Što Biblija govori o proroku Danijelu?

Što kaže Biblija:

Danijel je bio židovski prorok koji je živio u 7. i 6. stoljeću prije nove ere. Bog mu je omogućio da tumači snove, u vizijama mu je pokazao buduće događaje i nadahnuo ga je da napiše biblijsku knjigu koja nosi njegovo ime (Danijel 1:17; 2:19).

Život u Babilonu

Danijel je odrastao u Judi, kraljevstvu u kojem se nalazio Jeruzalem i židovski hram. Godine 617. pr. n. e. babilonski kralj Nebukadnezar osvojio je Jeruzalem, a “najistaknutije ljude u zemlji odveo je iz Jeruzalema u izgnanstvo u Babilon” (2. Kraljevima 24:15; Danijel 1:1). Među tim izgnanicima bio je i Danijel, koji je tada vjerojatno bio u tinejdžerskim godinama.

Kraljevska straža vodi Danijela i druge mladiće u babilonsku palaču

Danijel i neki drugi mladići bili su odvedeni na kraljev dvor jer su ih Babilonci htjeli školovati kako bi kasnije mogli biti u kraljevoj službi. Ondje su se Danijel i njegova tri prijatelja (koji su se zvali Šadrak, Mešak i Abednego) suočili s raznim iskušenjima. Između ostalog, našli su se pod pritiskom da prekrše Božji zakon, ali ostali su vjerni svom Bogu, Jehovi (Danijel 1:3–8). Nakon tri godine školovanja kralj Nebukadnezar pohvalio je Danijela i njegova tri prijatelja za njihovu mudrost i znanje te je zaključio “da su oni deset puta bolji od svih svećenika koji se bave vračanjem i prizivatelja duhova u cijelom njegovom kraljevstvu”. Tako su njih četvorica počela služiti na kraljevom dvoru (Danijel 1:18–20).

Nekoliko desetljeća kasnije, kad je Danijel imao oko 90 godina, babilonski kralj Belšasar zatražio je od njega da protumači natpis koji se na čudesan način pojavio na zidu palače. Danijel je uz Božju pomoć otkrio kralju da će Medo-Perzijsko Carstvo osvojiti Babilon. Njegove riječi obistinile su se te iste noći (Danijel 5:1, 13–31).

Danijel tumači značenje rukopisa na zidu

Pod medo-perzijskom vlašću Danijel je dobio visok položaj u kraljevoj službi, a kralj Darije namjeravao mu je dati još veće ovlasti (Danijel 6:1–3). Drugi službenici bili su ljubomorni na Danijela i skovali su zavjeru protiv njega u namjeri da ga ubiju. On je zbog toga bio bačen u lavlju jamu, ali Jehova ga je spasio (Danijel 6:4–23). Danijelu se pretkraj života ukazao anđeo koji mu je dvaput rekao da je “veoma drag Bogu” (Danijel 10:11, 19).

Događaje iz Danijelovog života možete pogledati i u dvodijelnoj biblijskoj drami Danijel – priča o postojanoj vjeri.

Što povijest otkriva o knjizi proroka Danijela?

Što je Danijel napisao: Nebukadnezar je podignuo golemi kip i zapovjedio je svim svojim podanicima da se poklone tom kipu. One koji su odbili to učiniti, dao je baciti u užarenu peć (Danijel 3:1–6).

Što je otkrila povijest: Nebukadnezar je u Babilonu dao izgraditi mnoga zdanja “ne samo u svoju čast nego i u čast bogova”, stoji u djelu Encyclopaedia Britannica. “Tvrdio je da je on zaslužan za to što je narod počeo štovati velike bogove.”

Osim toga, u starim babilonskim spisima nekoliko se puta spominje smrtna kazna spaljivanjem u užarenoj peći, a navode se i slučajevi kad je takvu kaznu izrekao sam kralj. Jedan drevni tekst koji datira iz vremena Nebukadnezarove vladavine opisuje kaznu koja je bila izrečena nekim svećenicima koji su pokazali nepoštovanje babilonskim bogovima. U tom tekstu, između ostalog, piše: “Uništi ih, spali ih, sprži ih (...). Baci ih u kuharevu peć (...). Neka gore, neka skončaju u velikoj vatri.”a

Što je Danijel napisao: Kralj Nebukadnezar hvalio se svojim graditeljskim pothvatima (Danijel 4:29, 30).

Opeka na kojoj je urezano ime kralja Nebukadnezara

Što je otkrila povijest: “Zapisi koje je sam Nebukadnezar ostavio budućim generacijama govore (...) o velikom kralju koji je bio uvjeren u vlastitu pravednost i moć.”b Naprimjer, na jednoj građevini pronađen je natpis koji pokazuje da se Nebukadnezar volio pohvaliti svojim pothvatima: “Od bitumena i opeke sazidao sam jake zidine koje se, poput planine, ne mogu pomaknuti. (...) Utvrdio sam Esagilu i Babilon. Spomen na moju vlast ostat će dovijeka.”c Na mnogim opekama koje su pronađene na mjestu gdje se nalazio drevni Babilon urezano je ime kralja Nebukadnezara.

Što je Danijel napisao: Kralj Belšasar ponudio je Danijelu da bude “treći vladar u kraljevstvu” (Danijel 5:1, 13–16).

Cilindar pisan klinastim pismom na kojem se spominju kralj Nabonid i njegov sin, Belšasar (550. pr. n. e.)

Što je otkrila povijest: Događaji koji su opisani u 5. poglavlju knjige proroka Danijela zbivaju se tijekom vladavine kralja Nabonida. No Nabonid je velik dio svoje vladavine proveo u Arabiji. Tko je onda bio na babilonskom prijestolju? Povjesničar Raymond Philip Dougherty u jednoj svojoj knjizi kaže: “Jedan tekst pisan klinastim pismom otkriva da je Nabonid povjerio vlast svom najstarijem sinu, koji se zvao Belšasar. (...) Belšasar je obnašao kraljevsku dužnost u odsutnosti svog oca” (Nabonidus and Belshazzar). Budući da su Nabonid i Belšasar zauzimali dva najviša položaja u kraljevstvu, Belšasar je Danijelu mogao ponuditi da bude treći vladar.

a Journal of Biblical Literature, svezak 128, broj 2, stranice 279, 284.

b Babylon—City of Wonders, Irving Finkel i Michael Seymour, stranica 17.

c Archaeology and the Bible, George Barton, stranica 479.