Štovanje likova — prijeporno pitanje
NEGDJE u Poljskoj, neki je čovjek upravo spreman da krene na svoj put. Međutim, mora se pobrinuti za još jednu važnu pojedinost. On klekne pred lik Isusa, prinese mu dar, te moli za zaštitu tijekom svojih putovanja.
Tisućama kilometara daleko, u Bangkoku, u Tajlandu, možeš biti svjedokom prve svetkovine budističkog godišnjeg ciklusa, koja se zbiva u vrijeme punog mjeseca u svibnju. Tijekom te svečanosti ulicama se u procesiji pronosi lik Bude.
Nema sumnje da si svjestan kako je štovanje likova, kao što je opisano, vrlo rasprostranjeno. Doslovno milijarde ljudi se klanjaju pred likovima. Likovi su milenijima bili smatrani važnim načinom približavanja Bogu.
Što ti misliš o upotrebi likova u obožavanju? Je li štovanje likova ispravno ili ne? Što Bog misli o tome? Postoji li neki dokaz da on prihvaća takvo obožavanje? Možda ti osobno nisi nikad o tome mnogo razmišljao. Ipak, ako držiš do svog odnosa s Bogom, trebao bi znati odgovore na ova pitanja.
Treba priznati da mnogima ovo nije lako riješiti. Ustvari, to je tisućama godina bio predmet vrućih a katkad i nasilnih sporova. Primjerice, još 1513. pr. n. e., hebrejski vođa Mojsije uništio je zlatni lik teleta i mačem pobio oko 3 000 ljudi koji su ga štovali (2. Mojsijeva, 32. poglavlje).
Snažno protivljenje upotrebi religijskih likova nije ograničeno na Židove. Drevni svjetovni povjesničari su sačuvali legendu o Takhmūrūpu, perzijskom vladaru za kog se govori da je stotinama godina prije Mojsija pokrenuo velike akcije protiv štovanja likova. Za jednog drevnog kineskog legendarnog kralja se izvještava da je vojnom silom napao kipove raznih bogova. Nakon što su likovi bili uništeni, objavio je da je glupost štovati glinene bogove. Kasnije, dok je Muhamed bio još dijete, bilo je Arapa koji su se protivili upotrebi likova u obožavanju. Njihov utjecaj na Muhameda doprinio je njegovom kasnijem stavu o idolopoklonstvu. U Kuranu Muhamed uči da je idolopoklonstvo neoprostiv grijeh, da za idolopoklonike ne treba moliti i da je brak sa idolopoklonicima zabranjen.
Čak su se i u kršćanstvu istaknute religijske ličnosti iz drugog, trećeg, četvrtog i petog stoljeća n. e., poput Ireneja, Origena, Euzebija iz Cezareje, Epifanija i Augustina, protivili upotrebi likova u obožavanju. Na početku četvrtog stoljeća n. e. jedna je grupa biskupa u Elviri, u Španjolskoj, formulirala nekoliko važnih rezolucija protiv štovanja likova. Taj je poznati koncil u Elviri imao za posljedicu izbacivanje likova iz crkava i uspostavljanje ozbiljnih kazni za obožavatelje likova.
Ikonoklasti
Takav razvoj događaja je pripremio put jednom od najvećih sporova u povijesti: ikonoklastičkom sporu osmog i devetog stoljeća. Jedan povjesničar tvrdi da je taj “oštri spor trajao stoljeće i pol, i da je bio uzrokom neizrecivih patnji”, te da je bio “jedan od neposrednih uzroka podjele između Istočnih i Zapadnih carstava”.
Riječ “ikonoklast” dolazi od grčkih riječi eikon, što znači “lik”, i klastes, što znači “lomitelj”. U skladu sa nazivom, ovaj je pokret protiv likova uključivao uklanjanje i uništavanje likova po cijeloj Evropi. Na snagu je stupilo nekoliko zakona protiv likova da bi se ukinula njihova upotreba u obožavanju. Štovanje likova postalo je vruća politička tema koja je careve i pape, generale i biskupe uvukla u pravi teološki rat.
Nije to bio samo obični rat riječima. U djelu Cyclopedia of Biblical, Theological, i Ecclesiastical Literature, od McClintocka i Stronga, stoji da se, nakon što je car Lav III izdao ukaz protiv upotrebe likova u crkvama, narod “masovno podigao protiv ukaza, i nasilni nemiri, posebno u Konstantinopolu” postali su svakodnevnom pojavom. Sukobi između carskih snaga i naroda imali su za posljedicu pogubljenja i masakre. Redovnici su bili okrutno progonjeni. Stotinama godina kasnije, tijekom 16. stoljeća, u Zurichu, u Švicarskoj, bio je održan izvjestan broj javnih rasprava po pitanju likova u crkvama. Kao posljedica, bio je izdan dekret kojim se zahtijevalo uklanjanje svih likova iz crkvi. Neki reformatori su bili zapaženi po svom intenzivnom i često nasilnom osuđivanju obožavanja likova.
Čak i danas među suvremenim teolozima postoji veliki raskol u pogledu upotrebe likova u obožavanju. Sljedeći članak će vam pomoći da prosudite da li likovi zaista čovjeku mogu pomoći da se približi Bogu.