Cijeniš li što je Bog učinio?

“Ako tko hoće ići za mnom, neka se odreče samog sebe, neka svaki dan uzme križ (mučenički stup, NS) svoj i neka me slijedi” (LUKA 9:23, St).

1. Koji su neki od divnih darova koje smo primili od Boga?

SVOJ život zahvaljujemo Bogu. Da nije stvorio ljude mi ne bismo nikada bili rođeni. Ali, Bog nije stvorio samo život. Stvorio nas je tako da možemo uživati u mnogo čemu; u okusu hrane, toplini sunčeva svjetla, zvucima muzike, svježini proljetnog dana, u nježnostima ljubavi. I još više: Bog nam je dao razum i težnju da ga upoznamo. On je nadahnuo Bibliju koja nam posreduje razumno vodstvo, pokazujući kako je moguće živjeti sretnijim životom; također nam daje nadu u vječni život u njegovom novom pravednom svijetu. Bog nam daje svoj sveti duh, i on se pobrinuo za pružanje podrške kroz mjesnu skupštinu. Također nam je dao starije muževe pune ljubavi, kao i žene, a svi nam oni mogu pomoći ostati jakima u njegovoj službi (1. Mojsijeva 1:1, 26-28; 2. Timoteju 3:15-17; Jevrejima 10:24, 25; Jakov 5:14, 15).

2. (a) Što je najistaknutije što je Bog učinio za nas? (b) Možemo li spasenje zaslužiti djelima?

² Osim toga, Bog je poslao svog prvorođenog Sina, kako bi nam on podrobnije objavio što Otac očekuje od nas i da bi se pobrinuo za “otkupljenje njegovom krvlju” koje dobiva svatko tko je prihvaća (Efežanima 1:7, St; Rimljanima 5:18).a Spasenje omogućeno tom otkupninom od vrlo velike je vrijednosti, tako da nema apsolutno nikakve mogućnosti zaslužiti ga djelima, pa ni djelima koja su se činila u skladu s Mojsijevim zakonom. Stoga je Pavao pisao da “čovjeka ne opravdava vršenje Zakona, nego samo vjera u Isusa Krista” (Galaćanima 2:16, St; Rimljanima 3:20-24).

Vjera i djela

3. Što je Jakov rekao o vjeri i djelima?

³ Spasenje dolazi kroz vjeru, ali nas vjera i cijenjenje svega što je Bog učinio treba poticati na djela. Da, to bi nas trebalo motivirati na djela kojima bismo dokazali vjeru. Isusov polubrat Jakov je pisao: ‘Vjera, ako nema djelâ, mrtva je u samoj sebi.’ Zatim nastavlja: “Dokaži mi svoju vjeru odvojeno od djelâ, a ja ću tebi dokazati svoju vjeru djelima!” On ukazuje da čak i demoni “vjeruju i dršću”, iako demoni očito ne čine djela dopadljiva Bogu. Međutim, potpuno je jasno da je Abraham posjedovao i vjeru i djela, te da je “vjera zajednički djelovala s njegovim djelima i da je vjera uz pomoć djelâ postala savršena”. Potom Jakov po drugi puta spominje da je “vjera mrtva bez djelâ” (Jakov 2:17-26, St).

4. Što trebaju raditi oni koji žele slijediti Isusa, a u skladu s njegovim riječima?

⁴ Isus je također pokazao koliko su važna ispravna djela, kad je objasnio: “Tako neka i vaše svjetlo svijetli pred ljudima da vide vaša dobra djela i da slave vašeg Oca na nebesima.” “Ako tko hoće ići za mnom, neka se odreče samog sebe, neka svaki dan uzme križ svoj i neka me slijedi!”b Ako se ‘odreknemo’ samog sebe, mi napuštamo mnoge osobne slobode. Mi shvaćamo da sve zahvaljujemo Bogu. Stoga mu se predajemo kao njegovi robovi, težeći da upoznamo njegovu volju i da je vršimo, kako je to Isus radio (Matej 5:16, NS; Luka 9:23, St; Ivan 6:38).

Djelovanje na život

5. (a) Što bi, prema Petrovim riječima, trebalo utjecati na cijeli naš način života? (b) Koja on uzorna djela preporučuje?

⁵ Petar je upozorio da je Kristova ‘skupocjena krv’ koju je dao za nas od toliko nadvisujuće vrijednosti da bismo cijelim svojim načinom života trebali pokazivati cijenjenje za to. Apostol je naveo mnogo toga na što bi nas trebalo potaći to cijenjenje. Pisao je: “Odbacite od sebe svaku vrstu zloće.” “Budući da ste tek rođena dječica, čeznite za onim čistim duhovnim mlijekom.” “ ‘Razglasite slavna djela’ onoga koji vas pozva iz tame u svoje divno svjetlo.’ ” ‘Uklonite se od zla i činite dobro.’ “[Budite] uvijek spremni na odgovor svakomu tko vam zatraži razlog nade koja je u vama.” “Da provedete ostatak tjelesnog života ne više prema ljudskim strastima, već prema volji Božjoj” (1. Petrova 1:19; 2:1, 2, 9; 3:11, 15; 4:2, St).

6. (a) Kako su kršćani prvog stoljeća dokazivali svoju vjeru? (b) Za što su nam time dali primjer?

⁶ Kršćani prvog stoljeća živjeli su u skladu sa svojom vjerom. Ona je promijenila njihovo stajalište i osobnost; motivirala ih je da svoj život usklađuju s Božjom voljom. Pretrpjeli su izgnanstvo, kamenovanje, batine, tamnice, pa čak i smrt, radije nego da postupaju protivno svom vjerovanju (Djela apostolska 7:58-60; 8:1; 14:19; 16:22; 1. Korinćanima 6:9-11; Efežanima 4:22-24; Kološanima 4:3; Filemonu 9, 10). Prema pisanju poznatog rimskog povjesničara Tacita, koji je bio rođen oko 56. n. e., kršćani su bili čak “osuđivani na lomaču i zapaljeni da bi, kad nastupi mrak, služili kao baklje”. Ali, nisu se kolebali! (Anali, 15. knjiga, odlomak 44.)

7. U kojem bi se položaju mogli neki nalaziti?

⁷ U nekim skupštinama ima možda osoba koje već godinama posjećuju sastanke. Oni vole Jehovinu organizaciju, smatraju Svjedoke najpristojnijim ljudima koje poznaju, pozitivno se izražavaju o istini i brane je pred ljudima izvana. Ali, nešto im ipak stoji na putu, nešto ih zadržava. Oni još nisu učinili uzoran korak koji je poduzelo 3 000 ljudi na Pentekost, korak koji je želio učiniti vjernik Etiopljanin i na koji je Ananija pozvao Savla kad je taj nekadašnji protivnik shvatio da je Isus zaista Mesija (Djela apostolska 2:41; 8:36; 22:16). Što danas nedostaje tim osobama? Zašto nisu učinile korak kojeg Biblija naziva ‘Bogu upravljenom molitvom za dobru savjest’? (1. Petrova 3:21, St). Ako se i ti nalaziš u toj situaciji — poznaješ istinu, ali oklijevaš postupati odgovarajuće tome — onda smatraj da je ovaj članak pisan iz naročite ljubavi prema tebi.

Svladati zapreku za krštenje

8. Što bi bilo razumno učiniti ako nam proučavanje ne pada baš lako?

⁸ Što te sprečava? U prethodnom članku je pokazano da bi za nekoga moglo predstavljati problem osobno proučavanje. Bog nam je dao divan razum i on očekuje da ga koristimo u njegovoj službi. Neki koji čak nisu učili ni čitati, uložili su trud da to nauče kako bi saznali još više o Bogu i njegovim naumima. A kako je s tobom? Ako znaš čitati, proučavaš li uistinu kao stanovnici Bereje, koji su ‘svaki dan istraživali Pisma’, da bi vidjeli je li to tako? Jesi li istražio ‘širinu, dužinu, visinu i dubinu’ istine? Jesi li dovoljno duboko kopao po Riječi Božjoj? Jesi li utvrdio koliko je to stvarno uzbudljivo? Jesi li razvio pravu težnju da upoznaš Božju volju? Osjećaš li pravu glad za istinom? (Djela apostolska 17:10, 11; Efežanima 3:18, St).

9. Što bi bilo ispravno učiniti ako imaš problem s nekim iz skupštine?

⁹ Ponekad neki oklijevaju jer imaju neki stvaran ili pak zamišljeni problem s nekim u skupštini. Je li te tko ozbiljno uvrijedio? Tada se drži smjernice na koju je ukazao Isus slijedećim riječima: “Razotkrij njegovu pogrešku između sebe i njega samoga” (Matej 18:15, NS). Možda ćeš se iznenaditi kad saznaš da dotični niti ne zna da te uvrijedio. No, čak ako je i svjestan toga, postoji mogućnost da ‘dobiješ svog brata’, kako je to Isus rekao. Možda ćeš mu pomoći da još koga ne navede na spoticanje. Osim toga, razmisli kome ti zapravo služiš. Služiš li toj osobi ili Bogu? Zar toliko malo ljubiš Boga da tvoju ljubav prema Njemu može okrnjiti greška nekog nesavršenog čovjeka?

10, 11. Što trebaš učiniti ako te neki tajni grijeh zadržava od krštenja?

¹⁰ Netko se možda uzdržava od krštenja radi nekog tajnog grijeha, bilo da se radi o nečem iz prošlosti ili je to prijestup kojeg stalno nastavlja činiti. Ako je to i kod tebe slučaj, ne bi li bilo vrijeme da to ispraviš? (1. Korinćanima 7:29-31). Mnogi iz redova Jehovinog naroda trebali su poduzeti promjene u svom životu. U Bibliji čitamo: “Pokajte se, dakle, i obratite se, da vam se izbrišu grijesi, da dođu vremena okrepe od osobe Jehovine” (Djela apostolska 3:19, NS).

¹¹ Bez obzira što si u prošlosti učinio, ti se možeš pokajati, promijeniti se i moliti Boga za oproštenje. “Usmrtite stoga udove svoga tijela koji su na Zemlji u vezi s bludništvom, nečistoćom, spolnom pohotom, štetnom željom (...) Svucite staru osobnost s njenim postupcima i obucite novu osobnost koja je obnovljena točnom spoznajom, prema slici svoga Stvoritelja.” Ti možeš uskladiti svoj život s Božjim putevima, radovati se čistoj savjesti i nadati se vječnom životu u njegovom pravednom novom svijetu. Nije li to vrijedno svakog truda? (Kološanima 3:5-10, NS; Izaija 1:16, 18; 1. Korinćanima 6:9-11; Jevrejima 9:14).

12. Što bi trebao učiniti ako te uživanje duhana, zloupotreba alkohola i ovisnost o drogi sprečava u postizanju čiste savjesti?

¹² Da li te u postizanje čiste savjesti sprečava uživanje duhana, zloupotreba alkohola ili ovisnost o drogi? Ne otkrivaju li te navike, koje ugrožavaju život, omalovažavanje Božjeg divnog dara života? Ako te ove navike sprečavaju, sigurno je vrijeme da poduzmeš promjenu. Jesu li te navike vrijedne da radi njih stavljaš na kocku svoj život? Pavao je rekao: “Očistimo se od svake prljavštine tijela i duha, time da usavršimo svetost u strahu Božjem.” Cijeniš li u dovoljnoj mjeri Božje čiste i pravedne putove, a da bi to učinio? (2. Korinćanima 7:1, NS).c

Materijalne stvari

13, 14. (a) Što kaže Biblija o materijalnim ciljevima? (b) Zašto je važno staviti nebeske stvari na prvo mjesto?

¹³ Današnji svijet pretpostavlja uspjeh i “upadljivo isticanje svojih životnih sredstava” gotovo svemu drugome. Ali, Isus je usporedio ‘brige ovog sustava stvari i prijevarnu moć bogatstva’ sa ‘trnjem’ koje zaguši Božju riječ. Također je postavio pitanje: “Kakvu će korist imati čovjek ako zadobije čitav svijet, a izgubi svoju dušu?” (1. Ivanova 2:16; Marko 4:2-8, 19; Matej 16:26, NS).

¹⁴ Isus je ukazao kako se Bog pobrinuo da ptice nađu hranu, a da ljiljani prekrasno cvjetaju. Potom je rekao: “Koliko ste vi vredniji od ptica? (...) Koliko će prije [Bog] vas odjenuti!” On nam je dao mudar savjet: “Prestanite tjeskobno se brinuti”, i to radi materijalnih stvari. “Tražite neprestano [Božje] kraljevstvo, a ove će vam se stvari dodati.” Mi moramo nebeske stvari, kako je to Isus pokazao, staviti na prvo mjesto, ‘jer gdje je naše blago, ovdje će biti i naše srce’ (Luka 12:22-31; Matej 6:20, 21, NS).

Bogu dopadljiva služba uz Božju pomoć

15. Na što nas potiče uzoran primjer kršćana prvog stoljeća?

¹⁵ Predstavlja li ti problem davanje svjedočanstva? Ustručavaš li se u tome zbog plašljivosti? Ako da, ne zaboravi da su i kršćani prvog stoljeća imali jednake osjećaje poput nas. Bog nije izabrao mnogo mudrih i jakih, nego je izabrao “što je slabo u očima svijeta (...) da posrami jake” (1. Korinćanima 1:26-29, St). Utjecajni religiozni vođe su se suprotstavili tim “običnim” ljudima i zapovijedili im da više ne propovijedaju. Što su tada učinili kršćani? Molili su se. Molili su Boga za neustrašivost, i on im je dao neustrašivost. A to je imalo za posljedicu da su svojom viješću napunili cijeli Jeruzalem, a kasnije potresli i cijeli svijet! (Djela apostolska 4:1-4, 13, 17, 23, 24, 29-31; 5:28, 29; Kološanima 1:23).

16. Što učimo od velikog ‘oblaka svjedoka’ o kojima se govori u 11. poglavlju poslanice Hebrejima?

¹⁶ Neka nas, dakle, strah pred ljudima nikada ne spriječi da služimo Bogu. U 11. poglavlju poslanice Hebrejima govori se o velikom ‘oblaku svjedoka’, koji se nisu bojali ljudi, nego Boga. I mi trebamo pokazivati jednaku vjeru. Apostol je pisao: “Budući da oko sebe imamo toliki oblak svjedoka, neka bismo odbacili svaki teret i grijeh koji lako prianja uz nas, te ustrajno trčimo trku koja je postavljena pred nas” (Hebrejima 12:1, NS).

17. Koje nam ohrabrenje posreduje Bog preko Izaije?

¹⁷ Bog može dati svojim slugama neslućenu mjeru pomoći. Stvoritelj svemira je rekao Izaiji: “Al onima što se u Jahvu uzdaju snaga se obnavlja, krila im rastu kao orlovima, trče i ne sustaju, hode i ne more se” (Izaija 40:31, St).

18. Kako možeš svladati plašljivost i sudjelovati u propovijedanju Kraljevstva?

¹⁸ Hrabri i sretni Svjedoci koje vidiš u mjesnoj skupštini samo su mali dio više od tri i pol milijuna revnih slugu diljem svijeta. Oni se raduju da imaju udjela u djelu koje je prorekao sam Isus Krist slijedećim riječima: “A ova dobra vijest o kraljevstvu propovijedat će se po cijeloj nastanjenoj Zemlji za svjedočanstvo svim narodima; i tada će doći kraj.” Ako ti sudjelovanje u propovijedanju Kraljevstva predstavlja problem, iako ispunjavaš preduvjete za to, zašto ne zamoliš nekog Svjedoka koji je iskusan u službi da ga pratiš u djelu propovijedanja? Bog uistinu daje ‘snagu koja je iznad obične’ i bit ćeš možda iznenađen kad utvrdiš kakvu radost uistinu donosi Bogu dopadljiva služba (Matej 24:14; 2. Korinćanima 4:7, NS; vidi također Psalam 56:11; Matej 5:11, 12; Filipljanima 4:13).

19. Koje je djelo Isus zapovijedio svojim učenicima da ga izvrše?

¹⁹ Od onih koji cijene vijest o Kraljevstvu Isus očekuje i odgovarajuće postupanje. On je rekao: “Pođite stoga i načinite učenike od ljudi iz svih naroda, krsteći ih u ime Oca i Sina i svetog duha, učeći ih da drže sve što sam vam zapovijedio” (Matej 28:19, 20, NS).

20. Koje bi pitanje uskoro moglo biti prikladno, ako napreduješ u duhovnom pogledu?

²⁰ Da li te tvoje cijenjenje Božjih blagoslova, Isusove ‘skupocjene krvi’, i divne nade u vječni život, potiče na djelovanje? (1. Petrova 1:19). Jesi li uskladio svoj život s Božjim pravednim zahtjevima? Sudjeluješ li redovito u djelu stvaranja učenika? Jesi li se odrekao samoga sebe i predao se Bogu? Ako možeš na sva ta pitanja odgovoriti jasnim da, onda je možda vrijeme da jednom starješini skupštine čije sastanke posjećuješ postaviš pitanje koje je vjernik Etiopljanin postavio Filipu: “Što mi priječi da budem kršten?” (Djela apostolska 8:36, St).

[Bilješke]

Sjećaš li se?

◻ Koje naročite razloge imamo da budemo zahvalni Bogu?

◻ Na što bi nas trebala potaći vjera i cijenjenje?

◻ Koji bi nas problemi mogli spriječiti da služimo Bogu, i što možemo poduzeti protiv toga?

◻ Koja si pitanja mogu postaviti osobe koje se još nisu krstile?

[Okvir na stranici 16]

‘Koja sam ja vrsta “tla”?’

Isus je jednom ispričao usporedbu o čovjeku koji je izašao da sije sjeme. Nešto je sjemena palo kraj puta, pa su ga pozobale ptice. Drugo je palo na kamenita mjesta, gdje nije bilo puno zemlje. Izniklo je, ali kad je izašlo sunce uvenulo je. Bilo je i sjemena koje je palo među trnje, a ono ga je ugušilo. Isus je objasnio da su time predočene tri grupe ljudi. U prvu spada onaj tko “čuje riječ o kraljevstvu a ne razumije”, u drugu onaj tko prihvati riječ, ali se odvrati zbog žestine ‘nevolje ili progonstva’, a u treću onaj kod kojega “svjetovna tjeskobna briga i varavo bogatstvo zaguše riječ”.

Međutim, Isus je govorio i o sjemenu koje je palo na dobru zemlju. Rekao je da je to “onaj koji čuje i razumije riječ, te rodi i donese rod” (Matej 13:3-8, 18-23, St).

Dobro bi bilo da se upitamo: ‘Koja sam ja vrsta “tla”?’

[Okvir na stranici 17]

Oni su dali život za svoju vjeru

Poznaješ li nekoga tko bi radije umro nego postupio protivno svom vjerovanju? To je učinilo tisuće Jehovinih svjedoka. Dr. Christine E. King piše u svojoj knjizi The Nazi State and the New Religions: Five Case Studies in Non-Conformity: “Svaki drugi Svjedok u Njemačkoj bio je uhapšen, a svaki četvrti je izgubio život.”

Kad su 1945. završile strahote koncentracionih logora, “broj Svjedoka je porastao i nije bio učinjen niti jedan kompromis”. J. S. Conway u svojoj knjizi The Nazi Persecution of the Churches, izvještava o Svjedocima slijedeće: “Nijedna druga sekta nije pokazala takvu odlučnost naočigled Gestapovog terora.”

Jehovini svjedoci nisu bili proganjani iz političkih ili rasnih razloga, nego su trpjeli jedino i isključivo radi svoje ljubavi prema Bogu i zato što su odbijali postupati protivno svojoj biblijski školovanoj savjesti.