Pogled u svijet
Umiru mlada
U usporedbi s djecom iz 25 drugih industrijski razvijenih zemalja, kod djece iz Sjedinjenih Država postoji 12 puta veća vjerojatnost da poginu u pucnjavi, 5 puta veća vjerojatnost da budu ubijena, a dvaput veća vjerojatnost da počine samoubojstvo, izvještava The Dallas Morning News. “Očekivali smo da će SAD imati veće postotke, no iznenadila nas je veličina te razlike”, kaže Etienne Krug, koji je nadgledavao sastavljanje izvještaja podnijetog Centrima za kontrolu bolesti u Atlanti (Georgia). Neki od faktora koji se povezuju s nasilnom smrću djece jesu droga, siromaštvo, raspad obitelji te male mogućnosti obrazovanja.
Zaraze putem hrane
Povećana potrošačka potražnja “širokog asortimana svježih proizvoda tokom čitave godine” udružena s “globalnim tržištem koje omogućava da se roba preko noći transportira na drugi kraj svijeta” doprinosi tome da se u Sjedinjenim Državama pojavljuju nove bolesti koje se prenose putem hrane, izvještava časopis JAMA (The Journal of the American Medical Association). Na temelju istraživanja napravljenih u proteklih deset godina, znanstvenici procjenjuju da mikrobi koji se prenose putem hrane “u Sjedinjenim Državama godišnje zaraze između 6,5 i 81 milijun ljudi i uzrokuju otprilike 9 000 smrtnih slučajeva”. Usto, neki stručnjaci smatraju da problem može otežati i povećana potrošnja organski uzgajanih namirnica (kod kojih se tlo dohranjuje stajskim gnojivom). Prema izvještaju časopisa JAMA, “E coli može opstati 70 dana u goveđem izmetu i može se razmnožavati u namirnicama pri čijem se uzgoju koristi gnojivo, osim ako se ne pribjegne zagrijavanju ili upotrebi aditiva, kao što su sol ili konzervans, da bi se uništilo mikrobe”.
“Sveti” majmuni — žive dosade
U Vrindavanu (Indija) rezus majmuni žive od pamtivijeka, kaže primatologinja Iqbal Malik. Majmune mnogi smatraju svetima i oni mogu slobodno lunjati tim hinduističkim svetim gradom bez straha da će ih netko uloviti — bolje rečeno, mogli su sve dosad. Prema časopisu New Scientist, tamo je posljednjih godina naglo porasla populacija rezusa jer se povećao i broj hodočasnika koji ih hrane. Smatra se da hranjenje majmuna donosi blagostanje. No s godinama su majmuni postali gotovo potpuno ovisni o milostinji, budući da tamo ima vrlo malo zelenila. “U potrazi za hranom počeli su krasti torbe i ulaziti ljudima u kuće.” Građani su se složili s tim da se čak 60 posto majmunske populacije pohvata i premjesti u ruralna područja. Gđa Malik kaže: “Bogovi su postali napasnici.”
Tijesna obuća?
Premda nam potkraj adolescencije kosti stopala prestaju rasti, sama stopala mijenjaju se čitavog života. Neil Koven, predsjednik Kanadskog medicinskog udruženja za liječenje bolesti stopala, kaže: “Kako starimo, stopala nam se obično malo spuste i izvrnu prema van, pa tako dobivaju na dužini i širini. Uzrok tome jest lagano opuštanje ili slabljenje ligamenata.” Stručnjaci za obuću procjenjuju da možda i polovica odraslih osoba nosi obuću krive veličine — s tim da je problem najčešće u širini — što može doprinijeti stvaranju kurjih očiju, žuljeva, oteklina na nožnom palcu i deformacija nožnih prstiju. Je li vam obuća pretijesna? “Stanite bosom nogom na komad papira i ocrtajte olovkom liniju oba stopala. Potom stavite na papir cipele, pa i njih ocrtajte. Usporedbom tih dviju linija moći ćete vidjeti koliko vam cipele pritišću stopala”, pišu novine The Toronto Star. Da bi vam cipele što bolje odgovarale, izmjerite stopala svaki put kad kupujete cipele i kupujte ih popodne ili uvečer nakon što ste neko vrijeme proveli na nogama.
Lov na “nepoznate neprijatelje”
Ove 1997. godine građani Rima (Italija) počeli su dobivati alergije ili peludne groznice dva mjeseca ranije nego inače, piše Corriere della Sera. Jedan alergolog smatra da uzrok tog preuranjenog peludnog napada leži u “općem porastu prosječne temperature na planeti, koji je znatno skratio trajanje zime”. Novine pišu da je “lijepo vrijeme donijelo i nepoznatu pelud protiv koje se stručnjaci na tom polju ne mogu boriti”. Stoga je “lov na nepoznatog uzročnika” već započeo, no u međuvremenu “pacijenti dobivaju alergije čiji se uzročnici ne mogu utvrditi”.
Čuvari hostija
Katolička crkva Sv. Karla u Picayuneu (Mississippi) odsad postavlja stražare koji paze da nitko ne ode iz crkve, a da nije progutao pričesnu hostiju. Ta je mjera uvedena nakon što su ljudi u nekoliko slučajeva iznijeli iz crkve hostiju, ili euharistijski kruh, koju katolici smatraju svetom. Prema pisanju The Dallas Morning Newsa, svećenik John Noone tvrdi da se “Sotonini obožavatelji žele dokopati hostije” kako bi je “oskvrnuli”. Zadatak pričesnih stražara sastoji se u tome da promatraju župljane i ustanove jesu li stvarno progutali hostiju. Ako nisu, posjetioce se uljudno zamoli da pojedu hostiju ili da je vrate natrag.
Flashback iz videospota
Prema izjavi objavljenoj u časopisu Pediatrics, “nekoliko eksperimentalnih istraživanja pokazuje da muzički videospotovi mogu znatno utjecati na ponašanje, otupljujući kod gledalaca otpor prema nasilju i povećavajući kod tinejdžera izglede da razviju simpatije prema predbračnom seksu”. Roditelje najviše zabrinjavaju tekstovi heavy metal i gangsta rap muzike. “Kod jedne male podgrupe tinejdžera muzički ukus može biti iznimno indikativan. Brojne studije pokazuju da sklonost prema heavy metal muzici zna biti važan pokazatelj otuđenosti, korištenja opojnih sredstava, psihičke poremećenosti, suicidalnih sklonosti, seksizma ili pak riskantnog ponašanja u adolescenciji.” U izvještaju koji je sastavilo osam liječnika tijekom 1995. i 1996. stoji: “Kad gledaoci čuju pjesmu, nakon što su vidjeli njen videospot, istog trena javi im se ‘flashback’ s vizualnim predodžbama iz videospota.”
Papir od slonovog izmeta
Razumljivo je da su se susjedi Mikea Bugare prilično zabrinuli vidjevši ga kako u svom dvorištu u loncima kuha slonov izmet. Neki su pomislili da se bavi vračanjem, no on je ustvari pravio papir. G. Bugara je najprije pravio papir od lišća banane, kukuruza i eukaliptusa. No obilje vlaknima bogatog izmeta kenijskih slonova potaklo je tog entuzijastičnog konzervacionista na razmišljanje o tome kako bi ga mogao iskoristiti za izradu papira. Zaključio je da bi to bio dobar način da se probudi “svijest ljudi s obzirom na vrijednost očuvanja te vrste”, izvještava časopis New Scientist. Sada se taj papir od slonovog izmeta koristi za pozivnice za ovogodišnju proslavu 50-godišnjice kenijskog Wildlife Servicea.
Rituali jedenja
Televizija je “točka oko koje se vrte mnogi rituali suvremenog ponašanja”, piše The New York Times. Jedan od primjera toga jest običaj jedenja uz gledanje televizije — koji je sada pravi ritual u zemljama diljem svijeta. U Meksiku, naprimjer, mnoge obitelji večeraju gledajući “sapunice”. U Francuskoj je jedno nedavno istraživanje pokazalo da se “62 posto obroka pojede uz uključen televizor”. U Kini gledaoci uživaju u praćenju posebnih televizijskih događaja grickajući pečene sjemenke lubenice. Te su crne sjemenke, uz suncokretove sjemenke i pistaciju, popularne i među televizijskim gledaocima u Izraelu. Na Filipinima se uz televiziju prezalogajuje pileće nožice s roštilja, svinjeće uši te ražnjiće od pilećih iznutrica. Najomiljenije jelo je balut — “kuhani neizlegnuti pačji zameci koji se jedu u ljusci, posuti kamenom solju”, piše Times.
Besplatna prevencija kolere
Znanstvenici smatraju da su otkrili besplatnu metodu za prevenciju kolere — filtriranje vode za piće kroz sarie! Istraživači sa Sveučilišta Maryland u Sjedinjenim Državama i iz Međunarodnog centra za istraživanje dijareičnih oboljenja u Dacci (Bangladeš) ustanovili su da bakterije koje su uzročnici kolere žive u crijevima veslonožaca, planktonskih račića koji žive u vodi. Sipanjem vode kroz četiri sloja materijala za sari, može se odstraniti preko 99 posto bakterija kolere. Sari se potom može dekontaminirati tako da se dva sata izloži vani na sunce ili da se, kad je sezona monsuna, očisti jeftinim dezinfekcijskim sredstvom. Londonske novine The Independent izvještavaju da će se praktično testiranje započeti ove godine, kad se ljude koji žive u ugroženim područjima poduči provođenju tog postupka.
Američka ljubav prema oružju
“Sudeći po jednoj nacionalnoj anketi, 4 od 10 odraslih Amerikanaca žive u domaćinstvu u kojem se drži oružje, a svaki od tih domova ima u prosjeku dva komada vatrenog oružja”, izvještava njujorški Daily News. “U toj je anketi 25% ispitanika reklo da posjeduje pištolj, 27% posto sačmaricu, a 29% pušku.” Mnoga domaćinstva imaju i po nekoliko vrsta vatrenog oružja.