Pazite! Otrovni smo
Od dopisnika Probudite se! iz Australije
MIGRANTIMA i posjetiteljima Australije često se kaže da u ovoj ogromnoj zemlji gotovo posvuda ima otrovnih zmija i pauka. Ipak, od poznatih vrsta pauka ovdje se nalazi svega oko 1 700 vrsta. Samo bi nekoliko njih zaista moglo nositi oznaku: “Pazite! Otrovan sam” dok je većina bezopasna.
Što se zmija tiče, s nama na planeti Zemlji prebiva otprilike 2 500 vrsta. Nekih 140 vrsta nalazi se u Australiji, a samo 20 ih je otrovno. Postoji li doista mogućnost da ćete nabasati na jedno od ovih otrovnih stvorenja?
Ima li ih u gradovima?
Velika većina otrovnih zmija i pauka živi u prirodi ili u šikarama. Međutim, neki bi stanovnici obalnih gradova trebali poduzeti razuman oprez, pogotovo kad je riječ o paucima. Naprimjer, kao što i njegovo ime govori, Sidnejski Atrax robustus, kako glasi njegov službeni latinski naziv, živi u najvećem gradu Australije, Sidneyu, te u njegovoj okolici. Sa svojim isturenim prvim parom crnih nogu, mogao bi lako biti glavna zvijezda bilo čijih noćnih mora.
Mužjak Atraxa robustusa prepoznaje se po jako izraženoj bodlji na svojoj drugoj nozi, i upravo je on opasan — njegov je otrov pet puta otrovniji od ženkinog. Knjiga The Funnelweb je 1980. rekla sljedeće: “U toku zadnjih sedamdeset godina poznato je da je nekih devetnaestero ljudi umrlo od ugriza Atraxa robustusa.” Godine 1980. proizveden je prvi djelotvoran protuotrov za njegov ugriz.
Jedan drugi pauk s kojim se treba oprezno ophoditi jest crvenoleđi pauk (Latrodectus hasselti) koji je dobio ime po narančasto-crvenoj pruzi koja ide preko njegovog sjajnog crnog zatka. Ponekad je pruga ružičasta li čak svijetlosiva. Ženka crvenoleđeg pauka je ta koja je opasna. Protuotrov za njen potencijalno smrtonosan ugriz je 1956. postao dostupan. Crvenoleđih pauka ima u čitavoj Australiji a u srodstvu su s dobro znanim paukom crnom udovicom.
Oprez! Zmije!
Zmije se može naći, i to naročito noću, na tratinama ili u ukrasnom grmlju domova koji se nalaze u predgrađu. Samo šačica ih je otrovna — kao naprimjer tigrasta zmija, smrtonosna ljutica i tajpan. Tigrasta zmija duga je oko 1,5 metara. Može se prepoznati po tamnim poprečnim prugama koje ima na leđima. Kad je ljuta može glasno i oštro siktati.
Boja smrtonosne ljutice varira, ali ima žućkasto-bijeli privjesak na kraju svog repa, kojim žustro vrti kako bi privukla plijen. Često se može naći u pješčanim područjima, gdje leži u obliku potkove. Smrtonosna ljutica je dužine oko 0,6 metara i debela.
S druge strane, tajpan može narasti do 3 metra u duljinu! Smeđe je boje sa svijetlim nosom. Ima velike otrovne žlijezde a neki primjerci imaju zube dugačke gotovo više od 1 centimetra. Jedan je konj od ugriza tajpana uginuo u roku od pet minuta!
Što ako me ugrizu?
Za ugriz i pauka i zmije dostupan je protuotrov, a centri za pružanje informacija o otrovima širom Australije stoje na raspolaganju dvadeset i četiri sata dnevno. Metode liječenja zmijskog ugriza su uznapredovale. Ideju da bi se ranu trebalo odmah zasjeći i isisati otrov mnogi smatraju ne samo zastarjelom već i štetnom. Sadašnji savjet medicinskih stručnjaka je da pacijent ostane nepokretan i smiren te da mu se zavoj ili povez čvrsto stegne između ugriza i srca. Potom treba upotrijebiti kompresivni zavoj a zahvaćeni ud imobilizirati pomoću udlage. Nakon toga, pacijenta bi trebalo što je brže moguće odvesti liječniku ili u bolnicu.
Atraxa robustusa i crvenoleđeg pauka rijetko se kad može naći u kući. Crvenoleđi pauk skriva se po kutovima garaža ili drvarnica ili pak u bilo kojem tihom i mirnom prostoru, kao što je stari automobil, hrpa smeća ili poljski zahod. Treba paziti da ih se nehotice ne unese u kuću.
Koliko je velika opasnost?
Većina Australaca nikad nije vidjela crvenoleđeg pauka niti smrtonosnu ljuticu a niti osobno poznaje ikoga koga je ona ugrizla. Prava istina je da opasnost od toga da vas ugrize otrovni pauk ili zmija praktički ne postoji ukoliko se poduzme razuman oprez. Većina otrovnih stvorenja od vas nastoji pobjeći a mogu postati agresivna tek kad ih se uznemirava ili kad ih se satjera u kut.
Ipak, put mudrosti je biti oprezan. Jedan australski znanstvenik koji je stručnjak na području otrovnih stvorenja uživa u “vrtlarenju s rukavicama, ribolovu u čizmama i putovanju uz poduzet oprez”. Zašto u čizmama? Pa, vjerojatno je to zbog raznih otrovnih vrsta hobotnica, meduza kao i kamene ribe.
O njima bolje da vam ispričamo neki drugi put.
[Slika na stranici 24]
Ženka crvenoleđeg pauka
[Zahvala]
Gore: Ljubaznošću Australian International Public Relations
[Slika na stranici 24]
Sjeverna smrtonosna ljutica
[Zahvala]
Ljubaznošću Rossa Bennetta, Canberra, Australia
[Slika na stranici 25]
Atrax robustus
[Zahvala]
Ljubaznošću Australian International Public Relations
[Slika na stranici 25]
Tajpan
[Zahvala]
Ljubaznošću J. C. Wombeya, Canberra, Australia