Kako organizirani kriminal utječe na vas
OD DOPISNIKA PROBUDITE SE! IZ JAPANA
Don (vođa) mafijske obitelji ubada u prst novog člana. Krv kaplje na sliku “sveca”. Potom slika nestaje u vatri. ‘Ako odaš bilo koju tajnu organizacije, tvoja će duša gorjeti kao ovaj svetac’, kaže don mladom čovjeku.
KODEKS šutnje — na talijanskom jeziku, omertà — organiziranom je kriminalu omogućavao da mnogo godina uglavnom ostane u tajnosti. Danas su, međutim, zločinačke bande svuda glavne vijesti, budući da neki mafijaši postaju doušnici. Najistaknutija ličnost koju su optužili dotični pentiti, odnosno mafijini izdajnici, jest Giulio Andreotti, koji je sedam puta bio talijanski premijer, a sada je pod istragom zbog veza s mafijom.
Zločinačke organizacije širom svijeta uvukle su se u sve društvene pore: mafija u Italiji i Sjedinjenim Državama, gdje se naziva i cosa nostra; narkokarteli u Južnoj Americi; trijade u Kini ili yakuza u Japanu. Njihova zla djelatnost utječe na sve nas te poskupljuje život.
Kaže se da je u Sjedinjenim Državama grad New York podijeljen između pet mafijskih obitelji, koje zarađuju milijarde dolara ucjenom, iznuđivanjem novca za pružanje zaštite, zelenaštvom, kockanjem, prodajom droge i prostitucijom. Mafijske obitelji navodno drže u šaci sindikate poduzeća koja se bave odvozom smeća, kamionskim prijevozom, građevinska poduzeća, poduzeća za prijevoz hrane i tekstilna poduzeća. Na temelju vlasti koju imaju nad sindikatima, u stanju su izgladiti radničke sporove ili pak sabotirati neki projekt. Naprimjer, na nekom gradilištu jedan dan buldožer ne vozi, drugi dan kočnice na bageru ne rade, a inženjeri koji vode projekt “usporavaju” ga — ovi i drugi incidenti nastavljaju se sve dotle dok se građevinski poduzetnik ne složi da popusti zahtjevima mafije, bilo da se radi o podmićivanju ili sklapanju radnih ugovora. Ustvari, “podmićivanjem mafije biznismen može osigurati brze isporuke, mirne odnose s radnicima te mogućnost korištenja jeftinije radne snage”, izvještava časopis Time.
U Kolumbiji je vladalo rivalstvo između dva narkokartela sve dok 1993. nije bio ubijen Pablo Escobar, šef medelinskog kartela. Nakon toga je kalijski kartel stekao monopol nad svjetskom trgovinom kokainom. Zaradivši 1994. godine 7 milijardi dolara samo u Sjedinjenim Državama, on je unutar organiziranog kriminala postao vjerojatno najveće gangstersko udruženje na svijetu. Ali hapšenjem njegovog mozga, Joséa Santacruza Londoña, 1995. godine, zadan je udarac kartelu. Međutim, uvijek postoji neki nasljednik koji nestrpljivo čeka da preuzme položaj novog šefa.
S padom željezne zavjese, ruska je mafija debitirala na međunarodnoj sceni. Rezultat toga je da je “svako poduzeće u Rusiji povezano s mafijom”, kaže bankar citiran u Newsweeku. Kaže se da čak i u Brighton Beachu (New York) ruska mafija zgrće zaradu na temelju kompliciranih prevarantskih spletki vezanih za benzin. Vlasnici automobila na kraju plaćaju ceh, a država ostaje bez poreza. Ruske bande također vode prostitucijske lance u Istočnoj Evropi. Za većinu svojih zločina prođu nekažnjeno. Ta tko se usudi suprotstaviti teško naoružanim bivšim sportašima i veteranima afganistanskog rata?
Situacija nije drugačija ni na Istoku. Oni u Japanu koji su zaposleni u industriji zabave trebaju očekivati svaku vrstu nevolje ako ne poštuju lokalnu yakuzinu grupu i ne plaćaju joj danak. I tu se zahtijeva novac od barova, pa čak i od uličarki, za pružanje zaštite. Osim toga, yakuza je našla način da duboko prodre u japansko gospodarstvo, osnivajući vlastite kompanije, iznuđujući novac od kompanija koje se bave velikim biznisom te povezujući se s gangsterskim mrežama u inozemstvu.
I zločinačke organizacije koje se nalaze u Hong Kongu i na Tajvanu šire svoju mrežu preko cijelog svijeta. Osim njihovog imena, koje glasi trijade, malo se zna o tome kako su organizirane. Njihovo porijeklo datira iz 17. stoljeća, kad su se kineski monasi udružili protiv Mandžuraca koji su vladali Kinom. Iako njihovi članovi broje na desetke tisuća, kaže se da trijade u Hong Kongu formiraju privremene mreže za neki određeni zločin ili seriju zločina, pa je policiji teško utvrditi njihov identitet. Zarađuju milijarde dolara kroz trgovinu heroinom, a Hong Kong su pretvorili u centar za krivotvorenje kreditnih kartica.
U svojoj knjizi The New Ethnic Mobs (Nove etničke bande), William Kleinknecht piše o kriminalu u Sjedinjenim Državama: “U novom svijetu organiziranog kriminala, nitko od etničkih gangstera nema veću budućnost od Kineza. (...) Kineske zločinačke grupe rapidno stječu moć u gradovima širom zemlje. (...) Od njih je samo moćnija mafija u New Yorku.”
S obzirom na jednu drugu vrstu ilegalne trgovine koja se širi iz Hong Konga, jedan je službenik američkog Ministarstva pravosuđa rekao sljedeće: “Ilegalno dovođenje stranaca u zemlju djelo je organiziranog kriminala.” Neke službene osobe procjenjuju da svake godine 100 000 Kineza ilegalno uđe u Sjedinjene Države. Tipičan ilegalni imigrant mora platiti najmanje 15 000 dolara da bi dospio u neku bogatu zemlju, a najveći dio tog iznosa otplati nakon što dospije na svoje odredište. Tako se za mnoge imigrante život u zemlji snova pretvara u noćnu moru kroz prisilan rad u javnim kućama i u tvornicama gdje ih se maksimalno eksploatira.
Budući da se ne bavite kriminalom, možda mislite da organizirani kriminal ne utječe na vas. No je li to doista tako? Mnogi ovisnici o drogi, na nekoliko kontinenata, okreću se kriminalu kako bi mogli plaćati drogu kojom ih opskrbljuju južnoamerički narkokarteli. Organizirani kriminal se brine da ugovori za javne usluge budu sklopljeni s kompanijama koje su s njima povezane, a posljedica toga je da građani plaćaju više. Predsjednikova komisija za borbu protiv organiziranog kriminala jednom je izjavila da u Sjedinjenim Državama “organizirani kriminal povećava troškove putem krađe, ucjene, mita, namještanja cijena i ograničavanja trgovine” te da su kupci prisiljeni plaćati “iznos koji bi se ustvari mogao nazvati nadoplata” za mafiju. Tako nitko ne može izbjeći posljedicama kriminala. Svi plaćamo račun.
No zašto organizirani kriminal danas cvjeta?
[Okvir na stranici 5]
Mafija — njeno porijeklo
“Mafija se pojavila na Siciliji u periodu kasnog srednjeg vijeka, ispočetka vjerojatno kao tajna organizacija posvećena rušenju vlasti raznih stranih osvajača otoka — kao, naprimjer, Saracena, Normana i Španjolaca. Mafija je potjecala i bila sastavljena od mnogih malih privatnih vojski, koje su se nazivale mafie, a koje su unajmljivali odsutni zemljoposjednici da bi im štitile zemljišne posjede od bandita kada je kroz stoljeća na većini Sicilije prevladavalo bezakonje. Tijekom 18. i 19. stoljeća, energični razbojnici u ovim privatnim vojskama organizirali su se i postali toliko moćni da su se okrenuli protiv zemljoposjednika i postali jedini zakon na mnogim imanjima, iznuđujući novac od zemljoposjednika da bi im zauzvrat štitili usjeve” (The New Encyclopoedia Britannica). Iznuđivanje novca za pružanje zaštite postao je njihov način rada. Svoje su metode prenijeli u Sjedinjene Države, gdje su se upleli u kockanje, eksploataciju radne snage, zelenaštvo, trgovinu droge i prostituciju.