bihande bibiri. Mukendiha omukali mughuma y’ekihande kighuma, n’oghundi imwamuha ekindi kihande.” 26 Busana n’olwanzo olo mama akabya nalo oko mwana wiwe, mama w’omwana oyo wabya iniakineho mwalw’iniabugha ati: “Kisi mukama waghe, isiwamwita; umuhe omwana oyukiriho.” Aliwe oghundi mukali mwabya akabugha ati: “Itwe bosi tukendiluaho tutya! Bamutwemo bihande bibiri!” 27 Neryo omwami mwabugha ati: “Omukali w’erimbere yo muhe omwana, kundi oyo yo mama wiwe, isimwita omwana.”

28 Abaisraeli bosi mubowa ngoko omwami alyasoha olubanza olo, neryo mubamukenga* kundi mubalangira ngoko oMungu abirimuha amenge w’eritswera emyatsi omo ritunganene.

4 Omwami Solomona mwatabala e Israeli yosi. 2 Aba bo babya bakulu omo butabali bwiwe: Azaria mughala wa Zadoki yo wabya muhereri; 3 Elihorefu na Ahia, abaghala ba Shisha bo babya basekretere, Yehoshafati mughala wa Ahiludi yo wabya akahandika emyatsi eyabya ikalaba,* 4 Benaya mughala wa Yehoyada yo wabya mukulu w’abasuda; Zadoki na Abiatari nabo babya bahereri; 5 Azaria mughala wa Natani yo wabya mukulu w’abimaniri b’ebiharo; Zabudi mughala wa Natani naye abya muhereri kandi abya mwira w’omwami; 6 Ahishari abya mwimaniri w’enyumba y’omwami; Adoniramu mughala wa Abda yo wabya akimanira abandu ababya bakahandikwa busana n’erikola omubiiri w’erikaswa.

7 Solomona abya n’abimaniri b’ebiharo 12, ababya bakimanira ebiharo omo Israeli yosi. Bo babya bakaletera omwami n’ekihanda kiwe ky’akalyo. Obuli mwimaniri w’ekiharo iniakabugha omwisi mughuma oko mwaka inianemuletera omwami y’akalyo. 8 Aya w’amena wabo: Mughala wa Uri abya akimanira ekiharo ky’ebitwa kye Efraimu. 9 Mughala wa Bekeri abya akimanira ekiharo kye Makazi, Shalbimu, Bete-shemeshi, ne Eloni-bete-hanani. 10 Mughala wa Hesedi abya akimanira ekiharo kye Aruboti, (abya akimanira n’ekiharo kye Soko n’ekihugho kyosi kye Eferi.) 11 Mughala wa Aminadabu abya akimanira ekiharo kyosi ky’ehitwa kye Dori. Mwatahya Tafati, mwali wa Solomona. 12 Baana mughala wa Ahiludi, abya akimanira ekiharo kye Taanaki, Megido, n’ekiharo kyosi kye Bete-sheani. Ekiharo ekyo kyabya hakuhi n’ekiharo kye Zartani, kandi kyabya eyikwa we Yezreeli, kyabya ikitsukire e Bete-sheani eriyahika e Abele-mehola n’eriyahika omo kiharo kye Yokmeamu. 13 Mughala wa Geberi abya akimanira ekiharo kye Ramoti-gileadi, abya akimanira n’emilongo y’amahema ya Yairi mughala wa Manase, eyiri e Gileadi, abya akimanira n’ekiharo kye Argobu ekiri e Bashani. Ekiharo ekyo kyabyamo emiyi minene-minene 60 eyitimbireko esyombimbo n’eyiriko emilango eyiriko ebikale by’ekwivre).* 14 Ahinadabu mughala wa Ido yo wabya akimanira ekiharo kye Mahanaimu. 15 Ahimaazi yo wabya akimanra ekiharo kye Naftali. Mwatahya Basemati, oghundi mwali wa Solomona. 16 Baana mughala wa Hushai abya akimanira ekiharo kye Asheri n’ekye Bealoti. 17 Yehoshafati mughala wa Parua yo wabya akimanira ekiharo kya Isakari. 18 Shimei mughala wa Ela yo wabya akimanira ekiharo kya Benyamini. 19 Geberi mughala wa Uri yo wabya akimanira ekihugho kye Gileadi, ekihugho kya Sihoni omwami w’Abaamori, n’ekya Ogu omwami we Bashani. Habya n’oghundi mwimaniri w’ekiharo oyo wabya mukulu w’abandi bimaniri bosi b’ebiharo.

20 Abandu be Yuda n’abe Israeli babya banene kutsibu ng’omutsanga owali oko musike w’engetse. Babya ibakalya, n’erinywa, n’eritsema.

21 Solomona mwatabala amami wosi eritsuka oko Lusi* eriyahika oko kihugho ky’Abafilistini n’eriyahika oko mupaka we Misri. Amami ayo iniakaliha Solomona y’engemo, kandi iniakamukolera omo ngebe yiwe yosi.

22 Obuli kiro, Solomona n’abosi ababya bikere ewiwe ibakalya esyokori* 30 sy’efarine eyuwene, n’esyokori 60 sy’efarine eyitaswere ndeke, 23 esyonde 10 esikatungawa eka, esyonde 20 esikalya oko biti by’omoli, esyombuli 100, esyongabi, esyoswala, esyokongoni, n’ehinyunyu ehirimo ebisabu ehikahulawa mo syokuku. 24 Solomona mwatabala ekiharo kyosi ekiri oko luhande luno lw’Olusi* eritsuka e Tifsa eriyahika e Gaza. Iye yo wabya akatabala abami bosi b’omo kiharo ekyo. Obuholo bwabya oko mipaka yosi y’ebiharo biwe. 25 Omo biro byosi ebyo Solomona abya mwami, abandu be Yuda n’abe Israeli mubikala buholo, obuli mundu omo ndina y’omuti wiwe w’omuzabibu n’omo ndina y’omuti wiwe w’omutini, eritsuka e Dani eriyahika e Beeri-sheba.

26 Solomona abya n’ebibanda 4 000* by’esyosabayiri* esyabya sikakura emitoka yiwe, kandi abya n’esyosabayiri* 12 000.

27 Abimaniri b’ebiharo abo ibakaletera omwami Solomona n’abosi abakalira oko mesa yiwe b’akalyo. Obuli mwimaniri w’ekiharo iniakabugha omwisi mughuma inianemuleta akalyo, kandi iniakayikasa omwami isyabula kindu. 28 Ahosi-hosi aho babya balaghire oko kisusu n’oko biti by’eriha esyosabayiri* n’esyosabayiri esyabya sikakura emitoka, ibakabaleterabyo. Obuli mwimaniri w’ekiharo iniakaleta ebyo balyamusaba.

29 OMungu mwaha Solomona y’amenge manene, mwamuwatikya eribya n’obutoki bunene bw’eryowa emyatsi yo ndeke, n’obutoki bunene bw’eritsopolya* emyatsi, obunene ng’omutsanga owali oko musike w’engetse. 30 Solomona mwabya n’amenge manene kulenga w’abandu bosi b’oko luhande lw’eyo ryuba rikasira, kandi kulenga n’abandu bosi b’amenge abe Misri. 31 Abya n’amenge manene kulenga abandu bosi. Abya n’amenge manene kulenga Etani Omuezrahi, kulenga Hemani, Kalkoli, na Darda mughala wa Maoli. Engulu yiwe muyahika omo bihugho byosi ebyabya bimutimbireko. 32 Mwabugha emisyo 3 000, n’esyonyimbo siwe syabya 1 005. 33 Iniasi erikania oko miti n’ebiti, eritsuka oko muti w’omuerezi we Lebanoni eriyahika oko hisopo eyikalasa oko syombimbo. Iniakakanaya n’oko syonyama esiwite amaghulu ani, esyonyunyu,* esyonyama esikayikura,* n’esyosamaki. 34 Abandu ibakalua omo bihugho byosi bakasyahulikirira amenge wa Solomona, nibya n’abami ababya ibabiryowa oko ngulu y’amenge wiwe ibakalua ehosi-hosi bakasyahulikirira amenge wiwe.

5 Hiramu, omwami we Tiro, mwabya abyowa ngoko Solomona abirihirwako amaghuta atoke eribya mwami omo mwanya wa baba wiwe, mwatuma abaghombe biwe ewa Solomona, kundi Hiramu abya mwira wa* Daudi. 2 Solomona naye mwatuma omulaghe ono oko Hiramu: 3 “Unasi ndeke-ndeke ngoko baba waghe Daudi mwatatoka erihimba enyumba eyikendiletera erina rya Yehova oMungu wiwe ry’olukengerwa. Mwatatoka busana n’amalwa awabya akalwa n’esyonzighu siwe esyabya sikamwasirako oko syombande syosi erihika omughulu Yehova amuwatikaya erisingasyo. 4 Aliwe ingye, Yehova oMungu waghe abirinihiriraho obuholo oko syombande syosi. Sihali omundu oyukalwa naghe, kandi sihali obuhanya bosi-bosi. 5 Neryo nanzire inahimba enyumba eyikendiletera erina rya Yehova oMungu waghe ry’olukengerwa, kundi Yehova mwalagha baba waghe Daudi ati, ‘Omughala waghu, oyo ngendisyahira oko kitumbi kyaghu ky’obwami, yukendisyahimba enyumba eyikendisyaletera erina ryaghe ry’olukengerwa.’ 6 Neryo ubwire abandu baghu uti banitwire emiti y’emierezi ye Lebanoni. Abaghombe baghe bakendibya bakatumika n’abaghu, kandi ngendisyaliha abaghombe baghu ebyo ukendisyanitswera, kundi unasi ndeke-ndeke ngoko omw’itwe simuli oyo wasi erikonda emiti yo ndeke ng’Abasidoni.”

7 Hiramu mwabya abyowa ebinywa bya Solomona, mwatsema kutsibu, neryo mwabugha ati: “Yehova apipawe munabwire, kundi abiriha Daudi omwana w’amenge atoke eritabala abandu banene kutsibu aba!” 8 Neryo Hiramu mwatumira Solomona omulaghe ono: “Nabiribana omulaghe waghu. Ngendikola ekyosi-kyosi ekyo wanzire, ngendikuha esyombagho sy’emiti y’emierezi n’esy’emiti y’ekilaghu. 9 Abaghombe baghe bakendibya bakalusyayo omo kiharo kye Lebanoni, neryo ibandaghaliryayo oko ngetse. Neryo ngendibya ngaboherayo haghuma, n’erilabyayo oko ngetse eriyahika omo mwanya ogho ukendinikangania. Neryo yabihika eyo, inaboholayo, neryo naghu iwahekayo. Nabikuha emiti, naghu ukendisyabya ukamba akalyo ako abandu abikere omo nyumba yaghe bakendisyabya bakalya.”

10 Neryo Hiramu mwatumira Solomona esyombagho syosi y’emiti y’emierezi n’esy’emiti y’ekilaghu eyo Solomona amusaba. 11 Solomona naye mwaha Hiramu esyokori* 20 000 sy’engano, esyokori 20 sy’amaghuta w’emizeituni aghuwene kutsibu mo kalyo k’abandu ababya omo nyumba ya Hiramu. Ebyo byo Solomona abya akaha Hiramu obuli mwaka. 12 Yehova mwaha Solomona y’amenge ngoko abya iniabirimulagha. Hiramu na Solomona mubabya omo buholo, ibo babiri mubakola endaghane.

13 Omwami Solomona mwatsukisya emibiiri y’erikaswa; mwahandika omo Israeli yosi mw’abalume 30 000 abakendibya bakakolayo. 14 Obuli mwisi, iniakatuma ekikuto ky’abalume 10 000 e Lebanoni. Ibakabugha e Lebanoni y’omwisi mughuma, neryo ibasuba ewabo, ibayabughayo emisi biri. Adoniramu yo wabya mukulu w’ababya bakakola emibiiri y’erikaswa. 15 Solomona abya n’abandu 70 000 ababya bakaheka emizigo, abandu 80 000 ababya bakatwira amabwe omo bitwa. 16 Kandi Solomona abya n’abimaniri bawatikya 3 300 ababya bakimanira emibiiri eyo baghombe babya bakakola. 17 Ngoko mwami anababwira, babya batolere ibatakula amabwe manene-manene, amabwe w’obughuli, n’eribatsagho. Amabwe ayo abya w’erihimbamo efondasyo y’ehekalu. 18 Abahimbi ba Solomona n’abahimbi ba Hiramu n’Abagebali mubatwa amabwe, mubateghekania emiti n’amabwe w’erihimba mo ehekalu.

6 Omo mwaka we 480 Abaisraeli* babilua omo kihugho kye Misri, Solomona mwatsuka erihimba enyumba ya Yehova.* Oyo wo wabya mwaka wiwe w’akani inianemutabala Abaisraeli. Mwatsuka erihimba enyumba eyo oko mwisi we Zivu* (ni bugha ambu omwisi w’akabiri). 2 Enyumba eyo Solomona ahimbira Yehova yabya y’amaboko* 60 oko buli n’amaboko 20 oko bughali, n’obuli bwayo erilola endata bwabya bw’amaboko 30. 3 Ebaraza eyabya embere sy’Ahabuyirire* yabya n’obuli bw’amaboko 20, yabya yilingene n’obughali bw’enyumba. Obuli bwayo eriya embere sy’enyumba bwabya bw’amaboko 10.

4 Solomona mwakokoterya oko nyumba eyo kw’amadirisa. Amadirisa ayo iniakalangirika mo manene-manene emwisi, aliwe iniakalangirika mo make-make ehihya. 5 Mwahimba n’eyindi nyumba eyabya imatikene oko luhimbo lw’ehekalu. Enyumba eyo yabya itimbire oko syombimbo sy’ehekalu, ni bugha ambu Ahabuyirire n’Ahabuyirire Kutsibu. Omo nyumba eyo eyimatikene oko hekalu, Solomona mwatwamo ebyumba. 6 Ekitswe ky’endina ky’enyumba eyo eyabya imatikene oko hekalu, oko bughali kyabya ky’amaboko atano, e etaje y’erimbere oko bughali yabya y’amaboko 6, n’ey’akabiri oko bughali yabya y’amaboko 7. Mwatimbya oko nyumba kw’emyanya eyo esyonduyi sikendibya sikimanamo, neryo esyonduyi musitingira omo syombimbo sy’enyumba.

7 Ehekalu muyahimbwa omo mabwe awalua omo kariere, kandi awabya iniabiritsongwa embere sy’endambi, neryo omundu abya isyangowa efuyo y’ehama, y’embasa, kutse y’ekindi kindu ky’ekyuma omo hekalu omughulu yabya ikahimbwa. 8 Omundu iniakingira omo kitswe ky’endina ky’enyumba eyabya imatikene oko hekalu erilabira omulango owabya oko luhande lw’eyikwa* lw’enyumba eyo. Oko nyumba eyo kwabya emimbari eyiyinyola-nyolire, eyo mundu abya akalabamo akasambira oko etaje y’erimbere n’oko etaje y’akabiri. 9 Solomona mwalola embere erihimba ehekalu, amabugha erihimbayo. Mwahimba olutwe lw’enyumba eyo omo miti y’emierezi n’esyombagho sy’emiti y’emierezi esitondekire. 10 Mwahimba n’ebyumba ebyabya bitimbire oko hekalu. Obuli kyumba kyabya n’obuli bw’amaboko atano eriya endata, kandi mubamataniabyo oko hekalu omo syombagho sy’emiti y’emierezi.

11 Oko mughulu oyo, Yehova mwabwira Solomona ati: 12 “Wamabikwama ebyalayiro byaghe n’erisikya ebihano byaghe n’emighambo yaghe yosi n’erikwamayo, ingendisyakukolera ebyo nalagha Daudi baba waghu ebilebirye ehekalu eyo ukahimba. 13 Ingendisyikala omo kati-kati k’Abaisraeli, kandi isinendisyasighania abandu baghe be Israeli.”

14 Solomona mwaendelea erihimba ehakalu, amabugha erihimbayo. 15 Mwahira oko sy’ombimbo sy’emwisi sy’ehekalu kw’esyombagho sy’emiti y’emierezi, mwahira oko syombimbo esyo kw’emiti eritsuka ahisi erihika oko plafo. Mwasesa n’ahisi h’esyombagho sy’ekilaghu. 16 Oko luhande lw’enyuma lw’ehekalu, mwahimbayo ekyumba ky’amaboko 20. Mwahimba ekyumba ekyo omo syombagho sy’emiti y’emierezi eritsuka ahisi erihika oko plafo, n’omo kyumba ekyo mo mwabya Ahabuyirire Kutsibu. 17 Ahabuyirire,* ni bugha ambu ekyumba ky’embere-mbere ky’ehekalu, kyabya ky’amaboko 40. 18 Esyombagho sy’emiti y’emierezi esyabya oko luhimbo lw’ehekalu lw’emwisi syabya sipambire omo mapambo awali ng’amoli n’aw’ali ng’amawa awasanzukere, esyombimbo syosi musyahirwako esyombagho sy’emiti y’emierezi. Omundu isyangalangira eribwe n’erighuma.

19 Mwateghekania emwisi sy’ehekalu mw’ekyumba ky’emwisi-mwisi* ekyo bakendihiramo erisanduku ry’endaghane ya Yehova. 20 Ekyumba ekyo ky’emwisi-mwisi* kyabya ky’amaboko 20 oko buli, amaboko 20 oko bughali, n’amaboko 20 oko buli eriya endata. Solomona mwahaka omo kyumba ekyo mw’ehoro eyabiryeribwa, mwahira oko kiherero kw’emiti y’emierezi. 21 Solomona mwahaka ehoro eyabiryeribwa emwisi sy’ehekalu, kandi mwahira eminyororo miri-miri y’ehoro embere sy’Ahabuyirire Kutsibu,* eminyororo eyo yabya ihakire kw’ehoro. 22 Mwahaka ehoro emwisi wosi w’ehekalu, ehekalu yosi, kandi mwahaka ehoro oko kiherero kyosi ekyabya hakuhi n’Ahabuyirire Kutsibu.

23 Mwakokotya abakerubi babiri abakendibya bakabya omo Habuyirire Kutsibu.* Mwakokotyabo omo muti w’omusonobari,* obuli bw’obuli mukerubi bwabya bw’amaboko 10. 24 Ekipupa kighuma ky’omukerubi kyabya ky’amaboko atano, n’ekindi kipupa kyabya ky’amaboko atano, erilua oko mutwe-mutwe w’ekipupa kighuma erihika oko mutwe-mutwe w’ekindi kipupa habya amaboko 10. 25 Omukerubi w’akabiri naye abya w’amaboko 10. Abakerubi babiri abo babya n’obuli bughumerera, kandi babya basosene. 26 Obuli bw’obuli mukerubi eriya endata bwabya bw’amaboko 10. 27 Enyuma sy’aho, Solomona mwahira abakerubi abo omo Habuyirire Kutsibu.* Ebipupa by’abakarubi abo byabya ibiyisanzire. Ekipupa kighuma ky’omukerubi kyabya ikikatula oko luhimbo oko luhande luno, n’ekipupa ky’oghundi mukerubi ikikatula oko luhimbo oko lundi luhande. N’ebindi bipupa by’abakerubi abo byabya ibiyisanzire, byabya ibikalolera omo kati-kati k’ekyumba ekyo, neryo ekipupa ky’omukerubi mughuma ikikatula oko kipupa ky’oghundi mukerubi. 28 Solomona mwahaka oko bakerubi abo kw’ehoro.

29 Oko syombimbo syosi sy’ebyumba bibiri ebyo* by’ehekalu, Solomona mwadesako abakerubi, emiti y’etende, n’amawa awayisanzire. 30 Mwahaka ehoro ahisi omo byumba bibiri ebyo by’ehekalu. 31 Solomona mwakokotya emilango ibiri eyikendiya oko Habuyirire Kutsibu,* mwakokotyayo omo muti w’omusonobari. Mwakokotya n’esyonduyi esikendibya oko syombande ibiri sy’emilango eyo, amakokotya n’ehidrema, ekighuma ky’ebitano.* 32 Emilango ibiri eyo muyakokotibwa omo muti w’omusonobari. Solomona mwadesa kuyo kw’abakerubi, emiti y’etende, n’amawa awayisanzire, amahaka kuyo kw’ehoro. Oko bakerubi abo n’oko miti eyo y’etende, mwakongomerera kw’ehoro omo hama. 33 Kw’anakokotaya atya n’ehidrema hy’omulango w’ehekalu,* mwakokotyahyo omo muti w’omusonobari. Ehidrema ehyo hyabya hy’oko kighuma ky’ebini.* 34 Mwakokotya emilango ibiri omo muti w’ekilaghu, obuli mulango abya awite ebitswe bibiri ebyabya bikatimba oko nzeghuliro.* 35 Mwadesa oko milango eyo kw’abakerubi, emiti y’etende, n’amawa awayisanzire. Mwahaka oko bakerubi abo, oko miti eyo y’etende, n’oko mawa ayo awayisanzire kw’ehoro.

36 Mwahimba ekibugha ky’emwisi omo milondo isatu y’amabwe awabatsire, mwahiraho n’emiti y’emierezi.

37 Efondasyo y’enyumba ya Yehova muyahimbwa oko mwaka w’akani w’obutabali bwa Solomona, oko mwisi we Zivu.* 38 Obuhimbe bw’ehekalu mubwahwererera omo hyatsi hyosi hike-hike n’erikwamana n’epla yayo oko mwisi we Buli,* ni bugha ambu oko mwisi w’omunane, oko mwaka we 11. Solomona mwabugha emyaka 7 inianemuhimba ehekalu.

7 Solomona mwahimba n’enyumba yiwe. Mwabugha erihimbayo omo myaka 13.

2 Mwahimba Enyumba y’Omusitu we Lebanoni. Yabya y’amaboko* 100 oko buli, amaboko 50 oko bughali, n’amaboko 30 oko buli eriya endata. Enyumba eyo muyahimbwa oko milondo 4 y’esyonduyi sy’emiti y’emierezi. Ebisingiti by’emiti y’emierezi byabya bimene oko syonduyi. 3 Emikomba eyabya yimene oko syonduyi yabya iyipambire omo syombagho sy’emierezi. Eyosi yabya 45, n’oko buli mulondo kwabya 15. 4 Enyumba eyo yabyako emilondo isatu y’amadirisa, awabyako ehikadre. Obuli ridirisa ryabya risamalirene n’erindi. 5 Obuli bwingiriro n’obuli kadrema kabya n’esyombande ini esilingirirene. Byabya ng’oluhande lw’embere lw’emilondo isatu y’amadirisa awabya asamalirene.

6 Mwahimba ekyumba ky’esyonduyi. Oko buli, kyabya ky’amaboko 50; n’oko bughali, kyabya ky’amaboko 30. Embere w’ekyumba ekyo habya ebaraza* eyabyako esyonduyi n’olutwe.

7 Kandi mwahimba Ekyumba* ky’Ekitumbi ky’Obwami. Kandi ikikahulawa mo Kyumba ky’Eritswera. Omo mw’abya akatswera emyatsi. Esyombimbo sy’ekyumba ekyo syabya isipambire omo syombagho sy’emierezi, eritsuka ahisi erihika oko plafo.

8 Enyumba eyo Solomona abya ikeremo yabya omo kindi kibugha. Yabya hali hake oko Kyumba,* kandi yabya yihimbire ng’ekyumba ekyo. Kandi Solomona mwahimbira mwali wa Farao oyo atahaya y’enyumba. Enyumba eyo nayo yabya yihimbire ng’ekyumba ekyo.

9 Amanyumba wosi ayo mwahimbwa omo mabwe w’obughuli awabatsawa erikwamana n’ebipimo, agho batwako omo musumeno ogho bakatwa omo mabwe oko syombande syagho sy’emwisi n’esy’ehihya. Mubahimba omo mabwe ayo, eritsuka oko syofondasyo sy’amanyumba ayo eriyahika endata oko luhimbo, n’ehihya eriyahika oko kibugha kinene. 10 Mubahimba efondasyo omo mabwe manene-manene w’obughuli. Habya amabwe w’amaboko 10 oko buli, n’awandi w’amaboko 8 oko buli. 11 N’endata oko mabwe ayo ibakahirako awandi mabwe w’obughuli, awabatsawa erikwamana n’ebipimo. Ibakahirako n’emiti y’emierezi. 12 Ekibugha kinene kyabya kitimbireko esyombimbo. Esyombimbo esyo syabya sihimbire omo milondo isatu y’amabwe awabatsire, n’omulondo mughuma w’emiti y’emierezi. Esyombimbo esyo syabya ng’esyombimbo sy’ekibugha ky’emwisi ky’enyumba ya Yehova n’esy’ebaraza y’enyumba eyo.

13 Omwami Solomona mwatuma omulaghe e Tiro ati Hiramu ase. 14 Hiramu abya mughala w’omukwa-kali w’omo kihanda kya Naftali. Baba wiwe abya Mutiro, kandi abya mufundi oyukakokotaya ebindu by’omo kwivre.* Hiramu abya mufundi oyukalire, abya n’ehakili, kandi abya asi erikokotya ebindu mbiriri-mbiriri omo kwivre.* Neryo mwasa ewa Solomona, amakola emibiiri yosi eyo bamuha.

15 Mwayeyukya ekwivre,* neryo amakokotya muyo mw’esyonduyi ibiri. Obuli nduyi yabya y’amaboko 18 oko buli. Omundu eritimba oko buli nduyi akapimayo, iniakakolesaya ekamba y’obuli bw’amaboko 12. 16 Kandi mwayeyukya ekwivre,* neryo amakokotya muyo mw’esyombita ibiri sy’esyonduyi. Syabya sy’erihira oko mutwe-mutwe w’esyonduyi. Obuli mbita y’oko nduyi yabya y’amaboko 5 oko buli. 17 Oko buli mbita y’oko nduyi eyabya endata oko nduyi, mwahirako ehiyingilo n’amapambo awalukire omo minyororo. Oko buli mbita y’oko nduyi kwabya ehiyingilo 7. 18 Oko hiyingilo 7 ehyo, mwahirako emilondo ibiri y’amatunda w’amakomamanga atoke eriswika esyombita sy’oko syonduyi esyabya oko mutwe-mutwe w’esyonduyi. Kw’anakola atya oko syombita ibiri syosi sy’oko syonduyi. 19 Esyombita sy’oko syonduyi esyo esyabya oko mutwe-mutwe w’esyonduyi sy’ebaraza syabyako ekitswe ekyabya ng’amawa w’elise, ekyabya ky’amaboko ani oko buli. 20 Oko buli nduyi, ekitswe ekyo ky’embita y’oko nduyi kyabya endata oko kitswe ekibimbire, ekyabya kitimbireko n’ehiyingilo. Oko buli mbita y’oko nduyi, kwabya kutimbire amatunda w’amakomamanga 200 awabya atondekire mo milondo-milondo.

21 Mwimania esyonduyi sy’oko baraza y’ehekalu.* Mwimania enduyi y’oko luhande lw’amali,* amahulayo mo Yakini.* Enyuma sy’aho, mwimania enduyi y’oko luhande lw’amalembe,* amahulayo mo Boazi.* 22 Omutwe-mutwe w’esyonduyi esyo abya ng’amawa w’elise. Esyonduyi ko syahwa sitya erihimbwa.

23 Enyuma sy’aho, mwayeyukya emetale, neryo amakokotya muyo mw’Engetse. Yabya y’omuviringo, kandi yabya n’obuli bw’amaboko 10 erilua oko musike ono erihika oko ghundi. Yabya y’amaboko 5 oko buli eriya endata. Eritimba kuyo omundu akapimayo, ryabya litolere omundu iniakolesya ekamba y’amaboko 30. 24 Amapambo awali ng’amoli abya atimbire endata oko musike-sike w’Engetse eyo. Omo buli kitswe ky’obuli bw’okuboko kughuma, mwabya amapambo 10 awali ng’amoli; abya atondekire omo milondo ibiri. Engetse n’amapambo awali ng’amoli mubyamatanibwa mo kindu kighuma. 25 Engetse eyo yabya oko syonume sy’esyonde 12. Esisatu syabya silolirye obusu bwasyo oko luhande lw’endata, esisatu oko luhande lw’eyo ryuba rikalengera, esisatu oko luhande lw’eyikwa, n’esisatu oko luhande lw’eyo ryuba rikasira. Engetse eyo yabya yikere kusyo. Ekitswe ky’enyuma ky’esyonume esyo sy’esyonde kyabya kilolirye emwisi. 26 Obunene bw’Engetse eyo bwabya bw’akaghanza kaghuma.* Omusike-sike w’Engetse eyo abya ng’obuno bw’ekikombe, abya ng’eriwa ry’elise. Engetse eyo yabya iyikahikamo esyobati* 2 000.

27 Mwakokotya esyongurubani* 10 omo kwivre.* Obuli ngurubani yabya y’amaboko ani oko buli, amaboko ani oko bughali, n’amaboko asatu oko buli eriya endata. 28 Esyongurubani esyo syakokotibawa sitya: Oko musike-sike wasyo kwabya ehinzanza, n’ehinzanza ehyo hyabya omo kati-kati k’ehikadre. 29 Oko hinzanza ehyo ehyabya omo kati-kati k’ehikadre, mubadesako esyosimba, esyonume sy’esyonde, n’abakerubi. Kandi mubadesabyo n’oko hikadre; endata n’eyikwa oko mapambo ayo w’esyosimba n’esyonume sy’esyonde kwabya amapambo awayilingire. 30 Obuli ngurubani yabyako ebiringo bini by’ekwivre,* yabyako n’emiswake y’ekwivre eyabya oko bindu bini ebyabya oko ngonde.* Ekibase ekyo kyabya kikere oko maghulu. Oko luhande lw’obuli kughulu, mubamataniako amapambo. 31 Obuno bw’ekibase ekyo bwabya omo mbita. Eritsuka oko ndina y’ekibase ekyo erihika aho mbita yitsukire, habya okuboko kughuma. Obuno bw’ekibase ekyo bwabya bw’omuviringo. Embita haghuma n’amaghulu byo byabya kindu ekyo ekibase ekyo kyabya kikikalako; byabya by’obuli bw’okuboko kughuma n’enusu, kandi byabyako amapambo. N’ehinzanza ehyabya oko musike-sike wabyo sihyabya hy’omuviringo, aliwe hyabya hy’esyombande ini esilingirirene. 32 Ebiringo bini byabya endata oko hinzanza ehyabya oko musike-sike w’engurubani. Ebindu ebyabya bihambirire ebiringo byabya oko ngurubani. Obuli kiringo kyabya n’obuli bw’okuboko kughuma n’enusu. 33 Ebiringo byabya bikokotibwe ng’ebiringo by’omutoka. Ebindu ebikahambirira ebiringo ebyo, amajante wabyo, amareyo wabyo, n’amamwaye wabyo, ebyosi mubyakokotibwa omo metale eyo bayeyukaya. 34 Oko syongonde* ini sy’obuli ngurubani kwabya ebindu bini by’oko ngonde. Ebindu by’oko ngonde mubyayeyukibwa, neryo bamamataniabyo oko ngurubani. 35 Endata-ndata oko ngurubani kwabya omulera w’omuviringo w’obuli bw’enusu y’okuboko. Omo mulera oyo mwabya ehikadre n’ehinzanza hy’oko musike-sike, ebyayeyukibawa n’erimatanibwa oko ngurubani. 36 Oko hikadre ehyo n’oko hinzanza ehyo, mwadesako abakerubi, esyosimba, n’emiti y’etende. Mwabya akadesabyo erikwamana n’omwanya owabya oko buli kadre n’oko buli kanzanza. Oko hikadre ehyo n’oko hinzanza ehyo kwabya kutimbire amapambo. 37 Kw’akola atya omughulu akokotaya esyongurubani 10. Esyosi musyayeyukibwa omo nzira ngumerera, syabya n’ebipimo bighumerera, kandi syabya sisosene.

38 Mwakokotya ebibase 10 omo kwivre.* Obuli kibase kyabya kikahikamo esyobati 40. Obuli kibase kyabya ky’amaboko ani. Oko buli ngurubani y’oko syongurubani 10 esyo kwabya ekibase kighuma. 39 Enyuma sy’aho, mwahira esyongurubani itano oko luhande lw’amali lw’enyumba, n’esindi ngurubani itano mwahirasyo oko luhande lw’amalembe lw’enyumba. Mwahira n’Engetse oko luhande lw’amali lw’enyumba, oko luhande oluli omo kati-kati k’oluhande lw’eyikwa n’oluhande lw’eyo ryuba rikasira.

40 Hiramu mwakokotya n’ehibase hike-hike, ebipagho, n’ebibakuli.*

Neryo Hiramu mwabugha omubiiri wosi ogho mwami Solomona amuha owalebirye enyumba ya Yehova. Ebyo akokotaya bya bino: 41 Esyonduyi ibiri, esyombita ibiri sy’oko syonduyi esyabya sisosire ebibakuli esyahirawa endata oko syonduyi ibiri, ehiyingilo hibiri hy’erihira endata oko syombita ibiri sy’esyonduyi esyabya ng’ebibakuli* kandi esyabya endata oko syonduyi, 42 amapambo 400 w’amatunda w’amakomamanga awahirawa oko hiyingilo hibiri, emilondo ibiri y’amapambo w’amatunda w’amakomamanga awahirawa oko buli kayingilo awakokotibawa busana n’eriswika esyombita ibiri sy’oko syonduyi esyabya sisosire ebibakuli, kandi esyabya oko syonduyi ibiri, 43 esyongurubani 10, n’ebibase 10 ebyabya oko syongurubani esyo, 44 Engetse, n’esyonume sy’esyonde 12 esyo Ngetse yabya yikereko, 45 ebindu by’erihiramo eribu, ebipagho, ebibakuli,* n’ebindi bindu byosi ebyo Hiramu akokoteraya omwami Solomona omo kwivre* eyabiryeribwa bitoke erikolesibwa omo nyumba ya Yehova. 46 Omwami mwabugha ati biyeyukibawe omo bindu by’eribumba, omo kiharo kye Yordani, ekiri omo kati-kati ke Sukoti ne Zaretani.

47 Omwami mwatapima ebindu byosi ebyo kundi byabya binene kutsibu. Mubatapima ekwivre* eyo bakolesya omw’ikokotyabyo. 48 Solomona mwakokotya ebindu byosi by’erikolesya omo nyumba ya Yehova. Mwakokotya ekiherero ky’ehoro, emesa y’ehoro y’erihirako emikati y’erikangania, 49 ebindu by’erihirako esyotala eby’ehoro eyabiryeribwa ebyo babya bakahira embere sy’omulango w’Ahabuyirire Kutsibu; ebitano ibikahirawa oko luhande lw’amali, n’ebitano oko luhande lw’amalembe. Mwakokotya n’amawa, esyotala, ehindu hy’erihambirira orutambi,* omo horo; 50 ehibase, ebindu by’erilimya m’omuliro, ebibakuli, ebikombe, n’ebindu by’erihekako omuliro, byakokotibawa omo horo eyabiryeribwa; mwakokotya n’ehindu ehikayamo ebindu ebikawatikaya emilango y’emwisi-mwisi eritimba. Enyumba eyo h’Ahabuyirire Kutsibu. Mwakokotya n’ehindu ehikayamo ebindu ebikawatikaya emilango y’enyumba y’ehekalu eritimba; mwakokotyahyo omo horo.

51 Neryo omwami Solomona mwabugha emibiiri yosi eyo abya atolere erikola busana n’enyumba ya Yehova. Abere abibughayo, amingiryamo ebindu ebyo Daudi baba wiwe abya iniabiriyira mo bibuyirire. Mwingirya omo byumba by’eribikamo ebindu by’obughuli ebyabya oko nyumba ya Yehova mw’efeza,* ehoro, n’ebindi bindu.

8 Oko mughulu oyo, Solomona mwahindania abasyakulu be Israeli, ni bugha ambu, abakulu bosi b’ebihanda n’abakulu b’ebitunga bye Israeli. Mubaya e Yerusalema eyiri omwami Solomona batoke erilusya erisanduku ry’endaghane ya Yehova omo Muyi wa Daudi, ni bugha ambu, e Sioni. 2 Abandu bosi be Israeli mubahindana embere sy’omwami Solomona omughulu w’ekiro kikulu,* oko mwisi we Etanimu,* ni bugha ambu, omwisi we 7. 3 Neryo abasyakulu bosi be Israeli mubasa, n’abahereri mubasumba Erisanduku. 4 Mubaheka Erisanduku rya Yehova, ehema y’erihindanamo, n’ebindu byosi bibuyirire ebyabya omo hema. Abahereri n’Abalawi mubahekabyo. 5 Omwami Solomona n’Abaisraeli bosi ababya bahindene, abo mwami abwira ati bahindane naye, babya embere sy’Erisanduku. Neryo mubaherera esyombuli n’esyonde nene, esyo mundu ateangatoka erighanza.

6 Enyuma sy’aho, abahereri mubatwala erisanduku ry’endaghane ya Yehova oho ryabya litolere eriya, omo kyumba kw’emwisi-mwisi ky’enyumba, ni bugha ambu, Ahabuyirire Kutsibu, eyikwa w’ebipupa by’abakerubi.

7 Neryo ebipupa by’abakerubi byabya ibiyisanzire endata oko ahabya Erisanduku, neryo abakerubi mubaswika Erisanduku n’emighamba* yaryo. 8 Emighamba* yabya miri kutsibu, neryo omundu iniakalangirayo iniane Ahabuyirire ahabya embere sy’Ahabuyirire Kutsibu,* aliwe omundu isyalilangirirayo ehihya. Emighamba eyo ikine aho erihika na munabwire. 9 Omo Risanduku mwabya ebibambali bibiri by’amabwe bisa. By’ebibambali ebyo Musa ahiramo e Horebu, omughulu Yehova akola endaghane n’Abaisraeli babilua e Misri.

10 Abahereri babere babilua omo mwanya mubuyirire, ekitu mukyusula omo nyumba ya Yehova. 11 Abahereri mubatatoka erikola omubiiri wabo busana n’ekitu ekyo, kundi olukengerwa lwa Yehova mulusula omo nyumba ya Yehova. 12 Oko mughulu oyo, Solomona mwabugha ati: “Yehova, muwabugha uti ukendisyikala omo mwirimya munene. 13 Nabirikuhimbira enyumba eyuwenenga, omwanya ogho ukendikalamo kera na kera.”

14 Enyuma sy’aho, omwami mwabindukira eyiri Abaisraeli ababya bahindene kandi ababya ibanimene, neryo amatsuka eritsumula abosi. 15 Mwabugha ati: “Yehova oMungu we Israeli apipawe. Iyuwene-wene yo walagha baba waghe Daudi, n’ebyala biwe byabiriberererya ebyo alagha. Mwabugha ati, 16 ‘Eritsuka ekiro nalusaya abandu baghe Abaisraeli e Misri, omo kiharo kyosi-kyosi ky’ebihanda bye Israeli sindinatasombolamo omuyi w’erihimbamo enyumba eyikendibyako erina ryaghe, aliwe nabirisombola Daudi atoke eritabala abandu baghe be Israeli.’ 17 Baba waghe Daudi abya anzire erihimba enyumba eyikendiletera erina rya Yehova oMungu we Israeli ry’olukengerwa. 18 Aliwe Yehova mwabwira baba waghe Daudi ati, ‘Wanzire erihimba enyumba eyikendiletera erina ryaghe ry’olukengerwa, ekyo wanzire erikola ekyo kyuwene. 19 Aliwe s’iwe ukendinihimbira enyumba eyo, aliwe omughala waghu oyo ukendibuta,* yukendihimba enyumba eyikendiletera erina ryaghe ry’olukengerwa.’ 20 Yehova abiriberererya ekyo alagha, kundi nabiribya mwami omo mwanya wa baba waghe Daudi, kandi nikere oko kitumbi ky’obwami kye Israeli, ngoko Yehova analagha. Kandi nabirihimba n’enyumba eyikendiletera erina rya Yehova oMungu we Israeli ry’olukengerwa, 21 kandi nabiriteghekania ah’akendiya Erisanduku eririmo ebibambali by’amabwe by’endaghane eyo Yehova akola haghuma n’abotata-kulu wetu omughulu abalusaya e Misri.”

22 Enyuma sy’aho, Solomona mwimana embere sy’ekiherero kya Yehova ekyabya embere sy’Abaisraeli bosi ababya bahindene, amasumbira ebyala biwe by’endata, 23 n’eribugha ati: “Yehova, oMungu we Israeli, sihali oMungu oyuli nga we, endata omo lubula kutse eyikwa oko kihugho. Iwe ukakanganaya olwanzo oluteleghula lw’abaghombe baghu abakakukolera n’omutima wabo wosi, kandi ukasikaya endaghane eyo ukakola nabo. 24 Wabiriberererya ekyo walagha omughombe waghu Daudi baba waghe. Iwuwene-wene muwamulagha, na munabwire ebyala byaghu byabiriberererya ekyo wamulagha. 25 Neryo lino, Yehova oMungu we Israeli, uberereraye ekyo walagha omughombe waghu Daudi baba waghe, omughulu wamubwira uti: ‘Abaghala baghu bamabiyighendya ndeke n’erikwama esyonzira syaghe omo butaleghula ngoko naghu wanakola, omo kihanda kyaghu isimwendisyabya mukabula omundu oyukendisyabya akimana embere syaghe, n’erikala oko kitumbi ky’obwami kye Israeli.’ 26 Neryo lino iwe Mungu we Israeli, kisi leka ebyo walagha baba waghe Daudi omughombe waghu bibererere.

27 “Mungu waghe, unemwendikala n’abandu oko kihugho? Oko kwenene, nomo olubula ni lunene kutsibu, siwangaghonera mulo. Neryo nibughe nitiki oko nyumba eno eyo niryahimba? 28 Neryo lino Yehova, oMungu waghe, hulikirira omusabe waghe, ingye omughombe waghu, n’ebinywa byaghe by’erikusaba niti unikanganaye olukogho, kandi uhulikirire ekiriro kyaghe ky’erikusaba obuwatikya, n’omusabe ogho ingye omughombe waghu ngakusaba munabwire. 29 Ameso waghu abye akasamalira enyumba eno omo kiro n’omw’itungyi, abye akasamalira omwanya ono ogho wabughako uti, ‘Aho h’erina ryaghe rikendisyabya,’ utoke erisyabya ukahulikirira omughulu ingye omughombe waghu ngendisyabya ngasaba obusu bwaghe ibunalolirye eyiri omwanya ono. 30 Hulikirira omusabe waghe, ingye mughombe waghu, omusabe w’erikusaba niti unikanganaye olukogho, kandi uhulikirire omusabe w’abandu baghu be Israeli omughulu bakendisyabya bakakusaba obusu bwabo ibunalolirye eyiri omwanya ono. Hulikirira kisi ighune omo bwikalo bwaghu elubula. Kisi, uhulikirire n’erighanyira.

31 “Bamatsongera omundu ambu mwakakosera omulikyabo, n’omulikyabo oyo iniamulapisya,* n’omundu oyo inialigha eritakirwa, omundu oyo oyulyaligha eritakirwa amasa embere sy’ekiherero kyaghu omo nyumba eno, 32 neryo kisi hulikirira ighune elubula, uwatikaye n’eritswera abaghombe baghu omw’ikangania ngoko omubi y’uli n’ekosa* n’erihira obubi bwiwe oko mutwe wiwe, n’omw’ikangania ngoko omutunganene syali n’ekosa* n’erimuhemba busana n’obutunganene bwiwe.

33 “Omughulu abandu baghu Abaisraeli bakendisyasingwa n’esyonzighu syabo busana n’eribya bakakukolera amalolo, neryo ibakusubira, ibaha erina ryaghu ry’olukengerwa n’erisaba n’erikulemba-lemba bati ubakanganaye olukogho ibane omo nyumba eno, 34 kisi, ubye ukahulikirirabo ighune elubula, kandi ubye ukaghanyira erilolo ry’abandu baghu be Israeli n’eribasubya omo kihugho ekyo waha abotata-kulu wabo.

35 “Olubula lwamabikingwa, neryo embula iyitawa busana n’Abaisraeli eribya bakakukolera amalolo, neryo ibasaba obusu bwabo ibunalolirye eyiri omwanya ono, ibaha erina ryaghu ry’olukengerwa n’eritsira amalolo wabo, kundi iwabiribaghalya, 36 kisi, ubye ukabahulikirira ighune elubula kandi ubye ukaghanyira amalolo w’abaghombe baghu, abandu baghu be Israeli, kundi ukendisyabya ukabakangania enzira eyuwene eyo litolere ibakwama; kandi ukendisyawisya embula omo kihugho kyaghu ekyo waha abandu baghu mo mwandu.

37 “Omo kihugho mwamabya enzala, ekihunzo, erihunga erikumaya ebyalya, amakenge, esyongyike nene, esyongyike esikatsandaya, kutse esyonzighu syabo syamabitimba oko muyi wosi-wosi w’ekihugho ky’abandu baghu sikasonda erilwa nabo, kutse hamahuluka ekihunzo kyosi-kyosi kutse obukoni bosi-bosi, 38 omundu wosi-wosi, kutse Abaisraeli bosi bamakusaba, kutse bamakusaba bati ubakanganaye olukogho (kundi obuli mundu akabya inianasi ebikamwaghalaya omo mutima) omughulu bakendisyabya bakasumba ebyala byabo ibanemuloleryabyo eyiri enyumba eyi, 39 kisi, ubye ukowa ighune elubula eyo wikere, kandi ubye ukaghanyira n’eriwatikya. Uhembe obuli mundu erikwamana n’ebyosi ebyo akakola, kundi unasi omutima wiwe (iwe musa yunasi ndeke-ndeke omutima w’obuli mundu), 40 abaghombe baghu batoke erikusagha omo biro byosi ebyo bakendisyikala omo kihugho ekyo waha abotata-kulu wetu.

41 “Omughulu omundu oyute Mwisraeli akendisyabya akalua omo kihugho ky’ehali, kundi iniabiryowa oko ngulu y’erina ryaghu 42 (kundi abandu bakendisyowa ngoko erina ryaghu ni rikulu, ngoko uwite ebyala by’amaka n’okuboko kw’amaka),* amabyasa neryo iniasaba obusu bwiwe ibunalolirye eyiri enyumba eyi, 43 neryo kisi, ubye ukahulikirira ighune elubula, eyo wikere, kandi ubye ukakola ekyosi-kyosi ekyo omundu oyute Mwisraeli akakusaba, neryo ekyo kikendileka abandu bosi b’oko kihugho ibaminya erina ryaghu n’erikusagha, ngoko abandu baghu be Israeli bakakola, kandi abandu bakendiminya ngoko erina ryaghu riri oko nyumba eyi eyo niryahimba.

44 “Wamatuma abandu baghu uti bayalwe n’esyonzighu syabo, bamabikusaba iwe Yehova obusu bwabo ibunalolirye eyiri omuyi ogho wabirisombola n’eyiri enyumba eyo nabirihimba itoke eriletera erina ryaghu ry’olukengerwa, 45 ubye ukowa omusabe wabo ighune elubula, kandi ubye ukowa omughulu bakakusaba bati ubakanganaye olukogho, kandi ubye ukawatikyabo.*

46 “Kandi bamabikukolera erilolo (kundi sihali omundu oyutekola erilolo), neryo iwahitana kubo n’erihirabo omo byala by’esyonzighu syabo, n’esyonzighu syabo isyatwalabo omo bunyewa mo hali, kutse hakuhi, 47 kandi bamabiminya ngoko babirikosa ibane eyo balyatwalawa mo banyewa, neryo ibanza erikusubira, kandi ibakulemba-lemba bati ubakanganaye olukogho ibane omo kihugho ekyo ky’esyonzighu syabo, neryo ibabugha bati, ‘Twabirikola erilolo; kandi twabirikola ekibi; twabirihalya,’ 48 bamabikusubira n’omutima wabo wosi n’enafsi yabo yosi ibane omo kihugho ekyo batwalawa mo banyewa, bamabikusaba obusu bwabo ibunalolirye eyiri ekihugho ekyo waha abotata-kulu wabo n’eyiri omuyi ogho wabirisombola n’eyiri enyumba eyo nabirihimba busana n’eriha erina ryaghu ry’olukengerwa, 49 neryo kisi ubye ukahulikirira omusabe wabo, omusabe wabo w’erikusaba bati ubakanganaye olukogho n’ow’erikusaba bati uwatikayebo* ighune elubula eyo wikere. 50 Kandi ughanyire abandu baghu ababirikukolera erilolo, ughanyire amakosa wosi ogho babirikukolera. Ukendileka esyonzighu syabo isyakwirabo obulighe, neryo sikendibakwira obulighe, 51 (kundi ni bandu baghu, omwandu waghu, ni bandu baghu obo walusaya e Misri omo riko ry’eriyeyukyamo ekyuma.) 52 Ameso waghu abye inianasamalire omughombe waghu omughulu akakusaba ati umukanganaye olukogho, kandi abye inianasamalire abandu baghu be Israeli omughulu bakakusaba bati ubakanganaye olukogho. Kandi ubye ukahulikirirabo omughulu wosi-wosi ogho bamakusaba.* 53 Kundi wabiribalusya omo bandu bosi abali oko kihugho batoke eribya mwandu waghu, ngoko wabugha erilabira omughombe waghu Musa, omughulu walusaya abotata-kulu wetu be Misri, iwe Yehova Omukama Mukulu oko Bosi.”

54 Solomona abere anabibugha erisaba Yehova omusabe wosi oyu n’omusabe w’erimusaba ati amukanganaye olukogho, mwahangana, amalua embere sy’ekiherero kya Yehova ahabya iniabirikukama iniabirisumbira ebyala biwe by’endata. 55 Neryo mwahangana, amatsumula Abaisraeli bosi ababya bahindene omw’ibugha omo mulenge muli ati: 56 “Yehova apipawe, kundi abiriha abandu biwe be Israeli b’obuholo* ngoko alagha. Oko myatsi yosi eyuwene eyo alagha erilabira omughombe wiwe Musa, sihali n’omughuma owateatabererera.” 57 Yehova oMungu wetu abye haghuma netu ngoko anabya n’abotata-kulu wetu, isyatusighanaya n’eritulekerania. 58 Awatikaye emitima yetu eribya oko luhande lwiwe, tutoke erikwama esyonzira siwe syosi n’erisikya emighambo yiwe, ebyalayiro biwe, n’ebihano biwe ebyo abugha ati abotata-kulu wetu babye bakasikya. 59 Yehova oMungu wetu abye akibuka omw’itungyi n’omo kiro ebinywa byaghe ebi by’erimulemba-lemba niti atukanganaye olukogho, kandi Yehova aniwatikaye ingye mughombe wiwe n’eriwatikya* abandu biwe be Israeli omw’ibaha ekyo balaghireko buli kiro, 60 abandu bosi b’oko kihugho batoke eriminya ngoko Yehova y’oMungu w’ekwenene. Sihali oghundi! 61 Neryo mukolere Yehova oMungu wetu n’omutima wenyu wosi, omw’ikwama ebyalayiro biwe n’erisikya emighambo yiwe ngoko munemukola munabwire.”

62 Neryo omwami n’Abaisraeli bosi mubaherera amahere manene embere sya Yehova. 63 Solomona mwaherera Yehova amahere w’obuholo, mwaherera esyonde 22 000 n’esyombuli 120 000. Ebyo by’omwami n’Abaisraeli bosi bakola omughulu baherera Yehova ehekalu. 64 Ekiro ekyo, omwami mwayira omwanya w’omo kati-kati k’ekibugha owabya embere sy’ehakalu ya Yehova mo mubuyirire, kundi aho h’aherera amahere w’eryokererya, amahere w’akalyo, n’ebisabu by’amahere w’obuholo. Mwahererabyo aho kundi ekiherero ky’ekwivre* ekyabya embere sya Yehova mukyabya kike kutsibu. Kyabya isikyangahikako amahere wosi w’eryokererya, amahere wosi w’akalyo, n’ebisabu byosi by’amahere w’obuholo. 65 Oko mughulu oyo, Solomona mwakola efete haghuma n’Abaisraeli bosi. Habya abandu bangyi abalua omo biharo ebitsukire e Lebo-hamati* eriyahika oko musya owakumamo amaghetse* we Misri. Mubakola efete eyo embere sya Yehova oMungu wetu omo biro 7 n’omo bindi biro 7, ebyosi byabya biro 14. 66 Ekiro ekikwamire,* mwabwira abandu ati basube ewabo. Abandu mubatsumula omwami, neryo obuli mundu amasuba ewiwe inianatsemire, omutima wiwe iniabiritsema kundi Yehova abya iniabirikolera omughombe wiwe Daudi n’abandu biwe be Israeli emyatsi minene eyuwene.

9 Solomona abere anabibugha erihimba enyumba ya Yehova, enyumba y’omwami, n’erikola obuli mwatsi ogho anzire erikola, 2 Yehova mwamuhulukira engendo y’akabiri, ngoko anamuhulukira e Gibeoni. 3 Yehova mwamubwira ati: “Nabiryowa omusabe waghu n’omusabe waghu w’erinisaba uti nikukanganaye olukogho. Enyumba eno eyo ulyahimba, nabiriyirayo mo nyibuyirire, kandi ameso waghe n’omutima waghe bikendisyabya ibine kuyo. 4 Neryo naghu wamabinikolera ngoko baba waghu Daudi anikolera n’omutima wosi n’omo ritunganene omw’ikola ebyosi ebyo niryakusaba, kandi wamabisikya emighambo yaghe n’ebyalayiro byaghe, 5 ingendisyaleka obwami bwaghu ibwatabala Abaisraeli kera na kera, ngoko nalagha baba waghu Daudi omughulu namubwira niti, ‘Omo kihanda kyaghu simwendisyabula omundu oyukendisyikala oko kitumbi ky’obwami kye Israeli.’ 6 Aliwe inywe n’abana benyu mwamaleka erinikwama, mwamatendikwama emighambo yaghe n’ebyalayiro byaghe ebyo nabiribaha, mwamayakolera eyindi miungu n’erikukamirayo, 7 ingendibugha Abaisraeli omo kihugho ekyo nabaha, kandi ingendilusya enyumba eyo nayira mo nyibuyirire busana n’eriha erina ryaghe ry’olukungerwa embere sy’ameso waghe, n’abandu bosi ibakendisyapokya* Abaisraeli n’eribasekererya. 8 N’enyumba eyi iyikendisyabya bisambukalirya. N’abandu bosi abakendisyabya bakalaba hakuhi nayo ibakendisyabya bakasamalirayo n’erikukubala. Ibakendisyabya bakasughunda n’eriyibulya bati, ‘Busanaki Yehova mwakolera atya ekihugho eki n’enyumba eyi?’ 9 Abandu bakendisyabya bakabasubirya bati, ‘Ni kundi Abaisraeli mubaleka erikwama Yehova oMungu wabo, oyo walusaya abotata-kulu wabo e Misri, kandi kundi mubakwama eyindi miungu, bamakukamirayo, n’erikolerayo. Ekyo kyo kyaleka Yehova inialeterabo obuhanya bungaha n’obu.’”

10 Solomona mwabugha emyaka 20 akahimba amanyumba awabiri ano: Enyumba ya Yehova n’enyumba y’omwami. 11 Oko mughulu oyo, Hiramu, omwami we Tiro, mwaletera Solomona y’esyombagho sy’emiti y’emierezi n’esy’emiti y’ebilaghu, n’ehoro yosi eyo Solomona amusaba. Neryo omwami mwaha Hiramu y’emiyi 20 y’omo kiharo kye Galilaya. 12 Neryo Hiramu mwalua e Tiro akayalebya emiyi eyo Solomona alyamuha, aliwe mwatatsemerayo.* 13 Hiramu mwabwira Solomona ati: “Mughala wetu, eno y’emiyi eyo wamabugha uti ukamba?” Kyo kyaleka emiyi eyo iyahulwa mo kihugho kye Kabuli* erihika na munabwire. 14 Oko mughulu oyo, Hiramu mwatumira omwami y’esyotalanta* 120 sy’ehoro.

15 Eno y’emyatsi eyilebirye abalume abo Solomona aha emibiiri y’erikaswa, mwabaha omubiiri w’erihimba enyumba ya Yehova, enyumba yiwe, Akatwa,* oluhimbo lwe Yerusalema, omuyi we Hazori, we Megido, n’owe Gezeri. 16 (Kiro kighuma, Farao, omwami we Misri, mwayalwa, amahamba omuyi we Gezeri n’eritimyagho. Mwita n’Abakanana ababya bikereyo, neryo mwaha omwali wiwe, muka Solomona, omuyi oyo mo kihembo* akamubwira ati aghende yambo.) 17 Solomona mwatasyahimba* omuyi we Gezeri, we Bete-horoni y’eyikwa, 18 we Balati, n’owe Tamari, owali omo mbwarara, omo kiharo kye Israeli. 19 Mwatasyahimba n’emiyi yosi y’eribikamo ebindu, emiyi y’eribikamo emitoka, n’emiyi y’abakaghenda oko syosabayiri.* Solomona mwahimba ekyosi-kyosi ekyo abya anzire erihimba e Yerusalema, e Lebanoni, n’omo kihugho kyosi ekyo abya akatabala. 20 Aliwe muhasighala Abaamori, Abahiti, Abaperezi, Abahivi, n’Abayebusi bangyi, abatabya b’oko kihanda kye Israeli. 21 Abana babo abasighala omo kihugho, ni bugha ambu, abana b’abandu abo Baisraeli batatoghotaya, Solomona mwabayira mo bakobe, amabaha emibiiri y’erikaswa; bakine bakobe erihika na munabwire. 22 Aliwe Solomona mwatayira n’Omwisraeli n’omughuma mo mukobe, aliwe Abaisraeli bo babya basuda biwe, abaghombe biwe, abakulu b’omo butabali bwiwe, abakomanda bawatikya, n’abakulu b’abandu biwe abakaghendaya esyongurubani, n’abakulu b’abandu biwe abakaghenda oko syosabayiri.* 23 Abimaniri b’abakulu b’emibiiri ya Solomona babya 550, babya bakimanira abandu ababya bakakola emibiiri.

24 Aliwe mwali wa Farao mwalua omo Muyi wa Daudi akayikala omo nyumba eyo Solomona abya iniabirimuhimbira. Enyuma sy’aho, Solomona mwahimba Akatwa.*

25 Kasatu oko mwaka, Solomona iniakaherera amahere w’eryokererya n’amahere w’obuholo oko kiherero ekyo ahimbira Yehova, kandi iniakatumbiraya omuki w’amahere oko kiherero ekyo, ekyabya embere sya Yehova; neryo Solomona mwabugha erihimba ehekalu.

26 Omwami Solomona mwakokotya amato e Ezioni-geberi, eyiri hakuhi ne Elati, oko musike w’Engetse y’Engula, omo kihugho kye Edomu. 27 Hiramu mwatuma abaghombe biwe omo mato ayo batoke eriyakola emibiiri n’abaghombe ba Solomona. 28 Mubaya e Ofiri, bamahekayo esyotalanta 420 sy’ehoro, neryo bamatwalirasyo omwami Solomona.

10 Omwami-mukali we Sheba mwowa oko ngulu ya Solomona eyabya ikaletera erina rya Yehova ry’olukengerwa. Neryo mwasa, amasyabulya Solomona amabulyo awakala-kalire.* 2 Mwahika e Yerusalema iniane n’abandu banene kutsibu, babya n’esyongamia esyabya sihekire amaghuta w’ezeri, ehoro nene, n’amabwe w’obughuli manene. Mwahika embere sya Solomona, amamubwira ebyosi ebyabya oko mutima wiwe. 3 Solomona mwasubirya oko mabulyo wiwe wosi. Muhatabya n’ekindu n’ekighuma ekyo mwami atalukako.*

4 Omwami-mukali we Sheba abere abilangira amenge wosi wa Solomona, enyumba eyo ahimba, 5 akalyo akakabya oko mesa yiwe, ngoko abaghombe biwe babya bakikala oko mesa, ngoko abandi baghombe biwe babya bakapanga emesa kandi ngoko babya bakambala, mwabya abilangira abakamutengera obwabu, mwabya abilangira n’amahere w’eryokererya awabya akahererwa oko hekalu ya Yehova k’obuli kiro, mwahwamo muka.* 6 Neryo mwabwira omwami ati: “Kwesi ebyosi ebyo wabirikola n’amenge waghu ebyo niryowira omo kihugho kyaghe si mabehi. 7 Munataligha ebyo balyanibwira, aliwe namasala naligha nabihika hano n’eriyilangirirabyo omo meso waghe. Kwesi mubatanibwira ata n’enusu. Uwite amenge manene n’ebindu binene kulenga ebyo niryowa. 8 Abalume baghu n’abaghombe baghu abakabya ibane haghuma naghu mughulu wosi, kandi abakabya ibanemwowa ebinywa byaghu by’amenge, batsemire! 9 Yehova oMungu waghu apipawe, oyo wakuhira oko kitumbi ky’obwami kye Israeli kundi iniakwanzire kutsibu. Yehova mwakuyira mo mwami utoke eritswera Abaisraeli omo ritunganene n’eribakolera omo ritunganene kundi anzire Abaisraeli bo kera na kera.”

10 Enyuma sy’aho, omwami-mukali we Sheba mwaha omwami Solomona y’esyotalanta* 120 sy’ehoro, amaghuta manene w’ezeri, n’amabwe manene w’obughuli. Sihehatabya oyo waletera omwami Solomona amaghuta w’ezeri mangaha n’ogho omwami-mukali we Sheba amuletera.

11 Amato wa Hiramu awabya akalua e Ofiri inianahekire ehoro iniakalua e Ofiri inianahekire n’emiti minene y’ealgumimu n’amabwe w’obughuli. 12 Omwami mwakokotya omo miti y’ealgumimu mw’esyonduyi sy’enyumba ya Yehova n’esy’enyumba y’omwami. Mwakokotya mo n’esyonanga, amakokoterya n’abimbi ebyombo by’omuziki by’esyosinga omo miti eyo. Erihika na munabwire, emiti y’ealgumimu eyiri ng’eyo siyiriyataletwa kutse erilangirwa omo kihugho kye Israeli.

13 Omwami Solomona naye mwaha omwami-mukali we Sheba ebindu byosi ebyo omukali oyo abya anzire, ebyosi ebyo omukali oyo amusaba. Kandi Solomona mwamuha n’ebindi bindu byosi ebyo abya anzire n’ebyo amusaba. Enyuma sy’aho, omwami-mukali we Sheba mwasuba omo kihugho kiwe n’abaghombe biwe.

14 Obuli mwaka ibakaletera Solomona esyotalanta 666 sy’ehoro. 15 Isikatomekawa oko horo eyo bakomersa babya bakamuletera n’eyo abahingania, abami bosi b’Abaarabu, n’abaguvernere bosi b’ekihugho babya bakamuletera.

16 Omwami Solomona mwakokotya esyongabo nene-nene 200 esy’ehoro eyitulungene. Obuli ngabo iyikahwerako esyoshekeli* 600 sy’ehoro eyitulungene. 17 Mwakokotya n’esyongabo ngengenge* 300 sy’ehoro eyitulungene. Obuli ngabo nge iyikahwerako esyomina* isatu sy’ehoro eyitulungene. Enyuma sy’aho, omwami mwahirasyo omo nyumba y’omo Musitu we Lebanoni.

18 Omwami mwakokotya n’ekitumbi kinene ky’obwami omo meno w’esyotembo, neryo mwahaka kukyo kw’ehoro eyabiryeribwa. 19 Omundu iniakahetuka emimbari 6 akaya oko kitumbi ky’obwami, n’endata oko kitumbi ekyo ky’obwami kwabya ekindu ekyabya ng’olutwe oluli ng’ekiringo. Oko sy’ombande ibiri sy’ekitumbi ekyo ky’obwami kwabya emyanya y’erihirako esyongokola, n’esyosimba ibiri syabya simene hakuhi n’emyanya eyo y’erihirako esyongokola. 20 Habya n’esyosimba 12 esyabya simene oko mimbari 6. Esimba nguma yabya oko mwiso-mwiso w’obuli mumbari. Sihabya obwami obwabya n’ekitumbi ky’obwami ekikokotibwe kitya.

21 Ebindu byosi by’erinywiramo by’omwami Solomona byabya by’ehoro, n’ebindu byosi by’omo Nyumba y’Omo Musitu we Lebanoni byabya by’ehoro eyabiryeribwa. Sihabya ekindu ekyakokotibawa omo feza,* kundi oko mughulu wa Solomona, ibakalangira efeza mo kindu bule. 22 Kundi omwami abya n’amato we Tarshishi awabya iniakalaba omo ngetse haghuma n’amato w’omwami Hiramu. Neryo obuli myaka isatu, amato we Tarshishi iniakasa inianahekire ehoro, efeza,* ameno w’esyotembo, ebisiko, n’esyotausi.

23 Omwami Solomona abya muteke kutsibu, kandi abya n’amenge manene kutsibu kulenga abandi bami bosi b’oko kihugho. 24 Abandu b’omo kihugho kyosi ibakasaba akanya k’erikania na* Solomona batoke eryowa ebinywa by’amenge ogho oMungu amuha. 25 Obuli mughuma wa kubo iniakamuletera ekihembo: ebindu ebikokotibwe omo feza,* ebindu by’ehoro, esyongyimba, ebindu by’amalwa, amaghuta w’ezeri, esyosabayiri,* n’esyonyumbu. Emyatsi iko yikabya yitya obuli mwaka.

26 Solomona mwataleka eriyironderya emitoka minene n’esyosabayiri* nene; mwabya n’emitoka 1 400 n’esyosabayiri 12 000. Iniakasigha eyindi omo miyi eyikabyamo emitoka, n’eyindi iniakasighayo e Yerusalema, hakuhi n’aho abya ikere.

27 Solomona mwaleka efeza* iyabya nene ng’amabwe e Yerusalema, n’emiti y’emierezi iyabya minene ng’emiti y’emikuyu eyikabya omo Shefela.

28 Solomona iniakalusaya esyosabayiri* siwe e Misri, n’abakomersa b’omwami ibakaghula esyosabayiri* omo beyi ngumerera. 29 Omutoka owalyalusibawa e Misri iniakaghula ebihande 600 by’efeza, n’esabayiri* iyikaghula ebihande 150 by’efeza. Abakomersa b’omwami ibakabya babighulasyo, kandi ibaghulyasyo oko bami bosi b’Abahiti n’abami be Siria.

11 Omwami Solomona abya iniabiritahya mwali wa Farao, kandi mwanza n’abandi bakali bangyi abatabya Baisraeli. Mwanza Abamoabu, Abaedomu, Abasidoni, n’Abahiti. 2 Babya b’omo bihanda ebyo Yehova abwira Abaisraeli ati: “Isimwatahaya kubo kutse eritahibwa n’abo, kundi ibakendileka omutima waghu iniakwama emiungu yabo.” Aliwe Solomona mwamakirirabo* n’eryanzabo. 3 Mwabya n’abakali 700 ababya baghole, n’abandi bakali 300. Kiro kwa kiro, abakali biwe mubalusya omutima* wiwe oko Mungu. 4 Solomona abere abibya musyakulu, abakali biwe mubaleka omutima wiwe iniakwama eyindi miungu. Mwatakolera Yehova oMungu wiwe n’omutima wosi,* nga Daudi, baba wiwe. 5 Solomona mwaramya Ashtoreti, omungu-mukali w’Abasidoni, na Milkomu, omungu oyukita esyonye w’Abaamoni. 6 Solomona mwakola ebituwene omo meso wa Yehova, kandi mwatakwama Yehova n’omutima wosi nga baba wiwe Daudi.

7 Oyo w’omughulu Solomona ahimbira Kemoshi na Moleki omwanya w’endata oko kitwa ekyabya kihererenie ne Yerusalema. Kemoshi abya mungu oyukita esyonye w’Abamoabu na Moleki abya mungu oyukita esyonye w’Abaamoni. 8 Mwakolera ebyo abakali biwe abatabya Baisraeli, ababya bakaherera emiungu yabo y’amahere, n’eritumbiryayo omuki w’amahere wabo.

9 Yehova mwahitana oko Solomona ko kutsibu, kundi omutima wiwe abya iniabirilua oko Yehova oMungu we Israeli, oyo wamuhulukira ngendo ibiri, 10 n’oyo wabya iniabirimukunga oko mwatsi oyo ati isyakolera eyindi miungu. Aliwe Solomona mwatasikya ebyo Yehova amubwira. 11 Neryo Yehova mwabwira Solomona ati: “Kundi wabirikola eki kandi kundi siwetasikya endaghane yaghe n’ebyalayiro byaghe ngoko nakubwira, ngendikusaghula obwami, neryo inahabo omughuma w’oko baghombe baghu. 12 Aliwe busana na baba waghu Daudi, sinendikola ekyo ighukineho. Omughala waghu yo ngendisyasaghulabo, 13 aliwe sinendisyamusaghula obwami bosi, ngendisyamusighira ekihanda kighuma busana n’omughombe waghe Daudi, kandi busana ne Yerusalema, omuyi ogho nasombola.”

14 Neryo Yehova mwahiriraho Solomona enzighu; enzighu eyo yabya Hadadi Omuedomu ow’omo kihanda ky’abami kye Edomu. 15 Daudi abere abisinga Abaedomu, Yoabu omukulu w’abasuda biwe mwayata ebinda, kandi mwasonda eriita abalume bosi be Edomu. 16 (Kundi Yoabu n’abasuda bosi be Israeli mubabughayo emisi 6 erihika omughulu Yoabu ita abalume bosi be Edomu.) 17 Aliwe Hadadi mwatibita n’abaghombe balebe ba baba wiwe. Abaedomu mubatibita e Misri. Oko mughulu oyo, Hadadi abya iniakine mulere. 18 Neryo mubalua omo kiharo kye Midiani, bamaya omo mbwarara ye Parani. Mubaheka abalume be Parani, bamaya nabo e Misri, ewa Farao, omwami we Misri. Babere bahikayo, Farao mwaha Hadadi y’enyumba, akalyo, n’ekitaka. 19 Farao mwanza Hadadi yo kutsibu, neryo mwamuha mwali w’obo mukali* wiwe abye mukali wiwe. Mukali wa Farao abya mughole Tapanesi.* 20 Habere habilaba mughulu mulebe, mwali w’obo Tapanesi mwabutira Hadadi yo mwana w’obulume. Omwana oyo mwahulwa mo Genubati, neryo Tapanesi mwamukulirya omo nyumba ya Farao. Neryo Genubati mwikala omo nyumba ya Farao haghuma n’abaghala ba Farao.

21 Omughulu Hadadi abya e Misri, mowa ngoko Daudi abirihola ngoko abotata-kulu wiwe bahola, kandi ngoko Yoabu omukulu w’abasuda biwe naye abirihola. Neryo Hadadi mwabwira Farao ati: “Leka nisube omo kihugho kyaghe.” 22 Aliwe Farao mwamubwira ati: “Ubulireki kyo kyamaleka iwabugha uti ukasuba omo kihugho kyaghu?” Hadadi mwamusubirya ati: “Sinibulire kindu, aliwe kisi, uleke ngaghende.”

23 Kandi oMungu mwahiriraho Solomona eyindi nzighu; enzighu eyo yabya Rezoni, mughala wa Eliada. Rezoni abya iniabiritswa oko mukama wiwe, ye Hadadezeri, omwami we Zoba. 24 Omughulu Daudi asinga* abandu be Zoba, Rezoni abya iniabiribya mukulu w’abalume abakanyegha ebindu by’abandu, abalume abo ayironderaya. Mubaya e Damasko, bamatsuka eritabala omuyi we Damasko. 25 Rezoni mwabya nzighu y’Abaisraeli omo biro byosi ebyo Solomona abya akatabala. Naye mwaghalya Abaisraeli nga Hadadi, kandi mwapona Abaisraeli bo kutsibu omo biro byosi ebyo abya akatabala e Siria.

26 Habya na Yeroboamu, mughala wa Nebati, Omuefraimu we Zereda. Yeroboamu abya mughombe wa Solomona. Mama wiwe iniakahulawa mo Zeruya, mama wiwe abya mukwa-kali. Yeroboamu naye mwaghana* erikwama obutabali bw’omwami. 27 Yeroboamu mwaghana obutabali bwa Solomona, kundi mwahimba Akatwa* n’eriliba omwanya owabya omo luhimbo lw’Omuyi wa Daudi, baba wiwe. 28 Yeroboamu abya mulume w’obutoki. Solomona mwabya abilangira ngoko omulwana oyo akakola kutsibu, mwamuyira m’omwimaniri w’abosi b’omo kihanda kya Yozefu, ababya bakakola emibiiri y’erikaswa. 29 Oko mughulu oyo, Yeroboamu mwalua e Yerusalema, neryo omuminyereri Ahiya owe Shilo mwamweya omo nzira. Ahiya abya ambite olukimba luhya-luhya. Ibo babiri babya omo kisuki mw’ibibene. 30 Ahiya mwahamba olukimba luhya-luhya olwabya ambite, amatulangalo mo bihande 12. 31 Neryo Ahiya mwabwira Yeroboamu ati:

“Uyimiraye ebihande 10, kundi Yehova oMungu we Israeli akabugha ati: ‘Ngasaghula Solomona y’obwami, ngendikuha ebihanda 10. 32 Aliwe ngendimusighira ekihanda kighuma, busana n’omughombe waghe Daudi, kandi busana ne Yerusalema, omuyi ogho nasombola omo kiharo kyosi ky’ebihanda bye Israeli. 33 Ngendikola ekyo kundi Abaisraeli babirinileka, kandi babiriyakukamira Ashtoreti omungu-mukali w’Abasidoni, Kemoshi omungu w’Abamoabu, na Milkomu omungu w’Abaamoni. Mubatakwama esyonzira syaghe, mubatakola ebyuwene omo meso waghe, mubatasikya ebyalayiro byaghe n’emighambo yaghe, ngoko Daudi baba wa Solomona akola. 34 Aliwe sinendisaghula Solomona y’obwami bosi, ngendimuleka abye iniane mukulu omo ngebe yiwe yosi. Ngendikola ekyo busana n’omughombe waghe Daudi, oyo nasombola, kundi Daudi mwasikya emighambo yaghe n’ebyalayiro byaghe. 35 Aliwe mughala wa Solomona yo ngendisyasaghula obwami n’erikuhabo. Ukendisyatabala ebihanda 10. 36 Ngendisyaha omughala wiwe y’ekihanda kighuma, kusudi omughombe waghe Daudi abye iniane n’etala embere syaghe omo Yerusalema, omuyi ogho nayisombolera nitoke erihiramo erina ryaghe. 37 Ngendisyakusombola, neryo ukendisyatabala ekyosi-kyosi ekyo wanzire,* kandi ukendisyabya mwami we Israeli. 38 Kandi wamabikwama ebyosi ebyo namakubwira n’erikwama esyonzira syaghe syosi, kandi wamabikola ebitunganene omo meso waghe omw’isikya ebyalayiro byaghe n’emighambo yaghe, ngoko omughombe waghe Daudi akola, naghu ingendibya haghuma naghu, kandi ingendisyayira ekihanda kyaghu mo kihanda ekikendisyabya kikaluamo abami,* ngoko nabirikolera ekihanda kya Daudi, kandi ingendikuha e Israeli. 39 Kandi ngendihemula abana ba Daudi busana n’ekyo, aliwe sinendisyabahemula mughulu wosi.

40 Neryo Solomona mwasonda eriita Yeroboamu. Aliwe Yeroboamu mwatibita e Misri ewa Shishaki omwami we Misri. Mwasighala e Misri erihika omughulu Solomona ahola.’”

41 Eyindi myatsi yosi eyilebirye Solomona, ebyosi ebyo akola n’amenge wiwe, ebyosi ebyo binahandikire omo kitabu ky’ehistoria ya Solomona. 42 Solomona mwatabala Abaisraeli bosi oko myaka 40 iniane e Yerusalema. 43 Neryo Solomona mwahola ngoko abotata-kulu wiwe bahola. Mwatabwa omo Muyi wa Daudi, baba wiwe. Enyuma sy’aho, mughala wiwe ye Rehoboamu mwabya mwami omo mwanya wiwe.

12 Rehoboamu mwaya e Shekemu kundi Abaisraeli bosi babya ibabiriya e Shekemu batoke erimuyira mo mwami. 2 Yeroboamu mughala wa Nebati mwowa ekyo (oko mughulu oyo abya iniakine e Misri. Mwatibitayo busana n’erisagha omwami Solomona, neryo abya iniabirikala e Misri). 3 Neryo abandu mubayamurondya. Enyuma sy’aho, Yeroboamu n’Abaisraeli bosi mubayasungana na Rehoboamu, bamamubwira bati: 4 “Baba waghu mwaleka amaisa wetu iniakala.* Aliwe iwe utetatusaba binene ngoko baba waghu akola, kandi utetakalya amaisa wetu,* itukendikukolera.”

5 Neryo omwami Rehoboamu mwabasubirya ati: “Musube hano habilaba biro bisatu.” Neryo abandu mubaghenda. 6 Enyuma sy’aho, omwami Rehoboamu mwayasaba erihano ry’abasyakulu abakola na baba wiwe Solomona omughulu abya iniakineho. Mwababulya ati: “Mwamanihana muti nisubiraye abandu aba bo nitiki?” 7 Mubamusubirya bati: “Munabwire wamabiyiyira mo mughombe w’abandu aba, wamabibaha ebyo bakakusaba, n’eribasubirya ndeke, ibakendibya baghombe baghu mughulu wosi.”

8 Aliwe mwatakwama erihano eryo basyakulu bamuha, neryo mwayarondya erihano oko balwana abakula haghuma naye kandi ababya bakamukolera oko mughulu oyo. 9 Mwabulya abalwana abo ati: “Abandu aba mubakanibwira bati, ‘Isiwakalaya amaisa wetu ngoko baba waghu akola,’* neryo mwamanihana muti nibasubiraye nitiki?” 10 Abalwana abakula haghuma na Rehoboamu mubamusubirya bati: “Abandu abalyakubwira bati, ‘Baba waghu mwaleka amaisa wetu iniakala,* aliwe iwe isiwakalayagho,’ ubabwire uti, ‘Akasanwe kaghe* kakendibya kanene kulenga embindi ya baba waghe.* 11 Baba waghe mwaleka amaisa wenyu iniakala,* aliwe ingye ngenditasyakalyagho kutsibu okw’aho. Baba waghe iniakabahunza omo hifimbo hya bule-bule, aliwe ingye ngendibya ngabahunza omo syofimbo esiriko ehyuma ehiyitsongire.’”

12 Neryo ekiro ky’akasatu kyabere kyahika, Yeroboamu n’abandu bosi mubayasungana na Rehoboamu, kundi omwami Rehoboamu mwababwira ati: “Musube hano habilaba biro bisatu.” 13 Aliwe omwami mwakaramirabo, mwatakwama erihano eryo basyakulu bamuha. 14 Mwakwama erihano ry’abalwana, neryo amabasubirya ati: “Baba waghe mwaleka amaisa wenyu iniakala,* aliwe ingye ngenditasyakalyagho kutsibu okw’aho. Baba waghe iniakabahunza omo hifimbo hya bule-bule, aliwe ingye ngendibya ngabahunza omo syofimbo esiriko ehyuma ehiyitsongire.” 15 Neryo omwami mwatakwama eby’abandu, kundi Yehova yo wabya akasondola emyatsi yitoke erighenda yitya, kusangwa kyabya ikitolere ebinywa ebyo Yehova abwira Yeroboamu mughala wa Nebati erilabira Ahiya owe Shilo ibyabererera.

16 Omughulu Abaisraeli bosi balangira ngoko omwami syetakwama ebyabo, mubamubwira bati: “Kwesi situli b’oko kihanda kya Daudi! N’omughala wa Yese sihali ekyo angatuha. Inywe Baisraeli, obuli mundu asube eyiri emiungu yiwe! Neryo lino Daudi, sulubirira ekihanda kyaghu!” Enyuma sy’aho, Abaisraeli mubasuba omo manyumba* wabo. 17 Aliwe Rehoboamu mwaendelea eritabala Abaisraeli ababya bikere omo miyi ye Yuda.

18 Habere habilaba mughulu mulebe, omwami Rehoboamu mwatuma Adoramu ayasungane n’Abaisraeli bosi, aliwe Abaisraeli bosi mubamwita omo mabwe. Adoramu yo wabya mwimaniri w’abandu ababya bakakola emibiiri y’erikaswa. Omwami Rehoboamu mwatoka erisambira oko mutoka wiwe, amatibita e Yerusalema. 19 Eritsuka ekiro ekyo, Abaisraeli sibalihulikirirana n’ekihanda kya Daudi.

20 Abaisraeli bosi babere babyowa ngoko Yeroboamu abirisubula, mubahindana, neryo bamamubwira bati ase eyo babya bahindene. Enyuma sy’aho, mubamuyira mo mwami we Israeli yosi. Ekihanda kye Yuda kisa kyo kyataleghula oko kihanda kya Daudi.

21 Rehoboamu abere abihika e Yerusalema, mwalw’iniahindania ekihanda kyosi kya Yuda n’ekya Benyamini, abosi babya balume 180 000 abasi erilwa. Mwahindaniabo batoke eriyalwa n’ekihanda kye Israeli kusudi basubuliraye Rehoboamu mughala wa Solomona y’obwami. 22 Neryo oMungu w’ekwenene mwabwira Shemaya, omundu w’oMungu w’ekwenene, ati: 23 “Ubwire Rehoboamu, mughala wa Solomona, omwami we Yuda, n’abandu bosi b’omo kihanda kya Yuda n’ekya Benyamini, n’abandi bandu bosi uti, 24 ‘Yehova akabugha ati: “Isimwayalwa n’abaghala benyu Abaisraeli. Obuli mundu asube ewiwe, kundi n’ingye niryaleka ebyo ibyabya.”’” Neryo mubowa ebyo Yehova alyabugha, bamasuba ewabo, ngoko Yehova anabwirabo.

25 Neryo Yeroboamu mwatasyahimba* omuyi we Shekemu owali omo kiharo ky’Ebitwa kye Efraimu, amikalayo. Enyuma sy’aho, mwaluayo, amatasyahimba* omuyi we Penueli. 26 Yeroboamu mwayibwira omo mutima ati: “Obwami bukendisuba omo kihanda kya Daudi. 27 Abandu aba bamabibya bakayaherera amahere omo nyumba ya Yehova eyiri e Yerusalema, ibakenditasyakwama omukama wabo ye Rehoboamu, omwami we Yuda. Oko kwenene, ibakendiniita, neryo ibatasyakwama Rehoboamu, omwami we Yuda.” 28 Omwami mwabya abirondya erihano oko bahani biwe, mwakokotya esyosanamu ibiri sy’ebyana by’esyonde omo horo, neryo mwabwira abandu ati: “Erihetukira e Yerusalema si kikabaluhaya! OMungu wenyu y’oyu, inywe Baisraeli. Oyo yo wabalusaya e Misri.” 29 Mwahira ekyana kighuma ky’ende ky’ehoro e Beteli n’ekindi e Dani. 30 Ekyo mukyaleka abandu ibakola erilolo. Babya bakayahika ne Dani bakayaramya ekyana ky’ende ky’ehoro ekyabya eyo.

31 Neryo Yeroboamu mwahimba amanyumba w’eriramiryamo omo myanya y’endata, mwasombola omo bandu mw’abahereri abatabya Balawi. 32 Kandi Yeroboamu mwatsukisya ekiro kikulu ekyabya kikibukwa ekiro 15 ky’omwisi wo 8. Ekiro ekyo kyabya ng’ekiro kikulu ekyabya kikakolwa e Yuda. Oko kiherero ekyo ahimba e Beteli, mwahererako ebyana by’ende ebyakokotaya by’amahere, ne Beteli mwahirayo abahereri abakendibya bakakolera omo myanya y’endata eyo ahirayo. 33 Neryo mwatsuka eriherera amahere oko kiherero ekyo ahimba e Beteli omo kiro 15 ky’omwisi wo 8. Iye yo wasombola omwisi oyo. Mwatsukisirya Abaisraeli b’ekiro kikulu ekyo, kandi mwaherera amahere oko kiherero n’eritumbya omuki w’amahere ayo.

13 Yehova mwabwira omundu mughuma w’oMungu oyo wabya ikere e Yuda ati aye e Beteli. Mweya Yeroboamu inianimene hakuhi n’ekiherero akatumbya omuki w’amahere. 2 Neryo omundu w’oMungu oyo mwabwira ekiherero omo mulenge muli ebinywa ebyo Yehova abugha ati abwirekyo. Mwabugha ati: “Kiherero, kiherero! Yehova ati: ‘Omwana w’obulume akendisyabutwa omo kihanda kya Daudi, akendisyahulwa mo Yosia. Akendisyakuhererako abahereri abakakolera omo myanya y’endata, abakakutumbirayako omuki w’amahere wabo, kandi akendisyakutimiryako amakuha w’abandu.’” 3 Ekiro ekyo omundu w’oMungu oyo mwabugha omwatsi owakendikangania ngoko ebyo alyabugha bikendisyabererera. Mwabugha ati: “Yehova mwakabugha ati: Bino byo bikendikangangania ngoko ebyo niryabugha bikendibererera: Ekiherero kikendiyighaba, n’eribu* eriri kukyo rikendiyitsatsanga.”

4 Omwami Yeroboamu mwabya abyowa ebinywa ebyo omundu w’oMungu w’ekwenene alyabwira ekiherero kye Beteli omo mulenge muli, mwalw’inialusya ebyala biwe oko kiherero amaloleryabyo eyiri omundu w’oMungu w’ekwenene n’eribugha ati: “Mumuhambe!” Aho n’aho ebyala ebyo aloleraya eyiri omundu w’oMungu w’ekwenene mubyabasa, mwatatoka erisubyabyo enyuma. 5 Neryo ekiherero mukyayighaba n’eribu ryamayitsatsanga, ryamatoghongera ahisi. Emyatsi muyabya ngoko Yehova anabwira omundu w’oMungu w’ekwenene ati abughe.

6 Neryo omwami mwabwira omundu w’oMungu w’ekwenene ati: “Kisi, ulembe-lembe* Yehova oMungu waghu, kandi unisabire ebyala byaghe bitoke erilama.” Neryo omundu w’oMungu w’ekwenene mwalemba-lemba Yehova, neryo ebyala by’omwami byamatasyasuba ngoko binalue. 7 Neryo omwami mwabwira omundu w’oMungu w’ekwenene ati: “Asa ewaghe, uyalye oko kalyo, kandi ngendikuha ekihembo.” 8 Aliwe omundu w’oMungu w’ekwenene mwabwira omwami ati: “Nomo wangamba enusu y’ebindu byaghu,* sinendighenda naghu, kandi sinendirya omukati kutse erinywa amaghetse omo mwanya ono. 9 Kundi Yehova mwakanibwira ati: ‘Isiwalya omukati kutse erinywa amaghetse, kandi isiwalaba omo nzira eyo ulyasiramo.’” 10 Neryo mwalaba omo yindi nzira, mwatalaba omo nzira eyalabamo akaya e Beteli.

11 E Beteli yabya omuminyereri musyakulu. Abaghala biwe mubabya babisuba eka, mubamubwira ebyosi ebyo omundu w’oMungu w’ekwenene alyakola ekiro ekyo e Beteli, n’ebinywa ebyo alyabwira omwami. Mubabya babibugha erikanirya baba wabo y’emyatsi eyo, 12 baba wabo mwababulya ati: “Mwakalaba omo nzira yahi?” Neryo abaghala biwe mubamukangania enzira eyo mundu w’oMungu w’ekwenene oyo walua e Yuda alyalabamo. 13 Neryo omuminyereri oyo mwabwira abaghala biwe ati: “Muniteghekaniraye epunda.” Mubamuteghekanirya epunda, amasambira kuyo.

14 Omuminyereri oyo mwakwamirira omundu w’oMungu w’ekwenene, amayamweya inianikere omo ndina y’omuti munene. Mwamubulya ati: “N’iwe mundu w’oMungu w’ekwenene oyulyalua e Yuda?” Naye mwamusubirya ati: “Inga, n’ingye.” 15 Neryo omuminyereri oyo mwamubwira ati: “Asa tughende eka, uyalye omukati.” 16 Aliwe omundu w’oMungu w’ekwenene mwamusubirya ati: “Sinangasubula naghu kutse sinendiligha eriya ewaghu. Sinihamulirwe erirya omukati kutse erinywa amaghetse haghuma naghu omo mwanya ono. 17 Kundi Yehova mwakanibwira ati: ‘Isiwalira omukati kutse erinywira amaghetse eyo ukaya. Kandi omughulu ukendisubula, isiwalaba omo nzira eyo ulyasiramo.’” 18 Omuminyereri oyo mwamubwira ati: “Naghe niri muminyereri nga we. Yehova mwakakanaya naghe erilabira omumalaika wiwe. Mwakanibwira ati, ‘Twala omundu oyo y’ewaghu atoke erirya omukati n’erinywa amaghetse.’” (Aliwe abya akamuteba.) 19 Neryo omundu w’oMungu w’ekwenene mwaghenda haghuma n’omuminyereri oyo, amayalya omukati n’erinywa amaghetse omo nyumba y’omuminyereri oyo.

20 Omughulu babya ibanikere oko mesa, Yehova mwakania n’omuminyereri oyo wasubaya omundu w’oMungu w’ekwenene y’enyuma. 21 Neryo omuminyereri oyo mwabwira omundu w’oMungu w’ekwenene oyo walua e Yuda ati: “Yehova ati: ‘Kundi siwetakola ngoko Yehova alyakubwira kandi siwetasikya omughambo ogho Yehova oMungu waghu alyakuha, 22 aliwe mukasuba enyuma, wamalya omukati, n’erinywa amaghetse omo mwanya ogho balyakubwira ambu, “Isiwaliramo omukati kutse erinywiramo amaghetse,” ekinda kyaghu sikyendisyatabwa omo yisinda y’abotata-kulu waghu.’”

23 Omundu w’oMungu w’ekwenene mwabya abibugha erirya omukati n’erinywa amaghetse, omuminyereri musyakulu mwateghekanirya epunda omuminyereri oyo alyasubaya enyuma. 24 Neryo omundu w’oMungu w’ekwenene mwaghenda, aliwe esimba muyamweya omo nzira, yamamwita. Ekinda kiwe mukyasighala omo nzira, epunda iyine hakuhi nakyo, n’esimba yabya iyine hakuhi n’ekinda ekyo. 25 Abandu ababya bakalaba omo nzira eyo mubalangira ekinda ekyo ikine omo nzira n’esimba iyine hakuhi nakyo. Mubabya babihika omo muyi eyo omuminyereri musyakulu abya ikere, bamakanirya abandu ebyo balyalolako.

26 Omuminyereri oyo wasubaya omundu w’oMungu w’ekwenene y’enyuma mwabya abiminya oko mwatsi oyo, mwalw’iniabugha ati: “Y’omundu w’oMungu w’ekwenene oyulyaghana erikwama ebyo Yehova alyamubwira. Ekyo kyo kiryaleka Yehova inialeta esimba yimutulange n’erimwita, ngoko Yehova anamubwira.” 27 Neryo omuminyereri oyo mwabwira abaghala biwe ati: “Muniteghekaniraye epunda.” Neryo mubamuteghekaniryayo. 28 Neryo omuminyereri oyo mwaghenda, mwayeya ekinda ky’ omundu w’oMungu w’ekwenene ikine omo nzira, epunda n’esimba ibine hakuhi nakyo. Esimba yabya isiyetalya ekinda nibya isiyetalya n’epunda. 29 Omuminyereri oyo mwasumba ekinda ky’omundu w’oMungu w’ekwenene, amahirakyo oko punda, n’erisubyakyo omo muyi, atoke eriyamukolera ekiriro n’erimuta. 30 Neryo mwahira ekinda ekyo omo yisinda yiwe. Abandu babya bakalira omundu w’oMungu w’ekwenene ibanemubugha bati: “Ni mwatsi w’obulighe, mughala wetu!” 31 Mwabya abibugha erimuta, mwabwira abaghala biwe ati: “Ngendisyabya nabihola, imwanita aho niryata omundu w’oMungu w’ekwenene. Mukendisyahira amakuha waghe hakuhi n’awiwe. 32 Ebinywa ebyo Yehova amubwira ati abwire ekiherero ekiri e Beteli omo mulenge muli n’eribwirabyo amanyumba wosi w’eriramiryamo awali omo myanya y’endata y’omo miyi ye Samaria bikendisyabererera.”

33 Nibya n’enyuma sy’emyatsi eyo, Yeroboamu mwataleka erikola ebituwene. Ibwa mwaendelea erisombola omo bandu mw’abahereri abakendikolera omo myanya y’endata. Obuli mundu oyo wabya anzire eribya muhereri iniakamuyira m’omuhereri,* n’eribugha ati: “Muleke abye mughuma w’oko bahereri abakakolera omo myanya y’endata.” 34 Ekihanda kya Yeroboamu mukyatoghotibwa, kyamahwa oko kihugho busana n’erilolo eryo ry’ekihanda kiwe.

14 Oko mughulu oyo, Abia mughala wa Yeroboamu mwalwala. 2 Neryo Yeroboamu mwabwira omukali wiwe ati: “Kisi, uyayiwate ngoko utebya, abandu bakasyaminya ngoko uli mukali wa Yeroboamu. N’enyuma sy’aho, uye e Shilo. Eyo y’omuminyereri Ahiya ali. Iye yo wabwira abandu ngoko ngendisyabya mwami w’abandu aba. 3 Imaya emikati 10, esyogato, n’etsupa y’obuki, neryo uye ewiwe. Akendikubwira ebikendihikira omulwana wetu.”

4 Neryo omukali wa Yeroboamu mwakola ngoko Yeroboamu alyamubwira. Mwaya e Shilo, amaya ewa Ahiya. Ahiya abya iniabiribya musyakulu, isyalisyalangira ndeke busana n’obusyakulu, iniakalangira ebiri embere siwe bisa.

5 Aliwe Yehova abya iniabiribwira Ahiya ati: “Mughala wa Yeroboamu alwere, neryo omukali wiwe anemusyakubulya omwana oyo ng’anemwendilama. Ngendikubwira ebyo ukendimubwira. Akendibya abihika, syendyanza ukaminya nga nindi.”

6 Ahiya mwabya abinowa ebikindo by’omukali wa Yeroboamu akasonda eringira omo mulango, mwabugha ati: “Ingira, muka Yeroboamu. Busanaki siwanzire tukaminya nga uli ndi? OMungu abirimbwira ati nikubwire omwatsi owakalire. 7 Uyabwire Yeroboamu uti, ‘Yehova oMungu we Israeli ati: “Munakusombola omo bandu baghu nitoke erikuyira mo mwami w’abandu baghe be Israeli. 8 Neryo munasaghula ekihanda kya Daudi ky’obwami, namakuhabo. Aliwe mughutabya ng’omughombe waghe Daudi, oyo wasikaya emighambo yaghe n’erinikolera n’omutima wiwe wosi, omw’ikola ebyuwene bisa-bisa omo meso waghe. 9 Aliwe iwe, wabirikola emyatsi mibi kutsibu kulenga ababyaho embere syaghu; wabiriyikokoterya oghundi mungu n’esyosanamu sy’emetale eyo balyayeyukaya busana n’erinihitania, kandi wabiriniloleryako omughongo. 10 Busana n’ekyo, ngendileta obuhanya omo kihanda kya Yeroboamu, kandi ngendibugha omo kihanda kiwe mw’abalume bosi,* nibya n’abatawite akaghala n’abaleghetsene omo Israeli. Ngendibirya ndeke-ndeke ekihanda kya Yeroboamu, ngoko omundu akabiraya ebise isibyasyasungika! 11 Obuli mundu w’omo kihanda kya Yeroboamu oyukendisyabya akaholera omo muyi, esyombwa sikendisyabya sikalya ekinda kiwe; n’obuli mundu oyukendisyabya akaholera omo kisuki, esyonyunyu sy’omo kyanya sikendisyabya sikamulya, Yehova yulyabugha atya.”’

12 “Neryo hangana, usube ewaghu. Ukendibya wabihika omo muyi, omwana waghu iniahola. 13 Abaisraeli bosi bakendimulira n’erimuta, kundi omo kihanda kyosi kya Yeroboamu, iye musa yukendisyatabwa omo yisinda; omo kihanda kyosi kya Yeroboamu, iye musa yo Yehova oMungu w’Abaisraeli alyalangiramo ekindu kilebe ekyuwene. 14 Yehova akendiyisombolera omwami oyukenditabala Abaisraeli. Omwami oyo akendisyabughaho ab’omo kihanda kya Yeroboamu eritsuka lino, eritsuka munabwire musa-musa. 15 Yehova akendihunza Abaisraeli, neryo bakendibya ng’oluseke olukaghenda eyi n’eyi omo maghetse. Akendikulanga Abaisraeli n’eribalusya omo kihugho kino ekyuwene ekyo aha abotata-kulu wabo, kandi akendipanza-panzabo, ibayatwangana n’oko Lusi,* kundi mubahitania Yehova omw’ikokotya emiti mibuyirire.* 16 Kandi akendilekerania Abaisraeli busana n’amalolo agho Yeroboamu akola, kandi kundi mwaleka Abaisraeli ibakola amalolo.”

17 Neryo omukali wa Yeroboamu mwasuba e Tirza. Mwabya abihika omo mulango w’enyumba yiwe, omulwana amahola. 18 Neryo mubamuta, n’Abaisraeli bosi mubamulira ngoko Yehova anabugha erilabira omuminyereri Ahiya, omughombe wiwe.

19 N’eyindi myatsi eyilebirye Yeroboamu, amalwa agho alwa, kandi ngoko atabala, ebyosi ebyo binahandikire omo kitabu ky’emighulu y’abami be Israeli. 20 Yeroboamu mwatabala oko myaka 22. Enyuma sy’aho, mwahola ngoko abotata-kulu wiwe bahola; neryo mughala wiwe Nadabu mwabya mwami omo mwanya wiwe.

21 Oko mughulu oyo, Rehoboamu mughala wa Solomona abya iniabiribya mwami we Yuda. Rehoboamu abya n’emyaka 41 omughulu abya mwami. Mwatabala oko myaka 17 iniane e Yerusalema, omuyi ogho Yehova asombola omo biharo byosi by’ebihanda bye Israeli atoke erihiramo erina riwe. Mama wa Rehoboamu abya iniakahulawa mo Naama Omuamoni. 22 Abandu be Yuda babya bakakola ebituwene omo meso wa Yehova. Amalolo wabo mwaleka iniahitana kubo ko kutsibu kulenga ngoko ahitana oko abotata-kulu wabo. 23 Nabo mubataleka eriyihimbira emyanya y’endata, esyonduyi nyibuyirire, n’eriyikokoterya emiti mibuyirire* oko buli katwa kali-kali n’omo ndina y’obuli muti owaboghire. 24 Kandi omo kihugho mwabya abalume abakakola obumbalaka omo hekalu. Ibakakola emyatsi yosi eyikita esyonye eyabya ikakolwa n’abandu b’ebihanda ebyo Yehova atibitako bilue omo kihugho atoke erihakyo Abaisraeli.

25 Omo mwaka w’akatano w’obutabali bwa Rehoboamu, Shishaki, omwami we Misri, mwasyalwa n’omuyi we Yerusalema. 26 Mwaheka ebindu by’obughuli by’omo nyumba ya Yehova n’ebindu by’obughuli by’omo nyumba y’omwami. Mwaheka obuli kindu, nibya n’esyongabo syosi sy’ehoro esyo Solomona akokotaya. 27 Neryo omwami Rehoboamu mwakokotya esyongabo sy’ekwivre* esikendibya sikakolesibwa omo mwanya w’esiryahekawa. Mwahasyo abakulu b’abateya,* ababya bakatsunga omulango w’enyumba y’omwami. 28 Omughulu omwami abya akaya oko nyumba ya Yehova, abateya ibakaheka esyongabo esyo; n’enyuma sy’aho, ibakasubayasyo omo depo y’abateya.

29 N’eyindi myatsi eyilebirye Rehoboamu, emyatsi yosi eyo akola, ebyosi ebyo binahandikire omo kitabu ky’emighulu y’abami be Yuda. 30 Rehoboamu na Yeroboamu babya ibakabera erilwa. 31 Rehoboamu mwahola ngoko abotata-kulu wiwe banahola, amatabwa omo Muyi wa Daudi aho bata abotata-kulu wiwe. Mama wiwe abya iniakahulawa mo Naama Omuamoni. Enyuma sy’aho, Abiyamu* mwabya mwami omo mwanya wiwe.

15 Omo mwaka we 18 w’obutabali bw’omwami Yeroboamu mughala wa Nebati, Abiyamu mwabya mwami we Yuda. 2 Mwatabala oko myaka isatu iniane e Yerusalema. Mama wiwe iniakahulawa mo Maaka; abya mwitsikulu wa Abishalomu.* 3 Abiyamu mwakola amalolo wosi ogho baba wiwe akola embere siwe, mwatakolera Yehova oMungu wiwe n’omutima wiwe wosi ngoko tata-kulu wiwe Daudi akola. 4 Aliwe busana na Daudi, Yehova oMungu wiwe mwaha Abiyamu y’etala e Yerusalema omw’isombola mughala wiwe atoke erimusubuka n’omw’itendibughaho omuyi we Yerusalema. 5 Kundi Daudi mwakola ebyuwene omo meso wa Yehova, kandi kundi omo ngebe yiwe yosi mwataleka erikwama ebyalayiro byosi by’oMungu, erilusyako ebyakola omo mwatsi wa Uriya Omuhiti. 6 Rehoboamu mwabya akalwa na Yeroboamu omo ngebe yiwe yosi.

7 Eyindi myatsi eyilebirye Abiyamu n’ebyosi ebyo akola, ebyosi ebyo binahandikire omo kitabu ky’emighulu y’abami be Yuda. Abiyamu na Yeroboamu nabo mubalwa. 8 Enyuma sy’aho, Abiyamu mwahola ngoko abotata-kulu wiwe bahola; mubamuta omo Muyi wa Daudi; neryo mughala wiwe Asa mwabya mwami omo mwanya wiwe.

9 Omo mwaka we 20 w’obutabali bw’omwami Yeroboamu we Israeli, Asa mwatsuka eritabala e Yuda. 10 Mwatabala oko myaka 41 iniane e Yerusalema. Mukaka wiwe abya iniakahulawa mo Maaka; abya mwitsikulu wa Abishalomu.* 11 Asa mwakola ebyuwene omo meso wa Yehova, nga tata-kulu wiwe Daudi. 12 Mwatibita oko balume ababya bakakola obumbalaka omo hekalu omo kihugho ekyo, kandi mwalusyamo esyosanamu syosi esikita esyonye,* esyo abotata-kulu wiwe bakokotaya. 13 Nibya mwalusya oko mukaka wiwe ye Maaka k’olusunzo lw’eribya mughole, kundi Maaka abya iniabirikokotya esanamu eyikita esyonye itoke eribya ikakolesibwa omw’iramya omuti mubuyirire.* Asa mwaterya esanamu eyo eyikita esyonye, amatimiryayo omo Musya we Kidroni. 14 Aliwe emyanya y’endata muyatalusibwaho. Nomo bine bitya, Asa mwakolera Yehova n’omutima wosi omo ngebe yiwe yosi. 15 Asa mwaleta omo nyumba ya Yehova mw’ebindu ebyo iye na baba wiwe babya ibabiriyiramo bibuyirire, ni bughambu, efeza,* ehoro, n’ebindi bindu mbiriri-mbiriri.

16 Asa n’omwami Baasha we Israeli ibakabya ibanemulwa. 17 Neryo Baasha omwami we Israeli mwayalwa ne Yuda. Mwawatya omuyi we Rama atoke erikakirya abandu eringira kutse erilua omo kiharo ky’omwami Asa we Yuda. 18 Neryo Asa mwimya efeza* n’ehoro yosi ebyasighala omo byumba by’enyumba ya Yehova ebikabikawamo ebindu by’obughuli n’omo byumba by’enyumba y’omwami ebikabikawamo ebindu by’obughuli. Mwaha ebyosi by’abaghombe biwe batwalirebyo Ben-hadadi mughala wa Tabrimoni, mughala wa Hezioni. Ben-hadadi abya mwami we Siria, abya ikere e Damasko. Asa mwamutumira omulaghe ono: 19 “Hane endaghane omo kati-kati kaghe naghu, n’omo kati-kati ka baba waghe na baba waghu. Ngakutumira efeza* eyo n’ehoro eyo mo kihembo. Ngakusaba utwe endaghane eyo wabirikola na Baasha omwami we Israeli atoke erilua omo kiharo kyaghe.” 20 Ben-hadadi mwahulikirira omwami Asa. Neryo mwatuma abakulu b’abasuda biwe bayalwe n’emiyi ye Israeli. Mubahamba omuyi we Iyoni, Dani, Abel-bete-maaka, emiyi yosi y’omo kiharo kye Kinereti, n’ekiharo kyosi kye Naftali. 21 Baasha mwabya abyowa omwatsi oyo, mwalw’inialeka eriwatya omuyi we Rama, amaendelea erikala e Tirza. 22 Neryo omwami Asa mwabirikira abandu bosi be Yuda, sihabya oyo atabirikira. Mwababirikira bamuwatikaye eriheka amabwe, emiti eyo Baasha akolesaya eriwatya omuyi we Rama. Neryo omwami Asa mwakolesyabyo eriwatya omuyi we Geba, owali omo kiharo kya Benyamini, n’eriwatya omuyi we Mizpa.

23 Eyindi myatsi eyilebirye Asa, obutoki bwiwe bunene, emyatsi yosi eyo akola, n’emiyi eyo awataya, ebyosi ebyo binahandikire omo kitabu ky’emighulu y’abami be Yuda. Asa abere abibya musyakulu, mwakwa obukoni b’omo bisando. 24 Enyuma sy’aho, Asa mwahola ngoko abotata-kulu wiwe bahola. Mubamuta omo Muyi wa Daudi, tata-kulu wiwe; neryo mughala wiwe Yehoshafati mwabya mwami omo mwanya wiwe.

25 Nadabu, mughala wa Yeroboamu, mwabya mwami we Israeli omo mwaka w’akabiri w’obutabali b’omwami Asa we Yuda. Mwatabala e Israeli oko myaka ibiri. 26 Mwabya akakola ebituwene omo meso wa Yehova. Mwakola ngoko baba wiwe akola, kandi mwakola amalolo agho baba wiwe akola awaleka Abaisraeli nabo ibakola erilolo. 27 Baasha mughala wa Ahiya w’omo kihanda kya Isakari mwahotera Nadabu. Baasha mwitira Nadabu e Gibetoni, omuyi w’Abafilistini. Ebyo byabya omughulu Nadabu n’Abaisraeli bosi babya ibabiritimba oko muyi we Gibetoni batoke erilwa nagho. 28 Baasha mwita Nadabu omo mwaka w’akasatu w’obutabali bw’omwami Asa we Yuda, neryo amabya mwami omo mwanya wa Nadabu. 29 Baasha abere abita omwami Nadabu, mwita abandu b’omo kihanda kyosi kya Yeroboamu. Mwatabalya n’omughuma, mwabugha b’oho ngoko Yehova anabugha erilabira omughombe wiwe Ahiya we Shilo. 30 Emyatsi muyabya yitya busana n’amalolo ogho Yeroboamu akola, kandi busana n’amalolo agho aleka Abaisraeli ibakola, kandi kundi mwahitania Yehova oMungu we Israeli yo kutsibu. 31 Eyindi myatsi eyilebirye Nadabu, ebyosi ebyo akola, ebyosi ebyo binahandikire omo kitabu ky’emighulu y’abami be Israeli. 32 Asa n’omwami Baasha we Israeli ibakabya ibanemulwa.

33 Omo mwaka w’akasatu w’obutabali bw’omwami Asa we Yuda, Baasha mughala wa Ahiya mwabya mwami we Israeli yosi. Mwatabala oko myaka 24 iniane e Tirza. 34 Mwabya akakola ebituwene omo meso wa Yehova. Mwakola nga Yeroboamu, kandi mwakola amalolo awo Yeroboamu akola, awaleka Abairaeli ibakola amalolo.

16 Bino by’ebinywa by’eritswera ebyo Yehova abugha ati Yehu mughala wa Hanani ayabwire Baasha: 2 “Munakulusya omo lututu, namakuyira mo mukulu w’abandu baghe Abaisraeli. Aliwe muwataleka erikola nga Yeroboamu. Kandi muwaleka abandu baghe Abaisraeli ibakola erilolo, neryo bamanihitania busana n’amalolo wabo. 3 Busana n’ekyo, ngendibirya ndeke-ndeke Baasha n’ekihanda kiwe, kandi ngendikolera ekihanda kiwe ebyo nakolera ekihanda kya Yeroboamu mughala wa Nebati. 4 Obuli mundu w’omo kihanda kya Baasha oyukendisyaholera omo muyi, esyombwa sikendisyamulya; n’obuli mundu oyukendisyaholera omo kisuki, esyonyunyu sy’omo kyanya sikendisyamulya.”

5 Eyindi myatsi eyilebirye Baasha, emyatsi eyo akola, n’obutoki bwiwe, ebyosi ebyo binahandikire omo kitabu ky’emighulu y’abami be Israeli. 6 Baasha mwahola ngoko abotata-kulu wiwe bahola. Mubamuta e Tirza. Neryo mughala wiwe Ela mwabya mwami omo mwanya wiwe. 7 Yehova mwatswera Baasha n’ekihanda kiwe erilabira omuminyereri Yehu mughala wa Hanani busana n’ebibi byosi ebyo akola embere sya Yehova, kundi mwahitania oMungu busana n’ebibi ebyakola. Mwakola ng’ekihanda kya Yeroboamu, kandi oMungu mwamutswera kundi mwita Nadabu.*

8 Omo mwaka we 26 w’obutabali bw’omwami Asa we Yuda, Ela mughala wa Baasha mwabya mwami we Israeli. Mwatabala oko myaka ibiri iniane e Tirza. 9 Ye Zimri omughombe wiwe, omukulu w’enusu y’abasuda ababya bakaghenda oko mitoka, mwamuhotera. Ela abya iniane e Tirza, omo nyumba ya Arza, omwimaniri w’enyumba* y’omwami. Ela abya inianemunywa erihika oko kika ky’eritamira. 10 Zimri mwingira omo nyumba eyo, amita Ela. Amwita omo mwaka we 27 w’obutabali bw’omwami Asa we Yuda. Zimri abere abita Ela, amabya mwami omo mwanya wiwe. 11 Abere abinabya mwami, abere anabikala oko kitumbi ky’obwami, mwita abandu bosi b’omo kihanda kya Baasha. Mwatabalya n’omulume* n’omughuma, angabya mundu wosi-wosi w’omo kihanda kya Baasha* kutse omwira wa Baasha. 12 Zimri kw’abughaho atya ekihanda kyosi kya Baasha, ngoko Yehova anabugha erilabira omuminyereri Yehu. 13 Emyatsi yabya yitya busana n’amalolo wosi ogho Baasha na mughala wiwe Ela bakola, kandi busana n’amalolo ogho baleka Abaisraeli ibakola omughulu bahitanaya Yehova oMungu we Israeli omo syosanamu syabo esitawite mughaso. 14 Eyindi myatsi eyilebirye Ela, ebyosi ebyo akola, ebyosi ebyo binahandikire omo kitabu ky’emighulu y’abami be Israeli.

15 Omo mwaka we 27 w’obutabali bw’omwami Asa we Yuda, Zimri mwabya mwami. Mwatabala oko biro 7 iniane e Tirza. Oko mughulu oyo, abasuda be Israeli babya ibabirihira ekambi yabo hakuhi ne Gibetoni, kundi babya bakasonda erilwa n’omuyi oyo w’Abafilistini. 16 Ebiro bikalaba, abasuda abo ababya bapangire aho mubowa ngoko Zimri abirihotera omwami n’erimwita. Neryo ekiro ekyo, abasuda* bosi ababya omo kambi mubasombola Omri, omukulu w’abasuda, n’erimuyira mo mwami w’Abaisraeli. 17 Neryo Omri n’abasuda biwe bosi* mubalua e Gibetoni, bamayatimba oko muyi we Tirza batoke erilwa nagho. 18 Zimri mwabya abilangira ngoko omuyi abirihambwa, mwayingira omo kaleberyo oko mundu ateangahikamo bweghu-bweghu akabya oko nyumba y’omwami, amatimyako, n’eriholera omo muliro oyo. 19 Ekyo kyabya kitya kundi mwakola amalolo, kandi kundi mwakola ebituwene omo meso wa Yehova omw’ikola nga Yeroboamu, kandi kundi mwaleka Abaisraeli ibakola amalolo. 20 Eyindi myatsi eyilebirye Zimri, ngoko ahotera omwami, ebyosi ebyo binahandikire omo kitabu ky’emighulu y’abami be Israeli.

21 Oyo w’omughulu ogho Baisraeli bayighaba mo bikuto bibiri ebitehulikirirana. Ekikuto kighuma kyabya oko luhande lwa Tibni mughala wa Ginati kandi kyabya kyanzire erimuyirira mo mwami. Aliwe ekindi kikuto kyabya oko luhande lwa Omri. 22 Ababya oko luhande lwa Omri mubabya n’akaghala kulenga ababya oko luhande lwa Tibni mughala wa Ginati. Tibni kw’ahola atya, neryo Omri amabya mwami.

23 Omo mwaka we 31 w’obutabali bw’omwami Asa we Yuda, Omri mwabya mwami we Israeli. Mwatabala oko myaka 12. Mwatabala oko myaka 6 iniane e Tirza. 24 Mwaghula ekitwa kye Samaria* oko syotalanta* ibiri sy’efeza.* Mwaghulakyo oko mulume oyukahulawa mo Shemeri. Neryo mwahimba omuyi oko kitwa ekyo. Mwahula omuyi oyo mo Samaria, kundi oyo wabya mwinye kitwa* ekyo abya iniakahulawa mo Shemeri. 25 Omri mwabya akakola ebituwene omo meso wa Yehova. Mwakola ebibi kulenga abosi ababya embere siwe. 26 Mwakola nga Yeroboamu mughala wa Nebati, kandi mwakola amalolo agho Yeroboamu aleka Abaisraeli ibakola omughulu bahitanaya Yehova oMungu we Israeli omo syosanamu syabo esitawite mughaso. 27 Eyindi myatsi eyilebirye Omri, ebyo akola, n’emyatsi y’obutoki eyo akola, ebyosi ebyo binahandikire omo kitabu ky’emighulu y’abami be Israeli. 28 Neryo Omri mwahola ngoko abotata-kulu wiwe bahola. Mubamuta e Samaria. Neryo mughala wiwe Ahabu mwabya mwami omo mwanya wiwe.

29 Ahabu mughala wa Omri mwabya mwami we Israeli omo mwaka we 38 w’obutabali bw’omwami Asa we Yuda. Mwatabala e Israeli oko myaka 22 iniane e Samaria. 30 Ahabu mwakola ebituwene omo meso wa Yehova kulenga abosi ababya embere siwe. 31 Mwakola amalolo agho Yeroboamu mughala wa Nebati akola. Nibya mwatalekera aho. Mwatahya Yezebeli mwali wa Eti-baali, omwami w’Abasidoni. Kandi mwakolera Baali n’erikukama embere siwe. 32 Kandi mwahimbira Baali y’ekiherero omo hekalu eyo ahimbira Baali e Samaria. 33 Kandi Ahabu mwakokotya omuti mubuyirire.* Mwakola emyatsi minene eyahitanaya Yehova oMungu we Israeli kulenga abami be Israeli abatabala embere siwe.

34 Omo biro by’obutabali bwa Ahabu, Hieli owe Beteli mwatasyahimba omuyi we Yeriko. Mughala wiwe Abiramu, akambere kiwe, mukahola omughulu ahimba efondasyo y’omuyi oyo. N’omughulu ahira emilango oko muyi oyo, Segubu, akatungo kiwe, mukahola. Neryo ebinywa ebyo Yehova abugha erilabira Yosua mughala wa Nuni mubyabererera.

17 Kiro kighuma, Eliya* Omutishbi we Gileadi mwabwira Ahabu ati: “Oko kwenene-kwene ngoko Yehova oMungu wa Israeli oyo ngakolera* aliho, omo myaka eno sihendibya ekimi kutse embula nite nabugha niti yiwe.”

2 Yehova mwabwira Eliya ati: 3 “Ulua hano, uye oko luhande lw’eyo ryuba rikasira. Uyayibise omo Musya we Keriti,* oko luhande lw’eyo ryuba rikasira lwe Yordani. 4 Ukendibya ukanywa oko maghetse w’akusi, kandi ngendibwira ebikororo ibyabya bikakuletera akalyo k’eyo.” 5 Eliya mwalw’iniaghenda aho n’aho, ngoko Yehova alyamubwira. Mwaya omo Musya we Keriti,* owali oko luhande lw’eyo ryuba rikasira lwe Yordani, amayikalayo. 6 Neryo ebikororo mubyabya bikamuletera omukati n’enyama omo tututu n’omw’igholo, kandi mwabya akanywa oko maghetse w’akusi ako. 7 Aliwe habere habilaba ebiro bilebe, akusi ako mukuma, kundi embula yabya isiyesyawa omo kihugho.

8 Neryo Yehova mwabwira Eliya ati: 9 “Hangana, uye e Zarefati eyiri omo kiharo kye Sidoni, uyikale eyo. Ngendibwira omukwa-kali w’omo muyi oyo niti abye akakuha akalyo.” 10 Neryo mwahangana, amaya e Zarefati. Abere abihika oko mulango w’omuyi, mwalangira omukwa-kali inianemusenya. Mwabirikira omukwa-kali oyo, amamubwira ati: “Kisi, niletere ehighetse hike omo kopo nganywe.” 11 Omukwa-kali oyo abere akayenda amaghetse w’erinywa, Eliya mwamubirikira, amamubwira ati: “Kisi, uniletere n’omukati.” 12 Omukwa-kali oyo mwamusubirya ati : “Oko kwenene-kwenene ngoko Yehova oMungu waghu aliho, singwite oko mukati. Niwite oko hifarine hike ehyangahika omo byala. Hiri omo rilegha rinene. Niwite n’oko highuta hike ehiri omo kalegha kake. Ninemubota-bota ehikwi. Ngendibya nabisuba eka, inahuka ehyalya ehyo ingye n’omughala waghe tukendirya. Tukendibya twabiryahyo, itwahola.”

13 Neryo Eliya mwabwira omukwa-kali oyo ati: “Isiwasagha, usube ewaghu, uyakole ngoko wamabugha. Aliwe utsuke wanihukira omukati muke w’omuviringo omo farine n’amaghuta ebyo ukiwiteko, neryo unileteregho. Enyuma sy’aho, wanganahuka ebyo mukendirya, iwe n’omughala waghu. 14 Kundi Yehova oMungu wa Israeli akabugha ati: ‘Efarine eyiri omo rilegha rinene siyendihwamo n’amaghuta awali omo kalegha kake syendihwamo erihika omughulu Yehova ekendisyawisya embula oko kitaka.’” 15 Neryo omukwa-kali oyo mwaghenda, amayakola ngoko Eliya alyabugha. Neryo omukali oyo, ab’oko kihanda kiwe, na Eliya mubabya n’akalyo omo biro bingyi. 16 Efarine eyabya omo rilegha rinene muyatahwamo, n’amaghuta awabya omo kalegha kake mwatahwamo, ngoko Yehova anabugha erilabira Eliya.

17 Habere habilaba mughulu mulebe, mughala w’omukali omwinye nyumba mwalwala. Mwatoha erihika oko kika amahola. 18 Neryo omukwa-kali oyo mwabwira Eliya ati: “Mungakukoleraki, iwe mundu w’oMungu w’ekwenene? Ulyasa busana n’erinyibukya ekosa yaghe n’eriita mughala waghe?” 19 Aliwe Eliya mwamubwira ati: “Umba mughala waghu.” Neryo Eliya mwamwimya omo byala biwe, amamutwala omo kyumba ekyabya omo lutwe, eyo abya akaghotsera. Neryo Eliya mwamughotserya oko ngyingo yiwe. 20 Enyuma sy’aho, mwasaba Yehova ati: “Yehova, Mungu waghe, omukwa-kali oyu oyulyamba ah’erighotsera ukatasyamuletera obuhanya omw’ita mughala wiwe?” 21 Mwayikakirya oko mwana ngendo isatu n’erisaba Yehova ati: “Kisi Yehova, Mungu waghe, leka omwana oyu atasyabyaho.”* 22 Yehova mwowa omusabe wa Eliya, neryo omwana oyo amatsuka erihumula, amasuba. 23 Eliya mwimya omwana oyo, amamulusya omo kyumba ekyabya omo lutwe, amamuha mama wiwe. Eliya mwabugha ati: “Mughala waghu yono, amabisuba.” 24 Neryo omukali mwabwira Eliya ati: “Lino namabiminya kwenene kwenene ngoko uli mundu w’oMungu kandi ngoko ebyo Yehova akabugha erilabira iwe ni by’ekwenene.”

18 Habere habilaba mughulu mulebe, omo mwaka w’akasatu w’ekipwa, Yehova mwabwira Eliya ati: “Ghenda, uyasungane na Ahabu kundi ngendiwisya embula y’oko kihugho.” 2 Neryo Eliya mwayasungana na Ahabu, mwayasungana naye omughulu enzala nene yabya yikaghalya abandu e Samaria.

3 Oko mughulu oyo, Ahabu mwalayira oko Obadia, oyo wabya akimanira enyumba y’omwami.* (Obadia abya iniakubaha Yehova yo kutsibu. 4 Kandi omughulu Yezebeli abya akita abaminyereri ba Yehova, Obadia mwimya abaminyereri 100, amaghababo mo bikuto by’abandu 50, amabisabo omo myangalu. Abya iniakahabo akalyo n’amaghetse.) 5 Neryo Ahabu mwabwira Obadia ati: “Tuyalabe-labe omo kihugho, tulabe eyiri esyongununuko syosi sy’amaghetse, n’omo misya* yosi. Kwa muhwa tukendisunga ebiti ebitosire by’eriha esyosabayiri* n’esyonyumbu. Bite bitya, esyonyama syetu syosi isikendihola.” 6 Mubaghabirana ebiharo ebyo obuli mundu akendilabamo. Ahabu mwaghenda iyuwene, amalaba omo nzira yiwe, na Obadia amalaba omo nzira yiwe.

7 Omughulu Obadia abya akaya eyo akaya, mwahindana na Eliya. Obadia mwalw’iniamuminya. Neryo mwakukama n’erihira obusu bwiwe b’oko kitaka, amabugha ati: “Mukama waghe Eliya, ono n’iwe?” 8 Eliya mwamubwira ati: “N’ingye. Ghenda uyabwire mukama waghu uti: ‘Eliya ane eno.’” 9 Aliwe Obadia mwamusubirya ati: “Mungakola erilolo ki eryangaleka ingye mughombe waghu iwanihira omo byala bya Ahabu? Wanzire inianiita? 10 Oko kwenene-kwenene ngoko Yehova oMungu waghu aliho, omukama waghe abirituma abandu ati bayakurondaye omo bihanda byosi n’omo mami wosi. Ibakabya babibugha bati, ‘Syali eno,’ iniakababwira ati balape kwenene-kwenene nga sibetakusunga. 11 Neryo ibwa iwe ukabugha uti niyabwire omukama waghe niti: “Eliya ane eno.” 12 Ngendibya nabilekana naghu, ekirimu kya Yehova ikyakutwala omo mwanya ogho nitasi. Ngendibya nabibwira Ahabu niti une eno, neryo ibwa iniakubula, iniakendiniita. Ingye mughombe waghu, nisaghire Yehova erilua omo bulwana bwaghe. 13 Omukama waghe syalyatowa ekyo nakola omughulu Yezebeli ita abaminyereri ba Yehova? Siwasi ngoko munabisa abaminyereri ba Yehova 100? Munaghababo mo bikuto by’abandu 50, namabisabo omo myangalu, namabya ngatwalirabo akalyo n’amaghetse. 14 Nikwa lino ukanibwira uti: ‘Ghenda uyabwire omukama waghu uti: “Eliya sy’ane eno.”’ Namabiyamubwira, iniakendilw’inianiita.” 15 Aliwe Eliya mwabugha ati: “Oko kwenene-kwenene ngoko Yehova w’emilondo oyo ngakolera* aliho, munabwire ingyuwene-wene ngendiyasungana na Ahabu.”

16 Neryo Obadia mwakwamirira Ahabu, amayamukanirya ebyosi. Neryo Ahabu naye mwayasungana na Eliya.

17 Ahabu abere abilangira Eliya, mwamubwira ati: “Wamasala wasungika iwe ukaleta omo Israeli mo buhanya bungaha n’obu?”

18 Na Eliya mwamusubirya ati: “S’ingye ngaleta obuhanya b’omo Israeli, aliwe iwe n’ekihanda kya baba waghu, n’inywe mukaletabo. Kundi mwabirileka erikwama emighambo ya Yehova, kandi mwabirikwama Esyobaali. 19 Uhindanaye Abaisraeli bosi oko Kitwa kye Karmeli. Uhindanaye abaminyereri 450 ba Baali, n’abaminyereri 400 abakaramaya omuti mubuyirire,* abakalira oko mesa ya Yezebeli, naghe ngendibyayo.” 20 Neryo Ahabu mwatuma omulaghe oko bandu bosi be Israeli, amakuma-kuma abaminyereri bosi, bamaya oko Kitwa kye Karmeli.

21 Neryo Eliya mwaseghera ahali abandu bosi, amababwira ati: “Erihika mughulu wahi mukendisyabya imunemutika-tika?* Yehova amabya iyo Mungu w’ekwenene, mumukwame. Aliwe amabya ini Baali, mumukwame.” Aliwe, mubatamusubirya kindu. 22 Neryo Eliya mwabwira abandu ati: “Ingye musa, n’ingye muminyereri wa Yehova oyukisiya, aliwe Baali awite abaminyereri 450. 23 Mutuletere esyonume ibiri sy’esyonde esikine nyilere. Abaminyereri ba Baali basomboleko enume nguma y’ende eyikine nyilere, batweyo mo bihande bihande, n’erihirayo oko syongwi, aliwe isibahirako omuliro. Naghe ngenditeghekania eyindi nume y’ende eyikine nyilere, ngendihirayo oko syongwi, aliwe naghe sinendihirako omuliro. 24 Neryo mukendisaba oMungu wenyu, naghe ngendisaba Yehova. oMungu oyukendisubirya omw’itimya obuhere, akendikangania ngoko iye y’oMungu w’ekwenene.” Neryo abandu bosi mubabugha bati: “Ekyo wamabugha ekyo kyuwene.”

25 Neryo Eliya mwabwira abaminyereri ba Baali ati: “Kundi n’inywe banene, n’inywe mutsuke erisombola enume nguma y’ende eyikine nyilere n’eriteghekaniayo. Neryo musabe oMungu wenyu, aliwe isimwahira oko buhere k’omuliro.” 26 Neryo mubimya enume y’ende eyikine nyilere eyo basombola, bamateghekaniayo. Mubasaba Baali eritsuka omo tututu erihika oko medi, bakabugha bati: “Baali, tusubiraye!” Muhatabya oyukasubirayabo, kutse mubatowa omulenge wosi-wosi. Babya bakatimba oko kiherero ekyo bahimba ibanemutsukuda. 27 Emedi yabere yikasonda erihika, Eliya mwatsuka erisekereryabo. Mwabwirabo ati: “Mulake kutsibu omo mulenge wenyu wosi. Indi ni mungu! Anganabya inianemulengekania oko myatsi minene, kutse iniane ekabine.* Kutse anganabya inianaghotsere, neryo iritolere omundu iniamubukya!” 28 Babya bakabirikira omo mulenge wabo wosi n’eriyibandanga-bandanga omo mihamba n’omo matumo, erikwamana n’emibere y’ewabo, erihika oko kika omusasi amalua omo mibiri yabo, n’eribusulako. 29 Emedi muyalaba, aliwe mubataleka eriyiwata kitya-kitya* erihika omughulu endambi y’eriherera obuhere bw’akalyo k’omw’igholo yahika. Muhatabya oyukabasubiraya, kutse mubatowa omulenge wosi wosi; Baali syabya abatsomene.

30 Oko nduli, Eliya mwabwira abandu ati: “Museghere hakuhi naghe.” Neryo abandu bosi mubaseghera hakuhi naye. Neryo Eliya mwakokotya ekiherero kya Yehova ekyo babya ibabirisambula. 31 Neryo Eliya mwimya amabwe 12, emighanzo y’ebihanda by’abaghala ba Yakobo, oyo Yehova abwira ati: “Ukendyahulwa mo Israeli.” 32 Mwahimba omo mabwe ayo mw’ekiherero busana n’eriha erina rya Yehova ry’olukengerwa. Enyuma sy’aho, mwatakula ekyuna omo mwanya owatimbire oko kiherero. Ekyuna ekyo kyabya kingaha n’omwanya ogho bangaheramo esyosea* ibiri sy’embuto. 33 Enyuma sy’aho, mwahira esyongwi sy’oko kiherero, amatwa enume y’ende eyikine nyilere mo bihande-bihande, neryo amahirabyo oko syongwi. Abere abikola atya, neryo amabugha ati: “Musulaye omo malegha manene-manene ani mw’amaghetse, neryo mutegho oko buhere bw’eryokererya n’oko syongwi.” 34 Kandi mwabugha ati: “Mutasyuta w’oko engendo y’akabiri.” Neryo mubuta w’oko engendo y’akabiri. Kandi mwatasyabugha ati: “Mutasyuta w’oko engendo y’akasatu.” Neryo mubuta w’oko engendo y’akasatu. 35 Amaghetse musula, amatimba oko kiherero. Eliya musulya n’omo kyuna mw’amaghetse.

36 Endambi y’eriherera obuhere bw’akalyo k’erigholo-gholo yabere yikasonda erihika, omuminyereri Eliya mwaseghera hakuhi n’ekiherero, n’eribugha ati: “Yehova, oMungu wa Abrahamu, wa Isaka na Israeli, uleke abandu baminye munabwire ngoko uli Mungu we Israeli, kandi ngoko niri mughombe waghu, kandi ngoko n’iwe ulyanibwira uti ngakole emyatsi yosi eyi. 37 Nzubiraye, Yehova! Nzubiraye, abandu aba batoke eriminya ngoko iwe Yehova uli Mungu w’ekwenene, kandi ngoko wanzire ibakusubira.”

38 Neryo omuliro wa Yehova mwalua e lubula, amatimya obuhere bw’eryokererya, esyongwi, amabwe, n’olututu, amumya n’amaghetse awabya omo kyuna. 39 Abandu bosi babere babilangira ekyo, mubalw’ibakukama n’erihira obusu bwabo b’oko kitaka, n’eribugha bati: “Yehova y’oMungu w’ekwenene! Yehova y’oMungu w’ekwenene!” 40 Neryo Eliya mwababwira ati: “Muhambe abaminyereri ba Baali, isihabya n’omughuma oyukabala.” Mubalw’ibahamba abaminyereri ba Baali, neryo Eliya amandaghaliryabo ahali Olusi* lwe Kishoni, amitirabo aho.

41 Enyuma sy’aho, Eliya mwabwira Ahabu ati: “Hetuka, uyalye, n’erinywa, kundi namabyowa omulenge w’embula nene.” 42 Neryo Ahabu mwahetuka, amayalya, n’erinywa. Aliwe Eliya iye mwahetukira oko singyi y’Ekitwa kye Karmeli. Abere abihikayo, mwasunama, n’erihira obusu bwiwe omo kati kati k’amaru. 43 Neryo Eliya mwabwira omughombe wiwe ati: “Kisi, utasyahetukira oho ndata, neryo ulebaye eyiri engetse.” Neryo omughombe oyo mwahetuka, amayalebya. Mwabugha ati: “Sinatalangira kindu.” Eliya mwamubwira ngendo 7 ati: “Utasyahetukira aho ndata halya.” 44 Engendo ye 7, omughombe wiwe mwamubwira ati: “Tahie, namalangira akatu kake, kangaha n’ebyala by’omundu kakalua omo ngetse.” Neryo Eliya mwamubwira ati: “Ghenda, uyabwire Ahabu uti: ‘Ubohere esyosabayiri* sy’oko mutoka waghu, neryo undaghale, embula nene yikasyaleka iwataghenda!’” 45 Oko mughulu oyo, embula nene muyahimba, n’erihunga muryalaba. Neryo embula nene muyawa. Ahabu abya iniane omo mutoka wiwe akalolera e Yezreeli. 46 Aliwe Yehova mwaha Eliya y’akaghala.* Mwahangira olukimba lw’omo mbindi, amatibita, amayalaba oko Ahabu, n’eriyahika e Yezreeli.

19 Neryo Ahabu mwabwira Yezebeli ebyosi ebyo Eliya alyakola, kandi mwamubwira ngoko Eliya abiriita abaminyereri bosi omo muyali. 2 Neryo Yezebeli mwatuma omundu ati ayabwire Eliya ati: “Emiungu imbe amalipizi awakalire omungya oko ndambi eno namatendikwita ng’abaminyereri abo, kutse namatendikuyira ng’omughuma wa kubo!” 3 Neryo Eliya mwasagha. Mwahangana, amatibita, bakasyamwita.* Mwayahika e Beeri-sheba eyiri omo kiharo kye Yuda, neryo amasigha omughombe wiwe y’aho. 4 Mwaghenda olughendo lw’ekiro kighuma, amayahika omo mbwarara. Mwabya abihikayo, amikala omo ndina y’omuretemu. Neryo mwabugha ati kumbe alyahola. Mwabugha ati: “Namabiluha! Yehova, uniite, kundi sinilengire abotata-kulu waghe.”

5 Neryo mwayilambika, amayato omo ndina y’omuti w’omuretemu. Aliwe aho n’aho omumalaika mwamutulako, amamubwira ati: “Hangana, ulye.” 6 Abere abikingula ameso, mwalangira hakuhi n’omutwe wiwe ihane omukati w’omuviringo n’erilegha ry’amaghetse. Omukati oyo abya oko mabwe awahuhire. Mwalya, amanywa, kandi amatasyaghotsera. 7 Habere habilaba esyosaha nyilebe, kandi omumalaika wa Yehova mwasa, amamutulako n’erimubwira ati: “Hangana, ulye, kundi olughendo ni luli.” 8 Neryo mwahangana, amalya, n’erinywa. Akalyo ako mukamuha akaghala akamuwatikaya erighenda omo biro 40 omo musibo nomo kiro, erihika omughulu ahika e Horebu, ekitwa ky’oMungu w’ekwenene.

9 Neryo mwingira omo mwangalu, amaghotseramo. Omughulu abya iniane omo mwangalu oyo, Yehova mwamubulya ati: “Eliya, ukayira hano ho uti?” 10 Eliya mwamusubirya ati: “Yehova, oMungu w’emilondo, munakukolera n’omuhwa munene, aliwe Abaisraeli sibetasikya endaghane yaghu. Babirihimbula ebiherero byaghu kandi babiriita abamaminyereri baghu omo muyali. Ingye nikisiyaho, aliwe naghe banemusonda eriniita.”* 11 Aliwe oMungu mwamubwira ati: “Ulue omo mwangalu, uyimane oko kitwa embere sya Yehova.” Neryo Yehova mwalaba embere sya Eliya. N’erihunga rinene erikalire muryatulanga ebitwa n’eritulanga amabwe manene-manene embere sya Yehova. Aliwe Yehova syabya omo rihunga eryo. Erihunga eryo ryabere ryabilaba, muhabya omusiki. Aliwe Yehova syabya omo musiki oyo. 12 Omusiki abere abilaba, muhabya omuliro. Aliwe Yehova syabya omo muliro oyo. Omuliro oyo nagho abere abilaba, muhabya omulenge muke owahehere. 13 Eliya abere abyowa omulenge muke oyo, mwaswika obusu bwiwe omo lukimba lwiwe, amayimana oko bwingiriro bw’omwangalu. Neryo mowa omulenge akamubulya ati: “Eliya, ukayira hano ho uti?” 14 Neryo Eliya mwasubirya ati: “Yehova, oMungu w’emilondo, nabirikukolera n’omuhwa munene. Aliwe Abaisraeli sibetasikya endaghane yaghu. Babirihimbula ebiherero n’eriita abaminyereri baghu omo muyali. Ingye nikisiyaho, aliwe naghe banemusonda eriniita.”*

15 Aliwe Yehova mwamubwira ati: “Subula, uye omo mbwarara ye Damasko. Ukendibya wabihikayo, iwahira oko Hazaeli kw’amaghuta atoke eribya mwami we Siria. 16 Uhire n’oko Yehu omwitsikulu wa Nimshi kw’amaghuta atoke eribya mwami we Israeli. Na Elisha* mughala wa Shafati we Abel-Mehola, naye umuhireko amaghuta atoke eribya muminyereri oyukendikusubuka. 17 Oyutendisyitibwa omo muyali wa Hazaeli, Yehu yukendisyamwita. N’oyutendisyakwa omo muyali wa Yehu, Elisha yukendisyamwita. 18 Nikinawite abandu 7 000 omo Israeli abatetakukamira Baali n’abatetaha Baali y’ebizu.”

19 Neryo Eliya mwayayo. Mweya Elisha mughala wa Shafati inianemulima omo syonume sy’esyonde 24 esyabya isine embere siwe. Esibiri sy’omwiso-mwiso syo abya nasyo. Neryo Eliya mwaseghera hakuhi naye, amamughusira olukimba lwiwe.* 20 Neryo Elisha mwasigha esyonume sy’esyonde, amatibita eyiri Eliya, n’erimubwira ati: “Kisi, leka niyahe baba waghe na mama waghe b’ebizu; n’enyuma sy’aho, ngendikukwama.” Eliya mwamusubirya ati: “Suba ewaghu, sinatabugha niti isiwayayo.” 21 Neryo Elisha mwasubula, amimya esyonde ibiri, n’erihererasyo. Mwimya emiti eyabya oko syonume ibiri sy’esyonde esikalima, amahukako enyama y’esyonume sy’esyonde esyo. Enyama eyo yabere yabihya, amahayo abandu, bamalya. Enyuma sy’aho, amakwama Eliya, n’eritsuka eribya akamukolera.

20 Kiro kighuma, omwami Ben-hadadi we Siria mwahindania abasuda biwe bosi n’abandi bami 32 haghuma n’esyosabayiri* syabo n’emitoka yabo. Neryo mwayatimba oko muyi we Samaria atoke erilwa nagho. 2 Enyuma sy’aho, mwatuma abandu omo muyi, ewa Ahabu omwami we Israeli ati bayamubwire bati: “Ben-hadadi ati, 3 ‘Efeza* yaghu n’ehoro yaghu ni byaghe, n’abakali baghu abuwene-wene n’abana baghu abuwene-wene nabo ni baghe.’” 4 Omwami we Israeli mwasubirya ati: “Mukama waghe kandi mwami waghe, ngoko unalyabugha, ingye n’ebyosi ebyo niwiteko ni byaghu.”

5 Enyuma sy’aho, abandu abo Ben-hadadi atuma kandi mubayasungana na Ahabu. Mubamubwira bati: “Ben-hadadi ati, ‘Munakutumako omulaghe ono: “Umbe efeza* yaghu, ehoro yaghu, abakali baghu, n’abana baghu.” 6 Aliwe omungya oko ndambi eyiri ng’eno, ngendisyatuma abaghombe baghe ewaghu. Bakendisyakwesa-kwesa omo nyumba yaghu n’omo manyumba w’abaghombe baghu. Bakendisyaheka ebindu byaghu by’obughuli.’”

7 Neryo omwami we Israeli mwahindania abasyakulu bosi b’omo kihugho, amababwira ati: “Si mwamayilangirira ngoko omulume oyu anzire erituletera obuhanya. Abiribugha ati nimuhe abakali baghe, abana baghe, efeza* yaghe n’ehoro yaghe. Sinditamughanirabyo.” 8 Neryo abasyakulu bosi, abandu bosi, mubamubwira bati: “Isiwakwama n’eriligha ebyo alyabugha.” 9 Neryo Ahabu mwabwira abandu abo Ben-hadadi atuma ati: “Muyabwire omwami waghe kandi omukama waghe muti, ‘Ebyosi ebyo watsuka erinisaba ingye mughombe waghu, ngedikuhabyo; aliwe ebyo wamanisaba lino, sinendilighabyo.’” Neryo abandu abo Ben-hadadi atuma mubaghenda, bamayamubwira ebyo Ahabu alyabugha.

10 Neryo Ben-hadadi mwamutumako omulaghe ono: “Ngenditsandya omuyi we Samaria. Neryo kundi abasuda baghe ni banene kutsibu, omo Samaria simwendisighala n’olututu olo nangaghabira abasuda baghe, neryo obuli musuda inamuha ebyala bighuma. Emiungu imbe amalipizi awakalire namatendikola ekyo!” 11 Omwami we Israeli mwamusubirya ati: “Oyukambala ebindu biwe by’amalwa isyayihalamba ng’omundu oyukabilusaya.’” 12 Mubasyabwira Ben-hadadi ebyo Ahabu alyabugha. Inianemunywa obwabu haghuma n’abandi bami omo mahema* wabo, mwalw’iniabwira abasuda biwe ati: “Muyiteghekanaye oko malwa!” Neryo abasuda mubayiteghekania batoke eriyalwa n’omuyi.

13 Aliwe omuminyereri mughuma mwayasungana na Ahabu, omwami we Israeli, amamubwira ati: “Yehova akabugha ati, ‘Wanamalangira abandu banene aba? Munabwire ngendibahira omo byala byaghu, neryo ukendiminya ngoko ingye Yehova.’” 14 Ahabu mwabulya ati: “Ngendisingabo niti?” Omuminyereri oyo mwamusubirya ati: “Yehova akabugha ati, ‘Ukendisingabo erilabira abawatikya b’abakulu b’ebiharo.’” Neryo Ahabu mwabulya ati: “Oyukenditsuka amalwa nindi?” Omuminyereri oyo mwamusubirya ati: “N’iwe!”

15 Neryo Ahabu mwaghanza abawatikya b’abakulu b’ebiharo. Abosi mubabya 232. N’enyuma sy’aho, mwaghanza abalume bosi be Israeli. Abosi mubabya 7 000. 16 Mubaghenda oko medi. Ben-hadadi n’abami 32 ababya bakamuwatikya babya ibanemunywira omo mahema.* 17 Abawatikya b’abakulu b’ebiharo babere babilua omo muyi, Ben-hadadi mwalw’iniatuma abandu bayalebaye nga hamabyaki. Abandu abatuma abo mubamubwira bati: “Abalume babirilua e Samaria.” 18 Neryo Ben-hadadi mwababwira ati: “Bamabya imobakasira buholo, muhambebo, aliwe isimwitabo. Kutse bamabya imobakasa busana n’erilwa netu, tu muhambebo; aliwe isimwitabo.” 19 Abawatikya b’abakulu b’ebiharo n’abasuda ababya bakabakwama babere babilua omo muyi, 20 obuli mughuma wa kubo mwita enzighu yiwe. Neryo Abasiria mubatibita, n’Abaisraeli bamabakwamirira. Omwami Ben-hadadi we Siria mwatibita iniane oko sabayiri.* Abya n’abasuda balebe abakaghenda oko syosabayiri.* 21 Aliwe omwami we Israeli mwalua omo muyi, amiita butsir’ileka abasuda be Siria ababya oko syosabayiri* n’omo mitoka. Mwasinga* Abasiria bo kutsibu.

22 Habere habilaba mughulu mulebe, omuminyereri mwayasungana n’omwami we Israeli, amamubwira ati: “Ghenda, uyateghekanaye abasuda baghu n’erilebya ekyo ukendikola, kundi oko mwanzo w’omwaka owakwamire, omwami we Siria akendisyalwa naghu.”

23 Neryo abaghombe b’omwami we Siria mubamubwira bati: “OMungu wabo ni Mungu w’oko bitwa kyo kiryaleka ibatusinga. Twamabilwira nabo ahate ebitwa, itukendisingabo. 24 Ukole na kino: Ulusaye abami bosi omo myanya yabo. N’omo myanya yabo, uhiremo abaguvernere, bo basondole amalwa. 25 Neryo utasyahindanaya abasuda abangaha n’abahola, abawite oko syosabayiri* n’emitoka mingaha n’ey’abalyahola. Neryo tuyalwire nabo omo mwanya owatemo bitwa-bitwa. Oko kwenene-kwenene, tukendisingabo.” Neryo omwami mwakwama erihano ryabo, amakola ngoko banamubwira.

26 Oko mwanzo w’omwaka, Ben-hadadi mwahindania abasuda be Siria, amaya e Afeki atoke eriyalwa n’Abaisraeli. 27 Omwami we Israeli naye mwahindania abasuda biwe, amahabo akalyo, neryo bamayalwa n’omwami we Siria. Abasuda be Israeli mubayahira ekambi yabo hakuhi n’ey’Abasiria. Mubabya ng’ehikuto hike-hike hibiri hy’esyombene, aliwe Abasiria babya ibaswire omo kiharo kyosi ekyo. 28 Neryo omundu w’oMungu w’ekwenene mwayasungana n’omwami we Israeli, amamubwira ati: “Yehova ati, ‘Kundi Abasiria mubakabugha bati: “Yehova ni Mungu w’oko bitwa si Mungu w’omo ribanda,” ngendikuwatikya erisinga abasuda banene aba. Neryo mukendiminya ngoko n’ingye Yehova.’”

29 Abasuda be Israeli n’abasuda be Siria mubapanga hakuhi-hakuhi omo biro 7. Ekiro kye 7, mubatsuka amalwa. Aliwe omo kiro kighuma kisa, abasuda be Israeli mubita abasuda 100 000 be Siria abakaghenda omo bisando. 30 Abandi basuda be Siria mubatibitira e Afeki, bamayayibisa omo muyi. Aliwe oluhimbo l’omuyi mulwaterera oko bandu 27 000 abasaka. Ben-hadadi naye mwatibita, mwingira omo muyi, amayayibisa omo kyumba ky’emwisi-mwisi ky’enyumba.

31 Neryo abaghombe ba Ben-hadadi mubamubwira bati: “Mutukowa ambu abami be Israeli ni baghanyiri* kutsibu. Neryo kisi, leka tuyasungane n’omwami we Israeli. Tukendihanga olukimba lw’esaki* omo syombindi syetu n’eriboha esyokamba oko mitwe yetu. Kwa muhwa anganaleka erikwita.” 32 Neryo mubahanga olukimba lw’esaki* omo syombindi syabo, bamaboha n’esyokamba oko mitwe yabo, neryo mubayasungana n’omwami we Israeli, bamamubwira bati: “Omughombe waghu Ben-hadadi ati, ‘Kisi isiwanita.’” Omwami Ahabu we Israeli mwabasubirya ati: “Akineho? Oyo ni mughala wetu.” 33 Ekisubiryo ekyo mukyaleka abaghombe ba Ben-hadadi ibayibwira bati kwesi emyatsi ikendighenda ndeke. Kandi mubalw’ibalangira ngoko omwami syabya akabugha mw’ibugha. Neryo mubabugha bati: “Ben-hadadi ni mughala wenyu.” Na Ahabu mwabasubirya ati: “Muyamwende.” Neryo Ben-hadadi mwaya ewa Ahabu. Mwabya abihikayo, Ahabu amamusambirya omo mutoka.

34 Neryo Ben-hadadi mwamubwira ati: “Ngendikusubulirya emiyi eyo baba waghe asaghula baba waghu. Wanganahimba e Damasko y’esyosoko,* ngoko baba waghe anahimba e Samaria y’esyosoko.”

Neryo Ahabu mwamusubirya ati: “Kundi twamabikola endaghane,* aho nanganakuleka usube ewaghu.”

Ahabu kw’akola atya endaghane na Ben-hadadi. Neryo Ahabu mwamuleka asube ewiwe.

35 Omughulu abya akakola ngoko Yehova amubwira, omughuma w’oko baghala b’abaminyereri* mwabwira oghundi ati: “ Kisi, uniite.” Aliwe oghundi oyo mwatamwita. 36 Neryo mwamubwira ati: “Wamaghana erihulikirira omulenge wa Yehova. Busana n’ekyo, ukendibya wabinalua hano, esimba yikendikwita.” Abere abilwaho, amasangana esimba, yamamwita.

37 Omughala w’abaminyereri oyo mwabwira oghundi mundu ati: “Kisi, uniite.” Neryo mwamuhunza, n’erimuhutalya.

38 Enyuma sy’aho, omuminyerereri mwayalindirira omwami oko musike w’endaki. Abya iniabiribohera akakimba oko meso wiwe bakasyaminya nga nindi. 39 Omughulu omwami Ahabu abya akalaba, omuminyereri oyo mwabugha omo mulenge muli ati: “Ingye mughombe waghu mungaya eyo amalwa alue akalire. Mungabya nabihikayo, omusuda mughuma mwakasa eyo niri, amaniletera omulume mughuma n’erinibwira ati, ‘Uteghaye omulume oyu. Amabikutswako, ighukendiliha etalanta* nguma y’efeza, kutse ighukenditibwa omo mwanya wiwe.’ 40 Omughulu ingye mughombe waghu nilue ngakola oko yindi myatsi, omundu oyo mwakatswa.” Neryo omwami mwamubwira ati: “Ighuwene-wene wamabibugha amalipizi agho wangahabwa.” 41 Neryo omuminyereri oyo mwalw’inialusya oko meso wiwe kw’akakimba akabya kabohireko, neryo omwami we Israeli amafumbula ngoko ni mughuma w’oko baminyereri. 42 Neryo omuminyereri oyo mwabugha ati: “Yehova ati, ‘Kundi mukabalaya omulume oyo niryabugha niti akenditibwa, ukendikwa omo mwanya wiwe, n’abandu baghu bakendikwa omo mwanya w’abandu biwe.’” 43 Neryo omwami we Israeli mwasuba e Samaria iniabirihitana n’eribunika mutima.

21 Enyuma sy’emyatsi eyo, muhahuluka omwatsi mughuma owalebirye eririma ry’emizabibu eryabya rya Naboti Omuyezreeli. Eririma eryo ry’emizabibu ryabya e Yezreeli, hakuhi n’enyumba ya Ahabu omwami we Samaria. 2 Ahabu mwabwira Naboti ati: “Umbe eririma ryaghu ry’emizabibu kundi riri hakuhi n’enyumba yaghe. Ngendibya ngaheramo esyomboka sy’ebiti.* Neryo ngendikuha eririma ry’emizabibu eryuwene kulenga eryo. Kutse wamanza, ngendikuha esyofranga.” 3 Aliwe Naboti mwabwira Ahabu ati: “Ekyo sikyenditokekana. Kundi nisikirye Yehova, sinangatoka erikuha omwandu w’abotata-kulu waghe.” 4 Neryo Ahabu mwasuba ewiwe, iniabirihitana n’eribunika mutima busana n’ebinywa bya Naboti Omuyezreeli. Kundi mwamubwira ati: “Sinendikuha omwandu w’abotata-kulu waghe.” Ahabu mwaghotsera oko ngyingo yiwe inianasamalire oluhimbo, mwaghana n’erirya.

5 Omukali wiwe, ye Yezebeli, mwasa aho ali, amamubulya ati: “Ukaghana erirya busanaki? Wabiribya omo bulighe mo busanaki?” 6 Ahabu mwamusubirya ati: “Mungabwira Naboti Omuyezreeli niti anighulaye eririma riwe. Kandi mungamubwira niti amanza, iniangananiha eririma riwe, naghe inamuha erindi ririma ry’emizabibu. Aliwe mwakanibwira ati: ‘Sinendikuha eririma ryaghe ry’emizabibu.’” 7 Neryo omukali wiwe, ye Yezebeli, mwamubwira ati: “S’indi mbino n’iwe mwami we Israeli, hangana, ulye. Isiwabya omo bulighe. Ingye ngendikuha eririma ry’emizabibu rya Naboti Omuyezreeli.” 8 Neryo Yezebeli mwahandika esyobaruha omo rina rya Ahabu. Mwahira kusyo kw’akashe k’omwira wiwe, neryo amatumirasyo abasyakulu n’abakulu ababya bikere omo muyi mughumerera na Naboti. 9 Omo syobaruha esyo, mwabahandikira ati: “Mubwire abandu muti bakole amafungo, kandi mwikalaye Naboti embere sy’abandu bosi. 10 Neryo mwikalaye ebiwere-were bibiri embere siwe. Bimutsongere biti: ‘Mukatakira oMungu n’omwami.’ Enyuma sy’aho, mutwale Naboti y’ehihya w’omuyi n’erimwita omo mabwe.”

11 Neryo abandu b’omo muyi ogho Naboti abya ikeremo, abasyakulu n’abakulu, mubakola ngoko Yezebeli anabasaba erikola omo syobaruha esyo abatumira. 12 Mubabwira abandu bati bakole amafungo, bamikalya na Naboti embere sy’abandu bosi. 13 Neryo ebiwere-were bibiri nabyo mubyikala embere sya Naboti, byamatsuka eribugha muhanda oko Naboti embere sy’abandu bosi biti: “Naboti mwakatakira oMungu n’omwami!” Enyuma sy’aho, mubatwala Naboti ehihya w’omuyi, bamamwita omo mabwe. 14 Neryo mubatumira Yezebeli y’omulaghe ono: “Naboti abirikwa omo mabwe.”

15 Yezebeli mwabya abyowa ngoko Naboti abirihola omo mabwe, mwabwira Ahabu ati: “Ughende, uyimaye eririma ry’emizabibu rya Naboti Omuyezreeli, eryo aghana erikughulya, kundi Naboti syakiriho, abirihola.” 16 Ahabu mwabya abyowa ngoko Naboti abirihola, mwaya eyiri eririma ry’emizabibu rya Naboti Omuyezreeli atoke erimyaryo mo riwe.

17 Aliwe Yehova mwabwira Eliya Omutishbi ati: 18 “Uyasungane n’omwami Ahabu we Israeli, oyuli e Samaria. Abiriya omo ririma ry’emizabibu rya Naboti, atoke erimyaryo mo riwe. 19 Ukendimubwira uti: ‘Yehova ati: “Mukita omundu, kandi wamimya n’eririma riwe.”’ Kandi umubwire uti: ‘Yehova ati: “Oho syombwa siryalyatsirira omusasi wa Naboti, naghu ho sikendisyalyatsirira omusasi waghu.”’”

20 Ahabu mwasubirya Eliya ati: “Iwe nzighu yaghe, lero wamandoka basi!” Eliya mwamusubirya ati: “Ni kwenene, namakutoka. OMungu ati: ‘Kundi mukabya n’erighundu,* wamakola ebituwene omo meso wa Yehova, 21 ngendikuletera obuhanya. Ngendibirya ndeke-ndeke omwanya owali enyuma syaghu. Ngendibughaho abalume* bosi b’omo kihanda kyaghu, erihirako n’omundu oyuleghetsene n’oyutawite akaghala omo Israeli. 22 Kandi ngendikolera ekihanda kyaghu ebyo nakolera ekihanda kya Yeroboamu, mughala wa Nebati, n’ekihanda kya Baasha, mughala wa Ahiya, kundi wabirinihitania, kandi wabirileka Abaisraeli ibakola erilolo.’ 23 Yehova mwakanibwira ati nibwire na Yezebeli niti: ‘Esyombwa sikendilira Yezebeli omo kibanza ekiri e Yezreeli. 24 Obuli mundu w’omo kihanda kya Ahabu oyukendiholera omo muyi, esyombwa sikendimulya; n’obuli mundu oyukendiholera omo kisuki, esyonyunyu sikendimulya. 25 Oko kwenene, sihehatabya omundu oyo wabya n’erighundu nga Ahabu omw’ikola ebituwene omo meso wa Yehova, kundi abya akakwama ekyosi-kyosi ekyo mukali wiwe Yezebeli abya akabugha ati akole. 26 Mwakola emyatsi mibi kutsibu eyikita esyonye omw’ikolera esyosanamu esikita esyonye,* ng’eyo Abaamori bosi bakola, abo Yehova atibitako omo kihugho atoke erihakyo Abaisraeli.’”

27 Ahabu mwabya abyowa ebinywa ebyo, mwatulanga esyongyimba siwe, neryo amambala olukimba lw’esaki.* Mwakola amafungo, amaghotsera oko lukimba lw’esaki, kandi mwabya akaghenda iniabirisusumana. 28 Neryo Yehova mwabwira Eliya Omutishbi ati: 29 “Wanamalangira ngoko Ahabu abiriyikehya abyowa amalipizi agho niryabugha niti ngendimuha? Kundi abiriyekehya embere syaghe, sinendiletera ekihanda kiwe ky’obuhanya iniakineho. Ngendisyaleta obuhanya obo oko mughulu w’omughala wiwe.”

22 Omo myaka isatu, muhatabya amalwa omo kati-kati k’ekihugho kye Siria n’ekye Israeli. 2 Omo mwaka w’akasatu, omwami Yehoshafati we Yuda mwasyasungana n’omwami we Israeli. 3 Neryo omwami we Israeli mwabwira abaghombe biwe ati: “Munasi ngoko omuyi we Ramoti-gileadi ni wetu? Twabiribya nga sitwanzire erisaghulagho omwami we Siria.” 4 Enyuma sy’aho, mwabwira Yehoshafati ati: “Unemwendighenda haghuma naghe ngayalwa n’omuyi we Ramoti-gileadi?” Yehoshafati mwamusubirya ati: “Ingye naghu tuli baghuma. Abasuda baghu n’abaghe ni baghuma. Esyosabayiri* syaghe n’esyaghu ni sighuma.”

5 Aliwe Yehoshafati mwabwira omwami we Israeli ati: “Kisi, utsuke wabulya Yehova y’obusondoli.” 6 Neryo omwami we Israeli mwahindania abaminyereri, babya hakuhi balume 400. Mwababulya ati: “Nanganayalwa n’omuyi we Ramoti-gileadi, kutse nileke?” Mubamusubirya bati: “Uyayo! Mwami wetu, Yehova akendikuwatikya erisinga omuyi oyo.”

7 Aliwe Yehoshafati mwabugha ati: “Omo kihugho kino, simuli abandi baminyereri ba Yehova? Bamabya ibanemo, tubulaye obusondoli bw’oMungu erilabira ibo.” 8 Omwami we Israeli mwasubirya Yehoshafati ati: “Hakine omulume mughuma oyo wangatuwatikya eribulya Yehova y’obusondoli; aliwe nimuponire, kundi ingye syalyatanibughako obuminyereri obuwene, obutuwene busa-busa bwakananibughako. Ni Mikaya mughala wa Imla.” Aliwe Yehoshafati mwabugha ati: “Mwami, isiwabugha ekiri ng’ekyo.”

9 Neryo omwami we Israeli mwabirikira omundu mughuma oyukakolera oko bwikalo b’omwami, amamubwira ati: “Ghenda, uyende Mikaya mughala wa Imla. Yira luba.” 10 Omwami we Israeli na Yehoshafati omwami we Yuda babya ibanikere obuli mundu oko kitumbi kiwe ky’obwami, ibanambite esyongyimba syabo sy’obwami. Babya ahali ekihumbiro, hakuhi n’omulango we Samaria. Abaminyereri bosi babya bakabugha obuminyereri embere syabo. 11 Neryo Zedekia mughala wa Kenaana mwayikokoterya amahembe w’ekyuma, neryo amabugha ati: “Yehova ati: ‘Ukendikuna* Abasiria omo mahembe ano erihika omughulu ukendibabughaho.’” 12 Abandi baminyereri bosi babya bakabugha obuminyereri bughumerera. Babya bakabugha bati: “Ghenda, uyalwe n’omuyi we Ramoti-gileadi, ukendisingagho. Mwami wetu, Yehova akendikuwatikya erisinga omuyi oyo.”

13 Neryo omundu oyo batuma bati ayende Mikaya mwabwira Mikaya ati: “Hulikirira. Abandi baminyereri bosi babiribugha bati emyatsi yikendighendera omwami yo ndeke. Kisi, naghu ko ubughe utya. Ubughe uti emyatsi yikendimughendera ndeke.” 14 Aliwe Mikaya mwamubwira ati: “Oko kwenene-kwenene ngoko Yehova aliho, ngendibugha ebyo Yehova akendimbwira.” 15 Enyuma sy’aho, mwayahika embere sy’omwami, neryo omwami amamubulya ati: “Mikaya, twanganayalwa n’omuyi we Ramoti-gileadi, kutse tuleke?” Mikaya mwalw’iniamusubirya ati: “Uyayo! Ukendisinga. Mwami wetu, Yehova akendihira omuyi oyo omo byala byaghu.” 16 Aliwe omwami mwamubwira ati: “Ngendisyakulapisya kangahi niti ubye ukanibwira ekwenene nyisa-nyisa omo rina rya Yehova?” 17 Neryo Mikaya mwamusubirya ati: “Namalangira Abaisraeli bosi ibabiripanzwa-panzwa oko bitwa, ng’esyombuli esitawite mulisya. Yehova ati: ‘Sibakiwite mukama. Obuli mundu asube ewiwe yo buholo.’”

18 Neryo omwami we Israeli mwabwira Yehoshafati ati: “Si mungakubwira niti oyo syendibugha ati emyatsi yikendinighendera ndeke, aliwe akendibugha ati emyatsi mibi misa yo yikendinihikira.”

19 Enyuma sy’aho, Mikaya mwabugha ati: “Hulikirira ebinywa bya Yehova: Mungalangira Yehova inianikere oko kitumbi kiwe ky’obwami, n’abamalaika* bosi balue ibanimene hakuhi naye, oko luhande lwiwe lw’amali n’oko luhande lwiwe lw’amalembe. 20 Neryo Yehova mwakabulaya ati: ‘Nindi yukenditeba omwami we Israeli, atoke eriyalwa n’omuyi we Ramoti-gileadi n’eriholerayo?’ Omumalaika mughuma mwabya akabugha eki, n’oghundi mumalaika iniabugha kirya. 21 Oko mwiso, omumalaika* mughuma mwaseghera hakuhi na Yehova, amamubwira ati: ‘Ingye ngendimuteba.’ Yehova mwamubulya ati: ‘Ukendimuteba ghuti?’ 22 Omumalaika oyo mwamusubirya ati: ‘Ngendiyayo, neryo inabughisya abaminyereri biwe bosi b’amabehi.’* Neryo oMungu mwabugha ati: ‘Ukenditoka erimuteba. Ughende, uyakole ekyo wamabugha.’ 23 Neryo Yehova abiribughisya abaminyereri baghu bosi b’amabehi, aliwe Yehova abiribugha ati obuhanya bukendikuhikira.”

24 Neryo Zedekia mughala wa Kenaana mwaseghera hakuhi na Mikaya, amamuha erikofi, n’erimubwira ati: “Ukasonda eribugha uti ekirimu kya Yehova mukikaniluako, kyamayakania naghu? Kiryalabahi kikayakuhikako?” 25 Mikaya mwamusubirya ati: “Ukendisyaminya nga kiryalabahi omughulu ukendisyabisama omo kyumba ky’emwisi-mwisi.” 26 Neryo omwami we Israeli mwabugha ati: “Mulete Mikaya, mumutwale eyiri Amoni, omukulu w’omuyi, n’eyiri Yoashi, omughala w’omwami. 27 Mubabwire muti: ‘Omwami ati: “Muhire omundu ono y’omo muliki. Mubye mukamuha akalyo kake n’amaghetse make erihika omughulu ngendisyasubula buholo.”’” 28 Neryo Mikaya mwabugha ati: “Wabya wamasyalua eyo yo buholo, Yehova imwatetakania naghe.” Kandi Mikaya mwabugha ati: “Inywe bosi, si mwamowa!”

29 Neryo omwami we Israeli na Yehoshafati omwami we Yuda mubaya e Ramoti-gileadi. 30 Omwami we Israeli mwabwira Yehoshafati ati: “Ngendiya omo malwa inabiriyihindula, bakasyaniminya. Aliwe iwe, wambale esyongyimba syaghu sy’obwami.” Neryo omwami we Israeli mwayihindula, amaya omo malwa. 31 Aliwe omwami we Siria abya iniabiribwira abakomanda 32 abimanire emitoka ati: “Isimwalwa n’abasuda kutse n’abakulu b’abasuda, omwami we Israeli musa yo mulwe naye.” 32 Abakomanda abimanire emitoka babere babilangira Yehoshafati, mubayibwira bati: “Y’omwami we Israeli.” Neryo mubaya hakuhi naye batoke erilwa naye. Neryo Yehoshafati mwatsuka eribirikira ati basyamuwatikaye. 33 Abakomanda abimanire emitoka babere babilangira ngoko si y’omwami we Israeli, mubalw’ibaleka erimukwamirira.

34 Aliwe omusuda mughuma mwalasa omusali isyasi ng’akendiyahikira okundi, n’omusali oyo mwayahika oko mwami we Israeli, amingira omo mwanya owali omo kati-kati k’omwanya oho ebihande bibiri by’erikoti riwe ry’ekyuma bisonere. Neryo omwami mwabwira oyukaghendaya omutoka wiwe ati: “Bindukaya omutoka, unilusaye omo malwa,* kundi nabirihutala kutsibu.” 35 Amalwa mwakala kutsibu ekiro ekyo. Kyabya kitolere abasuda ibahambirira omwami atoke eribya inianimene omo mutoka owabya hakuhi n’Abasiria. Omusasi owabya akalua omo kironda kiwe abya akasendera omo mutoka. Bwabere bwabibya igholo-gholo, omwami amahola. 36 Eryuba ryabere rikasonda erilenga, mubabwira abasuda ambu: “Obuli mundu asube omo muyi wiwe! Obuli mundu asube omo kihugho kiwe!” 37 Omwami we Israeli kw’ahola atya. Mubatwala ekinda kiwe e Samaria, n’eyo yo bamuta. 38 Omughulu babya bakerya omutoka wiwe omo kiriba* kye Samaria, esyombwa musyalyatsirira omusasi wiwe, n’abambalaka mubanabira aho,* ngoko Yehova anabugha.

39 Eyindi myatsi eyilebirye Ahabu, emyatsi yosi eyo akola, enyumba eyo ahimba omo meno w’esyotembo, n’emiyi eyo ahimba, ebyosi ebyo binahandikire omo kitabu ky’emighulu y’abami be Israeli. 40 Ahabu mwahola ngoko abotata-kulu wiwe bahola. Neryo mughala wiwe Ahazia mwabya mwami omo mwanya wiwe.

41 Yehoshafati mughala wa Asa mwabya mwami we Yuda omo mwaka w’akani w’obutabali bw’omwami Ahabu we Israeli. 42 Yehoshafati abya n’emyaka 35 omughulu abya mwami. Mwatabala oko myaka 25 iniane e Yerusalema. Mama wiwe iniakahulawa mo Azuba; abya mwali wa Shili. 43 Yehoshafati mwakola nga baba wiwe Asa. Mwatakola ekyo baba wiwe atakola. Mwakola ebyuwene omo meso wa Yehova. Aliwe emyanya y’endata muyitahwa omo kihugho. Abandu babya ibakinaherera amahere omo myanya y’endata n’eritumbya omuki w’amahere ayo. 44 Yehoshafati mwabya omo buholo n’omwami we Israeli. 45 Eyindi myatsi eyilebirye Yehoshafati, emyatsi mikulu-mikulu eyo akola, n’amalwa agho alwa, ebyosi ebyo binahandikire omo kitabu ky’emighulu y’abami be Yuda. 46 Omughulu baba wiwe ye Asa abya akatabala, abalume bosi ababya bakakola obumbalaka bw’ehekalu mubatalusibwa omo kihugho, neryo Yehoshafati iye mwalusyamo abasighalamo.

47 Oko mughulu oyo, sihabya omwami oyo wabya akatabala e Edomu. Yabya omukapita oyo wabya ng’omwami.

48 Kandi Yehoshafati mwakokotya n’amato we Tarshishi,* atoke eribya akayenda ehoro ye Ofiri. Aliwe amato ayo mwatahika eyo abya akaya, kundi mwatsutsangikira e Ezioni-geberi. 49 Oko mughulu oyo ko Ahazia mughala wa Ahabu abwira Yehoshafati ati abaghombe b’omo kihugho kiwe abakaghenda omo mato baghende n’abaghombe ba Yehoshafati, aliwe Yehoshafati mwataligha.

50 Enyuma sy’aho, Yehoshafati mwahola ngoko abotata-kulu wiwe bahola. Mubamuta ngoko bata abotata-kulu wiwe omo Muyi wa Daudi, tata-kulu wiwe. Neryo mughala wiwe Yehoramu mwabya mwami omo mwanya wiwe.

51 Ahazia mughala wa Ahabu mwabya mwami we Israeli inianikere e Samaria. Abya mwami omo mwaka we 17 w’obutabali bwa Yehoshafati omwami we Yuda. Mwatabala e Israeli oko myaka ibiri. 52 Abya akakola ebituwene omo meso wa Yehova. Mwakola nga baba wiwe na mama wiwe, kandi nga Yeroboamu, mughala wa Nebati, oyo waleka Abaisraeli ibakola erilolo. 53 Mwabya akakolera Baali n’erimukukamira. Mwataleka eribya akahitania Yehova oMungu wa Israeli ngoko baba wiwe akola.

Kinywa kwa kinywa, “ebiro.”

Kutse “syofarasi; syoshevale.”

Kinywa kwa kinywa, “Ngakwama enzira y’ekihugho kyosi.”

Kutse “ighukendikola n’amenge.”

Ulebaye Amaana w’ebinywa.

Kutse “Sheoli,” ni bugha ambu, eyisinda y’abandu bosi. Ulebaye Amaana w’ebinywa.

Kutse “oluholo lwa kawaida.” Kinywa kwa kinywa, “litolere iwandaghalirya esyombwi siwe sy’omo yisinda omo musasi.”

Kinywa kwa kinywa, “enyumba.”

Kutse “mulere.”

Kinywa kwa kinywa, “kandi sinasi eriya ehihya n’erisubula.”

Kutse alinga, “abakalire.” Kinywa kwa kinywa, “abalitohire.”

Kinywa kwa kinywa, “biro byaghu byosi.”

Kinywa kwa kinywa, “ingendisyakakya ebiro byaghu.”

Kinywa kwa kinywa, “oko kikuba kyaghe.”

Kinywa kwa kinywa, “mubamusagha.”

Kutse “muntombe.”

Kutse “by’omulinga.”

Ni bugha ambu, Olusi lwe Efrati.

Ekori nguma ini syolitre 220. Ulebaye Endomeko B14.

Ni bugha ambu, oluhande lw’eyo ryuba rikalengera lwe Efrati.

Eno y’emighanzo eyikabanika omo bitabu bilebe bya kera n’omo wandi masako awakanirye oko mwatsi oyu. Ebindi bitabu bya kera bikabugha biti ebibanda ebyo byabya 40 000.

Kutse “by’esyofarasi; by’esyoshevale.”

Kutse “n’abakaghenda oko syosabayiri.”

Kutse “esyofarasi; esyoshevale.”

Kutse “n’omutima w’eryowa omwatsi wo ndeke.”

Kutse “esyonyama esikaghuluka.”

Alinga sihiriremo esyonyama esikayikura n’ehihuka.

Kutse “abya anzire.”

Ekori nguma ini syolitre 220. Ulebaye Endomeko B14.

Kinywa kwa kinywa, “abaghala ba Israeli.”

Ulebaye Endomeko B8.

Ulebaye Endomeko B15.

Okuboko kughuma ini syosantimetre 44,5. Ulebaye Endomeko B14.

Kinywa kwa kinywa, “ehekalu y’enyumba.”

Kinywa kwa kinywa, “oko luhande lw’amali.”

Kinywa kwa kinywa, “ehekalu.” Ni bugha ambu ekyumba ekyo omundu abya akatsuka erilabamo akaya Ahabuyirire Kutsibu.

Kutse “mw’Ahabuyirire Kutsibu.”

Kutse “Ahabuyirire Kutsibu.”

Kinywa kwa kinywa, “sy’ekyumba ky’emwisi-mwisi.”

Kinywa kwa kinywa, “kyumba ky’emwisi-mwisi.”

Kinywa kwa kinywa, “muti owakaluamo amaghuta,” alinga w’omuti w’omusonobari we Alepo.

Kinywa kwa kinywa, “enyumba y’emwisi.”

Kinywa kwa kinywa, “Emwisi n’ehihya.”

Kinywa kwa kinywa, “kyumba ky’emwisi-mwisi.”

Alinga kikamaanisaya obunene bw’ehidrema kutse obunene bw’emilango.

Ni bugha ambu, Ahabuyirire.

Alinga kikamaanisaya obunene bw’ehidrema kutse obunene bw’emilango.

Kutse “pivo.”

Ulebaye Endomeko B15.

Ulebaye Endomeko B15.

Okuboko kughuma ini syosantimetre 44,5. Ulebaye Endomeko B14.

Kutse “olutwe.”

Kutse “Ebaraza.”

Kinywa kwa kinywa, “nyumba y’Ekyumba.”

Kutse “mulinga.”

Kutse “bronze,” omo mulondo ono n’omo yindi milondo eyirimo ekinywa “ekwivre” omo sura eno.

Kutse “omulinga.”

Kutse “omulinga.”

Ehekalu eyikahulawa hano h’Ahabuyirire.

Kutse “lw’eyikwa.”

Ni bugha ambu, “ahanganaye [ni bugha ambu Yehova y’uhanganaye] ndeke-ndeke.”

Kutse “lw’eyikwa.”

Alinga ni bugha ambu “omo kaghala.”

Hakuhi esyosantimetre 7,4. Ulebaye Endomeko B14.

Ebati nguma ini syolitre 22. Ulebaye Endomeko B14.

Kutse “ebindu by’erihekamo amaghetse.”

Kutse “mulinga.”

Kutse “by’omulinga.”

Kutse “sonda, coin.”

Kutse “syosonda; coins.”

Kutse “mulinga.”

Kutse “n’ebibindi.”

Kutse “ng’ebibindi.”

Kutse “ebibindi.”

Kutse “mulinga.”

Kutse “omulinga.”

Kutse “esyopenzi.”

Ni kindu ky’obughuli ekikalua omo kitaka.

Ni bugha ambu, Ekiro Kikulu ky’Ebibanda.

Ulebaye Endomeko B15.

Kutse “n’emiraba; n’emiti y’erihekerako.”

Kutse “Emiraba; Emiti y’erihekerako.”

Kinywa kwa kinywa, “sy’ekyumba ky’emwisi-mwisi.”

Kinywa kwa kinywa, “omughala waghu oyukendilua omo mbindi yaghu.”

Ni bugha ambu, iniabugha ati abughe ebinywa ebyangaleka iniatakirwa, ebyo akalapa byamabya ini mabehi kutse amatendisikyabyo.

Kinywa kwa kinywa, “ni mubi.”

Kinywa kwa kinywa, “ni mutunganene.”

Kinywa kwa kinywa, “n’okuboko okukakirye.”

Kinywa kwa kinywa, “ukabatswera.”

Kinywa kwa kinywa, “ubatswere.”

Kutse “ubye ukahulikirirabo nomo bangakusabaki.”

Kutse “b’omwanya w’eriluhukiramo.”

Kinywa kwa kinywa, “n’eritswera.”

Kutse “ky’omulinga.”

Kutse “obwingiriro bwe Hamati.”

Ulebaye Amaana w’ebinywa.

Kinywa kwa kinywa, “Ekiro ky’omunani.” Ni bugha ambu, ekiro ekyakwama omughulu w’akabiri w’ebiro 7.

Kinywa kwa kinywa, “Israeli iniakendibya musyo.”

Kinywa kwa kinywa, “siyabya yilungukere omo meso wiwe.”

Kutse alinga, “ekihugho ekiri kitya-kitya.”

Etalanta nguma ini bilo 34,2. Ulebaye Endomeko B14.

Kutse “Milo.” Ni kinywa ky’Ekiebrania ekikamaanisaya “eryusulya.”

Kutse “kihembo ky’endwa.”

Kutse “mwatasyawatya.”

Kutse “syofarasi; syoshevale.”

Kutse “syofarasi; syoshevale.”

Kutse “Milo.” Ni kinywa ky’Ekiebrania ekikamaanisaya “eryusulya.”

Kutse “amasyaghusira Solomona y’esyondekerano.”

Kinywa kwa kinywa, “ekibisire.”

Kinywa kwa kinywa, “mwatasyabyamo kirimu.”

Etalanta nguma ini bilo 34, 2. Ulebaye Endomeko B14.

Eshekeli nguma ini syograme 11,4. Ulebaye Endomeko B14.

Kangyi-kangyi abakaghusa emisali bo babya bakahekasyo.

Omo masako w’Ekiebrania, emina nguma ini syograme 570. Ulebaye Endomeko B14.

Ni kindu ky’obughuli ekikalua omo kitaka.

Ni kindu ky’obughuli ekikalua omo kitaka.

Kinywa kwa kinywa, “ibakasondaya obusu bwa.”

Ni kindu ky’obughuli ekikalua omo kitaka.

Kutse “esyofarasi; esyoshevale.”

Kutse “n’esyofarasi; n’esyoshevale.”

Ni kindu ky’obughuli ekikalua omo kitaka.

Kutse “esyofarasi; esyoshevale.”

Kutse alinga, “Solomona iniakalusaya esyosabayiri siwe e Misri ne Kuwe; n’abakomersa b’omwami ibakaghulasyo e Kuwe.” Alinga e Kuwe ye Kilikia.”

Kutse “n’efarasi; n’eshevale.”

Kutse “mwamakirira emiungu yabo.”

Kutse “abakali biwe mubaleka iniakola ebituwene.”

Kutse “Mwatamakirira ndeke-ndeke Yehova oMungu wiwe.”

Kutse “demai.”

Syabya mughole oyo wabya akatabala.

Kinywa kwa kinywa, “abiita.”

Kinywa kwa kinywa, “mwasumba ebyala biwe.”

Kutse “Milo.” Ni kinywa ky’Ekiebrania ekikamaanisaya “eryusulya.”

Kutse “ekyo nafsi yaghu yanzire.”

Kinywa kwa kinywa, “ingendikuhimbira enyumba ya kera na kera.”

Kutse “baba waghu mwatuhekya omuketo owalitohire.”

Kutse “wamabyanguhya omuketo owalitohire ogho atuhekaya.”

Kutse “Wanguhaye omuketo ogho baba waghu atuhekaya.”

Kutse “Baba waghu mwatuhekya omuketo owalitohire.”

Kutse “Akanwe kaghe kake.”

Kutse “ngendibalolya oko kikalire kulenga baba waghe.”

Kutse “Baba waghe mwabahekya omuketo owalitohire.”

Kutse “Baba waghe mwabahekya omuketo owalitohire.”

Kinywa kwa kinywa, “mahema.”

Kutse “mwawatya.”

Kutse “mwawatya.”

Kutse “eribu eririmo ebisabu.” Ni bugha ambu, “eribu eririmo ebisabu by’amahere.”

Kutse “utuleraye obusu bwa.”

Kinywa kwa kinywa, “y’enyumba yaghu.”

Kinywa kwa kinywa, “iniakasulaya ebyala biwe.”

Kinywa kwa kinywa “obuli mundu oyukasubala oko luhimbo.” Ebi ni binywa by’Ekiebrania eby’eripokya mo abalume.

Ni bughambu, Olusi lwe Efrati.

Ulebaye Amaana w’ebinywa.

Ulebaye Amaana w’ebinywa.

Kutse “sy’omulinga.”

Kinywa kwa kinywa, “b’abatibiti.”

Kandi akahulawa mo Abiya.

Kitokekene ni rindi rina rya Absalomu.

Kitokekene ni rindi rina rya Absalomu.

Ekinywa ky’Ekiebrainia ekikakolesibawa hano alinga ni ky’omo kihanda kighuma n’ekinywa ekikamanisaya “amabi.” Ekinywa ekyo kikakanganya ngoko ekindu kilebe sikiri loko.

Ulebaye Amaana w’ebinywa.

Ni kindu ky’obughuli ekikalua omo kitaka.

Ni kindu ky’obughuli ekikalua omo kitaka.

Ni kindu ky’obughuli ekikalua omo kitaka.

Ni bugha ambu, ye Nadabu, mughala wa Yeroboamu.

Kinywa kwa kinywa, “w’enyumba eyiri e Tirza.”

Kinywa kwa kinywa, “n’omundu wosi-wosi oyukasubala oko luhimbo.” Ebi ni binywa by’Ekiebrania by’eripokya mo abalume.

Kutse “mundu wosi-wosi oyo wangatuhulirya Baasha y’omusasi.”

Kinywa kwa kinywa, “Abaisraeli bosi.”

Kinywa kwa kinywa, “ne Israeli yosi.”

Kutse “ky’ekitunga kya Shemeri.”

Etalanta nguma ini bilo 34,2. Ulebaye Endomeko B14.

Ni kindu ky’obughuli ekikalua omo kitaka.

Kinywa kwa kinywa, “omukama w’ekitwa.”

Ulebaye Amaana w’ebinywa.

Ni bugha ambu “oMungu waghe ni Yehova.”

Kinywa kwa kinywa, “oyo nimene embere siwe.”

Kutse “musya owakumamo amaghetse we Keriti.”

Kutse “musya owakumamo amaghetse we Keriti.”

Kinywa kwa kinywa, “leka engebe (enafsi) y’omwana oyu yimusubemo.”

Kinywa kwa kinywa, “enyumba.”

Kutse “ehyusi ehikuma.”

Kutse “esyofarasi; esyoshevale.”

Kinywa kwa kinywa, “oyo nimene embere siwe.”

Ulebaye Amaana w’ebinywa.

Kutse “imunemutsukudira oko syolate ibiri.”

Kutse alinga, “iniabiribalama.”

Kutse “eriyiwata ng’abaminyereri.”

Esea nguma ini syolitre 7,33. Ulebaye Endomeko B14.

Kutse “omusya owakumamo amaghetse.”

Kutse “esyofarasi; esyoshevale.”

Kinywa kwa kinywa, “ebyala bya Yehova mubyasa oko Eliya.”

Kutse “bakasyita e nafsi yiwe.”

Kutse “eriita enafsi yaghe.”

Kutse “eriita enafsi yaghe.”

Ni bugha ambu “oMungu ni Musabuli.”

Kutse “olukimba lwiwe lw’obuminyereri.”

Kutse “n’esyofarasi; n’esyoshevale.”

Ni kindu ky’obughuli ekikalua omo kitaka.

Ni kindu ky’obughuli ekikalua omo kitaka.

Ni kindu ky’obughuli ekikalua omo kitaka.

Kutse “bibanda.”

Kutse “bibanda.”

Kutse “farasi; shevale.”

Kutse “syofarasi; syoshevale.”

Kutse “esyofarasi; esyoshevale.”

Kutse “Mwakera.”

Kutse “syofarasi; syoshevale.”

Kutse “baswiremo olwanzo oluteleghula.”

Kutse “epiri; olukimba lw’ekiriro.”

Kutse “epiri; olukimba lw’ekiriro.”

Kutse “wanganayihirira e Damasko y’esyondaki.”

Kutse “twamabilighirana.”

Alinga ebinywa “abaghala b’abaminyereri” bikamaanisaya akalasi omo babya bakakangirirya abaminyereri kutse ekitunga ky’amamineyereri.

Etalanta nguma ini bilo 34,2. Ulebaye Endomeko B14.

Kutse “elegime.”

Kinywa kwa kinywa, “mukayighulaya.”

Kinywa kwa kinywa, “obuli mundu oyukasubala oko luhimbo.” Ebyo ni binywa by’Ekiebrania by’eripokya mo abalume.

Alinga ekinywa eki ky’Ekiebrania kiri omo kihanda kighumerera n’ekinywa ekikamaanisaya “amabi.” Kikakanganaya ngoko ekindu kilebe sikiri loko.

Kutse “epiri; olukimba lw’ekiriro.”

Kutse “Esyofarasi; Esyoshevale.”

Kutse “Ukenditula.”

Kinywa kwa kinywa, “n’abasuda bosi b’elubula.”

Kinywa kwa kinywa, “ekirimu.”

Kinywa kwa kinywa, “Ngendibya ekirimu ekikateba omo buno bw’abaminyereri biwe bosi.”

Kinywa kwa kinywa, “omo kambi.”

Kutse “kitsinga, pisine.”

Kutse alinga, “esyombwa musyalyatsirira omusasi wiwe oho bambalaka babya bakasyanabira.”

Ulebaye Amaana w’ebinywa.

    Ebichapo bye Kinande (1999-2026)
    Ulwako
    Ingira
    • Kinande
    • Ghaba
    • Ebyo wanzire
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Eby'erighenderako eby'erikolesya
    • Eribika esiri
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Ingira
    Ghaba