Pogled u svijet
Kardinal razlaže papine primjedbe
Nadovezavši se na izjavu pape Ivana Pavla o tome da je teorija o evoluciji bila “više od puke hipoteze”, njujorški kardinal O’Connor sugerirao je da su Adam i Eva mogli postojati u “nekom drugom obliku”, a ne kao muškarac i žena. Prema izvještaju njujorškog Daily Newsa, O’Connor je rekao: ‘Katolička crkva ostavlja otvorena vrata znanstvenim istraživanjima, a to vrijedi i u slučaju biološke evolucije.’ Na misi održanoj u Katedrali Sv. Patrika kardinal je rekao: “Je li moguće da su dvije osobe koje nazivamo Adam i Eva bile stvorene u nekom drugom obliku i da im je Bog udahnuo život, udahnuo im dušu — to je znanstveno pitanje.” U jednom je naslovu konzervativnih talijanskih novina Il Giornale bilo kratko i jasno rečeno: “Papa kaže da smo možda nastali od majmuna.”
Savjet papi
Talijanski katolički novinar Vittorio Messori smatra da pripadnici hijerarhije suvremene Katoličke crkve previše govore. On im predlaže da ‘prorijede i sažmu’ svoje poruke. U jednom intervjuu, koji je objavila katolička novinska agencija Adista, rekao je: “Grubi proračun pokazuje da je u proteklih 20 godina crkva na svim razinama izrekla više riječi nego li u proteklih 20 stoljeća. Što više čovjek govori, to ga manje slušaju. Ja predlažem sedmogodišnji sabat tijekom kojeg bi crkva trebala šutjeti, od pomoćnog župnika pa sve do pape. (...) Kolika je to samo gomila govora i enciklika. (...) Ja ih čitam, no koliko drugih ljudi to čini? Trebali bismo učiniti tu žrtvu da se vratimo običaju koji su imali pape prije nekoliko desetljeća. Oni su izdavali najviše tri enciklike.”
Smrtonosna uzbuđenja
“Bungee jumping”, slobodno penjanje, padobranstvo, “base jumping” — vratolomni sportovi — postali su moda u Francuskoj. Pariške novine Le Monde pitale su nekolicinu eksperata zašto su vratolomni sportovi postali toliko popularni u Francuskoj. Alain Loret, direktor istraživačkog centra za inovacije na polju sporta, rekao je da je jedan od razloga to što klasični sportovi sa svojim obaveznim pravilima, disciplinom i treninzima više ne odgovaraju vrijednostima današnje omladine, kojoj je sloboda i zabava važnija od potrebe za disciplinom. Prema riječima francuskog sociologa Davida Le Bretona, “rastuća popularnost visokorizičnih sportova odraz je krize moralnih vrijednosti. Štoviše, mi više ne znamo zašto zapravo živimo. Društvo u kojem živimo ne govori nam da se isplati živjeti. Zato se težnju za uzbuđenjima (...) može shvatiti kao način da se život učini smislenim.” Međutim, sve se više mladih igra sa svojim životom i gubi ga.
Ponovni posjet drevnoj Aleksandriji
Najprije su arheolozi objavili da su u vodama nedaleko od Aleksandrije (Egipat) pronašli Faros, svjetionik star 2 200 godina i jedno od sedam čuda antičkog svijeta. Sada kažu da su pronašli “ruševine drevnog aleksandrijskog dvora istočno od stare aleksandrijske luke na dubini od oko šest metara”, piše The Vancouver Sun. Prema riječima francuskog podmorskog arheologa Francka Goddia, na tom se lokalitetu nalaze ruševine kuće i hrama Marka Antonija i ruševine Kleopatrine palače, kao i amfore za vino, granitni stupovi, popločene ulice i drugi ostaci drevnog grada. Istraživači su pronašli “prekrasnu luku zaštićenu dugačkim molom koji je i nakon 2 000 godina još uvijek dobro očuvan, no leži pod vodom”, rekao je Goddio. Aleksandrija je dobila ime po Aleksandru Velikom, koji je ugledavši tu veličanstvenu luku 332. pr. n. e. odlučio na toj lokaciji podići grad. Grad je postao kulturni i komercijalni centar koji je konkurirao Ateni i Rimu. U njemu se nalazila čuvena aleksandrijska knjižnica. Međutim, do srednjeg vijeka nestao je veći dio tog drevnog grada, koji su uništili potresi i požari te progutalo more.
Kada započinje milenij
U ponoć 31. prosinca 1999. mnogi će ljudi diljem planete proslaviti početak novog milenija, a neki su već isplanirali raskošne zabave. No premda je “normalno da se povodom godine s takvom okruglom brojkom” priređuje slavlje, stoji u izjavi kembričkog Kraljevskog opservatorija Greenwich u Engleskoj, “precizno govoreći, proslavit ćemo 2000. godinu, odnosno posljednju godinu milenija, a ne početak novog milenija”. Do zbrke dolazi zbog prijelaza iz stare u novu eru što ga je utvrdio povjesničar i teolog iz sedmog stoljeća po imenu Bede, koji je nastojao datirati događaje u odnosu na Isusovo rođenje. Nulta je godina bila izostavljena, tako da je period između prvog dana 1. godine pr. n. e. i prvog dana 1. godine n. e. trajao samo godinu dana. Prema tome, prvi je milenij započeo prvoga dana 1. godine n. e., a završio posljednjeg dana 1000. n. e. Potom je 1. siječnja 1001. započeo drugi milenij. “Stoga je jasno da će novi milenij nastupiti 1. siječnja 2001”, rekli su istraživači. U svakom slučaju, vrijeme proslava temeljit će se jedino na gregorijanskom kalendaru, a ne na stvarnom datumu Isusovog rođenja, za kojeg se danas zna da je rođen nešto ranije.
Nezavidna reputacija
“Sjedinjene Države imaju veću stopu spolno prenosivih bolesti od ijedne druge razvijene zemlje svijeta, a nemaju nikakav efikasan državni sistem za borbu protiv te epidemije, [kaže] jedan tim zdravstvenih stručnjaka”, prema izvještaju The New York Timesa. Prema mišljenju jednog odbora Instituta za medicinu, ogranka Državne akademije prirodnih znanosti, brojne spolno prenosive bolesti kojima su Amerikanci zaraženi mogu se spriječiti, no još uvijek uzrokuju teške bolesti, poput raka, i umiranje tisuća ljudi godišnje. Po završetku 18-mjesečne studije, 16-člani je odbor ustanovio da se od svaka 43 dolara potrošena za liječenje i druge izdatke tek 1 dolar potroši za prevenciju bolesti. U njihovom izvještaju stoji da jedna četvrtina od oko 12 milijuna novooboljelih svake godine otpada na adolescente. Ukoliko se ne liječe, te bolesti — u koje se ubrajaju herpes, hepatitis B, hlamidija, gonoreja i sifilis — mogu uzrokovati neplodnost, anomalije novorođenčadi, pobačaje, rak i smrt. Ne računajući izdatke u vezi sa spolno prenosivim HIV-om, virusom koji uzrokuje AIDS, te bolesti godišnje koštaju državu najmanje 10 milijardi dolara.
U potrazi za čistom Antarktikom
Unatoč tome što je tamošnja ljetna temperatura čak 10 stupnjeva ispod nule, u posljednjih se deset godina udvostručio broj posjetitelja Antarktike. Deset tisuća ljudi rezerviralo je godišnji odmor koji zna koštati čak 9 000 dolara da bi vidjelo taj najjužniji kontinent i njegove pingvine, tuljane i divote njegovih skoro 13 milijuna kvadratnih kilometara ledenog krajolika. No ti se odvažni putnici spremno žale na nered koji su za sobom ostavili ljudi iz raznih zemalja koji su tamo radili — napuštene barake, kanistre za gorivo, smeće, pa čak i stare kompjutere, izvještava londonski The Independent. Dr. Bernard Stonehouse, s kembričkog Scott Polar Institutea (Engleska), koji je objavio prvi turistički vodič za to područje, kaže o tim zagađivačima: “Oni u prošlosti naprosto nisu marili za to da počiste za sobom, no sada će to morati činiti. Turisti i posjetioci žale se da nisu dali novac za to da vide smetlište.”
Lutrije nadmašuju crkve
Amerikanci potroše više novca na lutrijama nego što prilažu u svoje crkve, kaže Associated Baptist Press. Prema izvještaju časopisa Christian Century, usporedba podataka iz izvještaja jednog američkog ureda za populacijska pitanja s podacima publikacije Yearbook of American and Canadian Churches pokazuje da su 1994. godine Amerikanci potrošili 26,6 milijardi dolara na državnim lutrijama, dok su za prilog svojim crkvama dali samo 19,6 milijardi.
Nije za komarce
Električne muholovke, uređaji koji se objese izvan kuće kako bi noću privlačili insekte i glasno ih usmrtili električnim naponom, kod komaraca nemaju nikakav učinak. “Ti su uređaji u biti beskorisni”, kaže profesor entomologije George B. Craig, ml. Većinu komaraca ne privlači svjetlost, tako da ženke — one koje vas zapravo ubadaju — prilikom obrušavanja na svoj obrok traže amonijak, ugljik-dioksid, toplinu i druge kožne izlučine koje električne muholovke ne ispuštaju. Budući da to ne nalaze, ženke komarca odlete. No čak i da nije tako, pokušati poubijati komarce električnim muholovkama jest kao da “pokušate očistiti more žličicama za čaj”, kaže dr. Craig. Ženka komarca može za samo nekoliko mjeseci namnožiti preko 60 000 ženskih potomaka. Jedno tromjesečno proučavanje pokazalo je da u toku jedne prosječne noći samo 3 posto insekata ubijenih električnim muholovkama otpada na ženke komarca. Električne bi se muholovke, kaže Craig, “trebale prodavati u odjelu za kućnu zabavu, a ne za vrtne potrepštine”.