Jesi li opasan vozač?

Od dopisnika Probudite se! iz Japana

“POZNATO je koji tipovi vozača češće uzrokuju nesreće”, objasnio je Hiroyasu Ohtsuka, rukovodilac odjeljenja saobraćajne sigurnosti na japanskom Nacionalnom institutu javne sigurnosti. “Ipak im ne želimo uskratiti vozačku dozvolu, nego što više postići da ljudi uvide nedostatke svoje osobnosti te da na njima rade”.

Većinom se opasni vozači ne vide takvima. No, stručnjaci su ustanovili šest vrsta nedostataka ličnosti koje se brzo očituju kad netko sjedne za volan. Pokušaj kod razmatranja svake oznake ustanoviti koliko se to odnosi na tebe i koliko si siguran vozač.

Društveno neprilagođeni

Opasnim vozačima pripadaju osobe koje se teško prilagođavaju društvu, koji imaju probleme s međuljudskim odnosima. K tome pripadaju:

Egocentrični To je netko tko tvrdoglavo nastoji učiniti sve na svoj način. Dok sjedi za volanom, misli da je ‘kralj ceste’. Osjeća se slobodnim sam određivati brzinu vožnje, ignorirati sva pravila i propise koji mu se čine suvišnim i razmetati se kad god želi. Pritom zaboravlja da cestu mora dijeliti s drugim vozačima. Svojom ćudljivošću i svojim preslobodnim postupanjem prouzročuje nesreće jer ne reagira na situaciju na cesti koja se stalno mijenja i ne prilagođava joj se.

Neobazrivi Neobazrivi vozač malo misli na druge ljude i ne razumije što oni misle i osjećaju. Zato što mu je teško prilagoditi se ljudima, sklon je izbjegavati ih. To se odražava u lošem ponašanju na cesti i u neuljudnom ponašanju prema drugim vozačima — i jedno i drugo su riskantni činioci. Kod nekih prođu godine dok se nauče prilagođavati se drugima. To je jedan od razloga velikog broja nesreća među mladima.

Agresivni Prema knjizi Unten Tekisei Kara Mita Anzen Shido (Podučavanje u vožnji prema sposobnostima), značajka agresivnog vozača je “apsolutno odbijanje da drugima pruži prvenstvo kad smatra da sam ima prvenstvo vožnje. On ne previđa sitne greške drugih vozača ili pješaka, nego viče, ometa druge (...) i trubi (...) samo da bi do kraja zaštitio svoja prava.” Čak umišljene greške mogu ga izazvati. U slučaju da je još i nagao, njegov način vožnje može prelaziti granicu zdravog razuma.

Emocionalno neprilagođeni

Zatim, tu su oni koji imaju emocionalne probleme. Njima pripadaju:

Labilni Za labilnu osobu ekstremni su osjećaji karakteristični. Dotični se osjeća ponekad raspoloženim, zatim uzrujanim, te depresivnim. Vozi li u depresivnom stanju, previđa opasnosti i njegove reakcije su možda prespore da bi sigurno vozio. S druge strane, oduševljenje ga čini možda lakomislenim. Opomene u tom raspoloženju mogu prouzročiti prkosnu reakciju. Možda prepoznaje samo svoju depresiju kao nešto nenormalno.

Prenervozni To je često miran tip, potpuno zaokupljen svojim mislima i zabrinut zbog svačega. Dok vozi, misli su mu “pune stvari koje nemaju veze s vožnjom” tako da “previđa važne informacije ili ih možda krivo tumači”, utvrdili su znanstvenici E. Mayer i John R. Treat u studiji o opasnim vozačima. Nervozan vozač može izgubiti kontrolu nad automobilom u situacijama koje po sebi nisu opasne, naprimjer kad se pored njega pojavi kamion. Uvijek se boji najgorjeg.

Impulzivni Taj tip postupa brzo. Umjesto da si uzme vremena da se uvjeri u činjenice i tada ispravno odluči, naginje oslanjati se na instinkt. Vrijeme čekanja kod semafora ili na pješake čini mu se dužim nego ostalim ljudima. Tako postaje mrzovoljnim i brzo gubi strpljenje. Nedostatak sposobnosti za donošenje razumne odluke prije nego nešto uradi čini ga opasnim vozačem.

Prepoznaješ li sebe u jednoj od ovih kategorija? Kako reagiraš kad neki neobazrivi vozač stavi na kušnju tvoju strpljivost? Ako ti cipela pristaje, kako kaže jedna izreka, nosi je. Uvaži radi svoje vlastite sigurnosti opomenu i radi na svojim slabostima. Ako želiš biti dobar vozač, moraš svoje osjećaje i svoj stav držati pod kontrolom.

Uravnotežen vozač

No, što nekoga čini dobrim vozačem? U razgovoru s Probudite se! ugledni znanstveni suradnik japanske policije naročito je naglasio sljedeće: biti obazriv prema drugima; najprije razmisliti, a onda postupati; razviti sposobnost sagledavanja čitave situacije; dobra sposobnost prosuđivanja, sposobnost razlučivanja, blagost, samosvladanje, kao i nastojanje ne ugrožavati druge u prometu.

Slično jedan izvještaj Prefekatskog sveučilišta Osake opisuje dobrog vozača kao onoga tko posjeduje “velik stupanj emocionalne postojanosti; kod koga je sposobnost razmišljanja kojom prosuđuje stvari brža nego reakcije tjela; koji ispravno prosuđuje i zna obuzdati svoje osjećaje”. Odgovara li taj opis tebi?

Već tisuće godina Biblija uči ljude razvijati mudrost, razumijevanje i sposobnost razlučivanja (Priče Salamunove 2:1-6). Pokazuje kako se mogu ‘srdžba, naglost, zloća, psovke i sramotne riječi’ zamijeniti s ‘ljubavlju, radošću, mirom, strpljenjem, prijaznošću, dobrotom, vjerom, blagošću, samosvladavanjem’. Da, Biblija ti može čak pomoći postati boljim vozačem (Kološanima 3:8-10, St; Galaćanima 5:22, 23, NS).