Moralne vrijednosti koje usrećuju

ŠTO bi učinilo dijete kad bi ga posjeli za stol pun zdrave hrane i slatkiša? Bez uputstva sigurno bi izabralo ono što najviše voli — vjerojatno slatkiše — te bi jelo dok mu ne pozlije.

U moralnom pogledu, čovjek često mora birati. Čemu daje prednost? Sretnom obiteljskom životu i sigurnoj budućnosti ili, bez obzira na posljedice, životu koji je iz dana u dan usredotočen na zadovoljstva? Kako god odluči, njegov će izbor oblikovati njegov život i utjecati na njegovu budućnost — bilo dobro ili loše.

Posljedice

Seksualna revolucija i neograničena sloboda nisu urodili dobrim plodovima. Ljudi koji rade što žele suočeni su s mnogim nepoželjnim problemima: razorenim obiteljima, neželjenim trudnoćama, smrću zbog AIDS-a i drugih spolnih bolesti, upropaštenim životom zbog zloupotrebe droge, te drugim neželjenim posljedicama. Te teške posljedice odgovaraju biblijskom opisu iz Priča Salamunovih 16:25: “Neki se put čini čovjeku prav, a kraj mu je put k smrti.” (Vidi također Galaćanima 5:19-21.)

Neobuzdana sebičnost i sloboda bez osjećaja odgovornosti odgovaraju i opisu današnjeg vremena u 2. Timoteju 3:1-4 (Stvarnost), gdje stoji da će “u posljednje (...) doba nastati teška vremena, jer će ljudi biti samoživi, lakomi, umišljeni, oholi, psovači, nepokorni roditeljima, nezahvalni, bezvjernici, bez ljubavi, nepomirljivi, klevetnici, razuzdani, neotesani, neprijatelji dobra, izdajnici, naprasiti, bahati, ljubitelji požude mjesto ljubitelji Boga”.

Temelj najboljem moralu

Sve ovo pokazuje da trebamo vrijednosti nadljudskog izvora da bismo mogli razumno postupati u ovo kritično doba. Jeremija, jedan od pisaca Biblije, potvrđuje to riječima: “Dobro znam, Jehova, da zemaljskom čovjeku ne pripada njegov put” (Jeremija 10:23, NS).

No, tko može položiti temelj najboljim moralnim vrijednostima? U svojoj knjizi Cours de philosophie, francuski profesor Armand Cuvillier objašnjava da on, kao i većina filozofa, smatra “čovjeka temeljnom vrijednošću”. Međutim, ipak podsjeća da su svi moralni kodeksi koji se temelje na čovjeku krhki, te da se kasnije često zamjenjuju drugima.

Proizvođač nekog stroja često najbolje zna kako da stroj uspješno radi. Ista stvar je s Bogom i ljudima. Kao Stvoritelj čovjeka Jehova nam najbolje može pokazati koje vrijednosti bismo trebali odabrati i zašto. U Bibliji Jehova naziva sebe onim koji ‘nas uči našem dobru, vodi nas putem kojim nam je ići’ (Izaija 48:17, St).

Staromodne vrijednosti?

Mogu li se biblijske moralne vrijednosti primijeniti u naše vrijeme? Prije više od 1 900 godina naveo je apostol Pavao niz osobina koje se zahtijevaju od Božjih slugu. Spomenuo je ‘ljubav, radost, mir, strpljivost, blagost, dobrotu, vjernost, krotkost, uzdržljivost’. Jesu li te osobine danas manje vrijedne? Sigurno ne! Okolnosti su se doduše promijenile, no ta visoka načela još uvijek su najbolja (Galaćanima 5:22, 23, St).

Isto se može reći za ono što Biblija zabranjuje. Zašto je Bog naprimjer uništio gradove Sodomu i Gomoru? Kao što je objasnio učenik Juda bilo je to zato što su “bludno griješili i išli za drugovrsnim tijelom”. Juda dodaje da njihovo uništenje služi kao opominjući “primjer”. Pošto su taj izvještaj a i drugi slični napisani “nama za pouku” i “za opomenu nama”, moralna pouka koju posreduju još uvijek vrijedi (Juda 7, St; Rimljanima 15:4, St; 1. Korinćanima 10:11, St).

Vrijednosti koje usrećuju

Budimo svjesni jedinstvenosti Biblije. Prihvaćajmo je “ne kao riječ čovječiju, nego (kao što zaista jest) riječ Božiju” (1. Solunjanima 2:13). Od svih milijuna knjiga svijeta samo je Biblija ‘od Boga nadahnuta i može popravljati’ (2. Timoteju 3:16, St). Samo nam ona može posredovati najbolje vrijednosti i pokazati nam kako vode vječnom životu u novom svijetu. Sigurno je mudro istraživati Božju riječ.

Upravo to je učinio mladić koji se zove Joël. Prije nekoliko godina skitao se s drugim omladincima — naoružan — ulicama svog zavičajnog grada u Francuskoj. Bio je poznat po svojoj nagloj naravi i bio je preprodavač droge i svodnik. Joël je upoznao Bibliju i nadu koju pruža i vremenom se potpuno promijenio, odbacivši postupke koje Biblija osuđuje. Neki od njegovih prijašnjih prijatelja uvjerili su se da je pronašao istinu i također su poduzeli temeljite promjene u svom životu, te su se krstili kao Jehovini svjedoci.

Naravno, većina onih koji su postali Jehovini svjedoci nisu vodili život koji je bio toliko udaljen od biblijskih načela kao život Joëla i njegovih prijatelja. Ali svi koji postanu Jehovini svjedoci sporazumni su preispitati vrijednosti po kojima su upravljali svoj život — čak ako same po sebi i nisu bile loše. Uvjereni su da su našli mjerila vrijednosti koja ih usrećuju.

Širom svijeta pokušava skoro četiri milijuna Jehovinih svjedoka svakodnevno živjeti po tim načelima, bez obzira u kojoj zemlji ili pod kojim uređenjem žive. Isto tako, na prvo mjesto stavljaju interese Božjeg Kraljevstva i u svom životu prednost daju duhovnim vrijednostima. Zašto ne bi prihvatio njihovu ponudu da ti pomognu istražiti korist koju možeš i ti izvući iz tih vrijednosti? “Velik mir” je obećan svima koji učine taj izbor (Psalam 119:165; Matej 6:33).

[Slika na stranici 9]

Potrebne su nam vrijednosti koje nadmašuju ljudsku filozofiju