Avokado — doista svestrano voće!

Od dopisnika Probudite se! iz Kolumbije

ŠPANJOLSKI konkvistadori s početka 16. stoljeća nikad nisu vidjeli nešto slično tom plodu. Veličinom i oblikom nalikovao je velikoj kruški, no bio je zelene boje čak i kad je dozreo. Struktura mesa bila je mekana i masna, a okus donekle sličan orašastim plodovima. S vremenom je postao poznat kao avokado, što dolazi od aztečke riječi ahuacatl.

Martín Fernández de Enciso je 1519. upoznao Evropljane s avokadom. Enciso je vidio tu voćku u blizini mjesta koje je danas poznato pod imenom Santa Marta (Kolumbija), za vrijeme jedne od prvih španjolskih ekspedicija u Južnu Ameriku. U tom razdoblju istraživanja Evropljani su prvi put kušali ne samo avokado nego i mnoge druge nove namirnice, između ostalog i čokoladu, kukuruz i krumpir.

Naravno, nijedna od tih namirnica u biti nije bila nova. Starosjedioci umjerenog pojasa zapadne hemisfere poznavali su ih i hranili se njima stoljećima prije toga. U nekim se urođeničkim plemenima avokado tako visoko cijenilo da ga se poklanjalo prilikom vjenčanja ili se njime izražavala dobrodošlica gostima.

Uzgoj avokada

U današnje vrijeme avokado se uzgaja u mnogim područjima u kojima vlada topla ili umjerena klima, među ostalim u Australiji, na Filipinima, u Izraelu, Keniji, na Novom Zelandu i u Sjevernoj i Južnoj Americi. To je jedna od oko 20 tropskih voćki koje širom svijeta imaju komercijalnu vrijednost.

Ipak, u raznim dijelovima tropskih zemalja Amerike postoje mnoge vrste avokada; neki nisu veći od kokošjeg jajeta dok su drugi poput dinje osrednje veličine, a teže i do dva kilograma. Boja im varira od zelene do tamnoljubičaste, neki imaju hrapavu i oštru koru, a neki tanku i glatku. No u voćnjaku je moguće uzgajati avokado čiji su plodovi međusobno sličnog izgleda i kvalitete.

Tisuće blijedožutih cvjetova prekrivaju stabla avokada u cvatu. Međutim, samo 1 od 5 000 tih cvjetova razvit će se u plod. Oni se odlikuju jednim neobičnim svojstvom, naime svaki od njih ima prašnik, organ koji proizvodi polen, i, u isto vrijeme, tučak s plodnicom. To bi moglo omogućiti samooprašivanje da nije zadivljujućeg mehanizma na stablu avokada kojim je programirano da se ovi organi aktiviraju u različito vrijeme.

Zbog toga neka stabla otvaraju svoje cvjetove koji primaju polen ujutro i zatvaraju ih u podne. Ti se isti cvjetovi uvečer ponovno otvaraju, ali ovaj put proizvode polen. Obližnja stabla imaju suprotan ciklus. Oprašivanje se odvija u slučaju da se stablo koje proizvodi polen nalazi blizu stabla koje u to vrijeme prima polen. Pored toga, pčele i drugi kukci igraju važnu ulogu u prenošenju polena. Dakle, složena suradnja Sunčeve svjetlosti, topline, kukaca, vjetra i položaja stabala omogućava reprodukciju ove voćke.

Hranjiv i koristan

Avokado je izuzetno hranjiv budući da je bogat proteinima, riboflavinom, niacinom, kalijem i vitaminom C. Kaže se da sadrži najmanje 11 vitamina i 14 minerala. U nekim dijelovima Srednje Amerike avokado poslužen s tortiljama tvori kompletan obrok. Bogat je i mastima, a njegovo je ulje slično maslinovom jer sadrži mononezasićene masti. Ulje se koristi i u proizvodnji sapuna i kozmetičkih proizvoda.

Gotovo je svaki dio avokadovog stabla koristan. Drvo se koristi za ogrjev. Košticu, odnosno sjeme, u Južnoj Americi koriste za bojenje odjeće jer ostavlja trajan trag. Lišće se, u nekim dijelovima Filipina, koristi za spravljanje čaja. Kora drveta navodno se može koristiti za štavljenje kože.

Kupovina i način pripremanja

Ako idete na tržnicu kupiti avokado, ne pokušavajte odrediti koliko je zreo po boji njegove kore, budući da se to razlikuje od vrste do vrste. Lagano stisnite plod. Ako je malo mekan, tada je zreo. Plodove avokada treba čuvati na toplim, prozračnim mjestima, a sazrijevanje donekle možete pospješiti ako ih zamotate u novinski papir. Mogu se držati i u hladnjaku, čak i nakon što se načnu. Ako meso načetog ploda poprskate limunovim sokom, možete spriječiti da poprimi smeđu boju.

Mnogi avokado vole jesti s agrumima ili rajčicama. Okus mu se može pojačati ljutim ili pikantnim umakom. Osim toga, avokado dobro ide uz račiće, rakove ili jastoga, a može ga se koristiti i za poboljšavanje mnogih vrsta salata. Neki ljudi miješaju ga s drugim voćem i prave osvježavajući sok.

Kad se avokado pomiješa sa začinima i drugim sastojcima, dobije se ukusan namaz koji se može jesti s krekerima. Dakako, ne smijemo previdjeti poznatu guacamolu, koja se sprema od avokada, rajčica, luka, zelenih paprika i začina. Avokado se može poslužiti i s kuhanom hranom, kao dio glavnog jela. U tom se slučaju servira u zadnji čas jer ga treba držati podalje od izvora topline.

Avokado možda već igra važnu ulogu u vašoj prehrani. Međutim, u nekim se dijelovima svijeta možda smatra da je to egzotično i rijetko voće. Ako ga nikad niste kušali, zašto to ne biste učinili kad vam se sljedeći put ukaže prilika? Možda će vam ovo doista svestrano voće biti ukusno!