Pogled u svijet
Treba se pripremiti za katastrofu
Prema jednoj izjavi Međunarodne federacije Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, “World Disasters Report 1999 kaže da je prošlogodišnji period prirodnih katastrofa bio najgori dosad zabilježeni, a uzrokovao je više materijalne štete nego ikad prije”. Suša, smanjenje plodnosti tla, poplave i uništavanje šuma natjerali su 25 milijuna ljudi da napuste svoja poljoprivredna dobra i potraže utočište u urbanim bespravno izgrađenim naseljima, stvarajući “više ‘izbjeglica’ nego ratovi i drugi oružani sukobi”. Najteže su bile pogođene zemlje u razvoju, na koje je otpalo 96 posto poginulih u prirodnim katastrofama. U proteklih pet godina novčana sredstva humanitarnih agencija smanjila su se za 40 posto. Naglašavajući potrebu za promjenom stava prema pripravnosti na katastrofe, Peter Walker, direktor odjela za katastrofe iz te federacije, primijetio je: “Mehanizam refleksne reakcije na prirodne katastrofe ne funkcionira kako bi trebao (...). Ne možemo čekati dok se kuća zapali, pa tek onda sakupljati novac za vatrogasnu službu.”
Opasnost kad bambus procvjeta
Ogromna područja sjeveroistočne Indije prekrivena su bambusovim šumama. No kad su u državama Manipur i Mizoram počele cvjetati bambusove šume, zavladao je strah. Zbog čega? Zbog toga što u tom području otprilike svakih 50 godina cvjeta jedna specifična vrsta bambusa, takozvani mautanga, koja privlači štakore. Štakori se hrane tim cvjetovima i naglo se razmnožavaju, a potom počinju napadati usjeve, što naposljetku dovodi do gladi. The Times of India kaže da je 1957. nastupila glad nakon što je 1954/55. cvao taj bambus. Pokušavajući spriječiti još jednu glad, vlada države Mizoram sponzorirala je akciju tamanjenja štakora. Za jedan štakorov rep vlada je ponudila jednu rupiju. Do travnja ove godine prikupljeno je oko 90 000 repova, a prikupljala su se i novčana sredstva za nastavak kampanje tamanjenja štakora.
Rajčice protiv raka
Najnovija istraživanja o kojima je izvijestilo Američko društvo za istraživanje raka pokazuju da rajčica možda u sebi ima tvar koja sprečava napredovanje raka prostate. Moguće je da likopen, tvar koja rajčici daje crvenu boju, smanjuje veličinu karcinogenih tumora prostate te smanjuje broj metastaza, odnosno širenje raka na druga tjelesna tkiva. Jedna studija koju je objavio Američki nacionalni institut za rak “otkrila je da rajčica i sve njene prerađevine imaju pozitivan učinak ne samo u borbi protiv raka prostate već i protiv raka gušterače, pluća i debelog crijeva”.
Psihički problemi djece
U Velikoj Britaniji petina mladih mlađih od 20 godina suočava se s psihičkim problemima, kaže se u jednom izvještaju Zaklade za psihičko zdravlje. Dok su “vlada, stručno osoblje i mediji izgleda opsjednuti fizičkim zdravljem djece i uspjehom u obrazovanju”, komentira direktorica zaklade June McKerrow, djeca “ne napreduju u emocionalnom pogledu”. U izvještaju se spominje da tome doprinosi nekoliko faktora. Djecu se “od sve ranije dobi prisiljava da se uspoređuju sa svojim vršnjacima putem ispita i ocjena”, a većina ih završi školu smatrajući se propalim slučajevima. Igre na otvorenom, koje pomažu djeci “da razmišljaju donoseći odluke te da stječu veće samopouzdanje i veću prilagodljivost”, zamijenjene su kompjuterima i televizijom. Reklame “stvaraju želju da imaju ono što nemaju ili da budu ono što nisu”. Osim toga, budući da je stopa razvoda braka došla skoro do 50 posto i da su mnogi roditelji u radnom odnosu, stresovi koje djeca doživljavaju “još su veći jer se djeca ne mogu osloniti na emocionalnu stabilnost svojih obitelji”, primjećuje The Daily Telegraph.
Što ode gore, mora pasti dolje
U nekim dijelovima Sjedinjenih Država i u nekoliko latinoameričkih država uobičajeno je da ljudi početak nove godine slave na bučnim zabavama pucajući iz vatrenog oružja u zrak. No policija ih potiče da to ne čine. “Kada ispalite metak u zrak”, rekao je Willie Williams, šef policije u Los Angelesu, “taj metak ipak padne negdje dolje.” A to mjesto negdje dolje može biti nečija glava. U Sjedinjenim Državama u nekoliko godina na taj je način poginulo mnogo ljudi. Osim toga, prijavljeno je na stotine slučajeva ozljeda i oštećene imovine, koji su ponekad uzrokovani mecima ispaljenima kilometrima dalje. Ljudi koji ispale metak u zrak često pogrešno misle da se meci rasprsnu u zraku ili da neće nikoga ozlijediti dok padaju na zemlju. No metak ispaljen u zrak može pri padu imati veoma jak udarac koji je “sasvim dovoljan da rasiječe kožu, izbije oko ili probije mekani dio bebine lubanje”, rekao je Fred King, glasnogovornik hjustonske policije.
Sve veća vjerska netrpeljivost
Prema Međunarodnoj helsinškoj federaciji, organizaciji za ljudska prava, u Evropi su se razvili “različiti načini doslovnog proganjanja” takozvanih novih religija, izvještava Catholic International. Da bi se borile protiv manjih religija, nekoliko vlada pokušava usvojiti zakonske mjere kojima se krše obećanja o promicanju slobode savjesti i vjeroispovijedi. Kontroverzni parlamentarni izvještaji i crne liste “opasnih sekti” u Belgiji, Francuskoj i Njemačkoj povećali su netrpeljivost i diskriminaciju. Međutim, Willy Fautré, predsjednik organizacije Human Rights Without Frontiers, ističe da samo “jako mali broj” tih vjerskih pokreta predstavlja prijetnju za društvo i da su strahovi pretjerani. Rekao je da su glavne crkve doprinijele tom problemu jer se u tim raspravama postavljaju “i kao učesnici i kao suci” te zagovaraju “sukob, a ne razgovor”.
Spavate li dovoljno?
Ljudi koji “često imaju potrebu zadrijemati tokom dana, kunjati na sastancima ili se teško koncentriraju” noću ne spavaju dovoljno, piše u novinama Toronto Star. Da bi preko dana normalno funkcionirala, većina ljudi svake noći konstantno treba između sedam i devet sati sna. Evo nekih prijedloga stručnjaka kako to postići: Neka vam spavanje postane prioritet. Uzmite vremena da se opustite prije odlaska u krevet. Može vam pomoći lagana šetnja, no tri sata prije spavanja nemojte naporno vježbati. Svaki dan liježite i ustajte u isto vrijeme. Ako se noću budite, nemojte se uzrujavati ili pokušavati riješiti probleme — umjesto toga mislite na nešto lijepo. Ako ste nakon pola sata i dalje budni, ustanite i radite nešto što vas opušta, kao što je čitanje iz razonode. Pazite da previše ne pijete ili ne jedete neposredno prije spavanja, ali nemojte ni gladni ići u krevet.
Porast dječje delinkvencije
U Njemačkoj je prošle godine porastao broj zločina koje su počinili mladi, izvještavaju novine Hessische-Niedersächsische Allgemeine. “Broj djece osumnjičene za nanošenje tjelesne ozljede” drugima povećao se za 14,1 posto. Naročito uočljiv bio je porast broja osumnjičenih mlađih od 14 godina koji je iznosio 5,9 posto — odnosno 152 774 djece. Opisujući taj razvoj događaja kao “vrlo alarmantan”, Otto Schily, savezni ministar unutrašnjih poslova, naglasio je potrebu za oštrijim preventivnim mjerama. Mada vlada može pomoći, naročito na području obrazovanja i rada, istaknuo je da je obitelj ta koja naročito igra važnu ulogu u sprečavanju kriminala.
Najnoviji kanadski teritorij
Prvog travnja 1999. Kanada je dobila Nunavut, svoj najnoviji sjeverni teritorij. To je prvi put da se zemljopisna karta Kanade promijenila nakon što se Newfoundland pridružio konfederaciji 1949. Prema izvještaju Toronto Stara, Nunavut čini otprilike petinu površine Kanade i time je veći od najveće provincije te zemlje, Quebeca. Ističe se i po tome što ima najmanju i najmlađu populaciju u Kanadi. Na tom području živi oko 27 000 ljudi, a 56 posto ima manje od 25 godina. Nunavut, što na inuktitutu znači “naša zemlja”, realizacija je sporazuma između Eskima i državne vlade, a obuhvaća prava o naseljavanju zemlje i aboridžinska prava.