INTERNETSKA BIBLIOTEKA Watchtower
INTERNETSKA BIBLIOTEKA
Watchtower
Hrvatski
  • BIBLIJA
  • IZDANJA
  • SASTANCI
  • ijwbq članak 181
  • Što je Biblija?

Videosadržaj nije dostupan.

Žao nam je, došlo je do greške u učitavanju videosadržaja.

  • Što je Biblija?
  • Biblijska učenja – pitanja i odgovori
  • Podnaslovi
  • Slično gradivo
  • Biblija je zbirka od 66 svetih knjiga. Pisana je u razdoblju od otprilike 1600 godina. Ona sadrži “Božju riječ”, odnosno Božju poruku ljudima (1. Solunjanima 2:13).
  • Osnovni podaci o Bibliji
  • O čemu Biblija govori?
  • Je li se tekst Biblije mijenjao kroz povijest?
  • Zašto postoji tako puno različitih prijevoda Biblije?
  • Tko je odlučivao o tome što Biblija treba sadržavati?
  • Jesu li neke biblijske knjige izgubljene?
  • Kako se snalaziti u svojoj Bibliji
  • Popis biblijskih knjiga
  • Je li Biblija zaista od Boga?
    I ti možeš vječno živjeti u raju na Zemlji
  • Biblija i njen kanon
    “Sve je Pismo nadahnuto od Boga i korisno”
  • Što sadrži ta knjiga
    Knjiga za sve ljude
  • Tko je autor Biblije?
    Biblijska učenja – pitanja i odgovori
Više
Biblijska učenja – pitanja i odgovori
ijwbq članak 181
Biblija okružena mnoštvom različitih priručnika

Što je Biblija?

Biblija je zbirka od 66 svetih knjiga. Pisana je u razdoblju od otprilike 1600 godina. Ona sadrži “Božju riječ”, odnosno Božju poruku ljudima (1. Solunjanima 2:13).

U ovom članku:

  • Osnovni podaci o Bibliji

  • O čemu Biblija govori?

  • Je li se tekst Biblije mijenjao kroz povijest?

  • Zašto postoji tako puno različitih prijevoda Biblije?

  • Tko je odlučivao o tome što Biblija treba sadržavati?

  • Jesu li neke biblijske knjige izgubljene?

  • Kako se snalaziti u svojoj Bibliji

  • Popis biblijskih knjiga

Osnovni podaci o Bibliji

  • Tko je napisao Bibliju? Autor Biblije je Bog, ali njen je tekst pod njegovim nadahnućem zapisalo otprilike 40 ljudi. Među njima su bili Mojsije, kralj David, Matej, Marko, Luka i Ivan.a Bog je prenio svoje misli u um tih pisaca, a oni su potom zapisali njegovu poruku (2. Timoteju 3:16).

    Predočimo to jednim primjerom: Ako direktor kaže svojoj tajnici da u njegovo ime napiše neko pismo, i možda joj samo u glavnim crtama objasni što ono treba sadržavati, autor tog pisma i dalje je direktor. Slično tome, Bog je potaknuo ljude da zapišu njegovu poruku, ali on je pravi autor Biblije.

  • Što znači riječ “Biblija”? “Biblija” dolazi od grčke riječi biblia, koja znači “knjižice”. S vremenom se ta grčka riječ počela koristiti za čitavu zbirku manjih knjiga koje sačinjavaju Bibliju.

  • Kad je Biblija napisana? Pisanje Biblije započelo je 1513. pr. n. e., a dovršeno je otprilike 1600 godina nakon toga, točnije oko 98. n. e.

  • Gdje se nalazi izvorna Biblija? Koliko je poznato, nije sačuvan nijedan izvorni rukopis. Biblijski pisci koristili su materijale koji su im bili dostupni u to vrijeme, kao što su papirus i pergament, a oni lako propadaju. Međutim, pisari su stoljećima pedantno prepisivali biblijske rukopise i tako sačuvali biblijsku poruku za buduće generacije.

  • Što su “Stari zavjet” i “Novi zavjet”? Naziv “Stari zavjet” obično se koristi za dio Biblije koji je pisan uglavnom hebrejskim jezikom.b Naziv “Novi zavjet” odnosi se na dio Biblije koji je napisan na grčkom jeziku. Ta dva dijela zajedno čine Bibliju, koja se još naziva i Sveto pismo.c

  • Što Biblija sadrži? Biblija sadrži povijesne izvještaje, zakone, proročanstva, poeziju, izreke, pjesme i poslanice. (Pogledajte “Popis biblijskih knjiga”.)

O čemu Biblija govori?

Na samom početku Biblije kratko se opisuje kako je Svemogući Bog stvorio nebo i zemlju. On je u Bibliji otkrio ljudima da njegovo ime glasi Jehova (Psalam 83:18). Time im je pokazao da želi da ga bolje upoznaju.

Biblija otkriva da postoji netko tko Boga prikazuje u krivom svjetlu te otkriva kako će Bog skinuti ljagu sa svog imena.

U Bibliji saznajemo što Bog namjerava učiniti sa Zemljom i ljudima. Ona pokazuje kako će Bog u budućnosti ukloniti uzrok svih ljudskih patnji.

Biblija sadrži praktične savjete za svakodnevni život. Navest ćemo neke primjere:

  • Kako imati dobre međuljudske odnose. “Sve što želite da ljudi čine vama, činite i vi njima. To je smisao Zakona i Prorokā” (Matej 7:12).

    Što to znači: S drugima se trebamo ophoditi onako kako želimo da se oni ophode s nama.

  • Kako se nositi sa stresom. “Ne budite zabrinuti za sutrašnji dan, jer će sutrašnji dan donijeti svoje brige” (Matej 6:34).

    Što to znači: Umjesto da se pretjerano brinemo o tome što bi se moglo dogoditi u budućnosti, bolje je da živimo dan po dan.

  • Kako imati sretan brak. “Neka svaki od vas voli svoju ženu kao samog sebe, a žena neka duboko poštuje svog muža” (Efežanima 5:33).

    Što to znači: Ljubav i poštovanje neophodni su za sretan brak.

Je li se tekst Biblije mijenjao kroz povijest?

Nije. Bibličari su pažljivo uspoređivali drevne biblijske rukopise s današnjom Biblijom i došli do zaključka da se izvorna biblijska poruka praktički nije promijenila. To je i za očekivati. Na kraju krajeva, ako Bog želi da ljudi njegovu poruku čitaju i razumiju, logično je da se pobrinuo da ona ostane nepromijenjenad (Izaija 40:8).

Zašto postoji tako puno različitih prijevoda Biblije?

Danas većina ljudi ne razumije jezike na kojima je Biblija izvorno pisana. No Biblija sadrži “dobru vijest” koja je namijenjena “svakom narodu, plemenu, jeziku i puku” (Otkrivenje 14:6). Iz tog razloga važno je da Biblija bude prevedena na jezike koje ljudi razumiju kako bi je mogli čitati i ispravno razumjeti Božju poruku.

Postoje tri vrste biblijskih prijevoda:

  • Doslovan prijevod riječ-za-riječ.

  • Prijevod koji prenosi smisao. U tekstu se koriste riječi koje najbolje prenose smisao izvornog teksta.

  • Parafrazirani prijevod. U takvom prijevodu tekst je prepričan kako bi bio lakši za čitanje. No takvim preslobodnim prevođenjem ponekad se može iskriviti pravi smisao teksta.

Dobar biblijski prijevod doslovan je koliko god je to moguće, a pritom prenosi Božju poruku ljudima na točan i razumljiv način.e

Tko je odlučivao o tome što Biblija treba sadržavati?

Bog je autor Biblije i on je odlučio što ona treba sadržavati. Sama Biblija kaže da su drevnom izraelskom narodu bile “povjerene Božje svete objave”, odnosno Bog je njih zadužio da napišu i sačuvaju hebrejske knjige Biblije (Rimljanima 3:2).

Jesu li neke biblijske knjige izgubljene?

Nisu. Biblija je potpuna, nema izgubljenih knjiga. Neki možda tvrde da određeni stari rukopisi koji su dugo bili izgubljeni trebaju biti dio Biblije.f Međutim, sama Biblija zapravo je mjerilo po kojem se procjenjuje autentičnost onoga što se u njoj treba nalaziti (2. Timoteju 1:13). Biblijske knjige koje su nadahnute od Boga u potpunom su skladu jedna s drugom. To se ne može reći za sve stare rukopise za koje neki tvrde da trebaju biti dio Biblije.g

Kako se snalaziti u svojoj Bibliji

Objašnjenje kako pronaći biblijski redak na primjeru 2. Timoteju 3:16. Najprije se navodi naziv biblijske knjige koju trebate pronaći, kao što je 2. Timoteju (niže pogledajte popis biblijskih knjiga prema redoslijedu koji se najčešće koristi). Prva brojka odnosi se na poglavlje koje trebate pronaći, u ovom slučaju poglavlje 3. Brojka ili brojke u nastavku odnose se na redak koji trebate pročitati, u ovom slučaju to je 16. redak.

Popis biblijskih knjiga

Hebrejske knjige Biblije (“Stari zavjet”)

  • Povijesni izvještaji i zakoni

    • Postanak

    • Izlazak

    • Levitski zakonik

    • Brojevi

    • Ponovljeni zakon

  • Povijest izraelskog naroda

    • Jošua

    • Suci

    • Ruta

    • 1. i 2. Samuelova

    • 1. i 2. Kraljevima

    • 1. i 2. Ljetopisa

    • Ezra

    • Nehemija

    • Estera

  • Poezija

    • Job

    • Psalmi

    • Mudre izreke

    • Propovjednik

    • Pjesma nad pjesmama

  • Proročanstva

    • Izaija

    • Jeremija

    • Tužaljke

    • Ezekijel

    • Danijel

    • Hošea

    • Joel

    • Amos

    • Obadija

    • Jona

    • Mihej

    • Nahum

    • Habakuk

    • Sefanija

    • Hagaj

    • Zaharija

    • Malahija

Grčke knjige Biblije (“Novi zavjet”)

  • Događaji iz Isusovog života i službe (evanđelja)

    • Matej

    • Marko

    • Luka

    • Ivan

  • Povijest ranokršćanske skupštine

    • Djela apostolska

  • Poslanice raznim kršćanskim skupštinama

    • Rimljanima

    • 1. i 2. Korinćanima

    • Galaćanima

    • Efežanima

    • Filipljanima

    • Kološanima

    • 1. i 2. Solunjanima

  • Poslanice pojedinim kršćanima

    • 1. i 2. Timoteju

    • Titu

    • Filemonu

  • Poslanice svim kršćanima

    • Hebrejima

    • Jakov

    • 1. i 2. Petrova

    • 1., 2. i 3. Ivanova

    • Juda

  • Proročanstva

    • Otkrivenje

a Kompletan popis biblijskih knjiga, tko ih je napisao i kada možete vidjeti u “Kazalu biblijskih knjiga”.

b Neki manji dijelovi Biblije napisani su na aramejskom, jeziku koji je srodan hebrejskom.

c Neki više vole izraze “Hebrejske knjige Biblije” i “Grčke knjige Biblije”, jer ti nazivi ne ostavljaju dojam da je “Stari zavjet” zastario i da ga je zamijenio “Novi zavjet”.

d Pogledajte članak “Je li tekst Biblije promijenjen u odnosu na izvornik?”

e Mnogi vole čitati prijevod Novi svijet zato što je točan i lako razumljiv. Pogledajte članak “Je li Novi svijet točan prijevod Biblije?”

f Ti rukopisi nazivaju se apokrifi. Prema Novom rječniku stranih riječi Bratoljuba Klaića, apokrif je “spis biblijskog sadržaja, kanonski nepriznat kao vjerodostojan”, odnosno spis koji nije uvršten u mjerodavan popis biblijskih knjiga.

g Više informacija možete pronaći u članku “Apokrifna evanđelja – krije li se u njima istina o Isusu?”

    Izdanja na hrvatskom jeziku (1973-2026)
    Odjava
    Prijava
    • Hrvatski
    • Podijeli
    • Postavke
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Uvjeti korištenja
    • Izjava o privatnosti
    • Postavke za privatnost
    • JW.ORG
    • Prijava
    Podijeli