ERILUAYO
1 Aya w’amena w’abaghala ba Israeli abasa e Misri na Yakobo, obuli mundu n’ekihanda kiwe: 2 Rubeni, Simeoni, Lawi na Yuda; 3 Isakari, Zebuloni, na Benyamini; 4 Dani na Naftali; Gadi na Asheri. 5 Abosi abo Yakobo abuta* babya bandu 70, aliwe Yozefu abya iniabiribatanga e Misri. 6 Neryo endambi muyahika Yozefu amahola, n’abaghala babo bosi n’ekizazi* kyosi ekyo. 7 N’Abaisraeli* mubabuta-butania n’erikanyirira kutsibu. Mubalola embere erikanya n’eribya n’amaka manene kutsibu, neryo mubabya ehosi-hosi omo kihugho ekyo.
8 Endambi muyahika e Misri yamabya omwami muhya-muhya. Omwami oyo abya isyasi Yozefu. 9 Neryo omwami oyo mwabwira abandu biwe ati: “Mulebaye! Abaisraeli ni bangyi kutsibu okw’itwe kandi bawite amaka manene kutulenga. 10 Turondaye amayele awakendikakirya abandu aba erikanyirira; kusangwa twamabilekabo ibakendilola embere erikanya, neryo hamabihuluka amalwa, ibakendiyihira oko luhande lw’esyonzighu syetu, ibalwa netu n’erilua omo kihugho kyetu.”
11 Neryo mubahira kubo kw’abakulu abakabakasa* erikola emibiiri batoke eryaghalyabo omo mibiiri eyikala-kalire. Neryo mubahimbira Farao y’emiyi eyirimo amadepo;* omuyi we Pitomu n’owe Ramsesi. 12 Aliwe ngoko banabya bakaghalyabo, ibwa nabo ko banabya bakakanyirira batya n’eriyitsatsanga ehosi. Ekyo mukyaleka Abamisri ibubaha Abaisraeli bo kutsibu n’eribapona kutsibu. 13 Busana n’ekyo Abamisri mubahira Abaisraeli omo bukobe obukalire kutsibu. 14 Mubanubyabo kutsibu omo mibiiri eyikala-kalire. Mubahabo omubiiri w’eribya bakatsumba epoto y’eribumba n’erikokotya esyombiriki n’erikola emibiiri yosi eyikala-kalire omo malima. Kwenene mubabanubya omo mihanda yosi y’obukobe.
15 Enyuma w’aho omwami we Misri mwakania n’ababya bakabutya Abaebrania. Amena wabo abya Shifra na Pua. 16 Mwabwirabo ati: “Omughulu mukawatikaya abakali Baebrania eributa, muyiteghereraye omwana yo ndeke; amabya w’obulume imwamwita, aliwe amabya w’obukali imwamuleka.” 17 Aliwe abakali ababya bakabutya abo, babya ibakubaha oMungu w’ekwenene. Mubatakola ekyo omwami we Misri ababwira; mubatabya bakita abana b’obulume. 18 Omwami we Misri mwabirikira abakali ababya bakabutya abo, amabulyabo ati: “Busanaki simwetabya mukita abana b’obulume?” 19 Mubasubirya Farao bati: “Abakali Baebrania sibali ng’abakali be Misri, ibo sibaleghetsene; embere oyukabutaya ahike, akeghaya ibabiributa.”
20 Neryo oMungu mwatsumula abakabutaya abo. N’Abaisraeli mubalola embere erikanya, n’eribya n’amaka manene kutsibu. 21 Kandi enyuma w’aho oMungu mwaha abakabutaya abo b’ebihanda kusangwa mububaha oMungu w’ekwenene. 22 Oko nduli Farao mwalayira abandu biwe bosi ati: “Obuli lumekeke lw’obulume olw’Abaebrania litolere imwaghusalo omo lusi lwe Nile; aliwe lwamabya lumekeke lw’obukali imwalekalo.”
2 Oko mughulu oyo, omulume mulebe w’omo kitunga kya Lawi mwatahya omumbesa w’omo kitunga kya Lawi. 2 Omukali oyo mwabya mukule amabuta omwana w’obulume. Abere abilangira ngoko omwana oyo aghambire mwamubisa omo misi isatu. 3 Abere abilangira ngoko syangasyatoka erimubisa, mwimya akatiri* akakokotibwe omo risesa* amahaka kuko kw’egudro* n’enimba. Mwahira omwana y’omo katiri ako, amayahirako omo lubingu oluli oko musike w’olusi lwe Nile. 4 Nikwa mwali wabo mwana oyo mwimana hali ho hake akalebya emyatsi nga ikendighendera omwana oyo yo yiti.
5 Mwali wa Farao mwandaghala akayanabira omo lusi lwe Nile. N’abaghombe biwe b’obukali babya ibanemulaba oko musike w’olusi olo. Mwali wa Farao mwalangira akatiri ikane omo lubingu; mwalw’iniatuma omughombe wiwe w’obukali ati ayamwendere akatiri ako. 6 Omughulu akingulako, mwalangira omwana w’obulume oyo inianemulira. Mwamukwira obulighe, aliwe mwabugha ati: “Oyu ni w’oko bana b’Abaebrania.” 7 Neryo mwali wabo mwana oyo mwabulya mwali wa Farao ati: “Nanganayakubirikirira omukali Muebrania oyukendikunyonyeserya* n’erikulemberera omwana oyu?” 8 Mwali wa Farao mwabugha ati: “Ghenda uyamubirikire.” Omusika oyo mwalw’iniaghenda n’eriyabirikira mama w’omwana oyo. 9 Mwali wa Farao mwabwira mama w’omwana oyo ati: “Wimaye omwana oyu uninyonyeseraye ye* n’erinilemberera ye, ngendisyakuliha.” Neryo mwimya olumekeke olo amabya akalunyonyesya.* 10 Omwana oyo mwabya abikula, mwamutwalira mwali wa Farao; neryo omwana oyo mwabya mughala wa mwali wa Farao. Mwamwahula mo Musa;* mwabugha ati: “Kusangwa indyamusabula omo maghetse.”
11 Enyuma w’aho, Musa abere abikula,* mwaya eyiri abaghala babo eriyalebya emiheke eyo bahekire. Mwalangira Omunya Misri inianemuhunza Omuebrania, omughuma w’oko baghala babo. 12 Musa mwalebya eyi n’eyi, amalangira ngoko siyiri mundu; neryo mwita Omumisri oyo, amamubisa omo mutsanga.
13 Engyakya, kandi mwaghenda. Mwalangira abalume Baebrania babiri ibanemulwa. Neryo mwabulya oyo wabya n’amakosa ati: “Ukahunza mulikyenyu yo busanaki?” 14 Omulume oyo mwamusubirya ati: “Nindi yo wabirikuyira mo mukulu n’omutsweri okw’itwe? Ukasonda erinyita ngoko wita Omumisri?” Musa mwakwa obuba n’eribugha ati: “Oko kwenene omwatsi oyu abiriminywa!”
15 Farao mwowa oko mwatsi oyo, neryo mwasonda eriita Musa; aliwe Musa mwatibita akasagha Farao. Mwayikala omo kihugho kye Midiani. Abere abihikayo, mwaluhukira ahali akitehero. 16 Omuhereri we Midiani abya awite abali biwe 7. Abali biwe aba mubasa erisyateha amaghetse n’eryusulya ebindu ebyo esyonyama sikanywiramo batoke erinywisya esyombuli sya tata wabo. 17 Aliwe ngoko abalisya banabya babeghere erikola, kandi mubasa bamatibita oko basika abo. Musa abere abilangira ekyo, mwahangana amawatikya* abasika abo n’erinywisya esyombuli syabo. 18 Omughulu basuba eka eyiri baba wabo ye Reueli,* mwasweka n’eribugha ati: “Mwamatoka muti eriluayo luba munabwire?” 19 Mubasubirya bati: “Omumisri mwakatulamaya oko balisya; nibya mwakatutehera amaghetse n’erinywisya esyombuli syetu.” 20 Mwabulya abali biwe ati: “Neryo ali hayi? Mumutitasa naye busanaki? Muyamubirikire ase alye haghuma netu.” 21 Neryo Musa mwaligha eriikala n’omulume oyo; n’omulume oyo mwaha Musa yo mwali wiwe ye Sipora eribya mukali wiwe. 22 Sipora mwabuta omwana w’obulume. Musa mwamwahula mo Gershomu,* kusangwa mwayibwira ati, “Nabiribya mubunga omo kihugho ekite kyetu.”
23 Habere halaba mughulu muli,* omwami we Misiri mwahola. Aliwe Abaisraeli mubalola embere erisimba n’erilira busana n’obukobe; n’ekiriro kyabo ky’erisaba obuwatikya mukyalola embere eryerukira eyiri oMungu w’ekwenene. 24 Endambi muyahika oMungu amowa erisimba ryabo, kandi mwibuka endaghane yiwe haghuma na Abrahamu, na Isaka, na Yakobo. 25 Neryo oMungu mwayiteghererya Abaisraeli n’erilangira emibere eyo babyamo.
3 Musa mwabya mulisya w’esyombuli sya tata-byala wiwe ye Yetro, omuhereri we Midiani. Inianemutwala ekihangulo oko luhande lw’eyo eryuba rikalengera olw’embwarara, mwahika oko kitwa ky’oMungu w’ekwenene e Horebu. 2 Omumalaika wa Yehova mwamuhulukira omo kirimi ky’omuliro ekyabya kikaghulumira omo kisaka. Musa mwatungerera, amalangira ekisaka ikinemughulumiramo omuliro; aliwe ekisaka ekyo isikyetaka. 3 Neryo Musa mwayibwira ati: “Ngaseghera hakuhi eriyayiteghererya omwatsi owakaswekaya oyu, erilangira ekikaleka ekisaka ikitaka nga niki.” 4 Omughulu Yehova alangira ngoko amabiseghera hakuhi erisyayiteghererya, oMungu mwamubirikira erilua omo kisaka ati: “Musa! Musa!” Musa mwasubirya ati: “Ingye yono hano.” 5 OMungu mwabugha ati: “Isiwasyaseghera hakuhi. Ulusaye ebiryato byaghu, kusangwa aho wimene ni kitaka ekibuyirire.”
6 Kandi oMungu mwabugha ati: “Indi Mungu wa Tata waghu; oMungu wa Abrahamu, oMungu wa Isaka, n’oMungu wa Yakobo.” Neryo Musa mwabisa obusu bwiwe kusangwa mwasagha erisamalira oMungu w’ekwenene. 7 Yehova mwatomekako ati: “Oko kwenene, nabirilangira omunubo w’abandu baghe abali e Misri kandi nabiryowa ekiriro kyabo busana n’abandu abakabakolesaya kutsibu. Ninasi ndeke amaligho agho bakalabamo. 8 Ngendindaghala eriyabasabula n’erilusyabo omo byala by’Abanya Misri n’erilusyabo omo kihugho ekyo, n’eribaleta omo kihugho kinene kandi ekyuwene; ekihugho ekikasendamo amaziwa n’obuki. Ekihugho ky’Abakanana, eky’Abahiti, eky’Abaamori, Abaperezi, n’Abahivi, n’Abayebusi. 9 Oko kwenene ekiriro ky’Abaisraeli kyabirimbikako, kandi nabirilangira ngoko Abanya Misri bakabaghalaya kutsibu. 10 Neryo lino, ngendikutuma eyiri Farao, ukendilusya abandu baghe, Abaisraeli e Misri.”
11 Nikwa, Musa mwasubirya oMungu w’ekwenene ati: “Ko nyirindi uti niye eyiri Farao n’eriyalusya Abaisraeli be Misri?” 12 OMungu mwasubirya ati: “Ngendibya haghuma naghu. N’ekiminyikalo ekikakanganaya ngoko ningye niryakutuma ky’eki: Ukendibya wabilusya abandu be Misri mukendisyakolera* oMungu w’ekwenene oko kitwa kino.”
13 Aliwe Musa mwabwira oMungu w’ekwenene ati: “Tubughe tuti inaghenda eyiri Abaisraeli n’eribabwira niti, ‘OMungu w’abotata-kulu wenyu amanituma okw’inywe.’ Neryo nabo ibanibulya bati, ‘Erina riwe yondi?’ ingendibwirabo nitiki?” 14 Neryo oMungu mwabwira Musa ati: “Ngendibya ekyo Ngayisogha* Eribya.” Kandi mwatomekako ati: “Ukendibwira Abaisraeli uti, ‘Ngendibya* amanituma okw’inywe.’” 15 Neryo oMungu mwasyabwira Musa eyindi ngendo ati:
“Ukendibwira Abaisraeli bo utya; uti, ‘Yehova oMungu w’abotata-kulu wenyu, oMungu wa Abrahamu, oMungu wa Isaka, n’oMungu wa Yakobo abirinituma eyo muli. Eryo ryo rina ryaghe kera na kera; kandi omo rina eryo ngendisyibukwa omo bizazi* byosi. 16 Neryo ughende uyahindanaye abasyakulu b’Abaisraeli n’eribwirabo uti, ‘Yehova oMungu w’abotata-kulu wenyu mwakanihulukira; oMungu wa Abrahamu, Isaka, na Yakobo, n’erimbwira ati: “Nabiribalangira kandi nabirilangira ebyo munemukolerwa e Misri. 17 Neryo ngababwira ngoko ngendibalusya omo munubo w’Abanya Misri n’eribatwala omo kihugho ky’Abakanana, Abahiti, Abaamori, Abaperezi, Abahivi, n’Abayebusi; omo kihugho ekikasendamo amaziwa n’obuki.”’
18 “Sibendibula erihulikirira omulenge waghu. Neryo ukendighenda, iwe n’abasyakulu b’Abaisraeli eyiri omwami we Misri. Mukendimubwira muti: ‘Yehova oMungu w’Abaebrania abirikania netu; neryo utulighire tughende olughendo lw’ebiro bisatu omo mbwarara eriyaherera Yehova Mungu wetu y’amahere.’ 19 Nikwa ingye ninasi ndeke-ndeke ngoko omwami we Misri syendibalighira erighenda hamatendibya ebyala by’amaka ebikamukuna erikola ekyo. 20 Neryo ngendisumba ebyala byaghe n’erihunza e Misri omo myatsi yosi y’eriswekera eyo ngendikolayo; n’enyuma sy’aho akendibalighira erighenda. 21 Kandi ngendisyakuna Abanya Misri eribakangania olukogho; neryo omughulu mukendisyaghenda, simwendisyaghenda byala bisa. 22 Obuli mukali akendisyasaba omuhimbani wiwe n’omukali oyuli omo nyumba yiwe ebindu by’efeza,* n’eby’ehoro, n’esyongyimba. Mukendisyambalyabyo abana benyu b’obulume n’ab’obukali. Mukendisyahunga ebindu by’Abanya Misri.”
4 Nikwa Musa mwasubirya ati: “Neryo ibwa bamatendinikirirya n’eritendihulikirira omulenge waghe, kusangwa bakendibugha bati, ‘Yehova syetakuhulukira.’” 2 Neryo Yehova mwamubwira ati: “Omo byala byaghu muliki?” Mwasubirya ati: “Muli omutso.” 3 OMungu mwabugha ati: “Usagho ahisi.” Neryo mwaghusagho ahisi. N’omutso oyo mwabya nzoka. Na Musa mwatibita amasaghayo. 4 Neryo Yehova mwabwira Musa ati: “Kakaya ebyala byaghu uhambeyo oko busolo bwayo.” Musa mwakakya ebyala biwe amahambayo, n’enzoka eyo muyasyabya mutso omo byala biwe. 5 OMungu mwabugha ati: “Byamabya bitya, batoke erikirirya ngoko Yehova oMungu w’abotata-kulu wabo, oMungu wa Abrahamu, oMungu wa Isaka, oMungu wa Yakobo, abirikuhulukira.”
6 Yehova mwabugha naye eyindi ngendo ati: “Hira ebyala byaghu omo mukunyo w’olukimba lwaghu oluli oko kikuba.” Neryo mwahira ebyala biwe omo mukunyo w’olukimba lwiwe. Abere abilusya by’omo, byabya ibyabiribyako ebihagha; ibyabirihenia ng’enzururu! 7 Mwasyamubwira ati: “Subaya ebyala byaghu omo mukunyo w’olukimba lwaghu. Naye mwabisubyamo. Mwabya abilusya by’omo, byabya ibyabiryuwana ng’ebindi bitsuko by’oko mubiri wiwe. 8 OMungu mwamubwira ati: “Bamatendikwikirirya kutse erikirirya ekitiko-tiko ky’erimbere, ibakendikirirya ekitiko-tiko ky’akabiri. 9 Kandi bamatendikirirya n’ebitiko-tiko bibiri ebi n’erighana eryowa omulenge waghu, ukenditeha oko maghetse w’olusi lwe Nile n’eryutagho oko kitaka ekyumire. Amaghetse agho ulyateha oko lusi lwe Nile, akendibinduka musasi oko kitaka ekyumire.”
10 Musa mwabugha na Yehova ati: “Yehova unganyire, sinasi eribugha ndeke, kibye eritsuka kera kutse omughulu watsuka erikania n’omughombe waghu; kusangwa ngamotokala,* kandi olulimi lwaghe lulitohire.” 11 Yehova mwamubwira ati: “Nindi yo wahira oko mundu ko buno, kutse nindi yukayira omundu mo mumu kutse mo mutsiha? Kutse nindi yukatokesaya omundu erilangira, kutse erimuyira mo ndime-time? Ni ghundi ndi, ate inina nge Yehova? 12 Neryo lino, ughende. Ngendibya inine naghu omughulu ukabugha* kandi ngendikukangirirya ebyo wangabugha.” 13 Aliwe Musa mwabugha ati, “Unganyire Yehova! Kisi, tuma oghundi mundu wosi-wosi oyo ukendyanza.” 14 Neryo Yehova mwahitana oko Musa, n’eribugha ati: “Neryo na Haruni mughala wenyu, Omulawi? Ninasi ngoko anasi eribugha ndeke, nibya anemwasa eyo uli. Akendibya abikusunga, akenditsema kutsibu. 15 Neryo ukendikania naye n’erimubwira ebyo akendibugha. Ngendibya haghuma nenyu mukabugha; kandi ngendibakangirirya ekyo mwangakola. 16 Akendibya akabugha n’abandu omo mwanya waghu, kandi akendibya mbuyi yaghu; naghu ukendibya ng’oMungu okw’iye.* 17 Neryo ukendisyimya omutso oyu omo byala byaghu n’erikolesyagho erikola ebitiko-tiko.”
18 Neryo Musa mwasuba eyiri tata-byala wiwe ye Yetro n’erimubwira ati: “Ngasonda erisuba eyiri abaghala betu abali e Misri eriyalebya nga bakineho.” Yetro mwasubirya Musa ati: “Ughende buholo.” 19 Enyuma sy’aho Yehova mwabugha na Musa e Midiani ati: “Ughende usube e Misri, kusangwa abosi ababya bakasonda erikwita* babirihola.”
20 Neryo Musa mwimya mukali wiwe n’abaghala biwe, amahirabo oko punda. Mwahongoka amaya e Misri; kandi mwimya omo byala biwe omutso w’oMungu w’ekwenene. 21 Neryo Yehova mwabwira Musa ati: “Ukendibya wabisuba e Misri, uyikase erikola embere sya Farao ebitiko-tiko byosi ebyo niryakutokesaya erikola. Aliwe ngendikalya omutima wiwe, syendilighira abandu erighenda. 22 Ukendisyabwira Farao uti, ‘Yehova ati: “Israeli ni mughala waghe akambere kaghe. 23 Ngakubwira niti uleke mughala waghe aghende ayanikolere. Aliwe wamabimughanira erighenda, ingendiita omughala waghu, akambere kaghu.”’”
24 Omo nzira aho babya baghotsere, Yehova mwahindana naye kandi mwasonda erimwita. 25 Neryo Sipora mwimya eribwe eritwire,* amabania mughala wiwe, n’eritulya engobi* eyo alyamutwako oko bisando biwe. Mwabugha ati: “Kusangwa okw’ingye uli iba w’omuheruki w’omusasi.” 26 Neryo oMungu mwamuleka. Oko ndambi eyo Sipora mwabugha ati, “iba w’omuheruki w’omusasi,” busana n’eribanibwa.
27 Neryo Yehova mwabwira Haruni ati: “Uye omo mbwarara, uyahindane na Musa.” Haruni mwaghenda amayahindana na Musa oko kitwa ky’oMungu w’ekwenene; mwamuramukya n’erimuha ebizu. 28 Neryo Musa mwabwira Haruni y’ebinywa byosi bya Yehova oyo wamutuma. Mwamukanirya n’oko bitiko-tiko byosi ebyo oMungu amuhamula erikola. 29 Enyuma sy’aho Musa na Haruni mubayahindania abasyakulu bosi b’omo Israeli. 30 Haruni mwabwirabo ebinywa byosi ebyo Yehova abwira Musa. Mwakola n’ebitiko-tiko embere sy’abandu. 31 Neryo abandu mubikirirya Musa. Babere babyowa ngoko Yehova abiryibuka Abaisraeli, n’erilangira omunubo wabo, mubunamia emitwe, bamaramya.
5 Enyuma w’aho, Musa na Haruni mubaya eyiri Farao n’erimubwira bati: “Yehova oMungu wa Israeli ati, ‘Uleke abandu baghe baghende, bayanikolere ekiro kikulu omo mbwarara.’” 2 Nikwa Farao mwabugha ati: “Yehova nindi, muti nyowe omulenge wiwe n’erileka Abaisraeli baghende? Sinasi Yehova wenyu oyo n’ahake kandi sinendileka Abaisraeli baghende.” 3 Aliwe mubabugha bati: “OMungu w’Abaebrania abirikania netu. Kisi tukakusaba, utulighire tughende omo mbwarara olughendo lw’ebiro bisatu eriyaherera Yehova Mungu wetu y’amahere; twamatendikola tutya inyakenditutumako amakoni kutse eritwita omo muyali.” 4 Neryo omwami we Misri mwabasubirya ati: “Musa na Haruni, busanaki mukalusaya abandu b’oko mubiiri* wabo? Musube oko mibiiri yenyu.” 5 Farao mwatomekako ati: “Munalangire ngoko abandu aba ni bangyi omo kihugho, neryo mwanzire ibaluhuka oko mubiiri wabo?”
6 Ekiro ekyo kisa-kisa, Farao mwabwira abakimanira emibiiri n’abakulu b’abakoli ati: 7 “Muleke eribya mukasyaha abandu aba b’obunyatsi bakakokotya esyombiriki; babye bakayayironderabo. 8 Aliwe litolere imwabasaba erikokotya emighanzo y’esyombiriki singana n’esyo banabya bakakokotya, isimwakehaya kusyo; kusangwa balimubya baghata,* ekyo kyo kikaleka ibalira-lira bati, ‘Twanzire erighenda eriyaherera oMungu wetu y’amahere.’ 9 Muhebo omubiiri owakalire kutsibu okw’aho. Mukolesayebo kutsibu; sibahulikirire ebinywa-binywa by’amabehi.”
10 Abimaniri b’omubiiri n’abakulu b’abakoli mubayabwira abandu bati: “Farao ati, ‘Sinendisyabya ngabaha obunyatsi. 11 Mughende muyironderaye obunyatsi ehosi-hosi eyo mwangasungabo, aliwe emibiiri yenyu siyendikehibwako n’ahake.’” 12 Neryo abandu mubayitsatsanga omo kihugho kyosi kye Misri bamayakuma-kuma ebiti ebyumire* erikolesyabyo omo mwanya w’obunyatsi. 13 Abimaniri b’omubiiri mubabya bakababwira bati: “Litolere obuli mundu iniabya akabugha obuli mubiiri owasabirwe erikola obuli kiro ng’omughulu mwabya imukinahabawa obunyatsi.” 14 N’abakulu b’emibiiri, Abaisraeli, abo abimaniri b’omubiiri ba Farao bahiraho mubahunzwa. Abimaniri b’omubiiri mubabulyabo bati: “Busanaki munabwire na muligholo simwetaghonerya emighanzo y’esyombiriki esyo mwabya mukakokotya embere?”
15 Neryo abakulu b’emibiiri, Abaisraeli, mubaya eyiri Farao n’eriyamulirira bati: “Busanaki ukatukolera utya itwe baghombe baghu? 16 Abaghombe baghu sibetabya bakahabwa obunyatsi, aliwe kandi banemutubwira bati, ‘Mukokotaye esyombiriki!’ Kandi abaghombe baghu banemuhunzwa, aliwe abandu baghu bo b’amakosa.” 17 Nikwa Farao mwasubirya ati: “Mwabiribya baghata!* Obo ni bughata bo bukababughisaya buti, ‘Twanzire erighenda, eriyaherera Yehova y’amahere.’ 18 Mulue hano mughende, musube oko mubiiri, simwendihabwa obunyatsi aliwe litolere imwakokotya emighanzo y’esyombiriki eyo musabirwe.”
19 Neryo abakulu b’emibiiri, Abaisraeli, mubalangira ngoko emyatsi yabiribakalako, kusangwa bamabwirwa ambu: “Isimwakehaya oko mighanzo y’esyombiriki esyo musabirwe erikokotya oko kiro.” 20 Bakalua ewa Farao, mubahindana Musa na Haruni, ibanabalindire. 21 Mubalw’ibabwirabo bati: “Yehova alangire ekyo mwabiritukolera kandi abatswere. Mwabirileka Farao n’abaghombe biwe ibatupona* kandi mwabirihira omuyali omo byala byabo batoke eritwita.” 22 Neryo Musa mwalakira Yehova ati: “Yehova busanaki wabiryaghalya abandu aba? Busanaki mughukanituma? 23 Kusangwa erilua ekiro ningira ewa Farao erikania naye omo rina ryaghu, abiritasyaghalya abandu aba bo kutsibu, kandi naghu siwetalwira oko bandu baghu.”
6 Neryo Yehova mwabwira Musa ati: “Ukendilangira ekyo ngendikolera Farao. Ebyala by’amaka bikendimukuna eribaleka baghende. Kandi ebyala by’amaka bikendimukuna eribahigha omo kihugho kiwe.”
2 OMungu mwabwira Musa ati: “Ingye indi Yehova. 3 Nabya inibeghere erihulukira Abrahamu, Isaka, na Yakobo, ng’oMungu Mutoki w’Ebyosi, aliwe oko bilebirye erina lyaghe Yehova, mundayiminyikalya kubo. 4 Kandi munakola endaghane yaghe haghuma nabo ngoko ngendisyabaha ekihugho kye Kanana, ekihugho ekyo bikalamo ng’ababunga. 5 Na lino, nabiryowa erisimba ly’Abaisraeli abo Abamisri babiriyira mo bakobe, kandi namibuka endaghane yaghe.
6 “Neryo ubwire Abaisraeli uti: ‘Ingye indi Yehova. Ngendibalusya omo munubo w’Abanya Misri n’eribalusya omo bukobe bwabo. Ngendibalamya omo kuboko kwaghe kw’amaka* n’erisuyira Abanya Misri bo kutsibu. 7 Kandi ngendibimya mo bandu baghe, naghe ngendibya Mungu wenyu. Kandi mukendisyaminya kwenene ngoko indi Yehova Mungu wenyu oyukabalusaya omo munubo w’Abanya Misri. 8 Kandi ngendisyabaleta omo kihugho ekyo nalapa* omo ndaghane ngoko ngendisyahakyo Abrahamu, Isaka, na Yakobo; oko kwenene ngendisyabahakyo mo mwandu. Ingye indi Yehova.’”
9 Musa mwabwira Abaisraeli b’omulaghe oyu; aliwe mubatamuhulikirira; kusangwa babya ibabiribunika mutima, kandi busana n’obukobe obukalire.
10 Neryo Yehova mwabugha na Musa ati: 11 “Ughende, ubwire Farao omwami we Misri uti aleke Abaisraeli baghende erilua omo kihugho kiwe.” 12 Aliwe Musa mwasubirya Yehova ati: “Abaisraeli sibetanihulikirira, neryo Farao akendinihulikirira ati ingye nitasi eribugha?”* 13 Neryo Yehova mwasyabwira Musa na Haruni eby’eritasyabwira Abaisraeli na Farao omwami we Misri busana n’erilusya abana be Israeli e Misri.
14 Aba ba bakulu b’ebihanda by’abotata wabo: Abaghala ba Rubeni akambere ka Israeli babya, Hanoki, Palu, Hezroni na Karmi. Ebitunga by’omo kihanda kya Rubeni by’ebyo.
15 Abaghala ba Simeoni, Yemueli, Yamini, Ohadi, Yakini, Zohari, na Shauli, omughala w’omukali Mukanana. Ebitunga by’ekihanda kya Simeoni by’ebyo.
16 Amena w’abaghala ba Lawi erikwamana n’ebizazi* byabo waya: Gershoni, Kohati, na Merari. Lawi mwabugha emyaka 137.
17 Abaghala ba Gershoni erikwamana n’ebihanda byabo babya, Libni na Shimei.
18 Abaghala ba Kohati babya Amuramu, Izihari, Hebroni, na Uzieli. Kohati mwabugha emyaka 133.
19 Abaghala ba Merari babya, Mali na Mushi.
Ebi byo byabya bitunga by’ekihanda kya Lawi erikwamana n’ebizazi* byabo.
20 Amuramu mwatahya Yokebedi, mwali wabo baba wiwe. Yokebedi mwamubutira Haruni na Musa. Amuramu mwabugha emyaka 137.
21 Abaghala ba Izihari babya Kora, Nefedi, na Zikri.
22 Abaghala ba Uzieli babya Mishaeli, Elisafani, na Sitiri.
23 Haruni mwatahya mwali wa Aminadabu ye Elisheba omwali wabo Nasoni. Mwamubutira Nadabu, Abihu, Eleazari, na Itamari.
24 Abaghala ba Kora babya Asiri, Elkana, na Abiasafu. Ebyo byo byabya bitunga by’Abakora.
25 Omughala wa Haruni ye Eleazari mwatahya mwali wa Putieli. Mwamubutira Finehasi.
Abakulu b’ebitunga by’Abalawi b’abo erikwamana n’ebihanda byabo.
26 Ye Haruni oyu na Musa oyu bo Yehova abwira ati: “Mulusaye abana be Israeli omo kihugho kye Misri mo bikuto-bikuto* ebitondekire.” 27 Ibo bo bakanaya na Farao omwami we Misri batoke erilusya Abaisraeli omo kihugho kye Misri. Ye Musa oyu na Haruni oyu bo bakola ekyo.
28 Ekiro Yehova akanaya na Musa omo kihugho kye Misri, 29 Yehova mwabwira Musa ati: “Ingye indi Yehova. Ubwire Farao omwami we Misri y’ebyosi ebyo ngakubwira.” 30 Neryo Musa mwabugha embere sya Yehova ati: “Ingye sinasi eribugha,* Farao anemwendinihulikirira kwehi?”
7 Neryo Yehova mwabwira Musa ati: “Langira ngoko nabirikuyira ng’oMungu* oko Farao; na Haruni omughala wenyu akendibya muminyereri waghu. 2 Ukendibya ukabwira Haruni mughala wenyu y’ebyosi ebyo ngakulayira, naye iniabwirabyo Farao. Naye akendileka Abaisraeli ibalua omo kihugho kiwe. 3 Naghe ngendileka omutima wa Farao iniakala, kandi ngendikola ebiminyikalo bingyi n’ebitiko-tiko bingyi omo kihugho kye Misri. 4 Nikwa Farao syendibowa; neryo ngendisyahira ebyala byaghe oko Misri, n’omw’isuyira linene, ngendisyalusyayo emilondo y’abandu baghe Abaisraeli. 5 Oko kwenene Abanya Misri bakendisyaminya ngoko indi Yehova omughulu ngendisyasumba ebyala byaghe erisuyira e Misri, n’erilusya omo kati-kati k’abo Abaisraeli.” 6 Musa na Haruni mubakola batya; mubakola ngoko Yehova anabalayira. 7 Omughulu bakanaya na Farao, Musa abya n’emyaka 80 na Haruni 83.
8 Neryo Yehova mwabwira Musa na Haruni ati: 9 “Farao amabibabwira ati, ‘Mukole ekitiko-tiko,’ ighukendibwira Haruni uti, ‘Imaya omutso waghu, ughusegho embere sya Farao.’ Akendihinduka mo nzoka nene.” 10 Neryo Musa na Haruni mubaya eyiri Farao. Mubakola ngoko Yehova anabalayira. Haruni mwaghusa omutso wiwe embere sya Farao n’abaghombe biwe, nagho mwahinduka mo nzoka nene. 11 Farao naye mwabirikira abandu b’amenge n’abakumu n’abahereri abakakola obusaki omo Misri. Nabo mubakola ekyo omo busaki bwabo. 12 Obuli mughuma wa kubo mwaghusa omutso wiwe w’ahisi, n’emyutso eyo muyahinduka mo nzoka nene-nene; nikwa omutso wa Haruni mwamera emyutso yabo. 13 Nomo byanabya bitya, Farao mwalola embere erikalya omutima wiwe; mwatahulikirira Musa na Haruni ngoko Yehova anabya iniabiribugha.
14 Neryo Yehova mwabwira Musa ati: “Omutima wa Farao alimo erighundu;* abirighanira abandu erighenda. 15 Utsinduke ewa Farao. Lebaya! Ukendimweya inyanemuya eyiri olusi. Ukendimana oko musike w’olusi lwe Nile eriyahindana naye. Ukendighenda n’omutso owahinduka mo nzoka. 16 Ukendimubwira uti, ‘Yehova oMungu w’Abaebrania abirinituma okw’iwe ati: “Uleke abandu baghe baghende bayanikolere omo mbwarara;” aliwe erihika na lino sighuliwanowa. 17 Neryo Yehova ati: “Ngendikola omwatsi ono utoke eriminya ngoko indi Yehova. Ngahumba omutso waghe ogho niwiteko omo byala oko maghetse awali omo lusi lwe Nile; n’amaghetse ayo akendihenduka musasi. 18 N’esyosamaki sy’omo lusi lwe Nile sikendihola. N’olusi lwe Nile lukendikumba; sikyenditasyatokekana Abanya Misri erinywa oko maghetse w’omo lusi lwe Nile.”’”
19 Neryo Yehova mwabwira Musa ati: “Ubwire Haruni uti, ‘Imaya omutso waghu usumbe ebyala byaghu oko maghetse we Misri, oko syonyusi syayo, oko mighende* yayo, oko bisesa byayo, n’oko byuna byayo byosi by’eribika amaghetse, bitoke erihenduka musasi.’ Ekihugho kyosi kye Misri kikendyusulamo omusasi nibya n’omo bindu byabo by’eribikamo amaghetse ebikokotibwe omo muti n’omo mabwe.” 20 Musa na Haruni mubalw’ibakola ngoko Yehova anabalayira. Mwasumba omutso amahunza amaghetse w’olusi lwe Nile omo meso wa Farao n’abaghombe biwe. N’amaghetse wosi w’omo lusi olo mwahenduka musasi. 21 N’esyosamaki sy’omo lusi olo musyahola kandi mulwatsuka erikumba. N’Abanya Misri mubatatoka erinywa amaghetse w’omo lusi lwe Nile; n’ekihugho kyosi kye Misri mukyusulamo omusasi.
22 Nikwa n’abahereri be Misri abakakola eby’obukumu, nabo mubakola batya omo mighereko yabo. Neryo Farao mwalola embere erikalya omutima wiwe, mwatahulirikira Musa na Haruni ngoko Yehova anabugha. 23 Farao mwasuba ewiwe kandi mwatatsomana. 24 Abanya Misri bosi mubabya bakatakula oko musike-musike w’olusi lwe Nile bakasondya amaghetse, kundi isibanganywa oko maghetse w’omo lusi lwe Nile. 25 Neryo muhalaba ebiro 7 ebihwererere Yehova inianahunzire amaghetse w’olusi lwe Nile.
8 Yehova mwabwira Musa ati: “Uye eyiri Farao, umubwire uti, ‘Yehova ati: “Uleke abandu baghe baghende bayanikolere. 2 Wamabilola embere eribaghanira, ngendituma oko kihugho kyaghu kyosi kw’ekihunzo ky’ebikere. 3 Olusi lwe Nile lukendyusulamo ebikere; bikendiluamo ibyingira omo nyumba yaghu, omo kyumba kyaghu ky’erighotseramo, n’oko ngyingo yaghu. Bikendibya omo manyumba w’abaghombe baghu, oko bandu baghu, omo meko wenyu, n’omo bindu* ebyo mukaponderamo emikati. 4 Eritu ry’ebikere rikendikuhikako, iwe, abandu baghu, n’abaghombe baghu bosi.”’”
5 Enyuma w’aho Yehova mwabwira Musa ati: “Ubwire Haruni uti, ‘Usumbe ebyala byaghu ebirimo omutso. Usumbirebyo oko syonyusi, oko mighende y’olusi lwe Nile n’oko bisesa; neryo ebikere bikendyasa omo kihugho kye Misri.’” 6 Neryo Haruni mwasumba ebyala biwe oko maghetse we Misri. N’ebikere mubyalua omo maghetse, byamusula omo Misri yosi. 7 Nikwa abahereri abakakola eby’obukumu nabo mubakola batya omo mighereko yabo. Mubaleta ebikere omo kihugho kye Misri. 8 Neryo Farao mwabirikira Musa na Haruni amabwirabo ati: “Kisi mulembe-lembe Yehova muti anilusayeko ebikere n’oko bandu baghe, kusangwa ngendilighira abandu benyu erighenda bayaherere Yehova y’amahere.” 9 Musa mwabwira Farao ati: “N’iwe ukendimbwira nga nilembe-lembe oMungu y’omughulu wahi niti akulusayeko ebikere, alusayebyo oko baghombe baghu, n’oko bandu baghu, n’omo manyumba wenyu; neryo bikendisighala omo lusi lwe Nile lusa.” 10 Farao mwabugha ati: “Omungya.” Na Musa mwabugha ati: “Bikendibya ngoko wamabugha utoke eriminya ngoko sihali oghundi oyuli nga Yehova Mungu wetu. 11 Ebikere bikendilua okw’iwe, bikendilua omo manyumba wenyu, oko baghombe baghu, n’oko bandu baghu. Bikendisighala omo lusi lwe Nile lusa.”
12 Neryo Musa na Haruni mubalua ahali Farao. Na Musa mwalemba-lemba Yehova ati alusaye oko Farao kw’ebikere ebyo amuletako. 13 Neryo Yehova mwakola ekyo Musa amusaba. N’ebikere mubyatsuka eriholera omo manyumba, omo matala, n’omo malima. 14 Mubakuma-kumabyo mo bilundo-bilundo ebitawite mighanzo; n’ekihugho kyosi ekyo mukyakumba. 15 Farao abere abilangira ngoko amahumula, mwakalya omutima wiwe; mwaghana eryowa Musa na Haruni ngoko Yehova abya iniabiribugha.
16 Neryo Yehova mwabwira Musa ati: “Ubwire Haruni uti, ‘Usumbe omutso waghu, uhunze olututu; lukendihenduka mo hihuka ehiri nga mistike* omo kihugho kye Misri.’” 17 Mubakola batya. Haruni mwasumba ebyala biwe ebirimo omutso, amahunza olututu. Neryo ehihuka ehiri nga mistike* muhyasa oko bandu n’oko syonyama. N’olututu losi lw’ekitaka mulwabya hihuka ehiri nga mistike omo kihugho kyosi kye Misri. 18 Abahereri abakakola eby’obukumu, mubasonda erikola batya nabo batoke erileta ehihuka ehyo omo mighereko yabo. Nikwa mubataluka. Ehihuka ehiri nga mistike* muhyabya oko bandu n’oko syonyama. 19 Neryo abahereri abakakola eby’obukumu mubabwira Farao bati: “Oyu ni munwe w’oMungu!” Nikwa Farao mwalola embere erikalya omutima wiwe. Mwatahulikirirabo ngoko Yehova anabya iniabiribugha.
20 Neryo Yehova mwabwira Musa ati: “Utsinduke eyiri Farao. Ukendimana embere siwe. Lebaya! Ukendimweya inyanemuya eyiri olusi lwe Nile. Ukendimubwira uti, Yehova ati: “Uleke abandu baghe baghende bayanikolere. 21 Wamatendilighira abandu baghe erighenda, ngendikutumako ebisuki;* iwe, abaghombe baghu, n’abandu baghu, n’amanyumba wenyu. N’amanyumba wosi we Misri akendyusulamo ebisuki, bikendyusula n’oko kitaka ekyo bakimanako.* 22 Oko kiro ekyo, ngendisyahighula ekiharo kye Gosheni, eyo abandu baghe bikere. Ekisuki n’ekighuma sikyendisyahikayo. Ekyo kikendisyaleka iwaminya ngoko ingye Yehova nine omo kihugho kino. 23 Ngendisyahiraho eritendisosana omo kati-kati k’abandu baghe n’abandu baghu. Ekitiko-tiko eki kikendibya omungya.”’”
24 N’ekyo kyo Yehova anakola. Neryo eritu ry’ebisuki,* muryingira omo nyumba ya Farao, omo manyumba w’abaghombe biwe, n’omo kihugho kyosi kye Misri. Ebisuki mubyatsandya ekihugho kye Misri. 25 Neryo Farao mwabirikira Musa na Haruni n’eribabwira ati: “Mughende muyaherere oMungu wenyu y’amahere omo kihugho kino.” 26 Aliwe Musa mwabugha ati: “Sikyanguwana twamabikola tutya, kusangwa obuhere obo twangaherera Yehova Mungu wetu ibukendibya nye oko Banya Misri. Twamabiherera obuhere obo Abanya Misri bakalangira mo nye, isibenditwita omo mabwe kwehi?” 27 Tukendighenda olughendo lw’ebiro bisatu omo mbwarara; n’eyo, tukendiherera Yehova Mungu wetu y’amahere ngoko anatubwira.”
28 Farao mwabugha ati: “Ngendibalighira muyaherere Yehova Mungu wenyu y’amahere omo mbwarara. Ekighuma kisa, isimwaghenda hali. Mulembe-lembe oMungu busana naghe.” 29 Neryo Musa mwabugha ati: “Ngalua aho uli, ngayalemba-lemba Yehova; neryo omungya ebisuki* bikendilua oko Farao, oko baghombe biwe, n’oko bandu biwe. Aliwe litolere Farao iniumbya eritutimbya-timbya* omw’ilola embere erighanira abandu eriyaherera Yehova y’amahere.” 30 Neryo Musa mwalua ahali Farao amayalemba-lemba Yehova. 31 Yehova mwakola ngoko Musa amusaba. N’ebisuki* mubyalua oko Farao, oko baghombe biwe, n’oko bandu biwe. Muhatasighala n’ekighuma. 32 Aliwe kandi Farao mwakalya omutima wiwe; mwatalighira abandu erighenda.
9 Yehova mwabwira Musa ati: “Ughende eyiri Farao umubwire uti, ‘Yehova oMungu w’Abaebrania ati: “Uleke abandu baghe baghende bayanikolere. 2 Aliwe wamabighanirabo erighenda, n’erilola embere eribamakirira, 3 ebyala bya Yehova ibikendihunza ebihangulo byaghu ebiri emoli. Ekihunzo ekikalire ikikendihika oko syosabayiri, oko syopunda, oko syongamia, oko bihangulo by’esyonde, n’eby’esyombuli. 4 Yehova akendihiraho eritendisosana omo kati-kati k’ebihangulo by’Abamisri n’eby’Abaisraeli. Sihali n’enyama n’enguma y’Abaisraeli eyikandihola.”’” 5 Kandi Yehova mwahiraho endambi eyo ekyo kikandiberako. Mwabugha ati: “Omungya Yehova akendikola eki omo kihugho kino.”
6 Engyakya y’ekiro ekyo, Yehova mwakola ekyo. N’emihanda yosi y’esyonyama sy’Abanya Misri muyatsuka erihola, aliwe oko sy’Abaisraeli muhatabya n’enguma eyikahola. 7 Farao mwabya abikola obusosotya, mwalangira ngoko sihali n’enyama n’enguma oko sy’Abaisraeli eyiryahola. Nomo byanabya bitya, Farao mwalola embere erikalya omutima wiwe, mwatalighira abandu erighenda.
8 Neryo Yehova mwabwira Musa na Haruni ati: “Muye ahali etanuru,* musulaye omuyeye omo bighanza by’ebyala byenyu; na Musa akendighusagho omo kyanya embere sya Farao. 9 N’omuyeye oyo akandibya lututu omo kihugho kyosi kye Misri; n’olututu olo lukendibya bimata ebikaluma kutsibu. Bikendibya oko bandu n’oko syonyama omo kihugho kyosi kye Misri.”
10 Neryo mubimya omuyeye ow’omo tanuru, bamimana embere sya Farao. Neryo Musa mwaghusagho omo kyanya, nagho mwahenduka bimata; n’ebimata ebyo mubyasa oko bandu n’oko syonyama. 11 Abahereri abakakola obukumu mubatatoka erimana embere sya Musa busana n’ebimata, kusangwa ebimata ebyo mubyasa oko bahereri abakakola obukumu n’oko Bamisri abosi. 12 Nikwa Yehova mwaleka omutima wa Farao alole embere erikala. Naye mwatahulikirirabo ngoko Yehova anabya iniabiribwira Musa.
13 Neryo Yehova mwabwira Musa ati: “Utsinduke, uyimane embere sya Farao. Ukendimubwira uti, ‘Yehova oMungu w’Abaebrania abiribugha ati: “Leka abandu baghe baghende bayanikolere. 14 Kusangwa lino ngakulolerayako ebihunzo byaghe byosi; erihunza omutima waghu, abaghombe baghu, n’abandu baghu, mutoke eriminya ngoko sihali oghundi oyuli nga ngye omo kihugho kyosi. 15 Kusangwa lino, ngambe nabirisumba ebyala byaghe n’erikuhunza n’abandu baghu omo kihunzo ekikalire kutsibu; kumbe wabiriheribwa* erilua omo kihugho. 16 Aliwe nikinakulekireho busana n’omwatsi ono: erikukangania amaka waghe, n’erina ryaghe ritoke eritulwa omo kihugho kyosi. 17 Neryo na lino ukinakanganaya erighundu ukaghanira abandu baghe erighenda. 18 Omungya, oko ndambi eno ngendisyawisya embula nene y’amatsuku* eyite yatawa omo Misri eritsuka aho e Misri ikatsukira. 19 Neryo lino, ulayire bingiraye ebihangulo byaghu byosi, n’ebindu byaghu byosi ebiri omoli. Enyama yosi-yosi kutse omundu wosi-wosi oyo embula y’amatsuku* ikendyeya omoli isyali omo nyumba, akendihola.
20 Owosi-wosi w’oko baghombe ba Farao oyo wubaha ekinywa kya Yehova, mwalw’inialeta abaghombe biwe n’ebihangulo biwe omo manyumba. 21 Aliwe owosi-wosi oyutatsomana ekinywa kya Yehova, mwaleka abaghombe biwe n’ebihangulo biwe omoli.
22 Yehova mwabwira Musa ati: “Sumba ebyala byaghu erilolyabyo elubula; embula y’amatsuku* yiwe oko kihugho kyosi kye Misri. Yiwe oko bandu, oko syonyama, oko biti n’emiti, omo kihugho kyosi kye Misri.” 23 Neryo Musa mwasumba omutso wiwe erilolyagho elubula. Neryo Yehova mwatuma oko kihugho kw’emilumo n’amatsuku.* N’omuliro* mwandaghalira oko kihugho. Yehova mwawisya embula nene y’amatsuku oko kihugho kye Misri. 24 Muhawa amatsuku;* n’omuliro abya akapalya-palya omo kati-kati k’amatsuku. Embula y’amatsuku eyo yabya nene kandi eyikalire kutsibu. Habya isihehatawa embula eyiri ng’eyo eritsuka omughulu e Misri kyabya kihanda. 25 Amatsuku* mwatsandya obuli kindu kyosi ekyabya omoli omo kihugho kyosi kye Misri; abandu n’esyonyama. Mwatsandya ebiti byosi n’emiti yosi y’omwirima. 26 Ekiharo kye Gosheni kisa, eyo Abaisraeli babya, yo yatahika amatsuku.*
27 Neryo Farao mwatuma ati bayabirikire Musa na Haruni. Mwabugha ati: “Lero nabirihalya! Yehova atunganene, aliwe ingye n’abandu baghe tuli b’amakosa. 28 Mulembe-lembe Yehova, emilumo n’amatsuku* ebyo atuma byumbaye. Enyuma sy’aho, lero ngendibalighira; mukandilw’imwaghenda.” 29 Musa mwamusubirya ati: “Ngendibya nabinalua omo muyi, ngendisumba ebyala byaghe embere sya Yehova. Emilumo n’amatsuku* bikendyumbya. Bikendibya bitya utoke eriminya ngoko ekihugho ni kya Yehova. 30 Aliwe ninasi ndeke ngoko nomo binemwendibya bitya, iwe n’abaghombe baghu simwendisagha Yehova Mungu.”
31 Ekitani n’ekisusu mubyatsanda; kundi ekisusu kyabyako amakundi n’ekitani kyabya ikyamabisohola. 32 Nikwa engano, n’engano y’ekusemeti mubitatsanda, kundi sibiryerera kughuma* n’ekitani n’ekisusu. 33 Neryo Musa mwalua ahali Farao, amalua omo muyi. Mwasumba ebyala biwe embere sya Yehova, neryo emilumo n’amatsuku* mubyumbya; n’embula muyakya. 34 Farao abere alangira ngoko embula, n’emilumo, n’amatsuku* byamabyumbya, kandi mwahalya n’erikalya omutima wiwe iye n’abaghombe biwe. 35 Farao mwalola embere erikalya omutima wiwe. Mwatalighira Abaisraeli erighenda ngoko Yehova anabya inyabiribugha erilabira Musa.
10 Neryo Yehova mwabwira Musa ati: “Ughende eyiri Farao, kusangwa nabirileka omutima wiwe n’emitima y’abaghombe biwe imwabya erighundu, nitoke erikola ebitiko-tiko byaghe ebi omo meso wiwe, 2 nenyu mutoke erisyakanirya abana benyu b’obulume n’abitsikulu benyu, ngoko nasuyira e Misri yo kutsibu, n’eribakanirya oko bitiko-tiko ebyo nakola omo kati-kati k’Abanya Misri. Nenyu mukendisyaminya ngoko indi Yehova.”
3 Neryo Musa na Haruni mubaghenda eyiri Farao. Mubamubwira bati: “Yehova oMungu w’Abaebrania ati, ‘Ukendisyaghana eriyikehya okw’ingye erihika mughulu wahi? Uleke abandu baghe baghende bayanikolere. 4 Kusangwa wamabilola embere erighanira abandu baghe erighenda, eryo omungya ingendisyaleta esyongyike omo kihugho kyaghu. 5 Sikendisyaswika ekihugho kyosi, isikyangasyatokekana erilangira ekitaka. Sikendisyalya ebyo amatsuku* atatsandaya n’ebyo mwasighala nabyo. Kandi sikendisyalya emiti yenyu yosi eyinemulasa omw’irima. 6 Sikendisyusula omo manyumba waghu, n’omo manyumba w’abaghombe baghu bosi, n’omo manyumba wosi we Misri. Erilua aho abotata wenyu n’abosokulu wenyu bahikira omo kihugho kino, sibebatalola oko kiri ng’eki. Neryo mwabindukirya Farao y’omughongo amaghenda.
7 Neryo abaghombe ba Farao mubamubwira bati: “Omulume oyu akendilola embere eritukenderya* erihika mughulu wahi? Uleke abandu aba baghende bayakolere Yehova Mungu wabo. Sighuliwanalangira ngoko e Misri yabiritsandibwa kwe?” 8 Neryo Musa na Haruni mubatasyaletwa eyiri Farao. Mwabwirabo ati: “Mughende muyakolere Yehova Mungu wenyu, aliwe, ni bahi bo bakendighenda? 9 Neryo Musa mwamusubirya ati: “Tukendighenda, abalwana n’abambesa betu, abasyakulu n’abakekulu betu, abana betu b’obulume, n’ab’obukali, esyombuli syetu, n’esyonde syetu; kusangwa tukendiyakolera Yehova y’ekiro kikulu.” 10 Farao mwabwirabo ati: “Namabibalighira erighenda n’abana benyu, kwenene Yehova iniali nenyu! Kyamalangirika ngoko mukasonda erikola omwatsi mubi. 11 Iyehe! Abalume basa bo bakendighenda eriyakolera Yehova, kusangwa ekyo kyo mulyasaba.” Neryo mubahighabo embere sya Farao.
12 Neryo Yehova mwabwira Musa ati: “Usumbe ebyala byaghu oko kihugho kye Misri, esyongyike syase siyitsatsange omo kihugho kyosi kye Misri n’erirya emimeya yosi eyiri omo kihugho n’obuli kindu ekyo amatsuku* asigha.” 13 Neryo Musa mwalw’iniasumba omutso wiwe oko kihugho kyosi kye Misri. Neryo Yehova mwaleta erihunga erilua eyo eryuba rikasira, ryamabuhirira omo musibo wosi n’omo kiro kyosi. Neryo bwabere bwabikya, erihunga ry’eyo eryuba rikasira, mulyaleta esyongyike. 14 Esyongyike musyasa omo kihugho kyosi kye Misri, syamusula omo biharo byosi bye Misri. Esyongyike esyo syabya nene kutsibu. E Misri yabya isiyiriyatabya esyongyike singana n’esyo kandi sisyendisyasyabyayo. 15 Musyaswika ekitaka kyosi. N’ekihugho kyosi ekyo mukyabyamo omwirimya busana n’esyongyike. Musyalya emimeya yosi y’omo kihugho ekyo n’amatunda awabya oko miti, ebyasaka oko matsuku.* Oko miti n’oko mimeya y’omo kihugho kyosi kye Misri, mukwatasighala n’ekiti kibisi n’ekighuma.
16 Farao mwalw’iniabirikira Musa na Haruni n’eribugha ati: “Nabirihalya oko Yehova Mungu wenyu n’okw’inywe. 17 Kisi tasyaghanyira erilolo ryaghe engendo nguma nyisa eno, n’erilemba-lemba Yehova Mungu wenyu anilusayeko ekihunzo eki ekikalire kutsibu.” 18 Neryo mwalua* ahali Farao, amayalemba-lemba Yehova. 19 Neryo Yehova mwabindula erihunga, lyamabya rihunga linene erikabuhirira erilua eyo eryuba likalengera. Mulyaheka esyongyike n’eritwalasyo omo Ngetse y’Engula. Omo biharo byosi bye Misri mumwatasighala n’engyike n’enguma. 20 Aliwe Yehova mwaleka omutima wa Farao alole embere erikala, naye mwatalighira Abaisraeli erighenda.
21 Neryo Yehova mwabwira Musa ati: “Usumbe ebyala byaghu ulolayebyo omo kyanya, omwirimya aswike ekihugho kyosi kye Misri; omwirimya munene owasikire kutsibu.” 22 Musa mwalw’iniasumba ebyala biwe erilolyabyo elubula. N’ekihugho kye Misri mukyabyamo omwirimya munene omo biro bisatu. 23 Mubatabya bakalolanako. Sihali omundu oyo watoka erilua aho abya omo biro bisatu; aliwe eyo Abaisraeli babya bikere, yabya iyine ekyakakala. 24 Neryo Farao mwabirikira Musa amamubwira ati: “Mughende muyakolere Yehova. Esyombuli syenyu n’esyonde syenyu sisa byo bikendisighala; nibya mwanganaghenda n’abana benyu.” 25 Nikwa Musa mwabugha ati: “N’iwe ukendituha* nibya n’esyonyama sy’eriherera n’amahere w’eryokererya. Tukendihererabyo Yehova Mungu wetu. 26 Tukendighenda n’ebihangulo byetu; sihali n’enyama n’enguma* eyikendisighala. Kusangwa tukendisyabya tukakolesya kusyo tukaramya Yehova Mungu wetu. Kandi tukendisyabya twabihikayo, imo twaminya nga tukendisyaherera Yehova yo ki tukamuramya.” 27 Neryo Yehova mwaleka omutima wa Farao alole embere erikala; mwatalighirabo erighenda. 28 Farao mwamubwira ati: “Nilue omo meso! Isinasyasyakulangira omo meso waghe, kusangwa namasyasyakulangira hano, ingakwita.” 29 Musa mwabugha ati: “Ngoko wanamabugha, sinendisyasyalola oko busu bwaghu.”
11 Neryo Yehova mwabwira Musa ati: “Hakine ekihunzo kighuma ekyo ngandileta oko Farao ne Misri. Enyuma w’ekihunzo ekyo, akandibalighira imwaghenda. Akendibalighira erighenda omw’ibatibitako erilua hano. 2 Neryo ubwire abandu bosi, abalume n’abakali, uti obuli mundu asabe omuhimbani wiwe y’ebindu by’efeza* n’eby’ehoro.” 3 Kandi Yehova mwakuna Abanya Misri erikangania Abaisraeli b’olukogho; nibya na Musa abya iniabirisikibwa e Misri omo kati-kati k’abaghombe ba Farao n’abandu.
4 Musa mwabugha ati: “Yehova ati, ‘Hakuhi omo kati-kati k’ekiro, ngendilaba omo Misri, 5 neryo obuli kambere omo kihugho kye Misri, kakendihola. Eritsuka oko kambere ka Farao oyo wikere oko kitumbi kiwe ky’obwami, erihika oko kambere k’omughombe w’obukali oyukaswa oko luso, n’obuli kyana ky’erimbere ky’enyama. 6 Neryo omo Misri yosi mukendibya ekiriro kinene ekitekyatabyayo kandi ekitendisyasyabyayo. 7 Aliwe sihali n’embwa eyikendisyasembera* Abaisraeli kutse esyonyama syabo. Bikendisyabya bitya mutoke eriminya ngoko Yehova anganahiraho eritendisosana omo kati-kati k’Abanya Misri n’Abaisraeli.’ 8 Oko kwenene abaghombe baghu bosi bakendisyandaghalira eyo niri n’eryunama embere syaghe ibanemubugha bati, ‘Ughende iwe n’abandu baghu bosi.’ Enyuma sy’aho ngendisyaghenda.” Neryo Musa mwalua ahali Farao iniabirihitana kutsibu.
9 Neryo Yehova mwabwira Musa ati: “Farao syendikuhulikirira. Bikendibya bitya, ebitiko-tiko byaghe bitoke eribya bingyi omo Misri.” 10 Musa na Haruni mubakola ebitiko-tiko byosi ebi embere sya Farao. Aliwe Yehova mwaleka omutima wa Farao alole embere erikala; mwatalighira Abaisraeli erilua omo kihugho kiwe.
12 Neryo Yehova mwabwira Musa na Haruni ibane omo kihugho kye Misri ati: 2 “Omwisi ono, akendibya akabya omwisi w’erimbere okw’inywe. Akendibya akabya mwisi w’erimbere w’omwaka okw’inywe. 3 Ubwire endeko yosi ye Israeli uti, ‘Oko kiro kye 10 ky’omwisi ono, obuli mundu atolere inyimya embuli nguma erikwamana n’enyumba ya tata wiwe. Omo buli nyumba embuli nguma. 4 Aliwe, ekihanda kyamabya ini kike, isikyangabugha embuli, litolere ibalyayo* omo nyumba yabo n’omuhimbani wabo wa hakuhi, erikwamana n’emighanzo y’abandu. Mukendisyakola emighanzo y’abandu erikwamana n’erighabo ry’enyama y’embuli eryo obuli mundu angalya. 5 Embuli eyo litolere iyabya butsira bulema, iyabya mbangale y’omwaka mughuma. Mwanganimya oko syombangale esikine nyilere kutse oko byana by’esyombene. 6 Litolere imwatsungayo ndeke erihika oko kiro kye 14 ky’omwisi ono. N’obuli kihanda omo kati-kati k’Abaisraeli batolere ibakerayo omo kagholo-gholo.* 7 Bakendimya oko musasi w’enyama eyo n’eritsatsangagho oko syombande ibiri sy’akadrema* n’endata wako omo nyumba eyo bakaliramo enyama eyo.
8 “‘Litolere ibalya enyama eyo omo kiro ky’ekiro ekyo. Litolere ibokyayo n’erilirayo oko mukate owatemo levire* n’esyonyinyi esikalihire. 9 Erighabo ryosi-ryosi ry’enyama eyo, isimwalyaryo mo ribisi kutse erihukalyo omo maghetse. Litolere imwokyayo oko muliro; omutwe wayo, amaghulu wayo n’eby’omo nda. 10 Isimwasakaya kuyo erihika omungya omo tututu. Aliwe eyikendisaka erihika omo tututu, litolere imwatimyayo omo muliro. 11 Ko mukendiryayo mutya: imunabohire esyombindi syenyu, imunambite ebiryato byenyu, n’omutso iniane omo byala byenyu. Kandi litolere imwalyayo luba-luba, ni Pasaka* ya Yehova. 12 Kusangwa munabwire omo kiro, ngendilaba omo kihugho kye Misri n’eriita ehimbere hyosi hye Misri. Ehimbere hy’abandu n’ehimbere hy’esyonyama. Kandi ngendisuyira emiungu yosi ye Misri. Ingye indi Yehova. 13 Omusasi akendibya kiminyikalo oko manyumba agho mulimo. Ngendibya nabilangira omusasi, inabakiruka. Ekihunzo sikyendibahikako omughulu ngandisuyira ekihugho kye Misri.
14 “‘Mukendibya mukibuka ekiro eki. Litolere imwabya mukibukakyo mo kiro kikulu kya Yehova omo bizazi* byenyu byosi. Ekyalayiro eki, ni ky’eryibuka emighulu yosi. 15 Omo biro 7 mukendisyabya mukalya omukati owatemo elevire.* Ekiro ky’eritsuka mukendisyabya mukalusya elevire omo manyumba wenyu. Kusangwa erilua oko kiro ky’eritsuka erihika oko kiro kye 7, owosi-wosi oyukandisyalya akalyo akalimo elevire akendisyalusibwa* omo Israeli. 16 Oko buli kiro ky’eritsuka mukendisyabya mukakola omuhindano munene owabuyirire. N’oko kiro kye 7, imwakola oghundi muhindano munene owabuyirire. Isimwakola omubiiri wosi-wosi omo biro ebyo. Ekyo mwangakola kisa, ry’erihuka akalyo ako mukendirya.
17 “‘Litolere imwabya mukibuka Ekiro Kikulu ky’Omukati Owatemo Levire.* Kusangwa omo kiro eki ngendibalusya inywe bosi* omo kihugho kye Misri. Kandi mukendibya mukibuka ekiro eki omo bizazi* byenyu byosi, kusangwa ni kyalayiro ky’omughulu wosi. 18 Oko kiro kye 14 ky’omwisi w’erimbere, omw’igholo, mukendisyabya mukalya omukati owatemo levire* erihika erigholo ry’ekiro kye 21 ky’omwisi oyo. 19 Siritolere omo manyumba wenyu mukabya elevire* omo biro 7. Kusangwa owosi-wosi oyukendisyalya ebyalya ebirimo elevire,* abye mugheni kutse embutirwa y’omo kihugho, litolere omundu oyo inialusibwa* omo ndeko ye Israeli. 20 Siritolere imwabya mukalya ekindu kyosi-kyosi ekirimo elevire.* Litolere imwalya omukati owatemo levire omo manyumba wenyu wosi.’”
21 Musa mwalw’iniahindania abasyakulu bosi b’omo Israeli n’eribabwira ati: “Mughende, muyasombole esyonyama* erikwamana n’ebihanda byenyu. Mukeresyo busana n’Epasaka.* 22 Neryo mukendimya ebiti by’eyisopo, imwatulyabyo omo musasi owali omo kabase, imwatsatsanga omusasi oyo oko kadrema* kw’endata n’oko mbande ibiri syako. Isihabya n’omundu n’omughuma w’okw’inywe oyukendihulukira ehihya w’enyumba yiwe erihika omungya omo tututu. 23 Omughulu Yehova akendilaba akaswirya Abanya Misri, neryo inialangira omusasi oko kadrema* kw’endata n’oko mbande ibiri syako, Yehova akendikiruka olukyo olo; syendiligha ekihunzo ky’oluholo* kikingira omo manyumba wenyu.
24 “Mukendisyabya mukibuka omwatsi oyu. Namabahakyo mo kyalayiro ky’omughulu wosi inywe n’abana benyu.* 25 Mukendisyabya mwahika omo kihugho ekyo Yehova akandibaha, ngoko anabugha, litolere imwabya mukibuka omwatsi oyu. 26 N’omughulu abana benyu* bakendisyabya bakababulya bati, ‘Omwatsi ogho mukibuka oyu, akamaanisayaki?’ 27 Mutolere imwabasubirya muti, ‘Ni buhere bw’Epasaka* obo tukaherera Yehova. Mwakiruka amanyumba w’Abaisraeli ibane e Misri omughulu ahunza Abanya Misri, aliwe mwasigha amanyumba wetu.’”
Neryo abandu mubunama bamaramya. 28 Neryo Abaisraeli mubaghenda bamakola ebyo Yehova alayira Musa na Haruni. Ko banabya bakolire batya.
29 Neryo omo kati-kati k’ekiro, Yehova mwita obuli kambere omo kihugho kye Misri, eritsuka oko kambere ka Farao oyo wabya ikere oko kitumbi kiwe ky’obwami, erihika oko kambere k’omunyewa oyo wabya omo ngomo;* n’obuli kyana ky’erimbere ky’enyama. 30 Omo kiro ekyo, Farao mwabuka haghuma n’abaghombe biwe bosi, n’abandi Banya Misri bosi. Muhabya ekiriro kinene omo kati-kati k’Abanya Misri, kundi muhatabya n’enyumba n’enguma eyatabyamo ekinda. 31 Neryo omo kiro ekyo omo kiro, Farao mwalw’iniabirikira Musa na Haruni n’eribabwira ati: “Muhangane, mulue omo kati-kati k’abandu baghe, inywe n’abandi Baisraeli bosi; muyakolere Yehova ngoko anabiribugha. 32 Mughende n’ebihangulo byenyu, n’esyonde syenyu ngoko mwanabugha. Aliwe naghe munitsumule.”
33 Abanya Misri mubatsuka eribwira Abaisraeli bati bayire luba-luba balue omo kihugho. Babya ibanemubugha bati, “Kusangwa itwe bosi tuli nga tuholire.” 34 Neryo Abaisraeli mubaheka amandu wabo w’omukati isyalimo elevire.* Mubahira ebindu byabo by’erikokoteryamo emikati* omo syongyimba bamahekabyo oko bitigho. 35 Abaisraeli mubakola ngoko Musa anababwira. Mubasaba Abanya Misri b’ebindu by’efeza,* n’eby’ehoro, n’esyongyimba. 36 Yehova mwakuna Abanya Misri erikangania Abaisraeli b’olukogho; neryo mubabaha ebyo basaba. Mubahunga ebindu by’Abanya Misri.
37 Neryo Abaisraeli mubalua e Ramsesi bamaya e Sukoti. Babya balume* nga 600 000 erilusyako abana. 38 N’ekikumula ky’abandu* abatswangene mukyaghenda n’Abaisraeli, haghuma n’ebihangulo by’esyombuli n’esyonde; syabya nyama nyingyi kutsibu. 39 Mubatsuka erihuka obundu bw’emikati obo balusaya e Misri, bamakokotya mubo mw’emikati ey’omuviringo eyitemo elevire.* Emikati eyo siyabyamo elevire kusangwa mubabatibitako luba-luba e Misri. Mubatabana endambi y’erihuka endanda.
40 N’emyaka eyo Abaisraeli abikala e Misri babughayo, yabya 430. 41 Oko mwiso w’emyaka 430 eyo, ekiro ekyo kisa-kisa abandu* ba Yehova bosi mubalua omo kihugho kye Misri. 42 Ekiro ekyo omo kiro, Abaisraeli batolere ibakolera Yehova y’ekiro kikulu busana n’eribalusya omo kighugho kye Misri. Omo kiro ekyo Abaisraeli batolere ibabya bakakolera Yehova y’ekiro kikulu omo bizazi* byabo byosi.
43 Neryo Yehova mwabwira Musa na Haruni ati: “Ekyalayiro ekilebirye Epasaka kya kino: Oyute Muisraeli syatolere akalya kuyo. 44 Aliwe omundu amabya iniawite oko mukobe w’obulume oyo aghula oko syofranga, litolere iniatsuka erimubania, imo atsuka eribya akalya oko Pasaka. 45 Ababunga abikere omo kati-kati kenyu sibatolere bakalya kuyo; kutya n’ababunga abakabakolera emibiiri abo mukaliha. 46 Obuli nyama y’Epasaka* yitolere iyalirwa omo nyumba nguma; siritolere mukahulukya enyama yosi-yosi ya kuyo ehihya w’enyumba, kandi siritolere mukabuna erikuha ryayo ryosi-ryosi. 47 Litolere Abaisraeli bosi ibakola Epasaka.* 48 Omubunga oyo wikere n’enyu amabyanza erikolera Yehova y’Epasaka,* obuli mulume oyuli omo nyumba yiwe litolere iniabanibwa; neryo enyuma sy’aho inianganakola Epasaka n’eribya ng’omughuma w’oko Baisraeli.* Aliwe omulume wosi-wosi oyutabanibwe syangalya kuyo. 49 Esyombutirwa n’ababunga abosi bakendisyakwama ekyalayiro kighumerera ekyo.”
50 Neryo Abaisraeli bosi mubakola ngoko Yehova analayira Musa na Haruni. Ko banabya bakolire batya. 51 Oko kiro ekyo kisa-kisa, Yehova mwalusya Abaisraeli n’emilondo yabo omo kihugho kye Misri.
13 Yehova mwasyabugha na Musa ati: 2 “Unihighulire* ehimbere hyosi omo Israeli. Obuli kambere* k’omundu n’ak’enyama ni kaghe.”
3 Neryo Musa mwabwira abandu ati: “Mwibuke ekiro eki ekyo mwaluamo e Misri omo nyumba y’obukobe. Kusangwa Yehova mwabalusya hano omo byala biwe by’amaka. Okw’ekyo simutolere erirya ekindu kyosi-kyosi ekirimo elevire.* 4 Mwamahongoka munabwire omo mwisi we Abibu.* 5 Omughulu Yehova akendibaleta omo kihugho ky’Abakanana, n’eky’Abahiti, n’eky’Abaamori, n’eky’Abahivi, n’eky’Abayebusi; ekihugho ekikasendamo amaziwa n’obuki, ekyo alapa oko botata-kulu wenyu ngoko akendisyabaha, litolere imwabya mukibuka omwatsi oyu omo mwisi ono. 6 Omo biro 7, litolere imwalya omukati owatemo elevire.* N’ekiro kye 7, imwakolera Yehova y’ekiro kikulu. 7 Omukati owatemo elevire* akendisyabya akalibwa oko biro 7 kandi isimwabanikako ekindu kyosi-kyosi ekirimo elevire. N’ekiharo* kyenyu isikyasungikamo akatole akalimo elevire.* 8 Oko kiro ekyo, ukendisyabwira omwana waghu uti: ‘Ngakola nitya busana n’ekyo Yehova anikolera omughulu nalua e Misri.’ 9 Eki kikendisyabya okw’iwe ng’ekiminyikalo oko byala byaghu n’omwatsi owakakw’ibukaya* oko mbumo yaghu.* Bikendisyabya bitya, emighambo ya Yehova itoke eribya omo buno bwaghu; kusangwa Yehova amakulusya e Misri omo byala by’amaka. 10 Obuli mwaka mukendisyabya mukateya ekyalayiro eki oko mughulu wakyo.
11 “Omughulu Yehova akendisyabaleta omo kihugho ky’Abakanana, ekyo alapa eribaha, inywe, n’abotata-kulu wenyu, 12 litolere imwaha Yehova y’ebyosi by’obulume ebikatsuka eributwa,* n’obuli kyana ky’erimbere ky’obulume ky’enyama omo bihangulo byenyu. Ehimbere* hyosi ni hya Yehova. 13 Obuli kyana ky’epunda ky’erimbere ukendisyabya ukakombolakyo omo mbuli. Wamatendikombolakyo, iwanyola ebikya byakyo. N’obuli kambere kaghu omo bana b’obulume ukendisyakombolako.
14 Omwana waghu amasyakubulya ati, ‘Ukakola utya busanaki?’ Ukendisyamusubirya uti, ‘Kusangwa omo byala by’amaka, Yehova mwatulusya e Misri omo nyumba y’obukobe. 15 Farao mwabya abitughanira erighenda busana n’erighundu riwe, Yehova mwita obuli kambere omo kihugho kye Misri. Akambere k’omundu n’ak’enyama. Ekyo kyo kikaleka inaherera Yehova ehimbere hyosi ehy’obulume.* Kandi ngakombola obuli kambere k’omo baghala baghe.’ 16 Ekyo kikendisyabya ng’ekiminyikalo oko byala byaghu, kandi ng’akalemba k’eriboha oko mbumo* yaghu. Kusangwa Yehova mwatulusya e Misri omo byala biwe by’amaka.”
17 Omughulu Farao alighira abandu erighenda, oMungu mwatalabyabo omo nzira y’ekihugho ky’Abafilistini, nomo enzira eyo yanabya iyo ya hakuhi. Kusangwa oMungu mwabugha ati: “Abandu aba bamabihindana n’amalwa banganayisubako n’erisuba e Misri.” 18 Neryo oMungu mwayatimbya abandu omo mbwarara eyiri Engetse y’Engula. Aliwe omughulu Abaisraeli balua omo kihugho kye Misri, babya batondekire ng’abakaya oko malwa. 19 Musa mwaheka n’amakuha wa Yozefu. Kusangwa Yozefu abya iniabirilapisya Abaisraeli bo ndeke-ndeke ati: “Ahate eritika-tika, oMungu akandisyabibuka. Neryo omughulu mukendisyalua omo kihugho kino, isimwasyasigha amakuha waghe.” 20 Mubahongoka e Sukoti, bamahimba ekambi e Etamu, oko musike-musike we mbwarara.
21 Omo musibo, Yehova iniakabya embere syabyo omo nduyi y’ekitu, akabasondola omo nzira; n’omo kiro, omo nduyi y’omuliro busana n’eribakolerya, batoke erighenda omo musibo n’omo kiro. 22 Omo musibo, enduyi y’ekitu isiyirilua ahali abandu, n’omo kiro enduyi y’omuliro isiyirilua aho bali.
14 Neryo Yehova mwabwira Musa ati: 2 “Ubwire Abaisraeli uti basube enyuma, bayahimbe ekambi embere we Pihahiroti omo kati-kati ke Migdoli n’engetse; ibanatungererene ne Baal-sefoni. Ekambi yenyu ikendisamalira engetse. 3 Neryo Farao akendibugha busana n’Abaisraeli ati, ‘Babirihera; neryo banemughanga-ghanga omo kihugho. Babiribula omo mbwarara mw’enzira.’ 4 Ngendileka omutima wa Farao iniakala; neryo akendikwamirirabo. Naghe ngendibana olukengerwa erilabira Farao n’abasuda biwe bosi. N’Abanya Misri bakendiminya ndeke-ndeke ngoko indi Yehova.” Neryo mubakola batya.
5 Enyuma sy’aho, mubabwira omwami we Misri ngoko abandu abo babiritswa. Neryo Farao n’abaghombe biwe mubalw’ibabindula amalengekania wabo oko bandu abo. Mubabugha bati: “Ekiryaleka itwakola tutya niki, tukalwika Abaisraeli, abakobe abalue bakatukolera?” 6 Neryo mwaghosola emitoka yiwe y’amalwa eyikakurawa.* Mwaghenda haghuma n’abandu biwe. 7 Mwimya emitoka eyikakurawa* 600 eyasombolawa, n’eyindi mitoka yosi y’amalwa ye Misri. Obuli mutoka w’amalwa abya inyaneko abasuda. 8 Yehova mwaleka omutima wa Farao, omwami we Misri iniakala. Neryo Farao mwakwamirira Abaisraeli; Abaisraeli ibanemughenda ibanasikire.* 9 Abanya Misri mubakwamirirabo n’emitoka* yosi ya Farao y’amalwa eyikakurawa n’esyosabayiri, n’abandu biwe bosi abakaghenda oko syosabayiri, n’abasuda biwe bosi. Mubeya Abaisraeli ibanahirire ekambi hakuhi n’engetse, hakuhi ne Pihahiroti ibanasamalire e Baal-sefoni.
10 Farao abere abisonda erihika hakuhi n’Abaisraeli, Abaisraeli mubasumba ameso wabo, bamalangira Abanya Misri ibanemukwamirirabo. Abaisraeli mububaha kutsibu n’eritsuka erilakira Yehova. 11 Mubabwira Musa bati: “E Misri siyiri ah’erita abandu kwe, kyo kiryaleka iwatulusyayo twase tuholere omo mbwarara? Ekyo wamatukolera eki niki ukatulusya e Misri? 12 Ekyo kyo twatakubwirira e Misri tuti, ‘Utuleke tukolere Abamisri’? Kusangwa okw’itwe, kwanya itwakolera Abanya Misri omo mwanya w’eriholera omo mbwarara.” 13 Neryo Musa mwabwira abandu ati: “Simubahe! Muhangane musike, mulangire omulamo wa Yehova ogho akendibakolera munabwire. Kusangwa Abamisri abo mulangire aba, simwendisyasyabalolako. 14 Yehova iyuwene-wene akendibalwira. Inywe mubye bukutu.”
15 Neryo Yehova mwabwira Musa ati: “Busanaki ukanilakira-lakira? Ubwire Abaisraeli uti balolaye olughendo lw’embere. 16 Naghu usumbe omutso waghu n’ebyala byaghu oko ngetse; ughabeyo, abana ba Israeli balabe omo kati-kati k’engetse oko kitaka ekyumire. 17 Naghe ngendileka emitima y’Abanya Misri ikale. Bakendikwamirirabo omo kati-kati k’engetse. Litya ngendiyibanira olukengerwa erilabira Farao, abasuda biwe bosi, emitoka yiwe y’amalwa eyikakurawa,* n’abandu biwe abali oko syosabayiri. 18 N’Abanya Misri bakendiminya kwene-kwenene ngoko indi Yehova, omughulu ngendiyibanira olukengerwa erilabira Farao, n’emitoka yiwe y’amalwa eyikakurawa,* n’abandu biwe abali oko sy’osabayiri.
19 Neryo omumalaika w’oMungu w’ekwenene oyo wabya akaghenda embere w’ekambi y’Abaisraeli, mwalua embere amasuba enyuma w’ekambi. N’enduyi y’ekitu eyabya embere syabo, muyalua embere yamasuba enyuma wabo. 20 Neryo muyabya omo kati-kati k’ekambi y’Abanya Misri n’ekambi y’Abaisraeli. Oko luhande lughuma, enduyi eyo yabya kitu ekikaleta omwirimya, n’oko lundi luhande iyikakoleraya omo kiro. Neryo omo kiro kyosi ekyo, eyindi kambi muyitahika hakuhi n’eyindi.
21 Neryo Musa mwasumba ebyala biwe endata oko ngeste. Neryo omo kiro kyosi ekyo, Yehova mwasubya engetse y’enyuma omo rihunga rinene erikalua eyo eryuba rikasira. Omusya w’engetse mwabya kitaka ekyumire. N’amaghetse mwaghabana. 22 Neryo Abaisraeli mubalaba omo kati-kati k’engetse oko kitaka ekyumire. N’amaghetse mwabya ng’oluhimbo oko luhande lwabo lw’amali n’oko luhande lwabo lw’amalembe. 23 Abanya Misri mubakwamirirabo. N’esyosabayiri sya Farao syosi, n’emitoka y’amalwa eyikakurawa,* n’abalume abakaghenda oko syosabayiri, mubakwamirirabo omo kati-kati k’engetse. 24 Obutuku bukasonda erikya,* Yehova mwalangirira omo nduyi y’omuliro n’ekitu, amalangira ekambi y’Abamisri. Kandi mwahahukya emitima y’Abamisri omo kambi yabo. 25 Mwabya akalusya amapine* oko mitoka yabo eyikakurawa,* neryo mukyabakalako erighendyayo. Abamisri babya ibanemubugha bati: “Tutibite, isitwaseghera hakuhi n’Abaisraeli; kusangwa Yehova anemulwa n’Abamisri akalwira oko Baisraeli.”
26 Yehova mwabwira Musa ati: “Usumbire ebyala byaghu by’endata oko ngetse, amaghetse asubule, akuningire Abamisri, emitoka yabo y’amalwa* n’abandu babo abakaghenda oko syosabayiri.” 27 Musa mwalw’iniasumbira ebyala biwe by’endata oko ngetse. Neryo bukasonda erikya, engetse muyasuba ngoko inalue. Omughulu Abamisri babya bakatibita bakasaghayo, Yehova mwaghusabo omo kati-kati k’engetse. 28 Amaghetse mwasubula. Mwakuningira emitoka y’amalwa eyikakurawa,* abalume abali oko syosabayiri, n’abasuda bosi ba Farao abingira omo ngetse bakakwamirira Abaisraeli. Muhatasaka n’omughuma okw’ibo.
29 Aliwe Abaisraeli ibo, mubalaba oko kitaka ekyumire omo kati-kati k’omusya w’engetse. N’amaghetse mwabya ng’oluhimbo oko luhande lwabo lw’amali n’oko luhande lwabo lw’amalembe. 30 Yehova kw’asabula Abaisraeli b’atya omo byala by’Abamisri. N’Abaisraeli mubalangira ebinda by’Abamisri oko musike w’engetse. 31 Kandi Abaisraeli mubalangira akaghala* kanene ako Yehova akolesaya oko Bamisri. Neryo abandu mubatsuka eryubaha Yehova. Kandi mubikirirya Yehova, n’erikirirya omughombe wiwe ye Musa.
15 Neryo Musa n’Abaisraeli mubimbira Yehova yo lwimbo luno:
“Ngendyimbira Yehova, kusangwa abirikinda omo lukengerwa lunene.
Esabayiri n’oyuli kuyo, abirighusabo omo ngetse.
2 Yah* ni maka waghe kandi ni kaghala kaghe.
Kusangwa abiribya mulamo waghe.
Oyu ni Mungu waghe, kandi ngendimupipa;
OMungu wa tata waghe, kandi ngendimuhalamba.
3 Yehova ni mulwi w’amaka.
Yehova ryo rina riwe.
4 Abirighusa emitoka y’amalwa* ya Farao n’emilondo yiwe omo ngetse,
N’esyombangyi siwe syabiryongoberera omo Ngetse y’Engula.
5 N’ebisunda by’amaghetse byabiriswikabo;
Babiryongoberera omo mutobero w’engetse ng’eribwe.
6 Yehova, ebyala byaghu by’amali biwite obutoki bunene,
Yehova ebyala byaghu by’amali, byanganabunzungula enzighu mo bitswe-bitswe.
7 Omo bukulu bwaghu, ukakinda abakahangana erilwa naghu,
Ukatuma erihitana ryaghu erikaka, iryahisyabo ng’ebiti ebyumire.
8 Omo muka w’emihuli yaghu, amaghetse mwabya kilundo;
Amaghetse mwimana, ebisunda mubyimana;
Amaghetse mwabohana omo mutobero w’engetse.
9 Enzighu muyabugha yiti: ‘Ngendikwamirirabo! Ngandilengyabo amaghulu!
Ngendighaba ebyo niryanyegha erihika aho ngendighutira!
Ngendilusya omuyali waghe omo lubo lwagho! Ebyala byaghe bikendikindabo!’
10 Muwabuhirira omo muka waghu, n’engetse yamaswikabo;
Mubatobera omo maghetse manene, ng’ekyuma ekilitohire.*
11 Yehova, omo kati-kati k’emiungu, nindi yuli nga we?
Nindi yuli nga we, iwe ukayikanganaya ko ubuyirire kutsibu?
Iwe utolere eryubahwa omo syonyimbo sy’eripipa
Iwe ukakola emyatsi y’eriswekera.
12 Muwasumba ebyala byaghu by’amali, n’ekitaka mukyamerabo.
13 Omo lwanzo oluteleghula,* wabirisondola abandu baghu,
Abo wakombola omo maka waghu
Ukendibasondola erihika omo bwikalo bwaghu obubuyirire.
14 Litolere abandu ibowagho, neryo ibatitimana;
Amaghali* akendihika oko bandu be Filistia.
15 Oko mughulu oyo, abakama* be Edomu bakendisyubaha kutsibu;
N’abatabali b’amaka be Moabu bakendisyatitimana.
Abikalani bosi be Kanana bakendisyayibulamo omutima.
16 Obuba n’erititimana bikendisyabahikako.
Busana n’obukulu b’okuboko kwaghu, bakendisyabya butaseghana ng’eribwe,
Erihika aho abandu baghu bakendisyalabira, iwe Yehova,
Erihika aho abandu baghu abo wahiraho bakendisyalabira.
17 Ukendisyaletabo n’erihandabo omo kitwa ky’omwandu waghu,
Omo bwikalo obo iwe Yehova, wabiriyiteghekanirya,
Ahabuyirire aho iwe Yehova wakokotaya omo byala byaghu.
18 Yehova akendisyatabala n’eribya Mwami kera na kera.
19 Esyosabayiri sya Farao n’emitoka yiwe y’amalwa*
Haghuma n’abandu biwe abakaghenda oko syosabayiri
Babere babingira omo ngetse,
Yehova mwasubulya amaghetse w’engetse amaswikabo.
Aliwe Abaisraeli mubalaba oko kitaka ekyumire omo kati-kati k’engetse.”
20 Neryo mwali wabo Haruni, ye Miriamu, omuminyereri w’obukali mwimya akaghoma* omo byala biwe. N’abandi bakali bosi mubamukwama ibanawite oko highoma, ibanemusata. 21 Miriamu mwimba akasubirya oko lwimbo lw’abalume ati:
“Mwimbire Yehova kusangwa abirikinda omo lukengerwa
Abirighusa esabayiri n’oyukaghendayayo omo ngetse.”
22 Enyuma sy’aho Musa mwasondola Abaisraeli, bamalua oko Ngetse y’Engula, bamaya omo mbwarara ye Shuri. Mubaghenda ebiro bisatu omo mbwarara, aliwe mubatabana amaghetse. 23 Mubahika e Mara.* Nikwa mubatatoka erinywa oko maghetse we Mara kundi abya akalihire. Kyo kyaleka iniahulaho mo Mara.’ 24 Neryo abandu mubatsuka eriyilungumula oko Musa, bati: “Neryo tukanywaki?” 25 Mwalakira Yehova, na Yehova mwamukangirira ahali omuti. Abere abighusagho omo maghetse, amaghetse mwasiha.
Aho oMungu mwabaha omughambo, n’ekyalayiro ky’erikolesya omw’itswera. Kandi aho mwabalengako. 26 Mwababwira ati: “Mwamabihulikirira ndeke-ndeke omulenge wa Yehova Mungu wenyu, n’erikola ebikamutsemesaya, n’eritegha amatwi oko bihano biwe, n’erikwama emighambo yiwe yosi, isinendisyabaletako endwala n’enguma eyo naletera Abamisri. Kusangwa ingye Yehova ngabalamaya.
27 Enyuma sy’aho mubahika e Elimu, ahabya esyonunga 12 n’emiti 70 y’etende.* Neryo mubahimba ekambi hakuhi n’amaghetse.
16 Babere babilua e Elimu, endeko yosi y’Abaisraeli muyahika omo mbwarara ye Sini eyiri omo kati-kati ke Elimu ne Sinai. Ekyo kyabya kiro kye 15 oko mwisi w’akabiri enyuma w’erilua e Misri.
2 Neryo endeko yosi y’Abaisraeli mubatsuka eriyilungumula oko Musa na Haruni omo mbwarara. 3 Abaisraeli babya bakabwirabo bati: “Ngambe twaholera omo kihugho kye Misri omo byala bya Yehova eyo twabya tukikala oko syonyungu sy’esyonyama n’erirya emikati itughutayo. Neryo mulebaye mwabirituleta eno omo mbwarara, erisyita endeko yosi y’omo nzala.”
4 Neryo Yehova mwabwira Musa ati: “Ngendibawisirya omukati ng’embula erilua omo lubula. Obuli kiro, obuli mundu akendibya akayakuma-kuma ogho angalya. Ngendikola nitya nitoke eribalengako, erilangira nga banemwendikwama emighambo yaghe kutse iyehe. 5 Alliwe oko kiro kye 6, omughulu bakateghekanaya ebyo balyakuma-kuma, bikendisyabya bikabya ngendo ibiri kwilaba ebyo bakakuma-kuma obuli kiro.”
6 Neryo Musa na Haruni mubabwira Abaisraeli bosi bati: “Omo righolo-gholo rya munabwire mukendiminya kwenene-kwenene ngoko Yehova yo wabalusaya omo kihugho kye Misri. 7 Omungya omo tututu, mukendisyalangira olukengerwa lwa Yehova kusangwa Yehova abiryowa mukayilungumula okw’iye. Itwe tuli bahi, muti mukayilungumula okw’itwe.” 8 Musa mwasyabugha ati: “Omwigholo, Yehova akendibaha enyama y’erirya, n’omo tututu omukati ogho mukendirya imughuta. Mukendilangira ngoko Yehova abiryowa mukayilungumula okw’iye. Aliwe itwe tuli bahi? Sitwe mukayilungumulako; Yehova yo mukayilungumulako.”
9 Neryo Musa mwabwira Haruni ati: “Ubwire endeko yosi y’Abaisraeli uti, ‘Museghere hakuhi na Yehova, kusangwa abiryowa eriyilungumula lyenyu.’” 10 Haruni abere anabibugha eribwira endeko yosi ye Israeli, mubabinduka bamatungerera embwarara. Neryo olukengerwa lwa Yehova mulwalangirika omo kitu.
11 Yehova mwasyabugha na Musa ati: 12 “Nabiryowa eriyilungumula ly’Abaisraeli. Ubwirebo uti, ‘Omo kagholo-gholo* mukendirya enyama, n’omo tututu mukendirya omukati imughuta. Neryo mukendiminya kwenene-kwenene ngoko indi Yehova Mungu wenyu.’”
13 Neryo erigholo eryo, esyongwali musyasa, syamusula omo kambi. N’omo tututu ekimi mukyabya oko mbande syosi sy’ekambi. 14 Ekimi ekyo kyabere kyatumbuka, akandu kake-kake akayilingire, akakomerere, mukabya oko kitaka ky’omo mbwarara. Kabya ng’eritsuku oko kitaka. 15 Abaisraeli babere balangirako mubatsuka eribulania bati, “Eki niki?” Kusangwa babya isibasi nga niki. Musa mwabwirabo ati: “Wo mukati ogho Yehova abiribaha mo kalyo.” 16 Yehova abiribugha ati: “Obuli mundu litolere iniakuma-kuma ogho angalya. Litolere imwakuma-kumira obuli mundu akalengyi ke omeri* erikwamana n’emighanzo y’abandu abo obuli mundu awite omo hema yiwe.” 17 Abaisraeli mubakola batya. Mubakuma-kumagho; abandi mubakuma-kuma munene n’abandi mubakuma-kuma muke. 18 Omughulu bapimagho omo omeri, oyo wakuma-kuma munene mwatabya n’omunene kutsibu, n’oyo wakuma-kuma muke, mwatabya omo bwagha. Mubakuma-kumagho, obuli mundu erikwamana n’ebyo angalya.
19 Neryo Musa mwabwirabo ati: “Siritolere omundu wosi-wosi inyabikagho erihika engyakya.” 20 Nikwa mubatowa Musa. Abandi babere babikagho erihika engyakya, mumwasa emihuka, neryo emikati eyo muyakumba; na Musa mwahitana kubo. 21 Ibakakuma-kumagho omo tututu. Obuli mundu iniakakuma-kuma ogho angalya. Eryuba irikabya ryabikola iniayeyuka.*
22 Omo kiro kye 6 mubakuma-kuma ow’ebiro bibiri; esyo omeri ibiri oko buli mundu. Neryo abakulu bosi b’endeko mubasa eyiri Musa bamamubwira omwatsi oyo. 23 Naye mwasubiryabo ati: “Yehova kw’alyabugha atya. Omungya ni luhuka* rinene; esabato eyibuyirire busana na Yehova. Ekyo mwangahuka ng’omukati, muhukekyo n’eriberya ekyo mwangaberya, n’ebikendisaka mubikirebyo engyakya.” 24 Neryo mubabika kugho erihika omo tututu ngoko Musa anabugha. Mwatakumba kutse eryasamo emihuka. 25 Neryo Musa mwabugha ati: “Mulyegho munabwire. Kusangwa munabwire ni sabato busana na Yehova. Munabwire simwendibanagho oko kitaka. 26 Mukendibya mukatolagho omo biro 6. Nikwa omo sabato, ekiro kye 7, syendisyabya akatogha. 27 Aliwe abandu balebe mubaghenda bati bakayatola kugho omo kiro kye 7, aliwe mubateyayo kindu.
28 Neryo Yehova mwabwira Musa ati: “Mukendisyapokya emighambo yaghe n’ebyalayiro byaghe erihika mughulu wahi kwehi? 29 Muminye ngoko Yehova abiribaha Esabato. Ekyo kyo kikaleka iniabaha omukati w’ebiro bibiri oko kiro kye 6. Litolere obuli mundu iniabya aho ali. Sihali oyutolere erilua aho ali oko kiro kye 7. 30 Neryo oko kiro kye 7, abandu mubakola Esabato.*
31 Abaisraeli mubahula omukati oyo mo “mana.”* Abya ahenirye ng’embuto y’ekorianda;* kandi iniakasiha ng’egato eyiri ng’ekitunza ekiriko obuki. 32 Musa mwabugha ati: “Yehova ati, ‘Musulaye eomeri nguma mw’amana. Akendisyabikwa omo bizazi* byenyu byosi; ebizazi byenyu bitoke erisyalangira omukati ogho nabalisaya omo mbwarara omughulu nabalusaya omo kihugho kye Misri.’” 33 Neryo Musa mwabwira Haruni ati: “Wimaye akalegha, uhire muko mw’eomeri nguma y’amana, ubikeko embere sya Yehova. Kakendisyabikwa omo bizazi* byenyu byosi.” 34 Ngoko Yehova abwira Musa, Haruni mwabika akalegha k’amana ako embere sy’erisanduku ry’Endaghane katoke eriteghibwa ndeke. 35 Embere Abaisraeli bahike omo kihugho ekikeremo abandu, mubalya amana omo myaka 40. Mubalya amana erihika oko mipaka y’ekihugho kye Kanana. 36 Esyo omeri 10 silingene n’akapimo kaghuma ke efa.
17 Neryo endeko yosi ye Israeli muyalua omo mbwarara ye Sini. Erikwamana n’ebyo Yehova abya akababwira, mubaghenda bakaghaba-ghaba olughendo. Neryo mubahika e Refidimu, bamahira ekambi y’aho. Aliwe sihabya amaghetse agho abandu banganywa.
2 Abandu mubatsuka eryenda oko Musa k’omwagha bati: “Utuhe amaghetse w’erinywa.” Nikwa Musa mwabwirabo ati: “Mukanyendako omwagha busanaki? Busanaki mukalenga oko Yehova?” 3 Aliwe abandu babya ibabirikwa enyota yo kutsibu. Neryo mubatsuka eriyilungumula oko Musa n’eribugha bati: “Busanaki muwatulusya e Misri itwe n’abana betu, n’ebihangulo byetu erisyatwita omo nyota?” 4 Oko nduli, Musa mwalakira Yehova ati: “Nyikoleki busana n’abandu bano? Hakisiya hake ibanita omo mabwe!”
5 Neryo Yehova mwabwira Musa ati: “Ulabe embere sy’abandu ughende haghuma n’abasyakulu balebe be Israeli. Wimaye omutso waghu ogho wahunzamo olusi lwe Nile. Wimayegho omo byala byaghu, ughende. 6 Lebaya, ngendimana embere syaghu oko ribwe e Horebu. Ukendiswirya eribwe, n’amaghetse akendiluamo; n’abandu bakendinywagho.” Musa mwakola atya omo meso w’abasyakulu be Israeli. 7 Neryo mwahula aho mo Masa* na Meriba* busana n’omwagha ogho Abaisraeli bamwendako, kandi busana n’erilenga oko Yehova omw’ibugha bati: “Yehova ane omo kati-kati ketu kutse iyehe?”
8 Neryo Abaamaleki mubasyalwa n’Abaisraeli e Refidimu. 9 Okw’ekyo, Musa mwabwira Yosua ati: “Utusombolere abalume, uyalwe n’Abaamaleki. Omungya ngendisyimana oko singyi y’ekitwa inine n’omutso w’oMungu w’ekwenene omo byala.” 10 Neryo Yosua mwakola ngoko Musa anamubwira. Mwayalwa n’Abaamaleki; na Musa, Haruni, na Huri, mubirukira oko singyi y’ekitwa.
11 Omughulu Musa abya akasumbira ebyala biwe by’endata, Abaisraeli babya bakasinga, aliwe omughulu abya akakimyabyo, Abaamaleki bo babya bakasinga. 12 Ebyala bya Musa byabere byabiluha, mubamuletera eribwe atoke eriikala kulyo. Naye mwikala kulyo. Neryo Haruni na Huri mubawatirira oko byala bya Musa; omughuma oko luhande olu, n’oghundi oko lundi luhande, ebyala biwe bitoke erisighala ibinasikire erihika aho eryuba likendilengera. 13 Neryo Yosua mwakinda Abaamaleki n’abandu babo omo muyali.
14 Neryo Yehova mwabwira Musa ati: “Uhandike omwatsi oyu omo kitabu atoke eribya akibukwa; kandi utasyabwiragho Yosua uti, ‘Ngendisyabirya Abaamaleki oko kihugho olosi, sibendisyasyibukwa.’” 15 Neryo Musa mwahimba ekiherero, amahulakyo mo Yehova-nisi.* 16 Mwabugha ati: “Kusangwa ebyala bya Amaleki byamalwa n’ekitumbi ky’obwami kya Yah, Yehova akendisyalwa na Amaleki oko kizazi n’ekizazi.”*
18 Neryo Yetro omuhereri we Mediani mwowa ebyosi ebyo oMungu abirikolera Musa n’abandu biwe Abaisraeli; ngoko Yehova alusaya Abaisraeli be Misri. 2 Ye Sipora, omukali wa Musa abya iniabirisuba ewa baba wiwe ye Yetro. Kusangwa Musa abya iniabirisubya Sipora ewa Yetro 3 haghuma n’abaghala biwe babiri. Erina ly’omughuma ryabya Gershomu,* kusangwa Musa mwabugha ati, “Nabiribya mubunga omo kihugho ekite kyetu.” 4 N’erina ly’oghundi, lyabya Eliezeri,* kusangwa mwabugha ati, “OMungu wa tata waghe ni muwatikya waghe, oyo wanilamaya oko muyali wa Farao.”
5 Neryo Yetro tata-byala wa Musa mwasa eyiri Musa omo mbwarara, aho abya omo kambi oko kitwa ky’oMungu w’ekwenene. Mwasa haghuma n’abaghala ba Musa n’omukali wa Musa. 6 Neryo mwalayira oko Musa ati: “Ingye Yetro tata-byala waghu ninemwasa eyo uli haghuma n’omukali waghu n’abaghala baghu babiri.” 7 Neryo Musa mwalw’iniayahindana na tata-byala wiwe. Munama n’erimuha ebizu. Babere babiramukania, Musa mwamutwala omo hema yiwe.
8 Musa mwakanirya tata-byala wiwe y’ebyosi ebyo Yehova akolera Farao n’ekihugho kye Misri busana n’Abaisraeli. Mwamukanirya n’oko maligho wosi agho balolako omo lughendo, kandi ngoko Yehova alamayabo. 9 Yetro mwatsema akowa ebibuya byosi ebyo Yehova akolera Abaisraeli akabalamya oko Misri.* 10 Neryo Yetro mwabugha ati: “Yehova apipawe oyo wabalamaya oko Misri n’oko Farao, n’erilamya abandu biwe erilua omo byala bye Misri. 11 Neryo lino busana n’ebyo oMungu akolera abapokaya abandu biwe, namaminya ngoko Yehova ni mukulu kulenga eyindi miungu yosi.” 12 Neryo Yetro, tata-byala wa Musa mwaletera oMungu y’amahere w’eryokererya n’awandi mahere. Na Haruni n’abasyakulu bosi be Israeli mubasa bamalya akalyo haghuma na tata-byala wa Musa embere sy’oMungu w’ekwenene.
13 Engyakya, Musa mwikala akatswera abandu ngoko anabya abeghere erikola. N’abandu mubimana embere sya Musa eritsuka omo tututu erihika omw’igholo. 14 Omughulu tata-byala wa Musa alangira ebyosi ebyo Musa akakolera abandu, mwabugha ati: “Ebyo ukakolera abandu ebi ni bihi? Busanaki ukikala hano h’ighuwene, n’abandu bosi ibimana embere syaghu eritsuka omo tututu erihika omw’igholo?” 15 Musa mwasubirya tata-byala wiwe ati: “Kusangwa abandu bakabya iko banemwasa eyo niri bakasondya obusondoli bw’oMungu. 16 Omughulu hakabya omwatsi, bakanileteragho, naghe inatswera omo kati-kati k’omundu n’omulikyabo; kandi ngabwirabo erihana ry’oMungu w’ekwenene n’ebyalayiro biwe.”
17 Tata-byala wa Musa mwamubwira ati: “Ekyo ukakola ekyo, sikyowene. 18 Oko kwenene ukendiyiluhya, n’abandu abali haghuma naghu aba. Kusangwa omubiiri oyu, ni muheke munene siwangahekagho ighuwene. 19 Neryo lino unihulikirire ngakuha erihano, n’oMungu akendikuwatikya. Iwe ubye ng’omwimaniri w’abandu embere sy’oMungu w’ekwenene, n’eribya ukaleta emyatsi eyiri oMungu w’ekwenene. 20 Ukendibya ukakangiriryabo emighambo n’ebyalayiro, n’eribakangania ngoko bangayighendya n’omubiiri ogho bangakola. 21 Aliwe litolere iwasombola omo bandu mw’abalume b’amenge abakubaha oMungu, ab’eriyiketerwa kandi abaponire endundi eyikabanika omo nzira esite sy’ekwenene. Ukendibayira mo bakulu oko bandu; abakulu b’abandu 1000, abakulu b’abandu 100, abakulu b’abandu 50, n’abakulu b’abandu 10. 22 Hamabibya* omwatsi mulebe, bakendibya bakatswera abandu. Bakendibya bakakuletera omwatsi owakalire, aliwe amabibya mwatsi molo ibasohagho. Uleke baheke omuheke haghuma naghu, uyanguhiraye emyatsi. 23 Wamabikola utya, n’oMungu kw’akakuhana atya, ighukenditoka eriheka omuheke oyo; n’abandu ibakendibya bakasuba ewabo, ibanatulere.”
24 Musa mwalw’inyowa ebyo tata-byala wiwe amubwira. Mwakola ebyosi ebyo abugha. 25 Musa mwasombola abalume b’amenge omo Baisraeli bosi. Mwayirabo mo bakulu oko bandu; abakulu b’abandu 1000, abakulu b’abandu 100, abakulu b’abandu 50, n’abakulu b’abandu 10. 26 Neryo mubabya bakatswera abandu omughulu hamabya omwatsi. Omwatsi owakalire ibakatwaliragho Musa, nikwa obuli mwatsi owolobire ibakasohagho. 27 Enyuma sy’aho, Musa mwakwamanisya tata-byala wiwe. Neryo tata-byala wa Musa mwasuba omo kihugho kiwe.
19 Oko mwisi w’akasatu Abaisraeli babilua omo kihugho kye Misri, ekiro ekyo kisa-kisa mubahika omo mbwarara ye Sinai. 2 Mubalua e Refidimu bamahika omo mbwarara ye Sinai. Mubahira ekambi y’omo mbwarara. Abaisraeli mubahira ekambi y’aho embere sy’ekitwa.
3 Neryo Musa mwahetukira eyiri oMungu w’ekwenene; na Yehova mwamubirikira erilua oko kitwa ati: “Bino byo ukendibwira enyumba ya Yakobo; ukendibwira Abaisraeli uti, 4 ‘Inywibene-bene mwabiriyilangirira ebyo nakolera Abanya Misri nitoke eribaheka oko bipupa by’erisamba n’eribaleta eyo niri.’ 5 Neryo mwamabyowa kundu omulenge waghe n’eriteya endaghane yaghe, oko kwenene imukendisyabya okw’ingye ng’ebindu by’obughuli omo kati-kati k’ebihanda; kusangwa ekihugho kyosi ni kyaghe. 6 Okw’ingye imukendisyabya obwami bw’abahereri n’ekihanda ekibuyirire.’ Ebi by’ebinywa ebyo ukendibwira Abaisraeli.”
7 Neryo Musa mwaghenda, amabirikira abakulu bosi b’abandu n’erikaniryabo ebinywa byosi ebi ebyo Yehova amuhana. 8 Musa abere abikaniryabo, abandu bosi mubasubirya haghuma bati: “Ebyosi ebyo Yehova abiribugha tukendikolabyo.” Musa mwalw’iniayabwira Yehova y’ebyo abandu bamabugha. 9 Na Yehova mwabwira Musa ati: “Lebaya! Ngasa eyo uli omo kitu ekisusumene, abandu batoke eryowa omughulu ngabugha naghu; naghu batoke eribya bakakwikirirya emighulu yosi.” Neryo Musa mwabwira Yehova y’ebyosi ebyo abandu bamubwira.
10 Yehova mwabwira Musa ati: “Ughende eyiri abandu uhighulebo* munabwire n’omungya; kandi litolere iberya esyongyimba syabo. 11 Kandi litolere ibabya ibanayiteghekire busana n’ekiro ky’akasatu. Kusangwa oko kiro ky’akasatu Yehova akendikima oko kitwa kye Sinai omo meso w’abandu bosi. 12 Naghu litolere iwahiriraho abandu emipaka eritimba oko kitwa kyosi, n’eribabwira uti: “Muyiteghaye, isimwahetukira oko kitwa kutse eritula oko mipaka yakyo. Omundu wosi-wosi oyukenditula oko kitwa akendiitwa. 13 Isihabya ebyala ebikatula oko mundu oyo, aliwe litolere inyitwa omo mabwe kutse inialaswa.* Litolere iniakwa, abye mundu kutse nyama. Nikwa bamabyowa omulenge w’engubi* imo bahetukira oko kitwa.”
14 Neryo Musa mwalua oko kitwa amandaghalira eyiri abandu. Neryo mwatsuka erihighulabo* kandi mubafula esyongyimba syabo. 15 Mwabwira abandu ati: “Muyiteghekanaye busana n’ekiro ky’akasatu. Isimwanatakola emyatsi y’engyingo.”*
16 Omo tututu y’ekiro ky’akasatu, muhabya emilumo n’ehirabyo. N’oko kitwa mukwabya ekitu ekikinire kutsibu, n’omulenge munene w’engubi. Neryo abandu bosi ababya omo kambi mubatitimana. 17 Neryo Musa mwahulukya abandu erilua omo kambi amatwalabo eyiri oMungu w’ekwenene. Neryo mubimana omo ndina y’ekitwa. 18 Ekitwa kye Sinai kyosi mukyatumbako omuki, kusangwa Yehova mwakimira kukyo omo muliro. N’omuki owabya akalua kukyo abya akahetuka ng’omuki owakalua omo tanuru. N’ekitwa kyosi kyabya kikasukana kutsibu. 19 Omughulu omulenge w’engubi abya akakanya, Musa mwabugha; n’omulenge w’oMungu w’ekwenene mwamusubirya.
20 Neryo Yehova mwandaghalira oko kitwa kye Sinai, oko singyi yakyo. Yehova mwabirikira Musa oko singyi y’ekitwa, na Musa mwahetukirayo. 21 Yehova mwabwira Musa ati: “Undaghale uyabwire abandu uti isibanatakiruka emipaka eyo ulyabahiriraho bati bakasyalebaya Yehova. Bamabikola batya, abangyi ba mubo ibakendihola. 22 Ubwire n’abahereri abakabya bakasa embere sya Yehova uti bayeraye,* Yehova akasyahunzabo.”* 23 Musa mwabwira Yehova ati: “Abandu sibangatoka eryasa oko kitwa kye Sinai, kusangwa ulue iwabirituhana uti, ‘Muhire emipaka eritimba oko kitwa kyosi, kandi mulangirekyo mo kibuyirire.’” 24 Nikwa Yehova mwamubwira ati: “Ughende, undaghale kandi ukendihetuka; iwe na Haruni, aliwe isiwalighira abahereri n’abandu erikiruka emipaka bati bakahetukira eyiri Yehova, ngasyahunzabo.” 25 Neryo Musa mwandaghalira eyiri abandu, amabwirabo emyatsi eyo.
20 Neryo oMungu mwabugha ebinywa byosi ebi ebikwamire:
2 “Ingye indi Yehova Mungu waghu oyo wakulusaya omo kihugho kye Misri omo nyumba y’obukobe. 3 Siritolere iwabya n’eyindi miungu ate in’ingye.*
4 “Isiwayikokoteraya esanamu, kutse erikokotya ekindu kyosi-kyosi ekisosire* ekindu ekiri endata omo lubula kutse ekiri eyikwa omo kihugho kutse ekiri omo maghetse eyikwa oko kihugho. 5 Isighunamirabyo kutse eritsotsibwa erikolerabyo. Kusangwa ingye Yehova Mungu waghu, indi Mungu oyukanza iniaramibwa iye musa; oyukaleta erisuyira ry’erilolo ry’abotata oko bana, oko kizazi* ky’akasatu n’ekyakani ky’abosi abaniponire; 6 aliwe oyukakangaya olwanzo oluteleghula oko kizazi* kye 1000 ky’abanyanzire n’abakakwama ebihano byaghe.
7 “Isiwakolesaya erina rya Yehova Mungu waghu omo nzira eyitatolere; kusangwa Yehova syangabula erisuyira oyukakolesaya erina riwe omo nzira eyitatolere.
8 “Wibuke ekiro ky’Esabato, kibye ikine kibuyirire. 9 Ukendisyabya ukakola emibiiri yaghu yosi omo biro 6. 10 Aliwe ekiro kye 7 ni sabato busana na Yehova Mungu waghu. Isiwakola omubiiri wosi-wosi; iwe kutse mughala waghu kutse mwali waghu, kutse omukobe waghu w’obulume, kutse omukobe waghu w’obukali, kutse esyonyama syaghu sy’eka, kutse omubunga oyo wikere* naye. 11 Kusangwa Yehova mwabumba olubula n’ekihugho n’engetse n’ebyosi ebiri mubyo omo biro 6, n’oko kiro kye 7, amatsuka eriluhuka. Ekyo kyo kyaleka Yehova iniatsumula ekiro ky’Esabato n’eriyirakyo mo kibuyirire.
12 “Usikaye baba waghu na mama waghu, utoke eribugha mughulu muli omo kihugho ekyo Yehova Mungu waghu akendikuha.
13 “Isiwita.
14 “Isiwasingira.
15 “Isiwiba.
16 “Isiwabugha amabehi omughulu ukateka obwimiri oko mulikyenyu.
17 “Isiwayitsutsa* enyumba ya mulikyenyu, isiwayitsutsa omukali wa mulikyenyu kutse omukobe wiwe w’obulume, kutse omukobe wiwe w’obukali, kutse enume yiwe y’ende, kutse epunda yiwe, kutse ekindu kiwe kyosi-kyosi.”
18 Abandu bosi babya ibanowire emilumo n’erilangira ehirabyo. Kandi babya ibanowire omulenge w’engubi* n’erilangira ekitwa kikatumba. Emyatsi eyo muyatitimaniabo, neryo mubimana hali. 19 Neryo mubabwira Musa bati: “Iwe ukanaye netu, netu tukendikuhulikirira; suleke oMungu akakania netu, tukasyahola.” 20 Musa mwabwirabo ati: “Isimubaha, kusangwa oMungu alyasyabalengako mutoke eribya mukamubaha ebiro byosi mukasyakola erilolo.” 21 Neryo abandu mubasighala ibanimene hali. Aliwe Musa mwaghenda hakuhi n’ekitu ekikinire, eyo oMungu w’ekwenene abya.
22 Neryo Yehova mwabwira Musa ati: “Ubwire Abaisraeli bo utya, ‘Mwabiriyilangirira inywibene-bene ngoko nabirikania nenyu erilua elubula. 23 Neryo isimwayikokoteraya emiungu y’efeza* muti mukaramayayo haghuma naghe, kandi isimwayikokoteraya n’emiungu y’ehoro. 24 Ukendisyanikokoterya ekiherero ky’omutaka. Ukendisyabya ukaherera kukyo kw’amahere waghu w’eryokorerya, n’amahere waghu w’obuholo,* n’esyombuli syaghu, n’esyonde syaghu. Ahosi-hosi aho ngendisyasombola niti erina ryaghe ribye rikibukirwa, ngendisyasa aho uli n’erikutsumula. 25 Wamabinihimbira ekiherero ky’amabwe, isiwahimbakyo omo mabwe awabatsire, kusangwa wamabibatsagho omo kyuma iwamahalya kukyo. 26 Kandi isiwahetukira oko kiherero kyaghe oko bisambiro, ukasyakunamirakyo.’
21 “Emighambo eyo ukendibwirabo y’eno:
2 “Wamabighula omukobe Muebrania, akendisyakukolera omo myaka 6. Nikwa oko mwaka we 7, akendisyabya bwiranda butsira eriliha ekindu kyosi-kyosi. 3 Amabya imwasa iyuwene, iniakendisyasubula iyuwene. Amabya ini mulume oyuwite omukali, akendisyasubula n’omukali wiwe. 4 Omukama wiwe amabimuha omukali, neryo omukali oyo iniamubutira abana b’obulume kutse ab’obukali, omukali n’abana biwe abo ni b’omukama wiwe; iniakendisubula iyuwene. 5 Nikwa omukobe oyo amabihatikana n’eribugha ati, ‘Nyanzire omukama waghe, omukali waghe, n’abana baghe; sinyanzire eribya bwiranda,’ 6 litolere omukama wiwe iniamuleta embere sy’oMungu w’ekwenene. Enyuma sy’aho, litolere omukama wiwe iniamuleta oko mulango kutse oko kadrema* k’omulango, iniatobola okutu kw’iwe omo mughera;* neryo iniabya mukobe wiwe omo ngebe yiwe yosi.
7 “Omundu amabighulya mwali wiwe mo mukobe, erilekwa liwe bwiranda, siryendisyabya ng’ery’omukobe w’obulume. 8 Omukama wiwe amatendimutsemera kutse amatendimuyira mo ghundi mukali wiwe, aliwe iniamughulya oghundi mundu, siritolere akamughulya* oko bandu abalua ehandi. Kusangwa aho akabya iniabirimuteba. 9 Amabimuha mughala wiwe, litolere iniamughanza ng’omughuma w’oko bali biwe. 10 Amabimutahiryako oghundi mukali, siritolere iniakehya* akalyo, n’esyongyimba, n’emyatsi y’endwa* eby’omukali w’erimbere oyo. 11 Amatendikolera omukali oyo y’emyatsi isatu eyi, aho omukali oyo iniawite obwiranda bw’erighenda butsira eriliha esyofranga syosi-syosi.
12 “Omundu wosi-wosi oyukahunza oghundi, n’omundu oyo iniahola, omundu oyo naye litolere inyitwa. 13 Aliwe amabya imwatitayiririra, n’oMungu w’ekwenene inyaleka ikyabya, ngendikusohera aho omundu oyo angatibita. 14 Omundu amabihitana oko mulikyabyo neryo inyamwita omw’iyiririra, naye litolere inyitwa. Nomo angabya iniabiritibita oko kiherero kyaghe, litolere iwamwita. 15 Omundu wosi-wosi oyukahunza baba wiwe kutse mama wiwe litolere inyitwa.
16 “Omundu amabiiba* omundu neryo iniamughulya, kutse ibamuhamba iniane naye, litolere omundu oyo inyitwa.
17 “Owosi-wosi oyukatsuma* baba wiwe kutse mama wiwe, litolere inyitwa.
18 “Abandu babiri bamabilwa neryo omughuma iniahunza mulikyabo y’omo ribwe kutse engume,* aliwe omulikyabo oyo iniatahola nikwa iniaya omo ngyingo; litolere imwakola kino: 19 Amabya inianganatoka erihangana n’erihulukira ehihya oko mutso, oyulyamuhunza isyendisuyirwa; nikwa iniakendiliha ebiro byosi ebyo omundu oyo akendibugha butsira erikola omubiiri, erihika aho akendisyalamirira.
20 “Omundu amabihunza omukobe wiwe w’obulume kutse ow’obukali, n’omukobe oyo iniaholera omo byala biwe, litolere ihabya erikisya. 21 Aliwe amabihola habilaba ekiro kighuma kutse bibiri, isihendibya erikisya; kusangwa ni mundu oyo omukama wiwe aghula oko franga siwe.
22 “Abandu bamabilwa neryo ibahutalya omukule naye iniabuta ebiro isibiribyaghonera,* aliwe ihatabya oluholo;* oyulyamuhutalaya akendiliha endihi eyo iba w’omukali oyo akendimutswera, kandi inialiha ngoko abatsweri bakendisoha. 23 Aliwe hamabibya oluholo, ukendisyalihisya engebe busana n’engebe, 24 eriso busana n’eriso, erino busana n’erino, ebyala busana n’ebyala, n’ekisando busana n’ekisando, 25 obuhye busana n’obuhye, ekironda busana n’ekironda, engume busana n’engume.
26 “Omundu amabihunza omukobe wiwe w’obulume kutse ow’obukali oko riso, n’eriso eryo iryatsanda, litolere inialeka omukobe oyo aghende bwiranda busana n’eriso riwe. 27 Kandi amabikula erino ry’omukobe wiwe w’obulume kutse ow’obukali, litolere inialeka omukobe oyo aghende bwiranda busana n’erino riwe.
28 “Enume y’ende yamabitsimita* omulume kutse omukali naye inyahola, enume y’ende eyo nayo litolere iyitwa omo mabwe; enyama yayo siyitolere ikalibwa, n’omwenyeyo isyendisuyirwa. 29 Aliwe enume y’ende eyo yamabya iyitula ikatsimita,* n’omwenyeyo imwabwirwa, aliwe imwatahangayo, neryo iyita omulume kutse omukali, ende eyo ikendisyitwa omo mabwe n’omwenyeyo naye inyitwa. 30 Bamabimutswera endihi,* litolere inialiha ebyosi ebyo bangamusaba busana n’erilihira engebe yiwe. 31 Abye ini mulwana kutse ini mumbesa oyo enume y’ende eyo iryatsimita, omwenyeyo litolere iniasohwa erikwamana n’omughambo ono. 32 Enume y’ende eyo yamabitsimita* omukobe w’obulume kutse ow’obukali, omwenyeyo akendisyaliha omukama w’omukobe oyo y’esyoshekeli* 30. N’enume y’ende eyo iyitwa omo mabwe.
33 Omundu amabilusya oko kyuna kw’ebilue biswikirekyo, kutse amabitakula ekyuna nikwa inialekakyo butsira eriswikakyo, neryo enume y’ende kutse epunda iyatoghera mukyo, 34 omwenye ekyuna ekyo inyakendiliha. Litolere inialiha omwenye nyama eyo y’endihi yayo; n’enyama eyiryahola iyabya yiwe. 35 Enume y’ende y’omundu y’amabihutalya enume y’ende y’omulikyabo, nayo iyahola, litolere ibaghulya enume y’ende eyiriho, neryo ebiryalihawa kuyo, ibaghababyo; kandi ibaghabana n’eyiryahola. 36 Nikwa kyamabya ikyasibwe ngoko enume y’ende eyo yitula ikatsimita* aliwe omwenyeyo imwatahangayo, omwenyeyo akendisyaliha enume y’ende busana n’enume y’ende; n’eyiryahola iyabya yiwe.
22 “Omundu amiba enume y’ende kutse embuli, neryo iniakerayo kutse iniaghulyayo; yamabya ini nume y’ende iniakendilihayo mo nume itano sy’ende, yamabya iyilue mbuli iniakendilihayo mo mbuli ini.
2 (“Omwibi ameyibwa inianemutula enyumba, neryo iniahunzwa n’erihola, oyulyamuhunza syaliko olubanza lw’omusasi. 3 Aliwe ekyo kyamabibya eryuba iryabirihuluka, oyulyamwita iniakendibyako olubanza lw’omusasi busana naye.)
“Litolere omwibi oyo inialiha. Amabya isyawite oko kindu iniakendighulibwa atoke eriliha ebyo alyiba. 4 Amabibanika n’ebyo alyiba ibikineho, ibye nume y’ende, kutse punda, kutse embuli, iniakendilihabyo ngendo ibiri.
5 “Omundu amabiyalisirya esyonyama siwe omw’irima kutse omw’irima ry’emizabibu, neryo inialeka esyonyama esyo isyabihya omw’irima ry’oghundi mundu, litolere inyimya oko byuwene ebyo alyeraya omw’irima liwe kutse omw’irima riwe ry’emizabibu atoke eriliha.
6 “Omundu amabyakya omuliro, n’omuliro oyo amabilandira omo kisaka ky’amahwa n’erihisyakyo, iniahisya n’emighanda y’engano, kutse engano eyite yagheswa, kutse eririma, oyulyakaya omuliro oyo litolere inialiha ebiryahya.
7 “Omundu amabibikisya mulikyabo y’esyofranga kutse ebindu, n’esyofranga esyo kutse ebindu ebyo ibiibwa omo nyumba ya mulikyabo, omwibi amabihambwa, iniakendilihabyo ngendo ibiri. 8 Omwibi amatendibanika, litolere omwenye nyumba eyo inialetwa embere sy’oMungu w’ekwenene batoke erilebya nga mwatitatula oko bindu bya mulikyabo. 9 Oko myatsi yosi eyilebirye eribya n’ebindu by’obwibi, ibye nume y’ende, epunda, embuli, olukimba kutse ekindu kyosi-kyosi ekiryahera, ekyo angabugha ati, ‘Eki ni kyaghe!’ ababiri bosi bakendisyatonda embere sy’oMungu w’ekwenene. Oyo oMungu akendisyabugha ati yuliko olubanza, akendisyaliha mulikyabo yo ngendo kabiri.
10 “Omundu amaha omulikyabo y’epunda, enume y’ende, embuli, kutse eyindi nyama y’eka ati amulisirayeyo, neryo iyahola kutse iyahutala kutse iyahera isihali oyulangire, 11 litolere ibaghenda eyiri abatsweri n’oyo wahabawa esyonyama esyo, inialapa embere sya Yehova, ngoko mwatitatula oko bindu bya mulikyabo. N’omwenye bindu ebyo litolere inialigha erilapa eryo. Neryo omundu oyo isyendiliha ebindu ebyo. 12 Nikwa bamabya imubakamwibako enyama eyo, litolere inialiha omwenye nyama eyo. 13 Yamabya iyiryatulangawa n’enyama y’omoli, atolere inialeta eyiryasaka busana n’obwimiri; isyendiliha enyama eyiryatulangawa n’enyama y’omoli.
14 “Nikwa omundu amayibweka oko mulikyabo kw’enyama, n’enyama eyo iyahutala kutse erihola, omwenyeyo isyaliho, oyulyayibwekayo litolere inialihayo. 15 Omwenye nyama eyo amabya inianeho isyendiliha. Yamabya iyilue nyama y’erilihira, ebei y’erilihira enyama eyo iyikendilihayo.
16 “Omulume amapatana omubikira oyute walaghana n’oghundi mundu ngoko bakendilunga, neryo inyaghotsera naye, litolere iniamutahya neryo iniabya mukali wiwe. 17 Baba w’omumbesa oyo amaghana kotse-kotse erimuha mwali wiwe, litolere omulume oyo inialiha esyofranga sy’omutahyo.
18 “Omuloyi* litolere imwamwita.
19 “Obuli mundu oyukaghotsera n’enyama litolere iniakwa.
20 “Omundu wosi-wosi oyukaherera eyindi miungu y’amahere ate Yehova, litolere inyitwa.
21 “Isimwakola omubunga yo nabi kutse erimwaghalya, kusangwa nenyu mwabya babunga omo kihugho kye Misri.
22 “Isimwaghalaya omukwakali kutse engubi. 23 Wamabyaghalyabo omo nzira yosi-yosi nabo bakanilakira, sinangabula eryowa ekiriro kyabo; 24 neryo erihitana ryaghe irikendighulumira, naghe ingendibita omo muyali, n’abakali benyu ibakendibya bakwakali, n’abana benyu ibabya ngubi.
25 “Wamabweka omwera,* omughuma w’oko bandu baghe oyo wikere omo kati-kati kenyu, isiwabya okw’iye ng’abakabweka busana n’endundi; wamamubweka isiwamusaba endundi.
26 “Wamahamba olukimba lwa mulikyenyu busana n’edeni,* litolere iwamusubuliryalo eryuba literyalenga. 27 Kusangwa olukimba olo, lo anawiteko mo ky’eriyiswika; lo akaswikamo omubiri* wiwe, neryo iniakendiyiswikaki akaghotsera? Amabinilakira, kwenene-kwenene ingendimowa; kusangwa ngakwira abandu b’obulighe.*
28 “Isiwatsuma oMungu kutse eritsuma* omukulu* omo kati-kati k’abandu benyu.
29 “Isiwabya n’elindi-lindi y’eriha oMungu y’oko bingyi ebyo ulyeraya kutse ebyo ulyakama.* Omwana wenyu w’erimbere ow’obulume litolere imwambaye. 30 Ko mwasyabya mukakola mutya oko syonume syenyu sy’esyonde kutse esyombuli: Ekyana kikendisyabya kikabya na mama wakyo omo biro 7, neryo oko kiro ky’omunani imwambakyo.
31 “Litolere imwabya babuyirire embere syaghe, kandi isimwalya ekindu kyosi-kyosi ekiryatulangirawa emoli n’enyama y’omoli. Litolere imwaghusirakyo esyombwa.
23 Isiwalalaghanaya* engulu y’amabehi. Isiwimira omundu mubi ukateka obwimiri obwangahutalya. 2 Isiwakwama ekihutuko busana n’erikola ekibi. Kandi ukateka obwimiri,* isiwabugha amabehi kundi wanzire eribya oko luhande lw’abandu bangyi. 3 Isiwabya n’akasololo omo lubanza lw’omwera.
4 “Wamabihindana enume y’ende kutse epunda y’enzighu yaghu iyabirihera, litolere iwasubyayo eyo ali. 5 Wamalangira omuheke iniabiribundamirya epunda y’oyukuponire, isiwayiloleraya n’eriyighendera; litolere iwawatikya omundu oyo erilusya omuheke oko nyama eyo.
6 “Omwera amabya n’olubanza, isiwahengemaya eritswera omo lubanza lwiwe.
7 “Isiwayingiraya n’ahake omw’itsongera* ry’amabehi. Kandi oyuteko olubanza n’omutunganene, isiwitabo; kusangwa sinangahula omubi mo mutunganene.*
8 “Isiwaligha ekyutuliro. Kusangwa ekyutuliro kikaliba ameso w’abakalangira ndeke, kandi kyanganahengemya ebinywa by’abatunganene.
9 “Isiwaghalaya omubunga, kusangwa unasi ngoko omubunga akayowa.* Kundi nenyu mwabya babunga omo kihugho kye Misri.
10 “Omo myaka 6 ukendisyahera esyombuto oko kitaka kyaghu n’erighesa ebikalua mukyo. 11 Aliwe oko mwaka we 7 siwendisyalimakyo. Ukendisyalekakyo mo kisambo.* N’abera omo kati-kati kenyu bakendisyabya bakalya ebikayilasira mukyo; n’ebyo bakendisyabya bakasigha, esyonyama sy’omoli sikendisyabya sikalyabyo. Ko mukendisyabya mukakola mutya n’oko malima wenyu w’emizabibu n’aw’emizeituni.
12 Ukendisyabya ukakola emibiiri yaghu omo biro 6. Nikwa oko kiro kye 7, litolere iwaluhuka; enume yaghu y’ende, n’epunda yaghu biluhuke. N’omughala w’omukobe waghu w’obukali, n’omubunga, batoke erihumula.
13 “Litolere iwayikasa erikola ebyosi ebyo nabirikubwira. Kandi isiwahula amena w’eyindi miungu. Siritolere amena ayo akowibwa omo buno bwaghu.*
14 “Ukendisyabya ukanikolera ekiro kikulu ngendo isatu oko mwaka. 15 Ukendisyabya ukakola Ekiro Kikulu ky’Omukati Owatemo Levire* ngoko nabirikuhana. Ukendisyabya ukalya omukati owatemo elevire omo biro 7, omo kiro ekyabirihirwaho omo mwisi we Abibu.* Kusangwa oko mughulu oyo mumwalua e Misri. Isihabya oyukasa embere syaghe byala bisa. 16 Kandi ukendisyabya ukanikolera Ekiro Kikulu ky’Erighesa* amatunda w’erimbere w’emibiiri yaghu eyo ukakola omwirima, n’Ekiro Kikulu ky’Erikuma-kuma* oko mwiso w’omwaka, omughulu ukakuma-kuma omwirima amatunda w’emibiiri yaghu. 17 Ngendo isatu omo mwaka, abalume baghu bosi bakendisyabya bakasa embere sy’Omukama w’ekwenene, Yehova.
18 “Isiwaherera omusasi w’obuhere bwaghe haghuma n’ekindu kyosi-kyosi ekirimo elevire.* N’ebisabu ebyo mukaniherera oko kiro kikulu kyaghe, isibyaghotsera erihika engyakya.
19 “Litolere iwaleta omo nyumba ya Yehova Mungu waghu mw’ebyuwene kutsibu oko ebikatsuka eryera omw’irima ryaghu.
“Isiwahuka ekyana ky’embene omo masabu wa mama wakyo.
20 “Ngatuma omumalaika embere syaghu oyukendikuteya omo nzira n’erikukolya aho nabiriteghekania. 21 Umuhulikirire. Wowe omulenge wiwe, isiwayisamambula okw’iye kusangwa isyendighanyira amalolo waghu, kundi erina ryaghe rine omw’iye. 22 Aliwe wamabihulikirira ndeke-ndeke omulenge wiwe n’erikola ebyosi ebyo ngabugha, ingendisyabya nzighu y’esyonzighu syaghu n’erilwa n’abosi abakalwa naghu. 23 Kusangwa omumalaika waghe akendighenda embere syaghu n’erikuhikya omo kihugho ky’Abaamori, Abahiti, Abaperizi, Abakanana, Abahivi, n’Abayebusi. Naghe ngendisyahwerekereryabo. 24 Si utolere ukunamira emiungu yabo kutse eritsotsibwa erikolerayo. Kandi isiwigha emitsye yabo. Nikwa litolere iwakondera esyosanamu esyo sy’ahisi n’eritoghotya esyonduyi syabo esibuyirire. 25 Mutolere imwakolera Yehova Mungu wenyu, naye akendisyatsumula akalyo kenyu n’amaghetse wenyu. Ngendisyalusya esyondwala omo kati-kati kenyu. 26 Kutse nibya abakali b’omo kihugho kyaghu sibendisyaluako amakule kutse eribya baghumba. Kandi ngendisyakuha engebe nyiri.*
27 “Ngendisyaleka abandu ibanyubaha nibya embere muhike. N’abandu bosi abo ukendisyeya, ngendisyahirabo omw’ibulungana. Kandi ngendisyaleka esyonzighu syaghu isyatibita sikakusagha wabikindasyo.* 28 Embere uhike, ngendisyaleka esyonzighu syaghu isyabunika mutima.* N’ekyo kikendisyaleka Abahivi, Abakanana, n’Abahiti, ibatibita bakakusagha. 29 Sinendisyahighabo embere syaghu omo mwaka mughuma, kundi ekyo ikikendisyaleka ekihugho ikyabya kima, n’esyonyama sy’omoli isyakanya n’erikwaghalya. 30 Ngendisyahighabo lyolo-lyolo erilua embere syaghu erihika aho ukendisyakanyirira n’erimya ekihugho eki mo mwandu.
31 Kandi ngendisyahira omupaka waghu eritsuka oko Ngetse y’Engula erihika oko ngetse y’Abafilistini; n’eritsuka oko mbwarara erihika oko Lusi.* Kusangwa abikalani b’omo kihugho ekyo, ngendisyahirabo omo byala byenyu; naghu ukendisyahighabo embere syaghu. 32 Isiwasyasakana nabo, kutse erisakana n’emiungu yabo. 33 Isibasyikala omo kihugho kyaghu bakasyaleka iwanihalyako. Kusangwa wamabikolera emiungu yabo ikikendibya kitegho okw’iwe.
24 Neryo mwabwira Musa ati: “Uhetukire eyiri Yehova, iwe, na Haruni, na Nadabu, na Abihu, n’abasyakulu be Israieli 70. Mukendyunama imune hali. 2 Musa iyuwene yukendiseghera hakuhi na Yehova. Aliwe abandi isibaseghera hakuhi, n’abandu isibahetuka haghuma naye.
3 Neryo Musa mwasa n’eribwira abandu b’ebinywa byosi bya Yehova n’emighambo yiwe yosi. N’abandu bosi mubabugha omo mulenge mughuma bati: “Ebyosi ebyo Yehova abiribugha tukendikolabyo.” 4 Neryo Musa mwahandika ebinywa bya Yehova byosi. Neryo mwabuka omo tututu amahimba ekiherero, n’esyonduyi 12 esilingene n’emighanzo y’ebihanda 12 bye Israeli. 5 Enyuma sy’aho, mwatuma abalwana Abaisraeli. Mubaherera amahere w’eryokererya, n’eriherera esyonume sy’esyonde mo buhere bw’obuholo* busana na Yehova. 6 Neryo Musa mwimya enusu y’omusasi, amahiragho omo bibakuli, n’enusu y’omusasi mwatsatsangagho oko kiherero. 7 Neryo mwimya ekitabu ky’endaghane amasomerakyo abandu omo mulenge muli. Nabo mubabugha bati: “Ebyosi ebyo Yehova abiribugha tukendikolabyo, kandi tukandibya bowa.” 8 Neryo Musa mwimya omusasi amatsatsangagho oko bandu n’eribugha ati: “Oyu ni musasi w’endaghane eyo Yehova abirikola haghuma nenyu erikwamana n’ebinywa byosi ebi.”
9 Musa na Haruni, Nadabu na Abihu, n’abasyakulu be Israeli 70 mubiruka. 10 Mubalangira oMungu wa Israeli. Ahikwa oko bisando biwe ihali ng’ahasesire amabwe w’eyakuti kandi abya ahenirye ng’olubula ilolwene-lwene. 11 Mwatakola muhanda abalume bakulu be Israeli. Mubalangira oMungu w’ekwenene omo nzoli. Kandi mubalya n’erinywa.
12 Neryo Yehova mwabwira Musa ati: “Werukire oko kitwa eyo niri eno, ubyeyo. Ngendikuha ebibambali by’amabwe ebihandikireko emighambo n’ebihano ebyo ngendihandika busana n’erikangirirya abandu.” 13 Neryo Musa mwahangana n’omughombe wiwe ye Yosua. Musa mwahetukira oko kitwa ky’oMungu w’ekwenene. 14 Nikwa abya iniabiribwira abasyakulu ati: “Mutulinde hano erihika aho tukendisubulira. Mune hano na Haruni na Huri. Oyuwite omwatsi iniaya eyo bali.” 15 Neryo Musa mwirukira oko kitwa, ekitu ikinaswikirekyo.
16 Olukengerwa lwa Yehova mulwabya ilune oko Kitwa kye Sinai. Kandi ekitu mukyaswikakyo omo biro 6. Oko kiro kye 7, mwabirikira Musa iniane omo kitu. 17 Oko Baisreli ababya batungerere, olukengerwa lwa Yehova lwabya ng’omuliro owakahisaya oko singyi y’ekitwa. 18 Neryo Musa mwingira omo kitu, n’erihetukira oko kitwa. Musa mwabugha oko kitwa ebiro 40 omo musibo n’omo kiro.
25 Neryo Yehova mwabwira Musa ati: 2 “Ubwire Abaisraeli uti baniletere ebihembo. Uniletere ebihembo erilua oko buli mundu oyo omutima wiwe abirimukuna. 3 Ebihembo byabo ebyo wangimya bya bino: ehoro, efeza,* ekwivre,* 4 e uzi ye ble,* obweya bw’embuli bw’erangi y’olubono-bono,* e uzi y’erangyi y’omusasi eyihena-henirye,* ekitani ekyuwene, obweya bw’embene, 5 esyongobi sy’esyombangale esyo babiriina omo rangi y’omusasi, esyongobi sy’esyopombolo, n’omuti w’olughando;* 6 amaghuta w’esyotala, ezeri busana n’amaghuta awabuyirire* aw’erihakabya, n’obukwa obukakumba ndeke, 7 n’amabwe we oniksi n’awandi mabwe w’eritondeka omo efodi, n’omo kindu ky’eryambala oko kikuba. 8 Litolere ibanikokoterya ahabuyirire. Naghe ngendisyikala* omo kati-kati kabo. 9 Ukendisyakokotya etabernakulo n’ebindu byamo byosi erikwamana ndeke-ndeke n’omudele ogho ngendikukangya.
10 “Bakendisyakokotya n’erisanduku omo muti w’olughando.* Obuli bwalyo ibwabya amaboko abiri n’enusu; obutambi,* okuboko* kughuma n’enusu; n’obuli bw’erilola endata, okuboko kughuma n’enusu. 11 Ukendisyabamba kuryo kw’ehoro eyerire. Ukendisyabambalyo eyihya n’emwisi. Ukendisyatimbya oko musike walyo kw’omulera* w’ehoro. 12 Kandi ukendisyanunia ehoro iwahesa muyo emiseghe ini n’erihirayo oko maghulu waryo ani. Emiseghe ibiri oko luhande lughuma n’eyindi miseghe ibiri oko lundi luhande. 13 Ukendisyakokotya emighamba* omo muti w’olughando iwabamba kuyo kw’ehoro. 14 Ukendisyalabya emighamba eyo omo miseghe eyiri oko syombande sy’Erisanduku eryo busana n’erihekalyo. 15 Emighamba* eyo ikendisyasighala omo miseghe y’erisanduku, siyendisyabya ikaluamo. 16 Ukendisyahira omo Risanduku eryo mw’ebibambali by’amabwe eby’Endaghane ebyo ngendikuha.
17 “Ukendisyakokotya omufuniko omo horo eyerire. Obuli bwagho bukendisyabya maboko abiri n’enusu, n’obutambi* okuboko kughuma n’enusu. 18 Ukendisyakokotya amakerubi abiri omo horo. Ukendisyahesagho busana n’emisike ibiri y’omufuniko. 19 Ukokotaye amakerubi w’erihira oko misike ibiri. Omukerubi mughuma oko musike mughuma w’omufuniko, n’oghundi mukerubi oko ghundi musike. 20 Ebipupa by’amakerubi bikendisyabya endata n’eriswika omufuniko. Amakerubi ayo akendisyabindukirana, n’amusu wagho akendisyalolera oko mufuniko. 21 Ukendisyahira oko Risanduku eryo k’omufuniko, n’erihira mulyo mw’ebibambali by’amabwe eby’Endaghane ebyo ngendikuha. 22 Aho, ho ngendisyabya ngayikangania okw’iwe erikania naghu erilua oko mufuniko, erilua omo kati-kati k’amakerubi abiri awali oko risanduku ry’Endaghane. Ngendisyakuminyisya emighambo yosi eyo ngaha Abaisraeli.
23 “Ukendisyakokotya n’emesa omo muti w’olughando.* Obuli bwayo bukendisyabya bw’amaboko abiri, n’obutambi* bw’okuboko kughuma, n’obuli erilola endata okuboko kughuma n’enusu. 24 Ukendisyabamba kuyo kw’ehoro eyerire n’eritimbya oko musike wayo omulera* w’ehoro. 25 Ukendisyatimbya kuyo k’omusike w’obunene bw’akaghanza k’ebyala,* n’eritimbya oko musike wayo k’omulera* w’ehoro. 26 Ukendisyakokotya emiseghe ini y’ehoro; n’erihira emiseghe eyo oko syongonde ini ahali amaghulu wayo. 27 Emiseghe ikendisyabya hakuhi n’omusike; emighamba* y’eriheka emeza yitoke erilaba omo miseghe eyo. 28 Ukendisyakokotya emighamba* omo muti w’olughando* n’eribamba kuyo kw’ehoro; neryo emighamba eyo iyakolesibwa eriheka emesa.
29 “Ukendisyakokotya n’esyosahani syayo, esyokopo syayo, amalegha wayo, n’ebibakuli byayo, ebikendisyabya bikakolesibwa eryuta obuhere bw’obwabu. Ukendisyakokotyabyo omo horo eyerire. 30 Ukendisyabya ukahira oko mesa eyo kw’emikati y’erikangania embere syaghe emighulu yosi.
31 “Ukendisyakokotya ekindu ky’erihirako esyotala omo horo eyerire. Ukendisyahesakyo. Endina yakyo, okughulu kwakyo, amatahi wakyo, esyokopo syakyo, n’amakundo wakyo, n’amawa wakyo, bikendisyakokotibwa mo kindu kighuma-ghuma. 32 Ekindu ky’erihirako etala ekyo kikendisyaluako amatahi 6. Amatahi asatu oko luhande lughuma, n’awandi matahi asatu oko lundi luhande. 33 Amatahi w’oko luhande lughuma akendisyabyako esyokopo isatu esisosire amawa w’omuti w’elozi; haghuma n’amakundo n’omusanga ebikwama-kwamene. N’esindi kopo isatu esiri ng’amawa w’omuti w’elozi oko matahi w’oko lundi luhande; haghuma n’amakundo n’omusanga ebikwama-kwamene. Amatahi 6 ayo kw’akendisyaluira atya oko kughulu kw’ekindu ky’erihirako etala ekyo. 34 Oko kughulu kw’ekindu ky’erihirako etala ekyo, hakendisyabya esyokopo ini esiri ng’amawa w’omuti w’elozi; haghuma n’amakundo n’omusanga ebikwama-kwamene. 35 Oko nunga y’amatahi abiri w’erimbere awaluire oko kughulu, hakendisyabya erikundo; n’erindi rikundo oko nunga y’awandi matahi abiri awakwamire; n’erindi rikundo oko nunga y’awandi matahi abiri awasubukire. Ko bikendisyabya bitya oko matahi 6 awaluire oko kughulu. 36 Amakundo, n’amatahi, n’ekindu ky’erihirako etala bikendisyabya kindu kighuma-ghuma, ekihesire omo horo eyerire. 37 Ukendisyakokoteryakyo esyotala 7. Omughulu sikendisyabya sikakibwa, sikendisyabya sikakolerya embere wakyo. 38 Ehindu hy’erihambirira orutambi* n’ehibakuli hy’erihombereryamo omuliro, ehy’erikolesya oko kindu ky’erihirako etala ekyo, hikendisyakokotibwa omo horo eyerire. 39 Ekindu ky’erihirako etala ekyo, n’ebindu by’erikolesya kukyo ebi, bikendisyakokotibwa omo talanta* nguma y’ehoro eyerire. 40 Litolere iwakokotyabyo ndeke-ndeke erikwamana n’omudele* ogho wakanganibawa oko kitwa.
26 “Ukendisyakokotya etabernakulo omo syongyimba ikumi sy’ekitani ekihungire ndeke, e uzi ye ble, obweya bw’embuli bw’erangi y’olubono-bono,* ne uzi y’erangi y’omusasi eyihena-henirye. Ukendisyasonera oko syongyimba sy’ehema esyo kw’edese y’amakerubi. 2 Obuli lukimba lw’ehema lukendisyabya lw’obuli bw’amaboko* 28 n’obutambi bw’amaboko 4. Esyongyimba syosi sy’ehema sikendisyalingirirana. 3 Esyongyimba itano sy’ehema sikendisyasonerwa haghuma isyabya lukimba lughuma-ghuma. N’esindi ngyimba itano sy’ehema sikendisyasonerwa haghuma isyabya lundi lukimba lughuma-ghuma. 4 Ukendisyakokotya ebisu omo uzi y’erangi ye ble n’erihirabyo oko musike w’olukimba lw’ehema oluli oko mwiso w’esyongyimba sy’ehema esyabirisonerwa haghuma. Ukendisyakola utya n’oko musike w’eyihya w’esyongyimba esyabirihirwa haghuma aho sikendisyaboherwa oko sindi. 5 Ukendisyahira ebisu 50 oko lukimba lughuma lw’ehema n’ebindi bisu 50 oko musike w’olundi lukimba lw’ehema. Ebisu bikendisyasamalirana aho sihindene. 6 Ukendisyakokotya ebibohi 50 omo horo n’erihambania haghuma esyongyimba sy’ehema omo bibohi ebyo. Neryo ehema iyabya lukimba lughuma-ghuma.
7 “Ukendisyakokotya n’olukimba lw’obweya bw’embene eriswika etabernakulo. Ukendisyakokotya esyongyimba 11 sy’ehema. 8 Obuli lukimba lw’ehema lukendisyabya lw’obuli bw’amaboko 30 n’obutambi bw’amaboko 4. Esyongyimba 11 syosi sikendisyabya esilingirirene. 9 Ukendisyasonera esyongyimba itano sy’ehema syo haghuma n’esindi ngyimba 6 sy’ehema nasyo iwasisonera haghuma. N’olukimba lwe 6 ukendisyalingiralo oko bwingiriro bw’ehema. 10 N’oko musike w’olukimba lughuma, olw’oko mwiso w’esyongyimba esyabirisonerwa haghuma, ukandisyahirako ebisu 50; n’ebisu 50 oko musike w’oghundi musike w’ehema aho sihindene. 11 Ukendisyakokotya ebibohi 50 by’ekwivre* n’erighobyabyo omo bisu, iwabohera ehema yo haghuma neryo iyabya lukimba lughuma-ghuma. 12 Ekitswe ky’esyongyimba sy’ehema ekikendisyasighala, kikendisyalelemba. Enusu y’olukimba olukendisyasighala, ikendisyalelemba enyuma w’etabernakulo. 13 Ekitswe ky’obuli bw’okuboko kughuma ekikendisyasaka oko buli luhande lw’esyongyimba sy’ehema, kikendisyalelemba oko tabernakulo oko mbande syosi busana n’eriswikayo.
14 “Ukendisyakokotya n’eky’eriswika ehema y’erihindanamo omo syongobi sy’esyombangale esyabiriinwa omo rangi y’omusasi, n’erihira endata kukyo kw’ekindu ky’eriswika ekikokotibwe omo ngobi y’esyopombolo.
15 “Ukendisyakokotya ehikadre busana n’etabernakulo. Ukendisyakokotyahyo omo muti w’olughondo.* Ukendisyasingikahyo. 16 Obuli kadre kakendisyabya k’obuli bw’erilola endata amaboko 10, n’obutambi bw’okuboko kughuma n’enusu. 17 Oko buli kadre kukendisyabya esyondimi* ibiri esiri hakuhi na hakuhi. Ko ukendisyakola utya ehikadre hyosi hy’etabernakulo. 18 Ukendisyakokotya ehikadre 20 hy’oluhande lw’eyikwa lw’etabernakulo.
19 “Ukendisyakokotya ehindu 40 hy’efeza* ehirimo ebyuna hy’erikaliryako ehikadre 20 ehyo. Ehindu hibiri ehirimo ebyuma ehy’erisosamo esyondimi ibiri sy’akadre kaghuma n’ehindu hibiri ehirimo ebyuna ehy’erisosamo esyondimi sy’obuli kadre ngoko hikwama-kwamene. 20 Na busana n’olundi luhande lw’etabernakulo, ni bugha ambu oluhande lw’endata, ukendisyakokotya ehikadre 20, 21 n’ehindu hyahyo hy’erikalirako 40 ehirimo ebyuna ehy’efeza* busana n’ehikadre ehyo. Ehindu hibiri hy’efeza ehirimo ebyuna hy’erikaliryako akadre kaghuma, n’ehindu hibiri hy’efeza ehirimo ebyuna busana n’obuli kadre ngoko hikwama-kwamene. 22 Ukendisyakokotya ehikadre 6 busana n’oluhande lw’enyuma lw’etabernakulo eyo eryuba rikalengera. 23 Ukendisyakokotya ehikadre hibiri eribya nduyi sy’oko ngonde* ibiri sy’oko luhande lw’enyuma lw’etabernakulo. 24 Ehikadre ehyo hikendisyabya hibiri-hibiri erilua eyikwa erihika endata, erihika oko museghe w’erimbere. Ko ukendisyakola ehikadre hibiri hyosi hyo utya. Neryo hikendisyabya nduyi ibiri sy’oko syongonde.* 25 Hakendisyabya n’ehikadre 8 n’ehindu hyahyo 16 ehirimo ebyuna ehy’efeza.* Ehindu hibiri ehirimo ebyuna hy’erimaniryako akadre kaghuma, n’ehindu hibiri ehirimo ebyuna hy’erimaniryako obuli kadre ngoko hikwama-kwamene.
26 “Ukendisyakokotya emighamba* omo muti w’olughando;* emighamba itano y’omo hikadre busana n’ehikadre hy’oluhande lughuma lw’etabernakulo; 27 n’emighamba* itano busana n’ehikadre hy’oko lundi luhande lw’etabernakulo; n’emighamba itano busana n’oluhande lw’enyuma lw’etabernakulo eyo eryuba rikalengera. 28 Omughamba* owakendisyabya omo kati-kati k’ehikadre, akendisyalua oko mwiso mughuma erihika oko ghundi mwiso.
29 “Ukendisyabamba oko hikadre kw’ehoro, n’erikokoteryahyo emiseghe y’ehoro ey’erihambirira emighamba* eyo. Kandi ukendisyabamba oko mighamba eyo kw’ehoro. 30 Litolere iwasingika etabernakulo erikwamana n’omodele ogho wakanganibawa oko kitwa.
31 “Ukendisyakokotya erido omo uzi ye ble,* obweya bw’embuli bw’erangi y’olubono-bono,* e uzi y’erangi y’omusasi eyihena-henirye, n’ekitani ekihungire ndeke. Ukendisyasonera oko rido eryo kw’edese y’amakerubi. 32 Ukendisyahanika erido eryo oko sy’onduyi 4 sy’omuti w’olughando* esibambireko ehoro. Ehingopa* hyasyo hikendisyabya hy’ehoro. Esyonduyi esyo sikendisyikalira oko hindu 4 ehirimo ebyuna ehikokotibwe omo feza.* 33 Ukendisyalelembya erido ahikwa oko bibohi. Enyuma sy’aho ukendisyaleta erisanduku ry’Endaghane iwahiralyo enyuma w’erido. Erido eryo rikendisyakughabira Ahabuyirire n’Ahabuyirire Kutsibu. 34 Ukendisyahira oko risanduku ry’Endaghane kw’omufuniko, n’erihiralyo omo Ahabuyirire Kutsibu.
35 “Ukendisyahira emesa eyihya w’erido iyinasamalirene n’ekindu ky’erihirako etala ekiri oko luhande lw’eyikwa lw’etabernakulo. Ukendisyahira emesa oko luhande lw’endata. 36 Ukendisyakokotya akarido k’erihira omo lukyo lw’ehema. Ukenidsyalukako omo uzi ye ble, obweya bw’embuli bw’erangyi y’olubono-bono,* e uzi y’erangyi y’omusasi eyihena-henirye, n’ekitani ekihungire ndeke. 37 Ukendisyakokoterya akarido ako k’esyonduyi itano sy’omuti w’olughando n’eribamba kusyo kw’ehoro. Ehingopa* hyasyo hikendisyabya hy’ehoro. Ukendisyakokoterya* n’esyonduyi esyo ehindu hitano ehirimo ebyuna ehy’ekwivre* ehyo sikendisyikalirako.
27 “Ukendisyakokotya ekiherero omo muti w’olughando.* Obuli bwakyo bukendisyabya bw’amaboko* atano n’obutambi bw’amaboko atano. Kikendisyalingirirana oko mbande syosi. N’obuli bwakyo erilola endata bukendisyabya bw’amaboko asatu. 2 Oko syongonde* 4 sy’ekiherero ukendisyakokotyako amahembe ani. Amahembe ayo ukendisyabatsagho oko kiherero ekyo. Kandi ukendisyabamba oko kiherero kw’ekwivre.* 3 Ukendisyakokotya esyombegeti sy’erihekamo eribu* ry’oko kiherero. Ukendisyakokotya n’ebipao, ebibakuli, esyokanya, n’ebindu by’erilimiryamo omuliro. Ebindu byosi by’erikolesya oko kiherero ukendisyakokotyabyo omo kwivre.* 4 Ukendisyakokoterya oko kiherero kw’akaingilo akakokotibwe omo byuma by’ekwivre* n’oko kaingilo ako iwahirako emiseghe ini y’ekwivre oko syongonde* syako ini. 5 Ukendisyasosa akaingilo ako omo kati-kati k’ekiherero ahikwa oko musike wakyo. 6 Ukendisyakokotya emighamba* y’ekiherero omo muti w’olughando* n’eribamba kuyo kw’ekwivre.* 7 Emighamba ikendisyalaba omo miseghe; ikendisyabya oko syombande ibiri sy’ekiherero kikahekwa. 8 Ekiherero kikendisyabya ng’erisanduku ry’embagho erihurungene. Ukendisyakokotyakyo ngoko wakanganibawa oko kitwa.
9 “Ukendisyahala obutala bw’etabernakulo. Oko luhande lw’eyikwa hakendisyalelembibwa esyorido, esikokotibwe omo kitani ekihungire ndeke. Esyorido esyo sikendisyabya oko buli bw’amaboko 100 oko luhande lughuma. 10 Obutala bukendisyabyako esyonduyi 20 n’ehindu 20 ehirimo ebyuna ehy’ekwivre.* Ehingopa* hy’esyonduyi esyo n’amalungiro* wasyo bikendisyabya by’efeza.* 11 Esyorido sy’erilelembya oko luhande lw’endata nasyo sikendisyabya oko buli bw’amaboko 100, haghuma n’esyonduyi 20, n’ehindu hyasyo 20 ehirimo ebyuna ehy’ekwivre,* ehingopa* n’amalungiro* w’esyonduyi esyo eby’efeza.* 12 Oko luhande lw’eyo eryuba rikalengera, oko butambi bwosi bw’obutala, hakendisyalelembibwa esyorido oko maboko 50. Hakendisyabya n’esyonduyi 10 n’ehindu hyasyo 10 ehirimo ebyuna. 13 Oko luhande lw’eyo eryuba likasira, obutambi bw’obutala ni bw’amaboko 50. 14 Oko luhande lughuma hakendisyalelembibwa esyorido oko maboko 15. Hakendisyabya esyonduyi isatu n’ehindu hyasyo hisatu hy’erikalirako ehirimo ebyuna. 15 N’oko lundi luhande hakendisyabya esyorido oko maboko 15; haghuma n’esyonduyi isatu n’ehindu hyasyo hisatu hy’erikalirako ehirimo ebyuna.
16 “Oko lukyo lw’obutala hakendisyabya akarido k’obuli bw’amaboko 20 akalukirwe omo uzi ye ble,* obweya bw’embuli bw’erangi y’olubono-bono,* e uzi y’erangi y’omusasi eyihena-henirye, n’ekitani ekihungire ndeke, n’esyonduyi ini n’ehindu hyasyo hini ehirimo ebyuna. 17 Esyonduyi syosi esitimbire oko butala sikendisyabya n’amalungiro n’ehingopa eby’efeza,* aliwe ehindu hyasyo ehirimo ebyuna hikendisyabya hy’ekwivre.* 18 Oluba l’oko butala lukendisyabya n’obuli bw’amaboko 100, obutambi bw’amaboko 50, n’obuli erilola endata amaboko atano. Esyorido esitimbire oko butala sikendisyabya sy’ekitani ekihungire ndeke, kandi oluba lukendisyabya n’ehindu ehirimo ebyuna ehy’ekwivre.* 19 Ebindu byosi by’erikolesya oko mubiiri w’ehema y’erihindanamo erihirako n’esyongondo* sy’erihanda ehema oko kitaka n’esyongondo syosi sy’omo butala sikendisyabya sy’ekwivre.*
20 “Busana n’erikolerya, ukendibwira abana be Israeli uti bakuletere amaghuta w’emizeituni awatemo omutsafu agho babiryenga ndeke, esyotala sitoke erisighala isinakire emighulu yosi. 21 Omo hema y’erihindanamo, ehihya w’erido eriri hakuhi n’erisanduku ry’Endaghane, Haruni n’abaghala biwe bakendisyakola ekyosi-kyosi esyotala sibye sikabya isinakire embere sya Yehova eritsuka omw’igholo erihika omo tututu. Oyu ni mughambo w’ebiro byosi busana n’Abaisraeli; ebizazi* byabo byosi bikendisyakwamagho.
28 “Omo kati-kati k’Abaisraeli, ubirikire omughala wenyu ye Haruni haghuma n’abaghala biwe, banikolere mo bahereri. Haruni haghuma na Nadabu na Abihu, Eleazari na Itamari, abaghala ba Haruni. 2 Ukendikokoterya omughala wenyu ye Haruni y’esyongyimba esibuyirire busana n’olukengerwa n’obubuya. 3 Ukendikania n’abafundi* abasi erikola omubiiri wo ndeke abo nabiryusulyako ekirimu ky’amenge. Bakendikokotya esyongyimba sya Haruni busana n’erihighulwa* liwe atoke eribya muhereri waghe.
4 “Esyongyimba esyo bakendikokotya syesi: ekindu ky’eryambala oko kikuba, e efodi, erikoti eriteko amaboko, ekanzu ey’ekare-kare, esapu y’ekilemba, n’omukaba w’omo kanzu. Bakendisyakokoterya esyongyimba esibuyirire esi syo Haruni mughala wenyu n’abaghala biwe atoke eribya muhereri waghe. 5 Abafundi abasi erikola omubiiri wo ndeke, bakendisyakolesya ehoro, e uzi ye ble,* obweya bw’embuli bw’erangyi y’olubono-bono,* e uzi y’erangyi y’omusasi eyihena-henirye, n’ekitani ekihungire ndeke.
6 “Bakendisyakokotya e efodi omo horo, e uzi ye ble,* obweya bw’embuli bw’erangyi y’olubono-bono,* e uzi y’erangyi y’omusasi eyihena-henirye, n’ekitani ekihungire ndeke, kandi bakendisyasonera kuyo kw’emitsoro ye uzi. 7 E efodi ikendisyabya n’ebihande bibiri by’olukimba lw’eryambala oko bitigho olumatanibwe endata oko misike yalo ibiri. 8 Omukaba owalukire owakendisyahirwa oko efodi busana n’erihambirirayo, akendisyakokotibwa omo bindu bighumerara. Ehoro, e uzi ye ble,* obweya bw’embuli bw’erangi y’olubono-bono,* e uzi y’erangyi y’omusasi eyihena-henirye, n’ekitani ekihungire ndeke.
9 Ukendisyimya amabwe abiri we oniksi n’erighegha kugho kw’amena w’abaghala ba Israeli. 10 Amena 6 oko ribwe righuma, n’awandi mena 6 oko rindi ribwe, erikwamana ngoko babutirwe. 11 Oyukaghegha oko mabwe, akendisyaghegha amena w’abaghala ba Israeli oko mabwe abiri ayo, ngoko omundu akanaghegha akashe; neryo ukendisyahiragho omo hindu hy’ehoro. 12 Ukendisyahira amabwe ayo omo bihande bibiri by’olukimba l’oko bitigho olwe efodi eribya mabwe w’eryibukya busana n’abaghala ba Israeli. Na Haruni akendisyaheka amena wabo embere sya Yehova oko bihande bibiri by’olukimba l’oko bitigho busana n’eryibukwa.* 13 Ukendisyakokoterya amabwe ayo w’ehindu hy’ehoro ehyo akendisyabyamo, 14 n’eminyororo ibiri eyihungire ng’ekamba eyikokotibwe omo horo eyerire. Ukendisyabohera eminyororo eyo oko hindu hy’erihiramo amabwe.
15 “Ukendisyabwira omundu oyo wasi erihira edese y’omo lukimba, uti akokotaye ekindu ky’eryambala oko kikuba, eky’erikolesya busana n’eriminya eritswera ly’oMungu. Kikendisyakokotibwa nge efodi; omo horo, e uzi ye ble,* obweya bw’embuli bw’erangyi y’olubono-bono,* e uzi y’erangyi y’omusasi eyihena-henirye, n’ekitani ekihungire ndeke. 16 Kikendisyabya kyalingwa, ekindu ky’eryambala oko kikuba ekyo, kikendisyalingirirana oko mbande syakyo syosi. Ekyosi kikendisyabya n’obuli bw’epa nguma y’ebyala* n’obutambi bw’ebyala bighuma. 17 Ukendisyahira oko kindu ekyo kw’emilondo 4 y’amabwe eyitondekire. Omulondo w’erimbere akendisyabya w’amabwe w’erubi, topazi, n’ezumaridi. 18 Omulondo w’akabiri akendisyabya w’amabwe w’etirkwaze, yakuti, n’eyaspi. 19 Omulondo w’akasatu akendisyabya w’amabwe we leshemi,* agate, ne ametisti. 20 Omulondo w’akani akendisyabya w’amabwe we krisolito, oniksi, n’ejade. Amabwe ayo akendisyahirwa omo hindu hy’erihira w’omo ehy’ehoro. 21 Amabwe ayo akandisyalingana n’emighanzo y’amena w’abaghala 12 ba Israeli. Obuli ribwe rikendisyaghewa ng’akashe. Kandi obuli ribwe rikendisyabyako erighuma ry’oko mena w’ebihanda 12 bya Israeli.
22 “Ukendisyahira oko kindu ky’eryambala oko kikuba kw’eminyororo eyilukire ng’esyokamba esikokotibwe omo horo eyerire. 23 Ukendisyakokoterya oko kindu ky’eryambala oko kikuba ekyo kw’esyombuka ibiri sy’ehoro n’erihirasyo oko misike ibiri y’ekindu ky’eryambala oko kikuba ekyo. 24 Ukendisyalabya esyokamba ibiri sy’ehoro esyo omo syombuka ibiri esiri oko musike w’ekindu ky’eryambala oko kikuba. 25 Ukendisyaghobya emitwe-mitwe y’esyokamba ibiri esyo omo hindu hibiri hy’erihiramo amabwe ehiri oko bitigho n’eriboherasyo oko luhande lw’embere lw’ebihande by’olukimba l’oko bitigho olwe efodi. 26 Ukendisyakokotya esyombuka ibiri sy’ehoro. Ukendisyahirasyo oko misike ibiri y’ekindu ky’eryambala oko kikuba, oko musike wakyo kw’emwisi oko efodi. 27 Ukendisyakokotya n’esindi mbuka ibiri esy’ehoro oko luhande lw’embere oko efodi ahikwa oko bihande bibiri by’olukimba l’oko bitigho olwe efodi, hakuhi n’aho e efodi imatanibwe, endata oko mukaba owalukire. 28 Ekindu ky’eryambala oko kikuba kikendisyabohwa omo kamba ye ble* kitoke erihamba ndeke. Ekamba eyo ikendisyabohera haghuma esyombuka sy’ekindu ky’eryambala oko kikuba n’esyombuka sye efodi. Ekyo kikendisyaleka ekindu ky’eryambala oko kikuba ikyahamba ndeke oko efodi endata oko mukaba owalukire.
29 Haruni akendisyaheka oko mutima wiwe amena w’abaghala ba Israeli oko kindu ky’eryambala oko kikuba ekikawatikaya eriminya eritswera ry’oMungu, omughulu akingira Ahabuyirire busana n’eryibukwa mughulu wosi embere sya Yehova. 30 Omo kindu ky’eryambala oko kikuba ekyo ekikawatikaya eriminya eritswera ly’oMungu, ukendisyahiramo e Urimu, ne Tumimu.* Bikendisyabya oko kikuba kya Haruni omughulu akingira embere sya Yehova. Mughulu wosi Haruni akendisyaheka oko mutima wiwe embere sya Yehova ebindu ebyo, eby’erikolesya omw’itswera erilebirye Abaisraeli.
31 “Erikoti rye efodi eriteko amaboko, ukendisyakokotyaryo omo uzi ye ble* nyisa. 32 Likendisyabya n’ekyuna ky’erilabyamo omutwe endata* walyo omo kati-kati. Ekyuna ekyo kikendisyatimbako omutsotso owakendisyakolwa n’omuluki w’esyongyimba. Kikendisyabya ng’ekyuna ky’oko rikoti ry’ekyuma, kikasyalandukala. 33 Oko ndina yaryo oko mbande syosi, ukendisyatimbyako amakomamanga we uzi y’erangyi ye ble,* obweya bw’embuli bw’erangyi y’olubono-bono,* ne uzi y’erangyi y’omusasi eyihena-henirye. N’omo kati-kati k’amakomamanga ayo, hakendisyabya esyonzogha sy’ehoro. 34 Oko ndina y’erikoti eriteko maboko eryo, eritimba kuryo, ukendisyakwama-kwamania enzogha y’ehoro n’ekomamanga, enzogha y’ehoro n’ekomamanga. 35 Haruni akendisyambalaryo atoke erikola omubiiri. N’omulenge w’esyonzogha owakasira omo rikoti eryo, litolere inyowika omughulu akingira ahabuyirire embere sya Yehova, n’omughulu akaluamo; akasyahola.
36 “Ukendisyakokotya akuma ak’ehoro eyerire akakamelemeta, n’erighegha kuko ngoko omundu akanaghegha akashe, uti: ‘Obubuyirire ni bwa Yehova.’ 37 Ukendisyakabohera oko kilemba omo kamba y’erangyi ye ble.* Kakendisyasighala oko luhande lw’embere lw’esapu y’ekilemba. 38 Kakendisyabya oko mbumo ya Haruni. Omughulu omundu mulebe akahalaya oko bindu ebibuyirire ebyo Abaisraeli bakahighula,* omughulu bakahererabyo mo bihembo bibuyirire, Haruni akendisyabyako omusango. Akatswe k’ekyuma ako, kakendisyabya oko mbumo ya Haruni mughulu wosi Abaisraeli batoke eriliwa na Yehova.
39 “Ukendisyakokotya ekanzu y’ekitani ekyuwene ey’emirera-mirera. Ukedisyakokotya ekilemba omo kitani ekyuwene n’eriluka omukaba w’omo kanzu.
40 “Ukendisyakokoterya n’abaghala ba Haruni b’esyokanzu, n’emikaba y’omo syokanzu, n’esyosapu sy’ekilemba; busana n’olukengerwa n’obubuya. 41 Ukendisyambalya omughala wenyu ye Haruni, n’abaghala biwe kutya. Ukendisyahira kubo kw’amaghuta;* ukendisyasingyabo, n’erihighulabo.* Neryo bakedisyanikolera nga bahereri. 42 Ukendisyabakokoterya n’ehipitula* hy’ekitani busana n’eriswika endumbu yabo. Ehipitula ehyo hikendisyatsuka omo mbindi erihika oko bihinga. 43 Haruni n’abaghala biwe bakendisyabya bakambalahyo omughulu bakingira omo hema y’erihindanamo kutse omughulu bakaseghera hakuhi n’ekiherero bakasyakola omubiiri ahabuyirire. Bakendisyakola batya bakasyahalya neryo ibahola. Ni mughambo w’omughulu wosi busana naye na busana n’olubuto lwiwe enyuma siwe.
29 “Erihighula* Haruni n’abaghala biwe batoke erinikolera omubiiri w’obuhereri, ukendisyakola utya: Ukendisyimya enume y’ende eyikine nyilere, esyombangale ibiri esiteko bulema, 2 emikati eyitemo elevire,* emikati y’omuviringo eyitemo elevire kandi eyitulungenemo amaghuta, n’emikati eyiri nga bitunza eyitemo levire kandi eyihakirweko amaghuta; ukendisyakokotyayo omo yisyano y’engano eyiswererere.* 3 Ukendisyahirayo omo kibo, n’erihererayo iyine omo kibo; haghuma n’enume y’ende n’esyombangale ibiri esyo.
4 “Ukendisyaleta Haruni n’abaghala biwe oko lukyo lw’ehema y’erihindanamo n’eribanabya omo maghetse. 5 Neryo ukendisyimya esyongyimba iwambalya Haruni y’ekanzu, erikoti eriteko amaboko erye efodi, e efodi n’ekindu ky’eryambala oko kikuba. Kandi ukendisyaboha ndeke omo mbindi yiwe omukaba we efodi owalukire. 6 Ukendisyahira esapu y’ekilemba oko mutwe wiwe, n’erihira kukyo kw’ekiminyikalo ekibuyirire ky’erihighulwa.* 7 Ukendisyimya n’amaghuta awabuyirire* n’eryutagho oko mutwe wiwe busana n’erimuyira mo muhereri.
8 “Enyuma sy’aho ukendisyaleta abaghala biwe n’eryambalyabo esyokanzu. 9 Ukendisyambalya Haruni n’abaghala biwe kutya, emikaba y’omo syokanzu n’erihira oko mitwe yabo kw’ebindu byabo by’eryambala oko mutwe. Neryo obuhereri bukendisyabya bwabo. Oyu ni mughambo w’omughulu wosi. Ko ukendisyasingya Haruni n’abaghala biwe bo utya, batoke erikola omubiiri w’obuhereri.*
10 “Enyuma sy’aho ukendisyaleta enume y’ende eyo embere sy’ehema y’erihindanamo. Na Haruni n’abaghala biwe ibakendisyahira ebyala byabo by’oko mutwe wayo. 11 Ukendisyakerera enume y’ende eyo embere sya Yehova oko lukyo lw’ehema y’erihindanamo. 12 Ukendisyimya omo munwe waghu oko musasi wayo n’erihiragho oko mahembe w’ekiherero. N’omusasi wosi owakendisyasaka ukendisyutagho omo ndina y’ekiherero. 13 Enyuma sy’aho, ukendisyimya ebisabu byosi ebiri omo nda yayo, ehisabu ehiri oko bukindi,* n’esyombiko ibiri n’ebisabu ebiri kusyo. Ukendisyahisyabyo bitoke eriluamo omuki oko kiherero. 14 Nikwa eyiswi y’enume y’ende eyo, engobi yayo, n’amase wayo, ukendisyahisiryabyo ehihya w’ekambi. Ni buhere bw’erilolo.
15 “Enyuma sy’aho ukendisyimya embangale nguma. Na Haruni n’abaghala biwe ibahira ebyala byabo oko mutwe wayo. 16 Ukendisyakera embangale eyo n’erimya omusasi wayo, n’eritsatsangagho oko mbande syosi sy’ekiherero. 17 Ukendisyatsutsanga embangale eyo mo bitswe-bitswe, iwerya ebila byayo n’emilenge yayo. Neryo iwahira ebitswe-bitswe ebyo byo haghuma n’omutwe wayo. 18 Ukendisyahisya embangale yosi, iyalusya omuki oko kiherero. Ni buhere bw’eryokererya busana na Yehova. N’ekikumbo kyabo kikatsemesaya* Yehova.
19 “Enyuma sy’aho ukendisyimya eyindi mbangale. Na Haruni n’abaghala biwe bakendisyahira ebyala byabo oko mutwe wayo. 20 Ukendisyakera embangale eyo, iwimya oko musasi wayo, n’erihiragho oko luhande lw’eyikwa l’okutu kw’amali kwa Haruni, n’oko luhande lw’eyikwa lw’amatwi w’amali w’abaghala biwe; n’oko kikumo eky’oko byala byabo by’amali, n’oko rinono ry’obulume ly’amali ly’oko bisando byabo, n’eritsatsanga omusasi oko mbande syosi sy’ekiherero. 21 Enyuma sy’aho ukendisyimya oko musasi owali oko kiherero n’oko maghuta awabuyirire* iwatsatsangabyo oko Haruni n’oko syongyimba siwe; n’oko baghala biwe, n’oko syongyimba syabo. Neryo Haruni n’esyongyimba siwe n’abaghala biwe n’esyongyimba syabo ibabya babuyirire.
22 “Ukendisyimya ebisabu by’embangale eyo, n’omukira owalimo ebisabu, n’ebisabu ebikaswika eby’omo nda, n’ehisabu hy’oko bukindi,* esyombiko ibiri, n’ebisabu ebiriko, n’ekihinga ky’amali; kusangwa ni mbangale y’erisingya abahereri. 23 Kandi ukendisyimya omo kibo ky’emikati eyitemo elevire* ekiri embere sya Yehova mw’omukati w’omuviringo, n’omukati owaliko amaghuta ow’omuviringo owalimo ekyuna omo kati-kati, n’akakati akali ng’ekitunza. 24 Ukendisyahira ebyosi omo byala bya Haruni n’omo byala by’abaghala biwe. Ukendisyahungya-hungyabyo mo buhere bw’erihungya-hungya embere sya Yehova. 25 Neryo ukendisyalusyabyo omo byala byabo n’erihisyabyo oko kiherero endata oko buhere bw’eryokererya, eribya kikumbo ekikatsemesaya* embere sya Yehova. Ni buhere obukahisibawa omo muliro busana na Yehova.
26 “Enyuma sy’aho, ukendisyimya ekikuba ky’embangale y’erisingya, eyikahererawa busana na Haruni. Ukendisyahungya-hungyakyo mo buhere bw’erihunya-hungya embere sya Yehova. Neryo kikendisyabya righabo ryaghu. 27 Ukendisyahighula ekikuba ky’oko buhere bw’erihungya-hungya, n’ekihinga ky’erighabo eribuyirire eriryahunga-hungibawa kandi eriryalusibawa oko mbangale y’erisingya, erilua oko ebyahererawa busana na Haruni n’abaghala biwe. 28 Ni righabo busana na Haruni n’abaghala biwe. N’oyu ni mughambo w’omughulu wosi ogho Abaisraeli batolere ibakwama; kusangwa ni righabo eribuyirire. Kandi ni righabo eribuyirire eryo Abaisraeli bakendisyabya bakateka. Ni righabo ryabo eribuyirire busana na Yehova erikalusibawa oko mahere w’obuholo.*
29 “Esyongyimba esibuyirire sya Haruni sikendisyabya sikakolesibwa n’abaghala biwe enyuma siwe babihirwako amaghuta n’erisingibwa mo bahereri. 30 Omo kati-kati k’abaghala biwe, omuhereri oyukendisyamusubuka, oyukendisyabya akingira omo hema y’erihindanamo akasyakola omubiiri ahabuyirire, akendisyambalasyo omo biro 7.
31 “Ukendisyimya embangale y’erisingya n’erihukira enyama yayo ahabuyirire. 32 Haruni n’abaghala biwe bakendisyalira enyama y’embangale eyo n’omukati owali omo kibo oko lukyo lw’ehema y’erihindanamo. 33 Bakendisyalya ebindu ebyo balihirawamo embanulo batoke erisingibwa mo bahereri,* n’erihighulwa. Aliwe omundu* oyutahamulirwe isyalya kubyo. Kusangwa ni bindu ebibuyirire. 34 Enyama y’obuhere bw’erisingya kutse omukati, byamabisakako erihika engyakya, litolere imwatimyabyo omo muliro. Siritolere bikalibwa. Kusangwa ni bindu ebibuyirire.
35 “Ko ukendisyakolera Haruni n’abaghala biwe bo utya, erikwamana n’ebyosi ebyo nabirikulayira. Ukendisyabugha ebiro 7 ukabasingya mo bahereri.* 36 Obuli kiro ukendisyabya ukaherera enume y’ende busana n’erihanulira amalolo. Kandi omw’iteka obuhere bw’embanulo obu, ukendisyerya ekiherero oko malolo. Kandi ukendisyahira kukyo kw’amaghuta busana n’eriyirakyo mo kibuyirire. 37 Ukendisyaliha embanulo busana n’ekiherero omo biro 7, kandi litolere iwahighulakyo kitoke eribya kiherero ekibuyirire kutsibu. N’omundu wosi-wosi oyukatula kukyo litolere iniabya mubuyirire.
38 “Ebyo ukendisyabya ukaherera oko kiherero bya bino: esyombangale ibiri esy’omwaka mughuma, obuli kiro butsira eryumbya. 39 Ukendisyabya ukaherera embangale nguma omo tututu, n’eyindi omw’igholo-gholo.* 40 Embangale y’erimbere ikendisyabya ikahererwa n’ekighuma ky’omw’ikumi kye efa* eky’eyisyano eyiswererere* eyitulungene n’ekighuma ky’oko 4 ky’ehini* eky’amaghuta awengire ndeke; n’obuhere bw’obwabu, ekighuma ky’oko 4 ky’ehini eky’edivai. 41 Ukendisyabya ukaherera embangale y’akabiri omw’igholo-gholo* haghuma n’olulengo lughumerera lw’obuhere bw’eyisyano n’obuhere b’obwabu ng’omo tututu. Ukendisyabya ukahererabyo mo buhere obukahisibawa omo muliro busana na Yehova; ekikumbo kyabo kikamutsemesaya.* 42 Bukendisyabya buhere bw’eryokererya ebiro byosi, obukendisyabya bukahererwa omo bizazi* byenyu byosi oko lukyo lw’ehema y’erihindanamo, embere sya Yehova. Aho ho ngendisyabya ngabahulukira busana n’erikania nenyu.
43 “Aho ho ngendisyayikangya oko bana be Israeli, n’olukengerwa lwaghe lukendisyayiraho mo habuyirire. 44 Ngendisyayira ehema y’erihindanamo n’ekiherero mo bibuyirire. Kandi ngendisyahighula* Haruni n’abaghala biwe batoke erinikolera omubiiri w’obuhereri. 45 Ngendisyikala* omo kati-kati k’abandu ba Israeli, kandi ngendisyabya Mungu wabo. 46 Nabo bakendisyaminya ndeke-ndeke ngoko indi Yehova Mungu wabo oyo wabalusaya omo kihugho kye Misri nitoke eriikala omo kati-kati kabo. Ingye indi Yehova Mungu wabo.
30 “Ukendisyakokotya ekiherero ky’erihisiryako obukwa. Ukendisyakokotyakyo omo muti w’olughando.* 2 Kikendisyalingirirana oko mbande syosi. Obuli b’okuboko* kughuma, obutambi b’okuboko kughuma, n’obuli erilola endata, amaboko abiri. Amahembe wakyo akendisyabatswa kukyo. 3 Ukendisyabamba kukyo kw’ehoro eyerire; endata wakyo, oko mbande syakyo syosi eritimba kukyo, n’oko mahembe wakyo. Kandi ukendisyatimbya kukyo k’omulera* w’ehoro. 4 Kandi eyikwa oko mulera* wakyo, ukendisyakokoteryakyo emiseghe y’ehoro; emiseghe ibiri oko luhande lughuma, n’emiseghe ibiri oko lundi luhande olusamalirene n’olundi. Emiseghe eyo yo ikendisyabya ikalabamo emighamba* busana n’erihekakyo. 5 Ukendisyakokotya emighamba* eyo omo muti w’olughando* n’eribamba kuyo kw’ehoro. 6 Ukendisyahira ekiherero ekyo embere w’erido eriri hakuhi n’erisanduku ry’Endaghane embere w’omufuniko owali oko risanduku ry’Endaghane, aho ngendisyabya ngakuhulukira.
7 “Haruni akendisyabya akahisirya kukyo kw’obukwa obukakumba ndeke. Akendisyabya akatumbyabo oko kiherero omo buli tututu, omughulu akateghekanaya esyotala. 8 Kandi omw’igholo-gholo* omughulu Haruni akakaya esyotala, akendisyabya akahisya n’obukwa. Ni buhere b’obukwa obw’ebiro byosi embere sya Yehova obukendisyabya bukahererwa omo bizazi* byenyu byosi. 9 Siritolere eriherera kukyo kw’obukwa obutahamulirwe, kutse obuhere bw’eryokererya, kutse obuhere bw’eyisyano. Kandi isighuta kukyo kw’obuhere bw’obwabu. 10 Haruni akendisyabya akahanulira oko mahembe w’akyo kaghuma oko mwaka. Akendisyabya akimya oko musasi w’enyama y’embanulo ey’obuhere bw’erilolo atoke eriyirakyo mo kibuyirire. Akendisyabya akahanulirakyo kaghuma oko mwaka omo bizazi* byenyu byosi. Ni kiherero ekibuyirire kutsibu oko Yehova.”
11 Neryo Yehova mwabwira Musa ati: 12 “Omughulu ukendisyabya ukaghanza Abaisraeli, obuli mughuma wa kubo litolere iniaha Yehova y’endihi y’engebe yiwe. Oko mughulu w’erighanzwa oyo, bakendisyabya bakakola batya bakasyahikirwa n’obuhanya, omughulu bakahandikawa. 13 Ekyo obuli mundu oyukahandikawa akendisyabya akateka kya kino: enusu y’eshekeli,* erikwamana n’olulengo lw’eshekeli y’ahabuyirire.* Eshekeli nguma ni gera* 20. Ekihembo ekikendisyabya kikahabwa Yehova ni nusu y’eshekeli. 14 Obuli mundu oyukahandikawa oyuwite emyaka 20 erilola endata, akendisyaha Yehova y’ekihembo. 15 Omuteke isyateka esilabire oko nusu y’eshekeli* n’omwera isyateka nge oko nusu y’eshekeli mo kihembo ekyo mukaha Yehova mukateka embanulo busana n’esyongebe syenyu. 16 Ukendisyimya esyofranga sy’efeza* sy’embanulo erilua oko Baisraeli n’erikolesyasyo omo mubiiri w’ehema y’erihindanamo, atoke eribya mwatsi w’eryibukya embere sya Yehova busana n’Abaisraeli, eribya mbanulo busana n’esyongebe syenyu.”
17 Yehova mwasyabugha na Musa ati: 18 “Ukokotaye ekibeseni ky’erinabiramo eky’ekwivre* haghuma n’ekindu kyakyo ky’eryikalirako. Neryo uhirekyo omo kati-kati k’ehema y’erihindanamo n’ekiherero, n’erihira mukyo mw’amaghetse. 19 Haruni n’abaghala biwe bakendisyabya bakanabiraho oko byala n’oko bisando. 20 Omughulu bakingira omo hema y’erihindanamo kutse omughulu bakaseghera hakuhi n’ekiherero eriyakola omubiiri, n’eriherera Yehova y’obuhere bw’erihisya omo muliro, n’obuhere bw’eritumbya, bakendisyabya bakanaba, bakasyahola. 21 Litolere ibabya bakanaba oko byala n’oko bisando bakasyahola. Kandi ebiro byosi batolere ibakwama omughambo oyo. Ni mughambo busana na Haruni n’olubuto lwiwe omo bizazi* byabo byosi.”
22 Yehova mwalola embere eribugha na Musa ati: 23 “Enyuma sy’aho, ukendisyimya amanukato aghuwene kutsibu: ebipimo 500 by’amane-mane awadaimene,* n’enusu y’ebipimo ebyo, ni bugha ambu, ebipimo 250 eby’omudalasini owakakumba ndeke, ebipimo 250 by’akane akakakumba ndeke, 24 n’ebipimo 500 by’ekida eyiryapimawa erikwamana n’ebipimo by’eshekeli y’ahabuyirire,* haghuma n’ehini* nguma y’amaghuta w’emizeituni. 25 Neryo ukokotaye mubyo mw’amaghuta w’erihakabya awabuyirire.* Litolere iniatulunganibwa lufundi-fundi.* Akendisyabya maghuta awabuyirire aw’erihakabya.
26 “Ukendisyahakabya amaghuta ayo ehema y’erihindanamo, n’erisanduku ry’Endaghane 27 n’emesa n’ebindu byayo byosi, n’ekindu ky’erihirako esyotala n’ebindu byakyo, n’ekiherero ky’obukwa, 28 ekiherero ky’obuhere bw’eryokererya n’ebindu byakyo byosi, n’ekibeseni n’ekindu kyakyo ky’eryikalirako. 29 Ukendisyahighulabyo bitoke eribya ebibuyirire kutsibu. Owosi-wosi oyukatula kubyo litolere iniabya mubuyirire. 30 Kandi ukendisyahira oko Haruni n’abaghala biwe kw’amaghuta n’erihighulabo* batoke erinikolera omubiiri w’obuhereri.
31 “Ukendibwira abana ba Israeli bo utya, ‘Aya akendisyabya maghuta awabuyirire aw’erihakabya* busana naghe omo bizazi* byenyu. 32 Syatolere akahirwa oko mibiri y’abandi bandu kutse siritolere erikokotya awandi awasosiregho. Ni kindu ekibuyirire. Okw’inywe, litolere inialola embere eribya maghuta awabuyirire. 33 Owosi-wosi oyukenga amaghuta awali ng’awo n’erihiragho oko mundu oyutahamulirwe, litolere inialusibwa* omo kati-kati k’abandu biwe.’”
34 Neryo Yehova mwabwira Musa ati: “Wimaye amaghabo awalingirirene aw’amanukato aya: amatondi w’enatafi, onuka, galbanumu eyikakumba ndeke, n’obubani obuwene. 35 Ukokotaye mubyo mw’obukwa. Litolere ibyatulunganibwa ndeke,* ibyalungwa ndeke, isibyabyamo omutsafu, kandi ibyabya bibuyirire. 36 Ukendisyatundula ebindi iyabya isyano eyiswererere,* n’erimya kuyo, iwahirayo embere w’erisanduku ry’Endaghane eriri omo hema y’erihindanamo aho ngendisyabya ngakuhulukira. Ikendisyabya yisyano eyibuyirire kutsibu busana naghu. 37 Isiwayikokoteraya obukwa obukokotibwe ng’obu uti ukendibya ukakolesyabo. Litolere iwalangirabo mo kindu kibuyirire busana na Yehova. 38 Owosi-wosi oyo wangakokotya obukwa obuli ng’obo ati angatsemera ekikumbo kyabo, litolere inialusibwa* omo kati-kati k’abandu biwe.”
31 Yehova mwalola embere eribugha na Musa ati: 2 “Langira nabirisombola* Bezaleli mughala wa Uri mughala wa Huri ow’omo kihanda kya Yuda. 3 Ngendimusulya n’ekirimu ky’oMungu atoke eribya n’amenge n’obowika n’eriminya erikola obuli mubiiri w’obufundi 4 bw’erikokotya emidele yosi y’ebindu, erikokotya ebindu omo horo, efeza,* ekwivre,* 5 eribatsa amabwe n’eritondekagho, n’erikokotya ebindu byosi by’omuti. 6 Kandi nabirisombola Oholiabu mughala wa Ahisamaki ow’omo kihanda kya Dani atoke erimuwatikya. Kandi ngahira amenge omo mitima y’abafundi* abosi batoke erikola ebyosi ebyo nabirikulayira: 7 ehema y’erihindanamo, erisanduku ry’Endaghane n’omufuniko owali kulyo n’ebindu byosi eby’ehema, 8 emesa n’ebindu byayo, ekindu ky’erihirako etala eky’ehoro ey’erire n’ebindu byakyo byosi, ekiherero ky’obukwa, 9 ekiherero ky’obuhere bw’eryokererya n’ebindu byakyo byosi, ekibeseni n’ekindu kyakyo ky’eriikalirako, 10 esyongyimba esilukire ndeke, esyongyimba esibuyirire busana n’omuhereri Haruni, esyongyimba sy’abaghala biwe busana n’erikola omubiiri w’obuhereri, 11 amaghuta awabuyirire,* n’obukwa bw’amanukato busana n’ahabuyirire. Bakendikola ebyosi ebyo nabirikulayira.”
12 Yehova mwasyabwira Musa ati: 13 “Ubughe n’Abaisraeli, ubwirebo uti, ‘Kutsibu-tsibu mutolere imwateya esyosabato syaghe; kusangwa ni kiminyikalo omo kati-kati kaghe nenyu omo bizazi* byenyu byosi, mutoke eriminya ngoko ingye Yehova ngabahighula.* 14 Mutolere imwateya Esabato, kusangwa ni kindu ekibuyirire okw’inywe. Owosi-wosi oyukatsandayayo, litolere inyitwa. Omundu wosi-wosi amakola omubiiri wosi-wosi omo kiro ekyo, litolere omundu oyo inialusibwa* omo kati-kati k’abandu biwe. 15 Omo biro 6 omubiiri anganakolwa. Nikwa ekiro kye 7, ni sabato y’eriluhuka kundu. Ni kiro ekibuyirire oko Yehova. Owosi-wosi oyukakola omubiiri oko kiro ky’Esabato, akendisyitwa. 16 Abaisraeli batolere ibateya Esabato. Litolere ibasikya Esabato omo bizazi* byabo byosi. Ni ndaghane ya kera na kera. 17 Ni kiminyikalo kya kera na kera omo kati-kati kaghe n’abandu ba Israeli. Kusangwa omo biro 6, Yehova mwahangyika olubula n’ekihugho n’oko kiro kye 7, mwaluhuka, amatekana.’”
18 Neryo abere abinabugha erikania naye oko Kitwa kye Sinai, mwaha Musa y’ebibambali bibiri by’amabwe eby’Endaghane; ebibambali by’amabwe ebihandikireko omo munwe w’oMungu.
32 Omughulu abandu balangira ngoko Musa abirisiba oko kitwa, syetakima luba, mubahindana ahali Haruni n’erimubwira bati: “Utukokoteraye omungu oyukenditubera embere, kusangwa sitwasi omulume oyu ye Musa oyo watulusaya omo kihugho kye Misri ng’abirikwayoki.” 2 Neryo Haruni mwabwirabo ati: “Mwimaye amaningita w’ehoro awali oko matwi w’abakali benyu, n’awali oko matwi w’abana benyu b’obulume n’ab’obukali, munileteregho hano.” 3 Neryo abandu bosi mubatsuka erilusya amaningita w’ehoro awabya oko matwi wabo n’erileteragho Haruni. 4 Neryo mwimya ehoro yo kubo n’erikokotyayo omo ngarwe, amakokatya esanamu,* ekyana ky’ende. N’abandu mubatsuka eribugha bati: “Iwe Israeli, oyu yo Mungu waghu oyo wakulusaya omo kihugho kye Misri.”
5 Haruni abere alangira ekyo, mwahimba ekiherero embere sy’ekyana ky’ende ekyo. Neryo Haruni mwabirikira omo mulenge muli ati: “Omungya ni kisendebele busana na Yehova.” 6 Neryo engyakya mubabuka omo tututu, bamaherera amahere w’eryokererya n’erileta amahere w’obuholo.* Enyuma w’aho, abandu mubikala, bamalya, n’erinywa. Neryo mubahangana n’eriyitsemesya.
7 Neryo Yehova mwabwira Musa ati: “Ukime, ughende. Kusangwa abandu baghu, abo walusaya omo kihugho kye Misri babiriyitsandya. 8 Babirilw’ibakita oko nzira eyo nahanabo niti bakwame. Babiriyikokoterya esanamu y’ekyana ky’ende* ekiryahesawa; kandi ko banemunamirakyo, n’erihererakyo amahere, n’eribugha bati, ‘Iwe Israeli, oMungu waghu y’oyu, oyo wakulusaya omo kihugho kye Misri.’” 9 Yehova mwasyabugha na Musa ati: “Nabirilangira ngoko abandu aba ni bandu b’erighundu.* 10 Neryo nileke, ngatoghotayabo omw’ihitana ryaghe erikaka; neryo niwe ngendiyira mo kihanda kinene.”
11 Neryo Musa mwalemba-lemba Yehova Mungu wiwe ati: “Yehova busanaki iwaleta erihitana ryaghu erikaka oko bandu baghu wabibalusya omo kihugho kye Misri omo maka manene n’omo byala by’obutoki? 12 Busanaki iwaleka Abanya Misri ibabugha bati, ‘Alusayabo eno omo menge atoke eriyitirabo omo bitwa n’eribughabo oko kihugho’? Ubinduke, uleke erihitana ryaghu erikaka, utasyalengekanaya* oko mwatsi ogho wabiriyisogha w’erileta obuhanya obu oko bandu baghu. 13 Wibuke Abrahamu, Isaka, na Israeli, abaghombe baghu abo walapira oko rina ryaghu uti, ‘Ngendisyakanyirirya olubuto lwenyu ng’esyongununu sy’omo kyanya n’eriha olubuto* lwenyu ekihugho kyosi eki ekyo nabiryahuliralo, bimayekyo mo mwandu kera na kera.’”
14 Neryo Yehova mwatsuka eritasyalengekania* oko buhanya obo abya iniabiribugha ati akendileta oko bandu biwe.
15 Neryo Musa mwabinduka amakima oko kitwa inianahekire ebibambali bibiri by’amabwe eby’Endaghane omo byala biwe. Ebibambali ebyo byabya bihandikireko oko mbande syosi. Byabya bihandikireko embere n’enyuma. 16 Ebibambali ebyo byabya mubiiri w’ebyala by’oMungu. N’ebihandiko ebyabyako, oMungu yo wagheghabyo. 17 Yosua abere abyowa olukanda, kundi abandu babya ibabiribuya olukanda, mwabwira Musa ati: “Omo kambi mwamasira olukanda oluli ng’olw’amalwa.” 18 Nikwa Musa mwabugha ati:
“Si mulenge w’obogho bw’erikinda,*
Kandi si mulenge w’ekiriro busana n’erikindwa;
Omulenge ogho ngowa, ni mulenge w’oghundi muhanda w’olwimbo.”
19 Musa abere abihika hakuhi n’ekambi n’erilangira ekyana ky’ende, n’abandu ibanemusata, erihitana liwe mulyaghulumira; neryo mwaghusa ebibambali by’amabwe ebyabya omo byala biwe, n’eritulangirabyo oko ndina y’ekitwa. 20 Mwimya ekyana ky’ende ekyo bakokotaya ekyo, amahisyakyo omo muliro n’eritundulakyo, kyamabya ribu. Neryo mwalaghaliryalyo omo maghetse, amanywisyagho Abaisraeli. 21 Neryo Musa mwabwira Haruni ati: “Abandu aba mubakakukolaki, kyalekire iwaleterabo erilolo ringana n’eri.” 22 Haruni mwasubirya ati: “Mukama waghe, sighuhitane, unasi ndeke-ndeke ngoko amalengekania w’abandu aba alolere okw’ikola ebibi. 23 Neryo mubanibwire bati, ‘Utukokoteraye omungu oyukenditubera embere, kusangwa sitwasi omulume oyu ye Musa oyo watulusaya omo kihugho kye Misri ng’abirikwayoki.’ 24 Neryo munabwirebo niti, ‘Owosi-wosi oyuwite oko horo alusayeyo aniletereyo.’ Neryo munaghusayo omo muliro mwamalua ekyana ky’ende eki.”
25 Musa mwalangira ngoko abandu babiriyighenderya, kusangwa Haruni iniabirileka abandu bayighendaye ngoko banzire; busana n’ekyo bamayihemula embere w’esyonzighu syabo. 26 Neryo Musa mwahangana omo lukyo lw’ekambi n’eribugha ati: “Nindi y’uli oko luhande lwa Yehova? Ase eyo niri!” N’Abalawi bosi mubahindana aho ali. 27 Neryo mwabwirabo ati: “Yehova oMungu we Israeli ati, ‘Obuli mundu ayiboheko omuyali wiwe n’eritimba omo kambi lukyo kwa lukyo, n’eriita omughala wabo, omuhimbani wiwe, n’omwira wiwe wa hakuhi.’” 28 Abalawi mubakola ngoko Musa abugha. Ekiro ekyo abalume hakuhi 3 000 mubitwa. 29 Neryo Musa mwabugha ati: “Munabwire muyihighule* busana na Yehova; kusangwa obuli mughuma w’okw’inywe, abirilwa na mughala wiwe n’omughala wabo. Munabwire Yehova akendibatsumula.”
30 Engyakya, Musa mwabwira abandu ati: “Mwabirikola erilolo erikalire kutsibu. Eryo, ngendihetukira eyiri Yehova erilangira nga nanganahanulira erilolo lyenyu.” 31 Neryo Musa mwasuba eyiri Yehova n’eribugha ati: “Abandu aba mubakolire erilolo rinene kutsibu. Mubayikokotirye omungu w’ehoro. 32 Aliwe wamabya ighunanzire, kisi ughanyire erilolo lyabo. Bite-bitya, unizime omo kitabu kyaghu ekyo wabirihandika.” 33 Aliwe Yehova mwabwira Musa ati: “Owosi-wosi oyo wabirinyihalyako, yo ngendizima omo kitabu kyaghe. 34 Neryo lino ughende, utwale abandu omo mwanya ogho nabirikubwira. Lebaya, omumalaika waghe akendighenda embere syaghu. N’oko kiro ky’erisuyira, ngendisyasuyirabo busana n’erilolo lyabo.” 35 Neryo Yehova mwatsuka erisuyira abandu kundi mubakokotya ekyana ky’ende; ekyana ky’ende ekyo Haruni akakokotaya.
33 Kandi Yehova mwabwira Musa ati: “Ughende ulue hano, iwe haghuma n’abandu abo walusaya omo kihugho kye Misri. Ughende omo kihugho ekyo nalapira Abrahamu, Isaka, na Yakobo niti, ‘Nasyahakyo olubuto* lwaghu.’ 2 Ngendisyatuma omumalaika embere syaghu n’erihigha Abakanana, Abaamori, Abahiti, Abaperezi, Abahivi, n’Abayebusi. 3 Muhetukire omo kihugho ekikasendamo amaziwa n’obuki. Aliwe sinendisyaghenda omo kati-kati kenyu, kusangwa muli bandu b’erighundu* inanganabatoghoterya omo nzira.”
4 Omughulu abandu bowa ekinywa ekikalire ekyo, mubatsuka erisusumana, kandi muhatabya n’omundu wosi-wosi oyukambala ebindu biwe by’eriyipambamo, 5 Yehova mwabwira Musa ati: “Ubwire Abaisraeli uti, ‘Muli bandu b’erighundu,* omo katambi kanyoho-nyoho inanganalaba omo kati-kati kenyu n’eribahwerekererya. Neryo simwambale ebindu byenyu by’eriyipambamo ininemulengekania oko ekyo ngendibakolera.’” 6 Neryo eritsuka oko Kitwa kye Horebu n’erilola embere Abaisraeli mubatabya bakambala* ebindu byabo by’eriyipambamo.
7 Neryo Musa mwimya ehema yiwe amahandayo eyihya w’ekambi, hali hake oko kambi. Mwahulayo mo hema y’erihindanamo. Obuli mundu wosi-wosi oyo wabya akasonda eribulya Yehova, iniakaya eyiri ehema y’erihindanamo eyabya eyihya w’ekambi. 8 Musa iniakabya abinahuluka akaya eyiri ehema y’erihindanamo, abandu bosi ibakahangana n’erimana obuli mundu oko lukyo lw’ehema yiwe, ibakatungerera Musa erihika aho akendiingirira omo hema. 9 Musa iniakabya abiingira omo hema, enduyi y’ekitu iyikandaghala n’eribya oko lukyo lw’ehema oMungu akakania na Musa. 10 Abandu bosi ibakabya babilangira enduyi y’ekitu iyine oko lukyo lw’ehema, obuli mughuma wa kubo iniakahangana n’eryunama oko lukyo lw’ehema yiwe. 11 Yehova inyakakanaya na Musa busu kwa busu ngoko omundu akakanaya n’oghundi. Musa iniakabya abisuba omo kambi, Yosua mughala wa Nuni omughombe wiwe kandi omuwatikya wiwe, isyalihuluka omo hema.
12 Musa mwabugha na Yehova ati: “Unemunibwira uti, ‘Utwale abandu aba,’ aliwe siwetanyibwira nga ukendinyituma nandi. Kandi unemunibwira uti, ‘Ninakwasi oko rina* kandi wabiribana erisimwa omo meso waghe.’ 13 Kisi wamabya iwabirinisima, unikangiriraye esyonzira syaghu, nitoke erikuminya n’erilola embere eribana erisimwa omo meso waghu. Kandi wibuke ngoko ekihanda eki ni bandu baghu.” 14 Neryo mwabugha ati: “Ingyuwene-wene* ngendighenda haghuma naghu, kandi ngendikuluhukya.” 15 Neryo Musa mwamubwira ati: “Ighuwene-wene* wamabya isiwendighenda netu, isiwatulusaya hano. 16 Kikendisyaminywa kiti ngoko nabiribana erisimwa omo meso waghu, ingye n’abandu baghu? Si ry’erighenda haghuma netu kwehi, neryo ingye n’abandu baghu itutasosana n’abandi bandu bosi abali oko kihugho? ”
17 Kandi Yehova mwabwira Musa ati: “Ngendikola n’omwatsi ogho wamasaba oyu, kusangwa wabiribana erisimwa omo meso waghe, kandi nikwasi oko rina.” 18 Neryo mwabugha ati: “Kisi nyikanganaye olukengerwa lwaghu.” 19 Nikwa mwabugha ati: “Ngendilabya obubuya bwaghe bosi embere syaghu. Kandi ngenditulaghania erina rya Yehova embere syaghu; kandi ngendikangania olukogho oko oyo ngendikangania olukogho n’erighanyira oyo ngaghanyira.” 20 Nikwa mwatomekako ati: “Siwangalangira obusu bwaghe. Kusangwa sihali omundu oyo wangabyaho amabinilangira.”
21 Kandi Yehova mwabugha ati: “Omwanya ane hakuhi naghe hano. Wimane oko ribwe. 22 Omughulu olukengerwa lwaghe lukendilaba, ngendikuhira omo mughenyo w’eribwe n’erikuswika omo byala byaghe erihika aho ngendilabira. 23 Enyuma sy’aho ngendilusyaho ebyala byaghe iwalangira omughongo waghe. Aliwe obusu bwaghe sibwangalolwako.”
34 Neryo Yehova mwabwira Musa ati: “Uyibatsire ebibambali bibiri by’amabwe ebiri ng’ebibambali by’erimbere. Naghe ngendihandika kubyo kw’ebinywa ebyabya oko bibambali by’erimbere ebyo watula. 2 Uyiteghekanaye busana n’omungya. Kusangwa omo tututu, ukendisyahetukira oko Kitwa kye Sinai n’erihangana embere syaghe oko singyi y’ekitwa. 3 Nikwa isihabya oyukahetuka naghu, kutse sihabye n’omundu n’omughuma oyukasungika ehosi-hosi oko kitwa ekyo. Nibya ebihyo by’esyombuli kutse ebihangulo by’esyonde isibyalira embere sy’ekitwa ekyo.”
4 Neryo Musa mwabatsa ebibambali bibiri by’amabwe ebiri ng’eby’erimbere. Mwabuka omo tututu, amahetukira oko Kitwa kye Sinai ngoko Yehova anamulayira. Abya inianawite oko bibambali bibiri by’amabwe omo byala biwe. 5 Neryo Yehova mwandaghala omo kitu amimanaho haghuma naye n’eritulaghania erina lya Yehova. 6 Yehova abya akalaba embere siwe n’eribugha ati: “Yehova, Yehova, oMungu w’obughanyiri, n’omukwi w’obulighe,* oyutyanguha erihitana, kandi oyo woswire n’olwanzo oluteleghula* n’ekwenene,* 7 oyukakanganaya olwanzo oluteleghula oko maelfu, oyukaghanyira erilolo, erihalya, n’ekibi, nikwa syangabya butasuyira abaliko olubanza, oyukaleta erisuyira ry’erilolo ly’abotata oko bana, n’oko bitsikulu, oko kizazi* ky’akasatu n’eky’akani.”
8 Musa mwalw’inyunama oko kitaka n’eriramya. 9 Neryo mwabugha ati: “Yehova, wamabya iwabirinisima, Yehova, ngakusaba ughende haghuma netu omo kati-kati ketu, nomo tune bandu b’erighundu.* Kandi utughanyire erilolo lyetu n’ekibi kyetu, kandi utwimaye, tubye mwandu waghu.” 10 OMungu mwamusubirya ati: “Hano ngakola endaghane. Embere sy’abandu baghu bosi, ngendikola emyatsi y’eriswekera eyiteyatakolwa* omo kihugho kyosi kutse omo kihanda kyosi-kyosi. N’abandu bosi abo mwikere omo kati-kati kabo, bakendisyalangira omubiiri wa Yehova. Kusangwa ekyo ngendikola nenyu, ni mwatsi w’eryubahya.
11 “Uhulikirire ndeke ebyo ngakuhana munabwire. Hano ngahigha embere syaghu Abakanana, Abahiti, Abaperezi, Abahivi, n’Abayebusi. 12 Uyiteghaye isiwasakana n’abikalani b’omo kihugho ekyo ukayamo; kusangwa wamabikola ekyo, ekyo ikyanganabya kitegho omo kati-kati kenyu. 13 Aliwe mukendisyahimbula ebiherero byabo n’eritsutsanga esyonduyi syabo esibuyirire, n’eritsutsanga emiti* yabo eyibuyirire. 14 Isiwunamira oghundi mungu, kusangwa Yehova asibwe* ngoko akasaba eriramibwa iye musa.* Inga, ni Mungu oyukasaba eriramibwa iye musa. 15 Iwayiteya! Isiwasakana n’abandu b’ekihugho ekyo, kusangwa omughulu bakaraghana n’emiungu yabo n’eriha emiungu yabo y’amahere, omundu inianganakukokya neryo iwalya oko buhere bwiwe. 16 Neryo oko kwenene isiwendibula erimya oko bambesa babo n’eritahiryabo abalwana baghu. N’abali babo abo, ibakendikola obumbalaka n’emiungu yabo, ibaleka abalwana baghu nabo ibakola obumbalaka n’emiungu yabo.
17 “Isiwanunaya ekyuma erikokotya mukyo mo mungu.
18 “Litolere iwabya ukakola Ekiro Kikulu ky’Omukati Owatemo Levire.* Ukendisyabya ukalya omukati owatemo elevire ngoko nabirikuhana. Ukendisyabya ukakola utya omo biro 7 endambi yahika oko mwisi we Abibu,* kusangwa walua e Misri oko mwisi we Abibu.
19 Ehimbere* hyosi hy’obulume ni hyaghe, erihirako n’ehimbere hy’obulume ehy’ebihangulo byaghu byosi. Ibye nume y’ende kutse embuli. 20 Ekyana ky’erimbere ky’epunda ukendisyabya ukakombolakyo omo mbuli. Nikwa wamatendikombolakyo, iwanyola ebikya byakyo. Obuli mwana waghu w’erimbere ow’obulume, ukendisyabya ukamukombola. Omundu wosi-wosi isyasa embere syaghe byala bisa.
21 “Ukendisyabya ukakola emibiiri omo biro 6, nikwa omo kiro kye 7 ukendisyaluhuka.* Nibya n’omughulu w’erilima n’ow’erighesa ukendisyabya ukaluhuka.
22 “Kandi ukendisyabya ukakola Ekiro Kikulu ky’Amayenga omo ngano y’erimbere eyikatsuka eryera omughulu w’erighesa, n’Ekiro Kikulu ky’Erighesa* oko nduli y’omwaka.
23 “Ngendo isatu omo mwaka, abalume baghu bosi bakendisyabya bakasa embere sy’Omukama w’ekwenene, Yehova, oMungu wa Israeli. 24 Kusangwa ngendihigha ebihanda embere syaghu n’eriyira ekiharo kyaghu mo kinene. Kandi omughulu ukendisyabya ukahetuka eriyalola oko busu bwa Yehova Mungu waghu, kasatu oko mwaka, sihali oyukendisyayitsutsa ekihugho kyaghu.
25 “Isiwaherera omusasi w’obuhere bwaghe haghuma n’ekindu kyosi-kyosi ekirimo elevire.* Obuhere bw’ekiro kikulu ky’Epasaka,* sibutolere bukaghotsera erihika engyakya.
26 “Ebyuwene kutsibu omo ebikatsuka eryera oko kitaka kyaghu, ukendisyaletabyo omo nyumba ya Yehova Mungu waghu.
“Isiwahuka ekyana ky’embene omo masabu* wa mama wakyo.”
27 Kandi Yehova mwabugha na Musa ati: “Litolere iwahandika ebinywa ebi kusangwa ngakola endaghane haghuma naghu n’Abaisraeli, erikwamana n’ebinywa ebi.” 28 Mwabya eyo haghuma na Yehova ebiro 40 omo musibo n’omo kiro. Mwatalya akalyo kutse erinywa amaghetse. Mwahandika* oko bibambali by’amabwe kw’ebinywa byosi by’endaghane, Ebyalayiro Ikumi.*
29 Neryo Musa mwandaghala erilua oko Kitwa kye Sinai iniane n’ebibambali bibiri by’Endaghane omo byala biwe. Omughulu Musa abya akandaghala erilua oko kitwa, mwataminya ngoko engobi y’obusu bwiwe inemulusya emisalali, kusangwa alue akakania n’oMungu. 30 Omughulu Haruni n’Abaisraeli bosi balangira Musa, mubalangira ngoko engobi y’obusu bwiwe inemulusya emisalali. Neryo mubasagha eriseghera hakuhi naye.
31 Nikwa Musa mwaghusa kubo kw’omulenge. Neryo Haruni n’abakulu bosi b’endeko mubasa eyo ali. Na Musa mwakania nabo. 32 Enyuma sy’aho Abaisraeli bosi mubasa hakuhi naye. Naye mwahabo ebyalayiro byosi ebyo Yehova abya iniabirimuha oko Kitwa kye Sinai. 33 Musa iniakabya abibugha erikania nabo, iniakaswika oko busu bwiwe kw’ekitambara. 34 Aliwe omughulu Musa abya akaya embere sya Yehova eriyakania naye, iniakalusaya ekitambara ekyo erihika aho akendihulukira. Neryo iniakahuluka n’eribwira Abaisraeli b’ebihano ebyo amahabwa. 35 Neryo Abaisraeli mubalangira ngoko engobi y’obusu bwa Musa inemulusya emisalali. Neryo kandi, Musa mwambala ekitambara oko busu bwiwe erihika aho ingirira eriyakania n’oMungu.*
35 Enyuma w’aho, Musa mwahindania haghuma endeko yosi y’Abaisraeli n’eribwirabo ati: “Emyatsi eyo Yehova abirilayira ati ikolawe y’eyi: 2 Omubiiri anganakolwa omo biro 6, aliwe ekiro kye 7, kikendisyabya kikabya kiro ekibuyirire okw’inywe, esabato y’eriluhuka kundu busana na Yehova. Omundu wosi-wosi oyukakola omubiiri omo kiro ekyo akendisyitwa. 3 Ehosi-hosi eyo mwikere isimwakaya omuliro omo kiro ky’Esabato.”
4 Neryo Musa mwabugha n’endeko yosi y’Abaisraeli ati: “Yehova amalayira ati, 5 ‘Mwimaye omo kati-kati kenyu ekihembo busana na Yehova. Obuli mundu oyuwite omutima owanzire aletere Yehova y’ekihembo: ehoro, efeza,* ekwivre,* 6 e uzi ye ble,* obweya bw’embuli bw’erangyi y’olubono-bono,* e uzi y’erangyi y’omusasi eyihena-henirye, ekitani ekyuwene, obweya bw’embene, 7 esyongobi sy’esyombangale esyo babiriina omo rangyi y’omusasi, esyongobi sy’epombolo, omuti w’olughando,* 8 amaghuta w’esyotala, ezeri busana n’amaghuta awabuyirire* na busana n’obukwa obukakumba ndeke, 9 amabwe we oniksi, n’awandi mabwe w’eritondeka omo efodi n’omo kindu ky’eryambala oko kikuba.
10 “Abafundi* bosi b’omo kati-kati kenyu base erisyakokotya ebyosi ebyo Yehova abirilayira, 11 ni bugha ambu, etabernakulo n’ehema yayo n’ebikaswikayo, ebibohi byayo n’ehikadre hyayo, emighamba* yayo, esyonduyi syayo, n’ehindu hyayo ehirimo ebyuna; 12 erisanduku n’emighamba* yalyo, omufuniko, erido erikaghabula; 13 emesa n’emighamba* yayo, n’ebindu byayo byosi n’emikati y’erikangania; 14 ekindu ky’erihirako etala busana n’erikolerya n’ebindu byakyo byosi, n’esyotala syakyo n’amaghuta w’eryakya esyotala; 15 ekiherero ky’obukwa n’emighamba* yakyo, amaghuta awabuyirire,* n’obukwa bw’amanukato, akarido k’oko lukyo lw’etabernakulo; 16 ekiherero ky’obuhere bw’eryokererya n’akaingilo kakyo k’ekwivre,* n’emighamba* yakyo n’ebindu byakyo byosi, ekibeseni n’ekindu kyakyo ky’eriikalirako; 17 esyorido sy’erilelembya sy’eritimba oko butala, esyonduyi sy’obutala, n’ehindu hyasyo hy’erikalirako ehirimo ebyuna, n’erido y’erihira oko lukyo lw’obutala; 18 esyongondo* sy’ehema y’erihindanamo, n’esyongondo sy’ehema n’esyokamba syayo; 19 esyongyimba esilukire ndeke busana n’omubiiri w’ahabuyirire, esyongyimba esibuyirire busana na Haruni omuhereri, n’esyongyimba sy’abaghala biwe busana n’erikola omubiiri w’obuhereri.’”
20 Neryo endeko yosi y’Abaisraeli muyaghenda erilua ahali Musa. 21 Neryo obuli mundu oyo omutima wiwe n’ekirimu kiwe byamukuna eriletera Yehova y’ekihembo, mwasa n’erileta ekihembo kiwe busana n’ehema y’erihindanamo na busana n’emibiiri yamo yosi n’esyongyimba esibuyirire. 22 Abalume n’abakali ababya n’emitima eyanzire mubabya bakasa n’erileta amapambo w’eryambalira oko syongyimba, amaningita, esyombuka, n’eyindi mihanda y’emiseghe, n’emihanda yosi y’ebindu by’ehoro. Abosi mubaleta ebihembo byabo* by’ehoro embere sya Yehova. 23 Abosi ababya ne uzi ye ble,* obweya bw’embuli bw’erangyi y’olubono-bono, e uzi y’erangyi y’omusasi eyihena-henirye, ekitani ekyuwene, obweya bw’embene, esyongobi sy’esyombangale esinire omo rangyi y’omusasi eyihena-henirye, esyongobi sy’esyopombolo, mubaletabyo. 24 Abosi ababya n’efeza,* n’ekwivre* mubaleterabyo Yehova mo kihembo. N’abosi ababya n’omuti w’olughando* mubaletagho busana n’obuli muhanda w’omubiiri.
25 Abakali bosi ababya n’obufundi mubaluka ebindu omo byala byabo. Neryo mubaleta ebyo baluka: e uzi ye ble,* obweya bw’embuli bw’erangyi y’olubono-bono,* e uzi y’erangyi y’omusasi eyihena-henirye, ekitani ekyuwene. 26 N’abakali bosi ababya n’obufundi abo omutima wabo akuna, mubaluka obweya bw’embene.
27 N’abakulu b’abandu mubaleta amabwe we oniksi n’awandi mabwe w’eritondeka omo efodi n’omo kindu ky’eryambala oko kikuba, 28 n’ezeri, n’amaghuta busana n’esyotala na busana n’amaghuta awabuyirire* na busana n’obukwa obukakumba ndeke. 29 Abalume bosi n’abakali bosi abo omutima wabo akuna, mubaleta ekindu kilebe busana n’omubiiri ogho Yehova erilabira Musa ahana ati akolawe; mubaleterakyo Yehova mo lusunzo omwanza lyabo.
30 Neryo Musa mwabwira Abaisraeli ati: “Mwamalangira, Yehova abirisombola Bezaleli mughala wa Uri, mughala wa Huri ow’omo kihanda kya Yuda. 31 Abirimusulya n’ekirimu ky’oMungu atoke eribya n’amenge, obowika, n’eriminya obuli bufundi 32 bw’erikokotya emidele yosi y’ebindu, erikokotya ebindu omo horo, efeza,* ekwivre,* 33 eribatsa amabwe n’eritondekagho, n’erikokotya emidele yosi y’ebindu by’omuti. 34 Kandi abirihira omo mutima wiwe, iye na Oholiabu mughala wa Ahisamaki ow’omo kihanda kya Dani mo butoki bw’erikangirirya. 35 Abiryusulyabo n’obutoki* bw’erikokotya ebindu byosi by’obufundi, erihira esyodese omo syongyimba, n’eriluka bakakolesya e uzi ye ble,* obweya bw’embuli bw’erangyi y’olubono-bono, e uzi y’erangyi y’omusasi eyihenirye, n’ekitani kyuwene n’eriluka esyongyimba. Abalume aba bakendisyakola emibiiri y’emihanda yosi n’erikokotya emidele yosi.
36 “Bezaleli akendikola haghuma na Oholiabu, n’abandu bosi b’obufundi abo Yehova abiriha amenge n’obowika eriminya erikola emibiiri yosi eyilebirye omubiiri owabuyirire ngoko Yehova abirilayira.”
2 Neryo Musa mwabirikira Bezaleli na Oholiabu n’obuli mufundi wosi oyo Yehova abya iniabirihira omo mutima wiwe mw’amenge, obuli mundu oyo omutima wiwe akuna eriyiherera erikola omubiiri. 3 Neryo mubimya oko Musa kw’ebihembo byosi ebyo Abaisraeli baleta busana n’omubiiri owabuyirire. Nikwa omo buli ngyakya Abaisraeli mubalola embere erimuletera ebihembo by’olusunzo.
4 Neryo babere babitsuka omubiiri owabuyirire, abafundi bosi mubabya bakasa ibanakwama-kwamene. 5 Mubabya bakabwira Musa bati: “Abandu babirileta bingyi kulenga nibya n’ebisabirwe erikola omubiiri ogho Yehova abugha ati akolawe.” 6 Neryo Musa mwabugha ati omulaghe alabibawe omo kambi yosi owakabugha ati: “Balume n’abakali, mulekere aho erileta ebindu busana n’ebihembo bibuyirire.” Neryo abandu mubakakiribwa erileta ekindu kyosi-kyosi. 7 Ebindu ebyo baleta byabya bitosire busana n’erikola omubiiri wosi; nibya byabya bingyi.
8 Neryo abafundi bosi mubakokotya etabernakulo omo syongyimba ikumi esy’ekitani ekihungire ndeke, e uzi ye ble,* obweya bw’embuli bw’erangyi y’olubono-bono,* ne uzi y’erangyi y’omusasi eyihena-henirye. Mwakokotyabyo,* amahira kubyo kw’edese y’amakerubi. 9 Obuli lukimba lw’ehema lwabya n’obuli bw’amaboko* 28 n’obutambi bw’amaboko 4, esyongyimba syosi sy’ehema syabya silingirirene. 10 Neryo mwasonera esyongyimba itano sy’ehema syo haghuma, n’esindi ngyimba itanu sy’ehema nasyo amasonerasyo haghuma. 11 Enyuma w’aho mwakokotya ebisu omo uzi y’erangyi ye ble* oko musike w’olukimba lughuma lw’ehema aho syangamatanibwa. Mwakola atya n’oko musike w’olundi lukimba lw’ehema olwabya oko mwiso w’esyongyimba esyabirisonerwa haghuma aho lukendimatanibwa n’olundi. 12 Mwahira ebisu 50 oko lukimba lughuma lw’ehema n’ebindi bisu 50 oko musike w’olundi lukimba lw’ehema aho sikendimatanibwa. Neryo ebisu mubyasamalirana. 13 Oko nduli mwakokotya ebibohi 50 by’ehoro n’erihambania esyongyimba sy’ehema syo haghuma omo bibohi ebyo. Neryo etabernakulo muyabya lukimba lughuma-ghuma.
14 Neryo mwakokotya esyongyimba sy’ehema omo bweya bw’embene busana n’eriswika etabernakulo. Mwakokotya esyongyimba 11 sy’ehema. 15 Obuli lukimba lw’ehema lwabya n’obuli bw’amaboko 30 n’obutambi bw’amaboko 4. Esyongyimba 11 syosi sy’ehema syabya silingirirene. 16 Neryo mwasonera esyongyimba itano sy’ehema syo haghuma n’esindi ngyimba 6 sy’ehema nasyo amasonerasyo haghuma. 17 Enyuma sy’aho mwahira ebisu 50 oko musike w’olukimba olwabya oko mwiso aho syabya sikamatanibwa; n’ebindi bisu 50 oko musike w’olundi lukimba lw’ehema olwabya lukamatanibwa kulo. 18 Kandi mwakokotya ebibohi 50 by’ekwivre* busana n’erimatania ehema yo haghuma ibye ngumerera.
19 Mwakokotya eky’eriswika oko hema omo sy’ongobi sy’esyombangale esyabiriinwa omo rangi y’omusasi eyihena-henirye n’eky’eriswikako endata omo syongobi sy’esyopombolo.
20 Neryo mwakokotya ehikadre hy’etabernakulo omo muti w’olughando;* mwasingyikahyo. 21 Obuli kadre kabya n’obuli erilola endata bw’amaboko 10 n’obutambi bw’okuboko kughuma n’enusu. 22 Obuli kadre kabya n’esyondimi ibiri esyabya hakuhi na hakuhi. Kw’akokotaya atya ehikadre hyosi hy’etabernakulo. 23 Mwakokotya ehikadre hy’oluhande lw’eyikwa lw’etabernakulo. Mwakokotya ehikadre 20. 24 Neryo mwakokotya omo feza* ehindu 40 ehirimo ebyuna, eh’yerikaliryako ehikadre 20. Ehindu hibiri ehirimo ebyuna hy’erisosamo esyondimi ibiri sy’akadre k’erimbere; n’ehindu hibiri ehirimo ebyuna hy’erisosamo esyondimi ibiri sy’obuli kadre ngoko hikwama-kwamene. 25 Na busana n’olundi luhande lw’etabernakulo, ni bugha ambu oluhande lw’endata, mwakokotya ehikadre 20 26 n’ehindu hyahyo hy’erikalirako 40 ehirimo ebyuna ehy’efeza.* Ehindu hibiri ehirimo ebyuna hy’erikaliryako akadre kaghuma, n’ehindu hibiri ehirimo ebyuna busana n’obuli kadre.
27 Mwakokotya ehikadre 6 busana n’oluhande lw’enyuma lw’etabernakulo, eyo eryuba rikalengera. 28 Mwakokotya ehikadre hibiri eribya nduyi sy’oko ngonde* y’etabernakulo oko ngonde ibiri sy’enyuma. 29 Esyonduyi esyo, syabya ibiri-ibiri eritsuka eyikwa erihika endata oko museghe w’erimbere. Kw’akola atya esyonduyi ibiri sy’oko syongonde.* 30 Neryo ehyosi hyabya hikadre 8 haghuma n’ehindu hyahyo hy’efeza 16 ehirimo ebyuna ehy’erimanirya hy’oko. Ehindu hibiri ehirimo ebyuna hy’erimaniryako obuli kadre.
31 Neryo mwakokotya emighamba* omo muti w’olughando;* emighamba itano busana n’ehikadre hy’oluhande lughuma lw’etabernakulo 32 n’emighamba* itano busana n’ehikadre hy’oko lundi luhande lw’etabernakulo, n’emighamba itano busana n’ehikadre hy’oko luhande lw’enyuma lw’etabernakulo, eyo eryuba rikalengera. 33 Mwakokotya oghundi mughamba* w’omo kati-kati, amalabyagho ng’ekibatsi ky’omo kati-kati oko hikadre. Mwalua oko mwiso mughuma amahika oko ghundi mwiso. 34 Mwabamba oko hikadre kw’ehoro. Kandi mwakokoteryahyo emiseghe y’ehoro busana n’erihambirira emighamba.* Mwabamba oko mighamba eyo kw’ehoro.
35 Neryo mwakokotya erido omo uzi ye ble,* obweya bw’embuli bw’erangyi y’olubono-bono,* e uzi y’erangyi y’omusasi eyihena-henirye, n’ekitani ekihungire ndeke. Mwahira kulyo kw’edese y’amakerubi. 36 Neryo mwakokotya esyonduyi 4 busana n’erido eryo. Mwabamba oko syonduyi esyo kw’ehoro. Mwakokotya n’ehingopa* hy’ehoro, amanunia n’efeza* amakokoterya esyonduyi esyo ehindu 4 ehirimo ebyuna ehyo sikendikalirako. 37 Enyuma sy’aho, mwakokotya akarido k’erihira omo lukyo lw’ehema. Mwalukako omo uzi ye ble,* obweya bw’embuli bw’erangyi y’olubono-bono,* e uzi y’erangyi y’omusasi eyihena-henirye, n’ekitani ekihungire ndeke. 38 Mwakokotya n’esyonduyi itano busana n’akarido ako n’ehingopa* hyasyo. Mwabamba oko mitwe-mitwe y’esyonduyi esyo n’oko malungiro* wasyo kw’ehoro; aliwe ehindu hyasyo hitano ehirimo ebyuna ehy’erikalirako, hyabya hy’ekwivre.*
37 Neryo Bezaleli mwakokotya Erisanduku omo muti w’olughando.* Lyabya ly’obuli bw’amaboko* abiri n’enusu, n’obutambi bw’okuboko kughuma n’enusu, n’obuli erilola endata, okuboko kughuma. 2 Mwabamba kulyo kw’ehoro eyerire, emwisi n’ehihya. Kandi mwatimbya kulyo kw’omulera* w’ehoro. 3 Enyuma sy’aho mwanunia ehoro, amakokotyamo emiseghe ini y’erihira endata oko maghulu walyo ani; emiseghe ibiri oko luhande lughuma n’eyindi miseghe ibiri oko lundi luhande. 4 Kandi mwakokotya emighamba* omo muti w’olughando,* amabamba kuyo kw’ehoro. 5 Neryo mwalabya emighamba* eyo omo miseghe eyabya oko syombande sy’Erisanduku busana n’erihekalyo.
6 Mwakokotya omufuniko omo horo eyerire. Omufuniko oyo abya n’obuli bw’amaboko abiri n’enusu n’obutambi bw’okuboko kughuma n’enusu. 7 Neryo mwahesa amakerubi abiri omo horo, aw’erihira oko misike ibiri y’omufuniko. 8 Omukerubi mughuma abya oko musike mughuma, n’oghundi mukerubi oko ghundi musike. Mwahira oko misike ibiri yosi y’omufuniko kw’amakerubi. 9 Amakerubi abiri abya asanzire ebipupa byagho erilola endata n’eriswika omufuniko omo bipupa byagho. Abya abindukirene, n’amusu wagho abya alolere oko mufuniko.
10 Mwakokotya n’emesa omo muti w’olughando. Yabya n’obuli bw’amaboko abiri, n’obutambi bw’okuboko kughuma, n’obuli erilola endata okuboko kughuma n’enusu. 11 Mwabamba kuyo kw’ehoro eyerire n’eritimbya kuyo kw’omulera* w’ehoro. 12 Enyuma sy’aho mwatimbya oko mesa eyo k’omusike w’obunene bw’akaghanza* kaghuma k’ebyala. Mwakokotya n’omulera* w’ehoro w’eritimbya oko musike oyo. 13 Kandi mwanunia ehoro amakokoterya emesa eyo emiseghe ini, amahirayo oko syongonde* syayo ini; oko syonunga ini sy’amaghulu wayo. 14 Emiseghe eyo yabya hakuhi n’omusike. Yo yabya ikalabamo emighamba* y’eriheka emesa. 15 Neryo mwakokotya emighamba* omo muti w’olughando* n’eribamba kuyo kw’ehoro busana n’eriheka emesa. 16 Enyuma sy’aho, mwakokotya ebindu by’erihira oko mesa omo horo eyerire—ebibakuli, esyokopo, ebibindi, n’esyombinika busana n’obuhere bw’obwabu.
17 Mwakokotya ekindu ky’erihirako esyotala omo horo eyerire. Mwahesakyo. Endina yakyo, okughulu kwakyo, esyokopo syakyo, amakundo wakyo, n’omusanga wakyo, byabya kindu kighuma-ghuma. 18 Oko kughulu kwakyo kwabya kuluire amatahi 6. Amatahi w’ekindu ky’erihirako esyotala asatu abya aluire oko luhande lwakyo lughuma, n’awandi matahi asatu oko lundi luhande. 19 Esyokopo isatu, esyabya ng’amawa w’omuti w’elozi* syabya oko matahi w’oko luhande lughuma; haghuma n’amakundo n’omusanga ebikwama-kwamene. N’esindi kopo isatu syabya ng’amawa w’omuti w’elozi oko matahi w’oko lundi luhande; haghuma n’amakundo n’omusanga ebikwama-kwamene. Amatahi 6 awaluire oko kughulu kw’ekindu ky’erihirako esyotala, kw’akolawa atya. 20 N’oko kughulu kw’ekindu ky’erihirako esyotala kwabya esyokopo ini, esyabya ng’amawa w’omuti w’elozi;* haghuma n’amakundo n’omusanga ebikwama-kwamene. 21 Ahali enunga y’amatahi abiri w’erimbere oko kughulu, habya erikundo, n’oko nunga y’awandi matahi abiri habya erikundo, n’oko nunga y’awandi matahi abiri nagho habya erikundo. Ko byabya bitya oko matahi 6 wosi awabya aluire oko kughulu kw’ekindu ky’erihirako esyotala. 22 Amakundo, amatahi, n’ekindu ky’erihirako esyotala ekyosi kyabya kindu kighuma-ghuma ekihesire omo horo eyerire. 23 Neryo mwakokotya omo horo eyerire esyotala syakyo, ehindu hyakyo hy’erihambirira orutambi* n’ebindu byakyo by’erihombereryamo omuliro. 24 Ekindu ky’erihirako esyotala n’ebindu byakyo byosi, mwakokotyabyo omo talanta* nguma y’ehoro eyerire.
25 Neryo mwakokotya ekiherero ky’obukwa omo muti w’olughando.* Kyabya kilingirirene oko syombande syosi. Kyabya n’obuli bw’okuboko kughuma, obutambi b’okuboko kughuma, n’obuli erilola endata amaboko abiri. Amahembe wakyo abya abatsirwe kukyo. 26 Mwabamba kukyo kw’ehoro eyerire; endata wakyo, oko syombande syakyo syosi, n’oko mahembe wakyo. Kandi mwatimbya kukyo kw’omulera* w’ehoro. 27 Mwakokoteryakyo emiseghe ibiri ey’ehoro ey’erihira ahikwa oko mulera* wakyo; emiseghe ibiri oko luhande lughuma, n’emiseghe ibiri oko lundi luhande olusamalirene n’olundi. Emiseghe eyo yabya y’erilabyamo emighamba* y’erihekakyo. 28 Enyuma sy’aho mwakokotya emighamba* omo muti w’olughando* amabamba kuyo kw’ehoro. 29 Mwakokotya n’amaghuta w’erihakabya awabuyirire* n’obukwa bw’amanukato obwerire obutulunganibwe lufundi-fundi.*
38 Mwakokotya ekiherero ky’erihisiryako obukwa omo muti w’olughando.* Kyabya kilingirirene oko mbande syakyo syosi. Kyabya n’obuli bw’amaboko* atano, obutambi bw’amaboko atano, n’obuli erilola endata amaboko asatu. 2 Neryo mwakokotya amahembe wakyo oko syongonde* syakyo 4. Amahembe wakyo abya abatsirwe kukyo. Neryo mwabamba kukyo kw’ekwivre.* 3 Enyuma sy’aho, mwakokotya ebindu byosi by’erikolesya oko kiherero ekyo; esyombegeti, ebipao, ebibakuli, esyokanya, n’ebindu by’erihombereryamo omuliro. Ebindu byakyo byosi mwakokotyabyo omo kwivre.* 4 Mwakokotya n’akaingilo akalukire omo kwivre,* amasosako butambi-tambi omo kati-kati k’ekiherero ahikwa oko musike owatimbire kukyo. 5 Mwakokotya n’emiseghe 4 y’erihira oko syongonde* 4 hakuhi n’akaingilo k’ekwivre* ako, ey’erilabyamo emighamba.* 6 Enyuma sy’aho mwakokotya emighamba* omo muti w’olughando* n’eribamba kuyo kw’ekwivre.* 7 Mwingirya emighamba* eyo omo miseghe eyabya oko syombande sy’ekiherero busana n’erihekakyo. Mwakokotya ekiherero ng’erisanduku ry’embao erihurungene.
8 Neryo mwakokotya ekibeseni ky’ekwivre* n’ekindu kyakyo ky’erikalirako eky’ekwivre.* Mwakokotyabyo omo biyo* by’abakali ababya ibabiritondekwa erikola omubiiri oko lukyo lw’ehema y’erihindanamo.
9 Enyuma sy’aho mwahala obutala. Mwakokotya esyorido sy’oko buli bw’amaboko 100 omo kitani ekihungire ndeke sy’erilelembya oko luhande lw’eyikwa lw’obutala obo. 10 Habya esyonduyi 20 n’ehindu hyasyo 20 hy’erikalirako ehirimo ebyuna ehikokotibwe omo kwivre.* Ehingopa* hy’esyonduyi n’amalungiro* wasyo byabya by’efeza.* 11 N’oko luhande lw’endata, kwabya kulelembibwe esyorido oko maboko 100. Esyonduyi syasyo 20 n’ehindu 20 ehirimo ebyuna hy’erikaliryako esyonduyi esyo byabya bikokotibwe omo kwivre.* Ehingopa* hy’esyonduyi n’amalungiro* wasyo byabya by’efeza.* 12 Nikwa oko luhande lw’eyo eryuba rikalengera yabya yilelembibwe esyorido oko maboko 50, yabya esyonduyi 10, n’ehindu hyasyo 10 hy’erikalirako ehirimo ebyuna, n’ehingopa* hy’esyonduyi esyo n’amalungiro* wasyo byabya by’efeza.* 13 Obutambi bw’oko luhande lw’eyo eryuba rikasira bwabya bw’amaboko 50. 14 Oko luhande lwayo lughuma, yabya ilelembibwe esyorido oko maboko 15. Yabya esyonduyi isatu n’ehindu hyasyo hisatu hy’erikalirako ehirimo ebyuna. 15 N’oko lundi luhande l’oko lukyo lw’obutala yabya ilelembibwe esyorido oko maboko 15. Yabya esyonduyi isatu haghuma n’ehindu hyasyo hisatu hy’erikalirako ehirimo ebyuna. 16 Esyorido syosi esyabya silelembibwe eritimba oko butala, syabya sikokotibwe omo kitani ekihungire ndeke. 17 Ehindu ehirimo ebyuna ehy’erikaliryako esyonduyi, hyabya hikokotibwe omo kwivre.* Ehingopa* hy’esyonduyi n’amalungiro* wasyo byabya bikokotibwe omo feza.* Emitwe-mitwe y’esyonduyi yabya yibambirweko efeza.* Esyonduyi syosi sy’obutala, syabyako ebibohi by’efeza.
18 Akarido k’oko lukyo lw’obutala, kabya kalukire omo uzi ye ble,* obweya bw’embuli bw’erangyi y’olubono-bono,* e uzi y’erangyi y’omusasi eyihena-henirye, n’ekitani ekihungire ndeke. Akarido ako kabya n’obuli bw’amaboko 20, obutambi bw’amaboko atano. Kabya n’obuli bughumerera n’esyorido esyabya silelembibwe oko butala. 19 Esyonduyi ini sy’esyorido esyo, n’ehindu 4 ehirimo ebyuna ehy’erikaliryako esyonduyi esyo, byabya bikokotibwe omo kwivre.* Ehingopa* hyasyo hyabya hy’efeza,* emitwe-mitwe yasyo n’amalungiro* wasyo byabya bibambirweko efeza. 20 Esyongondo* syosi sy’etabernakulo n’esy’eritimba oko butala bosi syabya sy’ekwivre.*
21 Eyi y’emighanzo y’ebindu ebyakolesibawa erikokotya etabernakulo, ni bugha ambu etabernakulo y’Endaghane. Musa yo walayira ati emighanzo eyi ikolawe n’Abalawi bakasondolwa na Itamari omughala w’omuhereri Haruni. 22 Bezaleli omughala wa Uri omughala wa Huri ow’omo kihanda kya Yuda mwakola ebyosi ebyo Yehova alayira Musa. 23 Abya haghuma na Oholiabu mughala wa Ahisamaki, ow’omo kihanda kya Dani, omufundi, omudesi w’esyongyimba, kandi omuluki owe uzi ye ble,* obweya bw’embuli bw’erangyi y’olubono-bono,* e uzi y’erangyi y’omusasi eyihena-henirye, n’ekitani ekihungire ndeke.
24 Ehoro yosi eyakolesibawa oko mubiiri w’ahabuyirire* yabya yilingirirene n’ehoro y’obuhere bw’erihungya-hungya; esyotalanta* 29, n’esyoshekeli* 730 erikwamana n’olulengo lw’eshekeli y’ahabuyirire. 25 N’efeza* y’abandu b’omo ndeko abahandikawa yabya talanta 100 n’esyoshekeli 1 775 erikwamana n’olulengo lw’eshekeli y’ahabuyirire.* 26 Enusu y’eshekeli eyatekawa n’obuli mundu yabya nusu y’eshekeli erikwamana n’olulengo lw’eshekeli y’ahabuyirire.* Yatekawa n’obuli mulume oyo wabya omo kati-kati k’abahandikawa eritsuka oko myaka 20 erilola endata. Abahandikawa babya 603 550 (elfu mia sita na tatu mia tano makumi tano).
27 Esyotalanta sy’efeza* esyanunibawa busana n’erikokotya ehindu hy’eriikalirako ehirimo ebyuna hy’ahabuyirire n’ehindu ehirimo ebyuna busana n’esyorido syabya talanta 100. Esyotalanta 100 busana n’erikokotya ehindu ehirimo ebyuna 100. Etalanta nguma busana n’akandu kaghuma akalimo ekyuna ak’erikalirako. 28 Mwakolesya esyoshekeli 1 775 erikokotya ehingopa* hy’esyonduyi n’eriswika emitwe-mitwe yasyo n’erilunganisyasyo haghuma.
29 Ekwivre* eyaletawa mo kihembo* yabya talanta 70, n’esyoshekeli 2 400. 30 Ekwivre* eyi yo akokotayamo ehindu hy’erikalirako ehirimo ebyuna ehy’oko lukyo lw’ehema y’erihindanamo, ekiherero ky’ekwivre,* n’akaingilo kakyo k’ekwivre, ebindu byosi by’erikolesya oko kiherero ekyo, 31 ehindu hy’erikalirako ehirimo ebyuna hy’eritimbya oko butala, n’ehy’oko lukyo lw’obutala, n’esyongondo syosi sy’etabernakulo n’esy’eritimbya oko kibugha kyosi.
39 Mubaluka esyongyimba esilukire ndeke busana n’omubiiri w’ahabuyirire. Mubalukasyo omo uzi ye ble,* obweya bw’embuli bw’erangyi y’olubono-bono,* n’omo uzi ey’erangyi y’omusasi eyihena-henirye. Mubakokotya esyongyimba esibuyirire busana na Haruni ngoko Yehova anabya iniabirilayira Musa.
2 Mwakokotya e efodi omo horo, e uzi ye ble, obweya bw’embuli bw’erangyi y’olubono-bono,* ne uzi y’erangyi y’omusasi eyihena-henirye, n’omo kitani ekihungire ndeke. 3 Mubahesa ebibambali binene-binene by’ehoro, byamabya hibambali hike-hike, neryo mwatwamo ehikamba ehy’eriluka haghuma ne uzi ye ble,* obweya bw’embuli bw’erangyi y’olubono-bono,* ne uzi ey’erangyi y’omusasi eyihena-henirye, n’omo kitani ekyuwene, n’emitsoro muyasonerwa oko efodi. 4 Mubakokotya ebihande by’olukimba l’oko bitigho ebyabya bimatanibwe haghuma. Mubyamatabibwa haghuma ne efodi oko misike ibiri y’endata ye efodi. 5 N’omukaba* owalukire owabya oko efodi busana n’erihambiririrayo, mwakokotibwa omo bindu bighumerera ebyo; ehoro, e uzi ye ble,* obweya bw’embuli bw’erangyi y’olubono-bono,* ne uzi ey’erangyi y’omusasi eyihena-henirye, n’omo kitani ekihungire ndeke, ngoko Yehova anabya iniabirilayira Musa.
6 Neryo mubahira amabwe we oniksi omo hindu hy’erihira w’omo ehy’ehoro. Mubaghegha kugho kw’amena w’abaghala ba Israeli ngoko omundu akanaghegha oko kashe. 7 Mwahiragho oko bihande by’olukimba l’oko bitigho ebye efodi mo mabwe w’eryibukya busana n’abaghala ba Israeli ngoko Yehova anabya iniabirilayira Musa. 8 Enyuma sy’aho mwakokotya ekindu ky’eryambala oko kikuba n’erihira kukyo kw’emitsoro. Mwatsorakyo ngoko e efodi yanatsorawa; omo horo, e uzi ye ble,* obweya bw’embuli bw’erangyi y’olubono-bono,* ne uzi ey’erangyi y’omusasi eyihena-henirye, n’omo kitani ekihungire ndeke. 9 Kyabilingwa, ekindu ky’eryambala oko kikuba ekyo kyabya kilingirirene oko mbande syosi. Ngoko bakokotayakyo, ikikabya kyabilingwa, ikikabya n’obuli n’obutambi bw’epa nguma y’ebyala.* 10 Mubatondeka kukyo kw’emilondo ini y’amabwe. Omulondo w’erimbere abya w’amabwe w’erubi, topazi, n’ezumaridi. 11 Omulondo w’akabiri abya w’amabwe we tirkwaze, yakuti, n’eyaspi. 12 Omulondo w’akasatu abya w’amabwe we leshemi, agate,* ne ametisti. 13 N’omulondo w’akani abya w’amabwe w’ekrisolito, oniksi, n’ejade. Abya atondekirwe omo hindu hy’erihira w’omo ehy’ehoro. 14 Amabwe ayo abya alingene n’emighanzo y’amena w’abaghala 12 ba Israeli. Amena ayo mwaghewa oko mabwe, ngoko omundu akanaghegha akashe. Obuli ribwe ryabyako erina ry’ekighuma ky’oko bihanda 12.
15 Mubakokotya eminyororo busana n’ekindu ky’eryambala oko kikuba. Yabya ilukire ng’esyokamba sy’ehoro eyerire. 16 Kandi mubakokotya ehindu hibiri hy’ehoro n’esyombuka ibiri sy’ehoro n’eribohera esyombuka ibiri esyo oko syongonde* ibiri sy’ekindu ky’eryambala oko kikuba ekyo. 17 Enyuma sy’aho mubalabya esyokamba ibiri sy’ehoro esyo omo syombuka ibiri esyabya oko syongonde* sy’ekindu ky’eryambala oko kikuba. 18 Neryo mubaghobya emitwe-mitwe ibiri y’esyokamba ibiri esyo omo hindu hibiri hy’erihiramo amabwe n’eriboherasyo oko bihande bibiri by’olukimba lw’oko bitigho, oko luhande lw’embere lwe efodi. 19 Enyuma sy’aho mubakokotya esyombuka ibiri sy’ehoro, bamahirasyo oko misike ibiri y’emwisi y’ekindu ky’eryambala oko kikuba, oko musike wakyo kw’emwisi oko efodi. 20 Mubatasyakokotya n’esindi mbuka ibiri sy’ehoro, bamahirasyo oko luhande lw’embere lwe efodi ahikwa oko bihande by’olukimba l’oko bitigho hakuhi n’aho bimatanibwe haghuma, endata oko aho omukaba* owalukire amatanibwe ne efodi. 21 Okw’ibughirira, mubaboha ekindu ky’eryambala oko kikuba omo kamba ye ble.* Mubabohakyo erilua oko syombuka syakyo erihika oko syombuka sye efodi, ekindu ky’eryambala oko kikuba kitoke erisighala omo mwanya wakyo oko efodi endata oko mukaba* owalukire, ngoko Yehova anabya iniabirilayira Musa.
22 Neryo mwakokotya erikoti eriteko amaboko erye efodi. Muryalukwa n’omuluki w’esyongyimba. Eryosi muryalukwa omo uzi ye ble.* 23 Ekyuna ky’erilabyamo omutwe eky’oko rikoti eriteko amaboko, kyabya omo kati-kati walyo, kyabya ng’ekyuna ky’oko rikoti ry’ekyuma. Ekyuna ekyo kyabya kitimbireko omutsotso* kikasyalandukala. 24 Neryo mubakokoterya oko musike w’eyikwa w’erikoti eriteko amaboko eryo, kw’amakomamanga we uzi y’erangyi ye ble,* obweya bw’embuli bw’erangyi y’olubono-bono,* ne uzi y’erangyi y’omusasi eyihena-henirye. Ebyosi mubyalukirwa haghuma. 25 Neryo mubakokotya esyonzogha omo horo eyerire, bamahirasyo omo kati-kati k’amakoma-manga eritimba oko musike w’erikoti eriteko amaboko eryo. Omo kati-kati k’amakomamanga 26 mubakwama-kwamania enzogha n’ekomamanga, enzogha n’ekomamanga, eritimba oko musike w’eyikwa w’erikoti eriteko amaboko eryabya rikakolesibwa erikola omubiiri w’obuhereri, ngoko Yehova anabya iniabirilayira Musa.
27 Mubakokotya n’esyokanzu omo kitani ekyuwene, ekyalukawa n’omuluki w’esyongyimba busana na Haruni n’abaghala biwe, 28 n’esapu y’ekilemba omo kitani ekyuwene n’ekindu ky’eryambala oko mutwe ekipambire eky’ekitani ekyuwene, ehipitula* ehy’ekitani ekyuwene, ekilukire. 29 N’omukaba w’omo kanzu ow’ekitani ekihungire ndeke, e uzi ye ble,* obweya bw’embuli bw’erangyi y’olubono-bono,* ne uzi ey’erangyi y’omusasi eyihena-henirye ebilukire haghuma; ngoko Yehova anabya iniabirilayira Musa.
30 Oko nduli mubakokotya akuma akakamelemeta, akaminyikalo* k’erihighulwa. Mubakokotyako omo horo eyerire. Mubaghegha kuko kw’ebihandiko ngoko omundu anganaghegha oko kashe, bati: “Obubuyirire ni bwa Yehova.” 31 Mubabohera kuko kw’ekamba ye uzi y’erangyi ye ble* batoke eriboherako oko sapu y’ekilemba; ngoko Yehova anabya iniabirilayira Musa.
32 Neryo omubiiri wosi w’etabernakulo, ni bugha ambu ehema y’erihindanamo, mwahwa. N’Abaisraeli mubakola ebyosi ebyo Yehova alayira Musa. Ko banabya bakolire batya.
33 Neryo mubaletera Musa y’etabernakulo, ehema n’ebindu byayo byosi: ebibohi byayo, ehikadre hyayo, emighamba* yayo, n’esyonduyi syayo, n’ehindu hyayo hy’erikalirako ehirimo ebyuna; 34 eky’eriswika kuyo eky’esyongobi sy’esyombangale esinire omo rangyi y’omusasi, eky’eriswika kuyo ky’esyongobi sy’esyopombolo, n’erido ry’erighabula; 35 erisanduku ry’Endaghane, n’emighamba* yalyo, n’omufuniko walyo; 36 emesa n’ebindu byayo byosi, emikati y’erikangania; 37 ekindu ky’erihirako esyotala ky’ehoro eyerire n’esyotala syakyo, esyotala esitondekene n’ebindu byakyo byosi, n’amaghuta busana n’erikolerya; 38 ekiherero ky’ehoro, amaghuta awabuyirire,* obukwa bw’amanukato, erido ry’oko lukyo lw’ehema; 39 ekiherero ky’ekwivre,* n’akaingilo kakyo k’ekwivre, emighamba* yakyo, n’ebindu byakyo byosi, ekibeseni n’ekindu kyakyo ky’erikalirako; 40 esyorido sy’erilelembya oko butala, n’ehindu ehirimo ebyuna hy’erikaliryako esyonduyi sy’obutala, akarido k’oko lukyo lw’obutala, esyokamba n’esyongondo* sy’ehema, n’ebindu byosi busana n’omubiiri w’omo tabernakulo, ni bugha ambu ehema y’erihindanamo; 41 esyongyimba esilukire ndeke busana n’omubiiri w’ahabuyirire, esyongyimba esibuyirire busana na Haruni omuhereri, n’esyongyimba sy’abaghala biwe busana n’erikola omubiiri w’obuhereri.
42 Erikwamana n’ebyosi ebyo Yehova alayira Musa, Abaisraeli ko bakola omubiiri wosi wo batya. 43 Musa abere abiyiteghererya omubiiri wabo wosi, mwalangira ngoko mubakakolagho ngoko Yehova analayira. Neryo Musa mwatsumulabo.
40 Neryo Yehova mwabwira Musa ati: 2 “Ukendisyahangania etabernakulo, ni bugha ambu, ehema y’erihindanamo oko kiro ky’erimbere ky’omwisi w’erimbere. 3 Ukendisyahiramo erisanduku ry’Endaghane, neryo iwabisa Erisanduku eryo omo rido. 4 Ukendisyingiryamo emesa, n’erihira kuyo kw’ebindu byayo. Ukendisyahiramo n’ekindu ky’erihirako esyotala, n’eryakya esyotala syakyo. 5 Enyuma sy’aho, ukendisyahira ekiherero ky’ehoro ky’erihisiryako obukwa embere sy’erisanduku ry’Endaghane n’erihira akarido k’oko lukyo lw’etabernakulo.
6 “Ukendisyahira ekiherero ky’erihisiryako obukwa embere sy’olukyo lw’etabernakulo, ni bughambu ehema y’erihindanamo, 7 n’erihira ekibeseni omo kati-kati k’ehema y’erihindanamo n’ekiherero n’erihira mukyo mw’amaghetse. 8 Neryo ukendisyatimbya oko hema eyo kw’obutala n’erihira akarido oko lukyo lw’obutala obo. 9 Enyuma sy’aho, ukendisyimya amaghuta awabuyirire* n’erihakabya etabernakulo n’ebyosi ebiri muyo. Ukendisyayirayo mo nyibuyirire n’ebindu byayo byosi, neryo iyatoka eribya kindu ekibuyirire. 10 Ukendisyahira amaghuta oko kiherero ky’obuhere bw’eryokererya n’oko bindu byakyo byosi n’eriyirakyo mo kibuyirire kitoke eribya kiherero ekibuyirire kutsibu. 11 Ukendisyahira amaghuta oko kibeseni n’oko kindu kyakyo ky’eriikalirako, n’eriyira ekibeseni ekyo mo kibuyirire.
12 Neryo ukendisyaleta Haruni n’abaghala biwe hakuhi n’olukyo lw’ehema y’erihindanamo n’eribanabya omo maghetse. 13 Ukendisyambalya Haruni y’esyongyimba esibuyirire n’erimuhirako amaghuta n’erimuhighula.* Neryo inyanikolera omubiiri w’obuhereri. 14 Enyuma sy’aho ukendisyaleta abaghala biwe bo hakuhi n’eryambalyabo esyokanzu. 15 Ukendisyabahirako amaghuta ngoko unalyahira oko baba wabo kw’amaghuta, batoke erinikolera omubiiri w’obuhereri. Erihirwako amaghuta ryabo eryo, rikendibayira mo bahereri mughulu wosi omo bizazi* byabo byosi.”
16 Musa mwakola erikwamana n’ebyosi ebyo Yehova amulayira. Kwanabya akolire atya.
17 Etabernakulo muyahanganibwa oko kiro ky’erimbere, omwisi w’erimbere omo mwaka w’akabiri. 18 Omughulu Musa ahanganaya etabernakulo, mwahira ehindu hy’erikalirako hy’ahisi, amahangania ehikadre hyayo, amahira emighamba* yayo n’erihangania esyonduyi syayo. 19 Mwasanza ehema endata oko tabernakulo n’erihira kuyo kw’eby’eriswikayo ngoko Yehova anabya iniabirilayira Musa.
20 Enyuma sy’aho mwimya ebibambali by’amabwe eby’Endaghane amahirabyo omo Risanduku. Mwalabya emighamba* oko Risanduku n’erihira kuryo kw’omufuniko. 21 Neryo mwingirya Erisanduku omo tabernakulo, amahira erido ry’erighabula, neryo amabisa erisanduku ry’Endaghane; ngoko Yehova anabya iniabirilayira Musa.
22 Enyuma sy’aho, mwaleta emesa omo hema y’erihindanamo oko luhande lw’endata lw’etabernakulo enyuma w’erido. 23 Neryo mwatondeka oko mesa eyo kw’emikati, ngoko Yehova anabya iniabirilayira Musa.
24 Mwahira ekindu ky’erihirako esyotala omo hema y’erihindanamo, embere w’emesa oko luhande lw’eyikwa lw’etabernakulo. 25 Mwakya esyotala embere sya Yehova; ngoko Yehova anabya iniabirilayira Musa.
26 Enyuma sy’aho mwahira ekiherero ky’ehoro omo hema y’erihindanamo embere sy’erido, 27 atoke eritumbya kukyo kw’obukwa bw’amanukato; ngoko Yehova analayira Musa.
28 Neryo mwahiraho akarido k’oko lukyo lw’etabernakulo.
29 Mwahira ekiherero ky’obuhere bw’eryokererya oko lukyo lw’etabernakulo, ni bugha ambu ehema y’erihindanamo atoke eriherera kukyo kw’obuhere bw’eryokererya n’obuhere bw’eyisyano; ngoko Yehova analayira Musa.
30 Neryo mwahira ekibeseni omo kati-kati k’ehema y’erihindanamo n’ekiherero n’erihira mukyo mw’amaghetse busana n’erinaba. 31 Musa, na Haruni, n’abaghala ba Haruni, mubanabya ebyala byabo n’ebisando byabo oko kibeseni ekyo. 32 Omughulu babya bakaya omo hema y’erihindanamo kutse eriseghera hakuhi n’ekiherero, ibakanaba, ngoko Yehova analayira Musa.
33 Oko nduli mwakokotya obutala eritimba oko tabernakulo n’oko kiherero ekyo. Kandi mwahira akarido k’oko lukyo lw’obutala.
Neryo Musa mwabugha omubiiri wosi. 34 N’ekitu mukyaswika ehema y’erihindanamo, n’olukengerwa lwa Yehova mulusula omo tabernakulo. 35 Musa mwatatoka eringira omo hema y’erihindanamo, kusangwa ekitu mukyasighala endata kuyo, n’olukengerwa lwa Yehova mulusula omo tabernakulo.
36 Omo bika byosi by’olughendo lwabo, ekitu ikikabya kyalua oko tabernakulo, Abaisraeli ibakahongoka. 37 Aliwe ekitu kyamatendiluako, isibalihongoka, erihika ekiro kikendisyaluirako. 38 Kusangwa ekitu kya Yehova ikikabya endata oko tabernakulo omo musibo, n’omo kiro omuliro iniakabya iniane endata oko tabernakulo omo meso w’enyumba yosi ya Israeli, omo bika byosi by’olughendo lwabo.
Kinywa kwa kinywa, “abalua omo mbindi ya Yakobo.”
Kutse “olulengo.”
Kinywa kwa kinywa, “abaghala ba Israeli.”
Kutse “abakabakolesaya kutsibu.”
Kutse “ebighona.”
Kutse “akasafina; ekikapo ekiriko omufuniko.”
Kutse “epapirisi.”
Kutse “eswakara.” Ni mabwe awakalua omo kitaka awakanunibawa inialuamo ebindu ebiri nga nimba.
Kutse “oyukendikwongerya.”
Kutse “unyongeraye yo.”
Kutse “eryongya.”
Rikamaanisaya “Oyulyatehawa omo maghetse,” ni bugha ambu, oyulyasabulawa omo maghetse.
Kutse “omughulu ayira kaghala.”
Kutse “amabalwirako.”
Ni bugha ambu, Yetro.
Rikamaanisaya “omubunga w’eyo.”
Kinywa kwa kinywa, “biro bingyi.”
Kutse “mukendisyaramirya.”
Kutse “ekyo nanzire.”
Ngendibya ekyo ngendibya. Ulebaye Endomeko A4.
Kutse “esyondengo syosi.”
Ni kindu ky’obughuli ekikalua omo kitaka.
Kinywa kwa kinywa, “obuno bwaghe bulitohire.”
Kinywa kwa kinywa, “haghuma n’obuno bwaghu.”
Kutse “ukendimanira oMungu embere siwe.”
Kutse “ababya bakasonda-sonda obuyingo bwaghu.”
Kutse “akahamba akakokotibwe omo ribwe ry’omutwero.”
Kutse “akatsule.”
Kutse “omuheke.”
Kutse “balimw’ikala buyira.”
Kutse “esyombuba.”
Kutse “mwabiribya mukaghalaghanda.”
Kutse “itwabya nye; itwabya kikumbo embere sya Farao n’abaghombe biwe.”
Kutse “omo kuboko oko nabirikakya.”
Kinywa kwa kinywa, “munasumba ebyala.”
Kinywa kwa kinywa, “ingye w’eminywa eyitabanibwe.”
Kutse “esyondengo.”
Kutse “esyondengo.”
Kinywa kwa kinywa, “erikwamana n’emilondo yabo.”
Kinywa kwa kinywa, “niri w’eminywa eyitabanibwe.”
Kinywa kwa kinywa, “nabirikuyira mo Mungu.”
Kutse “omutima wiwe ayindire.”
Ni bugha ambu, emighende eyikalua oko lusi lwe Nile.
Kutse “ebibakulli byenyu.”
Kutse “hikundo.” Ehikundo ehi ni hihuka hye Misri ehikaluma ng’emistike.
Kutse “hikundo.” Ehikundo ehi ni hihuka hye Misri ehikaluma ng’emistike.
Kutse “hikundo.” Ehikundo ehi ni hihuka hye Misri ehikaluma ng’emistike.
Alinga ni bisuki ebikaluma ng’ebighuba.
Ni bugha ambu, Abamisri.
Alinga ni bisuki ebikaluma ng’ebighuba.
Alinga ni bisuki ebikaluma ng’ebighuba.
Kutse “eritutsangamo.”
Alinga ni bisuki ebikaluma ng’ebighuba.
Etanuru ni riko rinene erihimbire.
Kutse “erisangulwa.”
Kutse “amatwa.”
Kutse “amatwa.”
Kutse “amatwa.”
Kutse “amatwa.”
Alinga ehirabyo ehikalire.
Kutse “amatwa.”
Kutse “amatwa.”
Kutse “amatwa.”
Kutse “amatwa.”
Kutse “amatwa.”
Kutse “bikatseleghawa oko kirimo.”
Kutse “amatwa.”
Kutse “amatwa.”
Kutse “amatwa.”
Kinywa kwa kinywa, “eribya kitegho.”
Kutse “amatwa.”
Kutse “amatwa.”
Alinga ye Musa.
Kutse “ighuwene-wene ukenditulighira.”
Kinywa kwa kinywa, “ekighera.”
Ni kindu ky’obughuli ekikalua omo kitaka.
Kinywa kwa kinywa, “erighusungula olulimi.”
Kinywa kwa kinywa, “inialyayo.”
Kinywa kwa kinywa, “omo kati-kati k’amagholo abiri.”
Kutse “enzeghuliro.”
Kutse “ekihamya.”
Kutse “Erikiruka.”
Kutse “esyondengo.”
Kutse “ekihamya.”
Kutse “eriitwa.”
Kutse “ekihamya.”
Kinywa kwa kinywa, “emilondo yenyu.”
Kutse “esyondengo.”
Kutse “ekihamya.”
Kutse “akatole k’omukati akalimo elevire; eferma.”
Kutse “ekihamya.”
Kutse “inyitwa.”
Kutse “ekihamya.”
Ni bugha ambu, ekyana ky’embuli kutse eky’embene.
Kutse “Erikiruka.”
Kutse “enzeghuliro.”
Kutse “enzeghuliro.”
Kinywa kinywa, “eritsandibwa.”
Kinywa kwa kinywa, “abana benyu b’obulume.”
Kinywa kwa kinywa, “abana benyu b’obulume.”
Kutse “Erikiruka.”
Kinywa kwa kinywa, “enyumba y’ekyuna ky’amaghetse.”
Kutse “ekihamya.”
Kutse “ebibakuli.”
Ni kindu ky’obughuli ekikalua omo kitaka.
Kinywa kwa kinywa, “abalume ababya omo bisando.” Alinga bakahula abalume abangalwa.
Ni bugha ambu, ekikumula ky’abandu abatswangene abate Baisraeli, erihirako n’Abamisri.
Kutse “ekihamya.”
Kinywa kwa kinywa, “emilondo.”
Kutse “esyondengo.”
Kutse “Erikiruka.”
Kutse “Erikiruka.”
Kutse “Erikiruka.”
Kutse “embutirwa y’omo Israeli.”
Kutse “eriyirahyo mo hibuyirire.”
Kinywa kwa kinywa, “oyukakingula enda.”
Kutse “ekihamya.”
Ulebaye Endomeko B15.
Kutse “ekihamya.”
Kutse “ekihamya.”
Kinya kwa kinywa, “emitano.”
Kutse “eferma.”
Kutse “ekibukyo.”
Kinywa kwa kinywa, “omo kati-kati k’ameso waghu.”
Kinywa kwa kinywa, “ebikakingula enda.”
Kinywa kwa kinywa, “oyukakingula enda.”
Kinywa kwa kinywa, “oyukakingula enda.”
Kinywa kwa kinywa, “omo kati-kati k’ameso waghu.”
Kutse “esyosharyo.”
Kutse “esyosharyo.”
Kinywa kwa kinywa, “ibanasumbire ebyala.”
Kutse “esyosharyo.”
Kutse “esyosharyo.”
Kutse “esyosharyo.”
Kutse “esyosharyo.”
Kutse “omo kisisimuko ky’etututu.” Ni bugha ambu, eritsuka oko yiri nga saha 8 y’ekiro (2:00) erihika oko saha 12 y’etututu (6:00).
Kutse “ebiringo.”
Kutse “esyosharyo.”
Kutse “esyosharyo.”
Kutse “esyosharyo.”
Kinywa kwa kinywa, “ebyala.”
Yah ni kikuhi ky’erina Yehova.
Kutse “esyosharyo.”
Kutse “erisasi, plomb.”
Kutse “obubuya bwaghu bw’olwanzo; olwanzo lwaghu olutyusa.”
Kinywa kwa kinywa, “amaghali awali ng’awakahikira omukule akasonda eributa.”
Kinywa kwa kinywa, “abashehe.” Omushehe ini mukulu w’ekihanda.
Kutse “esyosharyo.”
Kutse “akakeleya, akaghoma k’omo byala.”
Kikamaanisaya “erikaliha.”
Omuti w’etende asosire omuti w’obukindo.
Kinywa kwa kinywa, “omo kati-kati k’amagholo abiri.”
Hakuhi esyolitre 2.2. Ulebaye Endomeko B14.
Kutse “eritumbuka.”
Kutse “erikinga ly’esabato.”
Kutse “mubaluhuka.”
Alinga kiluire omo kinywa ky’Ekiebrania, “Eki niki?”
Abandi bakahulayo mo masala.
Kutse “esyondengo.”
Kutse “esyondengo.”
Ni bugha ambu, erilengwako; obuligho.
Ni bugha ambu, omwagha.
Ni bugha ambu, Yehova ni nduyi yaghe y’ekiminyikalo.
Kutse “olulengo.”
Rikamaanisaya “omubunga w’eyo.”
Rikamaanisaya “oMungu waghe ni muwatikya.”
Kinywa kwa kinywa, “oko kihugho kye Misri.”
Kinywa kwa kinywa, “obuli ndambi.”
Kutse “uyirebo mo babuyirire.”
Alinga erimulasa omo mushale.
Kinywa kwa kinywa, “erihembe ry’embangale.”
Kutse “eribayira mo babuyirire.”
Kinywa kwa kinywa, “isimwaseghera hakuhi n’omukali.”
Kutse “bayiyire mo babuyirire.”
Kinywa kwa kinywa, “akasyapumukira kubo.”
Kutse “ukayisamambula okw’ingye.” Kinywa kwa kinywa, “embere sy’obusu bwaghe.”
Kutse “ekisosekanio.”
Kutse “olulengo.”
Kutse “olulengo.”
Kinywa kwa kinywa, “olupango.”
Kutse “isiwayighomba, isiwarumawa.”
Kutse “erihembe.”
Ni kindu ky’obughuli ekikalua omo kitaka.
Kutse “amahere w’erisangania.”
Kutse “nzeghuliro.”
Kutse “esindani eyo bakalukamo ebibo.”
Kinywa kwa kinywa, “erikombolwa.”
Kutse “siritolere iniamusomba.”
Kutse “emyatsi y’engyingo.”
Kutse “erikidnapee.”
Kutse “oyukatakira; oyukalayirira; oyukabugha amakaku.”
Kutse alinga, “ekindu.”
Kinywa kwa kinywa, “abana biwe bamabilua omo nda.”
Kutse “hamatendibya erihutala kutsibu.”
Kutse “yamabitsimita omw’ihembe.”
Kutse “eritsimita omw’ihembe.”
Kutse “engwira musango.”
Kutse “yamabitsimita omw’ihembe.”
Eshekeli nguma ini grame 11.4. Ulebaye endomeko B14.
Kutse “eritsimita omw’ihembe.”
Kutse “omukumu-kali.”
Kutse “oyukaghalawa.”
Kutse “omuwato.”
Kinywa kwa kinywa, “engobi, engoba.”
Kutse “ow’olukogho.”
Kutse “eribugha amakaku.”
Kutse “omutabali.”
Ni bugha ambu, amaghuta kutse edivai ebyo ulyakama.
Kinywa kwa kinywa, “isiwaghendaya.”
Kutse “obwimiri bw’abandu bangyi.”
Kinywa kwa kinywa, “ekinywa.”
Kutse “erilusya oko mubi k’olubanza.”
Kutse “kusangwa munasi engebe y’omubunga.”
Kutse “eririma eritakirimawa.”
Kutse “oko minywa yaghu.”
Kutse “ekihamya.”
Ulebaye Endomeko B15.
Ekiro kikulu eki kikatasyahulawa mo Kiro Kikulu ky’Amayenga, kutse Pentekoste.
Kikatasyahulawa mo Kiro Kikulu ky’Ebibanda, (Amahema).
Kutse “ekihamya.”
Kutse “nasyaberererya erighanza ly’ebiro byenyu.”
Kutse “isyababindukirya omughongo.”
Kutse “ibahitamo omusiki, ibubaha.”
Ni bugha ambu, olusi lwe Efrati.
Kutse “obuhere bw’erisangania.”
Ni kindu ky’obughuli ekikalua omo kitaka.
Kutse “omulinga.”
kutse “akaniki, omuteghule.”
Kutse “erangi y’omunyama, pourpre.”
Erangyi eyikakolesibawa erina euzi eyi, ikalua omo kihuka ekihulawa mo kochinili.
Kutse “omughandwe.”
Ni bugha ambu, amaghuta awakahirawa oko mundu omughulu akasombolawa erikola omubiiri mulebe.
Kutse “ngendisyahira ehema.”
Kutse “mughandwe.”
Kutse “obughali.”
Okuboko kughuma ini santimetre 44.5. Ulebaye Endomeko B14.
Kutse “edese.”
Kutse “emiraba, emiti y’erihekerako.”
Kutse “emiraba, emiti y’erihekerako.”
Kutse “obughali bwagho.”
Kutse “omughandwe.”
Kutse “obughali.”
Kutse “edese.”
Nga sentimetre 7.4. Ulebaye endomeko B14.
Kutse “edese.”
Kutse “emiraba.”
Kutse “emiraba, emiti y’erihekerako.”
Kutse “omughandwe.”
Kutse “epenzi.”
Etalanta nguma ini bilo 34.2. Ulebaye endomeko B14.
Kutse “e plan.”
Kutse “erangyi y’omunyama, pourpre.”
Okuboko kughuma ini santimetre 44.5. Ulebaye Endomeko B14.
Kutse “omulinga.”
Kutse “omughandwe.”
Kutse “ebikondo.”
Ni kindu ky’obughuli ekikalua omo kitaka.
Ni kindu ky’obughuli ekikalua omo kitaka.
Kutse “esonda.”
Kutse “esyosonda.”
Ni kindu ky’obughuli ekikalua omo kitaka.
Kutse “emiraba.”
Kutse “omughandwe.”
Kutse “emiraba.”
Kutse “omuraba.”
Kutse “emiraba.”
Kutse “akaniki, omuteghule.”
Kutse “erangyi y’omunyama; pourpre.”
Kutse “omughandwe.”
Kutse “oburobo; crochet.”
Ni kindu ky’obughuli ekikalua omo kitaka.
Kutse “erangyi y’omunyama; pourpre.”
Kutse “oburobo; crochet.”
Kutse “erinuniryasyo.”
Kutse “omulinga.”
Kutse “omughandwe.”
Okuboko kughuma ini santimetre 44.5. Ulebaye endomeko B14.
Kutse “esyosonda.”
Kutse “omulinga.”
Kutse “eribu eririmo ebisabu.” Ni bugha ambu eribu eririmo ebisabu ebikalua omo mahere.
kutse “omulinga.”
Kutse “omulinga.”
Kutse “esyosonda.”
Kutse “emiraba.”
Kutse “omughandwe.”
Kutse “omulinga.”
Kutse “omulinga.”
Kutse “oburobo, crochet.”
Kutse “ebisu, emiseghe, ehiringo hy’erighobyamo.”
Ni kindu ky’obughuli ekikalua omo kitaka.
Kutse “omulinga.”
Kutse “oburobo, crochet.”
Kutse “ebisu, emiseghe, ehiringo hy’erighobyamo.”
Ni kindu ky’obughuli ekikalua omo kitaka.
Kutse “akaniki, omuteghule.”
kutse “omunyama, pourpre.”
Ni kindu ky’obughuli ekikalua omo kitaka.
Kutse “omulinga.”
Kutse “omulinga.”
Kutse “piquets.”
Kutse “omulinga.”
Kutse “esyondengo.”
Kinywa kwa kinywa, “ab’omutima w’amenge.”
Kutse “eriyirwa mo mubuyirire.”
Kutse “akaniki; omuteghule.”
Kutse “erangyi y’omunyama; pourpre.”
Kutse “akaniki; omuteghule.”
Kutse “erangyi y’omunyama; pourpre.”
Kutse “akaniki; omuteghule.”
Kutse “erangyi y’omunyama; pourpre.”
Kinywa kwa kinywa, “amabwe w’ekibukyo.”
Kutse “akaniki; omuteghule.”
Kutse “erangyi y’omunyama, pourpre.”
Hakuhi esyo santimetre 22.2. Ulebye Endomeko B14.
Ni ribwe ry’obughuli eritasibwe ndeke. Alinga ni ribwe rya kaharabu, hayasinti, kutse opali.
Kutse “akaniki; omuteghule.”
Ulebaye amaana w’ebinywa.
Kutse “akaniki; omuteghule.”
Kutse “busana n’omutwe.”
Kutse “akaniki; omuteghule.”
Kutse “erangyi y’omunyama; pourpre.”
Kutse “akaniki; omuteghule.”
Kutse “eriyirabo mo bibuyirire.”
Kinywa kwa kinywa, “eryusulya ebyala byabo.”
Kutse “eriyirabo mo babuyirire.”
Kutse “esyongyimba sy’emwisi; ehileso.”
Kutse “eribayira mo babuyirire.”
Kutse “ekihamya.”
Kutse “ey’enzelele.”
Kutse “embita eyibuyirire.” Ekiminyikalo ekikakanganaya ngoko Haruni abirihighulwa busana na Yehova.
Ni bughambu, amaghuta awakahirawa oko mundu omughulu akasombolawa erikola omubiiri mulebe.
Kinywa kwa kinywa, “eryusulya ebyala bya Haruni n’eby’abaghala biwe.”
Kutse “obulepe.”
Kutse “ekikatuleraya; ekikabonderaya.” Kinywa kwa kinywa, “ekikaluhukaya.”
Ni bugha ambu, amaghuta awakahirawa oko mundu omughulu akasombolawa erikola omubiiri mulebe.
Kutse “obulepe.”
Kutse “ekihamya.”
Kutse “ekikatuleraya; ekibonderaya.” Kinywa kwa kinywa, “ekikaluhukaya.”
Kutse “amahere w’erisangania.”
Kinywa kwa kinywa, “eryusulya ebyala byabo.”
Kinywa kwa kinywa, “ow’ehandi.” Ni bugha ambu, oyute w’omo kihanda kya Haruni.
Kinywa kwa kinywa, “eryusulya ebyala byabo.”
Kinywa kwa kinywa, “omo kati-kati k’amagholo-gholo abiri.”
E efa nguma ini litre 22. Ulebaye Endomeko B14.
Kutse “eyisyano y’enzelele.”
Ehini nguma ini litre 3.67. Ulebaye Endomeko B14.
Kutse “omo kati-kati k’amagholo-gholo abiri.”
Kutse “ekikatuleraya; ekikabonderaya.” Kinywa kwa kinywa, “ekikaluhukaya.”
Kutse “esyondengo.”
Kutse “eribayira mo babuyirire.”
Kutse “erihanda ehema.”
Kutse “omughandwe.”
Esyosantimetre nga 44.5. Ulebaye Endomeko B14.
Kutse “edese.”
Kutse “edese.”
Kutse “emiraba; emiti y’erihekerako.”
Kutse “emiraba; emiti y’erihekerako.”
Kutse “omughandwe.”
Kutse “omo kati-kati k’amagholo-gholo abiri.”
Kutse “esyondengo.”
Kutse “esyondengo.”
Eshekeli nguma ini grama 11.4. Ulebaye Endomeko B14.
Kutse “erikwamana n’eshekeli eyibuyirire.”
Egera nguma ini grama 0.57. Ulebaye Endomeko B14.
Eshekeli nguma ini grama 11.4. Ulebaye Endomeko B14.
Ni kindu ky’obughuli ekikalua omo kitaka.
Kutse “omulinga.”
Kutse “esyondengo.”
Kutse “awahambene; awafungene.”
Kutse “eshekeli eyibuyirire.”
Ehini nguma ini litre 3.67. Ulebaye Endomeko B14.
Ni bugha ambu, amaghuta awakahirawa oko mundu omughulu akasombolawa erikola omubiiri mulebe.
Kutse “ng’omubiiri w’oyo wasi eryenga amarasi.”
Kutse “eribayira mo babuyirire.”
Ni bugha ambu, amaghuta awakahirawa oko mundu omughulu akasombolawa erikola omubiiri mulebe.
Kutse “esyondengo.”
Kutse “inyitwa.”
Kutse “ng’omubiiri w’oyo wasi eryenga amarasi.”
Kutse “eyisyano y’enzelele.”
Kutse “inyitwa.”
Kinywa kwa kinywa, “nabiribirikira oko rina.”
Ni kindu ky’obughuli ekikalua omo kitaka.
Kutse “omulinga.”
Kinywa kwa kinywa, “ab’omutima w’amenge.”
Ni bugha ambu, amaghuta agho bakahira oko mundu omughulu akasombolawa erikola omubiiri mulebe.
Kutse “esyondengo.”
Kutse “ngabayira mo babuyirire.”
Kutse “inyitwa.”
Kutse “esyondengo.”
Kutse “eyisumba y’erinunia.”
Kutse “amahere w’erisangania.”
Kutse “eyisumba y’erinunia.”
Kinywa kwa kinywa, “ab’ebikya ebikalire.”
Kutse “eriyikubya bw’omo.”
Kinywa kwa kinywa, “ekihanda.”
Kutse “eriyikubya bw’omo.”
Kutse “omwatsi w’amaka.”
Kinywa kwa kinywa, “musulaye ebyala byenyu.”
Kinywa kwa kinywa, “ekihanda.”
Kinywa kwa kinywa, “ebikya ebikalire.”
Kinywa kwa kinywa, “ebikya ebikalire.”
Kinywa kwa kinywa, “mubalusya.”
Kutse “nabirikusombola.”
Kinywa kwa kinywa, “obusu bwaghe.”
Kinywa kwa kinywa, “obusu bwaghu.”
Kutse “ow’olukogho.”
Kutse “obubuya b’olwanzo; olwanzo olutyusa.”
Kutse “obutaleghula.”
Kutse “olulengo.”
Kinywa kwa kinywa, “ab’ebikya ebikalire.”
Kutse “eyiteyatahangyikwa.”
Ulebaye Amaana w’ebinywa.
Kinywa kwa kinywa, “Yehova, erina riwe ni.”
Kutse “ni w’obuha.”
Kutse “ekihamya.”
Ulebaye Endomeko B15.
Kutse “ekyosi-kyosi ekikakingula enda.”
Kutse “mukendisyateya Esabato.”
Kikatasyahulawa mo Kiro Kikulu ky’Ebibanda (Amahema.)
Kutse “ekihamya.”
Kutse “Erikiruka.”
Kutse “amabere; amaziwa.”
Alinga ye Yehova.
Kinywa kwa kinywa, “Ebinywa Ikumi.”
Kinywa kwa kinywa, “naye.”
Ni kindu ky’obughuli ekikalua omo kitaka.
Kuse “omulinga.”
Kutse “akaniki; omuteghule.”
Kutse “erangyi y’omunyama; pourpre.”
Kutse “omughandwe.”
Ni bugha ambu, amaghuta awakahirawa oko mundu omughulu akasombolawa erikola omubiiri mulebe.
Kinywa kwa kinywa, “ab’omutima w’amenge.”
Kutse “emiraba.”
Kutse “emiraba.”
Kutse “emiraba.”
Kutse “emiraba; emiti y’erihekerako.”
Ni bugha ambu, amaghuta awakahirawa oko mundu omughulu akasombolawa erikola omubiiri mulebe.
Kutse “omulinga.”
Kutse “emiraba; emiti y’erihekerako.”
Kutse “piquets.”
Kutse “obuhere bw’erihungya-hungya.”
Kutse “akaniki; omuteghule.”
Ni kindu ky’obughuli ekikalua omo kitaka.
Kutse “omulinga.”
Kutse “omughandwe.”
Kutse “akaniki; omuteghule.”
Kutse “erangyi y’omunyama; pourpre.”
Ni bugha ambu, amaghuta awakahirawa oko mundu omughulu akasombolawa erikola omubiiri mulebe.
Ni kindu ky’obughuli ekikalua omo kitaka.
Kutse “omulinga.”
Kinywa kwa kinywa, “omutima w’amenge.”
Kutse “akaniki; omuteghule.”
Kutse “akaniki; omuteghule.”
Kutse “erangyi y’omunyama; pourpre.”
Alinga ye Bezaleli.
Okuboko kughuma ini santimetre 44.5. Ulebaye Endomeko B14.
Kutse “akaniki; omuteghule.”
Kutse “omulinga.”
Kutse “omughandwe.”
Ni kindu ky’obughuli ekikalua omo kitaka.
Ni kindu ky’obughuli ekikalua omo kitaka.
Kutse “esyosonda.”
Kutse “esonda.”
Kutse “emiraba.”
Kutse “omughandwe.”
Kutse “emiraba.”
Kutse “omuraba.”
Kutse “emiraba.”
Kutse “akaniki; omuteghule.”
Kutse “erangyi y’omunyama; pourpre.”
Kutse “oburobo; crochet.”
Ni kindu ky’obughuli ekikalua omo kitaka.
Kutse “akaniki; omuteghule.”
Kutse “erangyi y’omunyama; pourpre.”
Kutse “oburobo; crochet.”
Kutse “ebisu; emiseghe; ehyuma hy’erimatiryamo.”
Kutse “mulinga.”
Kutse “omughandwe.”
Okuboko kughuma ini santimetre 44.5. Ulebaye Endomeko B14.
Kutse “edese.”
Kutse “emiraba.”
Kutse “omughandwe.”
Kutse “emiraba.”
Kutse “edese.”
Nga santimetre 7.4. Ulebaye Endomeko B14.
Kutse “edese.”
Kutse “esyosonda.”
Kutse “emiraba.”
Kutse “emiraba.”
Kutse “omughandwe.”
Kutse “e amande.”
Kutse “e amande.”
Kutse “epenzi.”
Etalanta nguma ini bilo 34.2. Ulebaye Endomeko B14.
Kutse “omughandwe.”
Kutse “edese.”
Kutse “edese.”
kutse “emiraba.”
Kutse “omuraba.”
Kutse “omughandwe.”
Ni bugha ambu, amaghuta awakahirawa oko mundu omughulu akasombolawa erikola omubiiri mulebe.
Kutse “ng’omubiiri w’oyo wasi eryenga amarasi.”
Kutse “omughandwe.”
Okuboko kughuma ini santimetre 44.5. Ulebaye Endomeko B14.
Kutse “esonda.”
Kutse “omulinga.”
Kutse “omulinga.”
Kutse “omulinga.”
Kutse “esyosonda.”
Kutse “omulinga.”
Kutse “emiraba.”
Kutse “emiraba; emiti y’erihekerako.”
Kutse “omughandwe.”
Kutse “omulinga.”
Kutse “emiraba; emiti y’erihekerako.”
Kutse “omulinga.”
Kutse “omulinga.”
Ni bugha ambu, ebiyo ebikokotibwe omo kyuma ekyabirihalwa ndeke. Ebiyo bya kera ibikakokotibawa omo byuma ng’ebronze, n’ekwivre, n’enyuma sy’aho omo bati, feza, nibya n’omo horo.
Kutse “omulinga.”
Kutse “amarobo; crochets.”
Kutse “ebisu; emiseghe; ehyuma hy’erimatiryamo.”
Ni kindu ky’obughuli ekikalua omo kitaka.
Kutse “omulinga.”
Kutse “amarobo; crochets.”
Kutse “ebisu; emiseghe; ehyuma hy’erimatiryamo.”
Ni kindu ky’obughuli ekikalua omo kitaka.
Kutse “amarobo; crochets.”
Kutse “ebisu; emiseghe; ehyuma hy’erimatiryamo.”
Ni kindu ky’obughuli ekikalua omo kitaka.
Kutse “omulinga.”
Kutse “amarobo; crochets.”
Kutse “ebisu; emiseghe; ehyuma hy’erimatiryamo.”
Ni kindu ky’obughuli ekikalua omo kitaka.
Ni kindu ky’obughuli ekikalua omo kitaka.
Kutse “akaniki; omuteghule.”
Kutse “erangyi y’omunyama; pourpre.”
Kutse “omulinga.”
Kutse “oburobo; crochets.”
Ni kindu ky’obughuli ekikalua omo kitaka.
Kutse “ebisu; emiseghe; ehyuma hy’erimatiryamo.”
Kutse “piquets.”
Kutse “omulinga.”
Kutse “akaniki; omuteghule.”
Kutse “erangyi y’omunyama; pourpre.”
Etalanta nguma ini bilo 34.2. Ulebaye Endomeko B14.
Kutse “eshekeli eyibuyirire.”
Eshekeli nguma ini grama 11.4. Ulebaye Endomeko B14.
Ni kindu ky’obughuli ekikalua omo kitaka.
Kutse “eshekeli eyibuyirire.”
Kutse “eshekeli eyibuyirire.”
Ni kindu ky’obughuli ekikalua omo kitaka.
Kutse “amarobo; crochets.”
Kutse “omulinga.”
Kutse “ekihembo ky’erihungya-hungya.”
Kutse “omulinga.”
Kutse “omulinga.”
Kutse “akaniki; omuteghule.”
Kutse “erangyi y’omunyama; pourpre.”
Kutse “erangyi y’omunyama; pourpre.”
Kutse “akaniki; omuteghule.”
Kutse “erangyi y’omunyama; pourpre.”
Kutse “omulemba.”
Kutse “akaniki; omuteghule.”
Kutse “erangyi y’omunyama; pourpre.”
Kutse “akaniki; omuteghule.”
Kutse “erangyi y’omunyama; pourpre.”
Nga santimetre 22.2. Ulebaye Endomeko B14.
Ni ribwe ry’obughuli eritasibwe ndeke. Alinga ni ribwe ry’akaharabu, hayasinti kutse opali.
Kutse “esyosonda.”
Kutse “esyosonda.”
Kutse “omulemba.”
Kutse “akaniki; omuteghule.”
Kutse “omulemba.”
Kutse “akaniki; omuteghule.”
Kutse “mukyakuyirwa.”
Kutse “akaniki; omuteghule.”
Kutse “erangyi y’omunyama; pourpre.”
Kutse “esyongyimba sy’eryambalira emwisi; ehileso.”
Kutse “akaniki; omuteghule.”
Kutse “erangyi y’omunyama; pourpre.”
Kutse “embita eyibuyirire.”
Kutse “akaniki; omuteghule.”
Kutse “emiraba.”
Kutse “emiraba; emiti y’erihekerako.”
Ni bugha ambu, amaghuta awakahirawa oko mundu omughulu akasombolawa erikola omubiiri mulebe.
Kutse “omulinga.”
Kutse “emiraba; emiti y’erihekerako.”
Kutse “piquets.”
Ni bugha ambu, amaghuta awakahirawa oko mundu omughulu akasombolawa erikola omubiiri mulebe.
Kutse “erimuyira mo mubuyirire.”
Kutse “esyondengo.”
Kutse “emiraba.”
Kutse “emiraba; emiti y’erihekerako.”