Ugledaj se na “Boga svake utjehe”

1. Zašto trebamo tješiti druge?

SVI ponekad “trpimo zbog raznih kušnji” i zato nam trebaju utjeha i ohrabrenje (1. Petr. 1:6). U teškim trenucima utjeha nam puno znači. Upravo zbog toga i mi trebamo biti spremni tješiti druge kad se nađu u nevolji (Mat. 7:12). Jehova, “Bog svake utjehe”, dao nam je primjer kako pružati utjehu drugima “bez obzira na to kakve nevolje doživljavaju”. Kad tješimo jedni druge, postupamo po uzoru na njega (2. Kor. 1:3, 4; 1. Sol. 4:18). Ne činimo to iz osjećaja dužnosti, nego zato što volimo svoju braću i sestre. U ovom članku razmotrit ćemo (1) što znači grčka riječ koja se u Bibliji prevodi s “utjeha”, (2) kako možemo tješiti druge i (3) što možemo učiniti kad je nama potrebna utjeha.

ZNAČENJE RIJEČI “UTJEHA” U BIBLIJI

2. Što sve može značiti riječ koja se u Bibliji prevodi s “utjeha”?

² Grčka riječ koja se u Bibliji prevodi s “utjeha” ima širok spektar značenja, ovisno o kontekstu. Ona između ostalog može značiti “hrabriti”, “poticati” ili “preklinjati” (Rim. 12:8, vidi i bilješku). Doslovan prijevod te riječi glasio bi “pozvati k sebi”. Zamislimo čovjeka koji brzo priskače u pomoć prijatelju koji pati i pruža mu što god da mu je potrebno. Bez obzira na to kako taj čovjek pomaže svom prijatelju, olakšat će mu patnju. Prava utjeha uvijek ima isti učinak – daje snagu onome tko pati.

3. Zašto možemo reći da je Barnaba dobar primjer u pružanju utjehe? (Vidi i ilustraciju.)

³ Razmotrimo jedan biblijski primjer. Kršćanin po imenu Josip bio je toliko poznat po tome što je hrabrio i tješio druge da su mu apostoli dali ime Barnaba, što znači “sin utjehe” (Djela 4:36). To mu je ime tako dobro pristajalo da se kasnije u Bibliji više uopće ne spominje kao Josip. Barnaba je stvarno živio u skladu sa svojim novim imenom i to je pokazao tako što je u raznim prilikama pomagao suvjernicima kojima je to bilo potrebno. Naprimjer, kad je Savao kratko nakon svog obraćenja došao u Jeruzalem, htio se upoznati sa skupštinom. Međutim, učenici su ga se bojali jer je prije progonio kršćane. No Barnaba je imao povjerenja u Savla te ga je upoznao s apostolima (Djela 9:26–28).

KAKO MOŽEŠ TJEŠITI DRUGE

4. Što je jedan od najboljih načina da tješimo druge? (Rimljanima 1:11, 12).

⁴ Provodi vrijeme s njima uživo, ako je to moguće. Jehova često tješi druge preko svojih slugu. Primjerice, kad je prorok Ilija bio potišten, Jehova ga je ohrabrio tako što je poslao jednog anđela da bude uz njega (1. Kralj. 19:4–7). I apostol Pavao bio je svjestan toga koliko je važno provoditi vrijeme s braćom kad ih želimo ohrabriti. (Pročitaj Rimljanima 1:11, 12.) Ako se želiš naći s nekim kako bi ga ohrabrio, odvoji dovoljno vremena za to (1. Kor. 16:7). Ali ako to nije moguće, nemoj misliti da ne možeš ništa učiniti. Možeš ga ohrabriti i telefonskim pozivom, pismom ili porukom. Hoćeš li dopustiti Jehovi da preko tebe pruži utjehu drugima?

5. Što bi nam s vremenom moglo biti sve teže kad želimo utješiti braću i sestre?

⁵ Što se više približavamo kraju ovog svijeta, život postaje sve teži i zato možemo očekivati da će nam biti sve teže uživo se naći s braćom i sestrama kako bismo im pružali utjehu. Kad je Pavao bio u zatvoru u Rimu, Onezifor, koji je bio iz Efeza, neumorno ga je tražio iako je znao da bi zbog toga i sam mogao biti zatvoren ili čak pogubljen (2. Tim. 1:16–18). Sličan stav pokazuju i naša braća u Rusiji kad njihovi suvjernici trpe progon zbog svoje vjere. Naprimjer, često prisustvuju suđenjima kako bi im pružili podršku iako znaju da time dovode u opasnost vlastitu slobodu. Što ti možeš učiniti kako bi na sličan način pružao podršku svojoj braći i sestrama? Možda možeš proučiti primjere koji pokazuju kako su to radili Božji sluge u prošlosti i u današnje vrijeme te kako su ostali radosni unatoč progonu.

6. Kako možemo postupati poput Jehove kad tješimo druge? (Vidi i ilustraciju.)

⁶ Slušaj ih. Kad je prorok Ilija bio uznemiren jer mu je život bio u opasnosti, izlio je svoje srce Jehovi. Jehova je već znao što muči Iliju, ali ipak ga je s ljubavlju slušao dok je govorio što mu leži na srcu. Strpljivo ga je slušao čak i kad je više puta govorio jedno te isto (1. Kralj. 19:9, 10, 14). Slično tome, Jehova je dopustio proroku Habakuku da izrazi svoje brige i sumnje, iako je način na koji je to učinio mogao zvučati kao da dovodi u pitanje njegov autoritet (Hab. 1:2, 3). Jehova pažljivo sluša i naše molitve iako već zna što nam treba. Mi možemo postupati po uzoru na njega tako da pažljivo i s poštovanjem slušamo braću i sestre dok govore. Spremno ih slušajmo i nemojmo im upadati u riječ niti se vrijeđati, čak i ako se čini da govore nepromišljeno ili ako se ponavljaju (Jak. 1:19; Prop. 7:9).

7. Kako možemo procijeniti što je potrebno osobi koju želimo utješiti?

⁷ Procijeni što osobi treba. Za razliku od Jehove, mi ne možemo znati što je nekome u srcu. Zbog toga moramo pažljivo slušati osobu koju želimo utješiti jer ćemo jedino na taj način moći procijeniti kako to učiniti. Nemoj pretpostaviti da znaš što nekome treba samo zato što znaš što bi tebi bilo potrebno da se nađeš u sličnoj situaciji. Svi smo mi različiti. Zato odvoji dovoljno vremena za razgovor, pažljivo slušaj i postavljaj taktična pitanja kako bi saznao što je osobi u srcu (Izr. 20:5).

8. Kako je Isus utješio Martu i Mariju nakon Lazarove smrti? (Vidi i ilustracije.)

⁸ Obratimo pažnju na to kako je Isus utješio Martu i Mariju kad je njihov brat Lazar umro. Njih dvije pretrpjele su isti gubitak, ali Isus ih je utješio na različite načine. S Martom je razgovarao o uskrsnuću i pomogao joj da ojača vjeru u to predivno Božje obećanje. No kad je vidio Mariju kako plače, Isus joj, čini se, nije spomenuo uskrsnuće. Naprotiv, plakao je s njom i upitao ju je gdje su položili Lazara (Ivan 11:20–35). Što učimo iz toga? Kad želimo utješiti nekoga tko pati, moramo procijeniti što mu je stvarno potrebno, umjesto da imamo isti pristup za svakoga.

9. Kako možemo koristiti Bibliju da bismo utješili druge? (Rimljanima 15:4, 5).

⁹ Koristi Bibliju. Kad nekoga podsjetimo na utješne misli iz Biblije, pomažemo mu da ojača nadu u ispunjenje Jehovinih obećanja. (Pročitaj Rimljanima 15:4, 5.) Ta nada može ga dodatno utješiti i ohrabriti (Iza. 40:31). Kako možeš pronaći biblijske retke koji mogu ohrabriti druge? U tome ti može pomoći tema “Utjeha” u knjizi Biblijska načela za svakodnevni život. Možda možeš napraviti vlastiti popis utješnih redaka. Moli Jehovu da ti pomogne koristiti njegovu Riječ na najbolji mogući način kako bi nekoga ohrabrio. Njegov duh može ti pomoći da se u takvoj situaciji sjetiš prikladnih redaka (Ivan 14:26).

10. Zašto trebamo obzirno razgovarati s drugima?

¹⁰ Obzirno razgovaraj s drugima. Izvorna grčka riječ koja se u Bibliji prevodi s “utjeha” može se prevesti i izrazima “poticati” ili “preklinjati”. Ponekad ćemo osobu koju tješimo morati poticati ili čak preklinjati da promijeni svoj način razmišljanja. U takvoj situaciji važno je da pažljivo razmislimo o onome što želimo reći kako bismo svojim riječima dobro utjecali na svog suvjernika, a ne ga povrijedili (Izr. 12:18). Jehova nam je pružio savršen primjer kako obzirno razgovarati s drugima. Naprimjer, jednom prilikom prorok Ilija pokazao je da ima pogrešan stav. Naime, mislio je da ništa ne postiže svojom službom i da je u cijelom Izraelu još samo on ostao vjeran svom Bogu. Jehova mu je obzirno pomogao da ispravi svoj način razmišljanja a da pritom nije isticao njegovu pogrešku (1. Kralj. 19:15–18). I ti možeš postupati po uzoru na Jehovu ako se trudiš govoriti obzirno i promišljeno. Kad držiš govor ili komentiraš na sastanku, pazi na to da tvoje riječi uvijek budu obzirne i pozitivne kako bi ohrabrio i ojačao svoje suvjernike.

11. Što je često potrebno onima koji se nađu u teškoj situaciji? (1. Ivanova 3:18).

¹¹ Pruži praktičnu pomoć. Našim suvjernicima koji se nađu u teškoj situaciji često je potrebno više od utješnih riječi. (Pročitaj 1. Ivanovu 3:18.) Puno možemo naučiti iz Barnabinog primjera. On je prodao komad zemlje i dao novac od prodaje kao prilog za novokrštene suvjernike kojima je trebala pomoć (Djela 4:36, 37). Mnoga braća i sestre iz suvremenog doba postupaju poput njega tako što pružaju praktičnu pomoć onima kojima je to potrebno. Naprimjer, Gabriela iz Poljske bila je jako uznemirena kad je njen dom bio teško oštećen u poplavi. Ona kaže: “Bila sam zabrinuta i uplašena, kao i moji roditelji, koji su živjeli sa mnom. Pitala sam se kako ćemo sve to preživjeti. No došla su braća iz obližnjih skupština i u samo jednom danu napravila puno posla na našoj kući. Sad sam još više uvjerena da Jehova potiče svoje sluge da utješe one koji pate.”

12. Kako možemo pomoći svojim suvjernicima time što ustrajno podnosimo kušnje?

¹² Ustrajno podnosi kušnje. Pavao je rekao Solunjanima da ga je izvještaj o njihovoj vjernosti i ustrajnosti utješio i dao mu snagu. Znao je da njegov trud nije bio uzaludan (1. Sol. 3:5–8). Osim toga, nadao se da će svojom ustrajnom službom ohrabriti braću, čak i onu koja ga nisu poznavala (Kol. 2:1, 2). Slično tome, i naše suvjernike jako hrabri kad vide kako Jehova pomaže nama da ustrajno podnosimo kušnje.

13. Što moramo imati na umu kad tješimo druge?

¹³ Budi strpljiv. Kad tješimo nekoga tko je obeshrabren, ta osoba se možda neće odmah osjećati bolje. Biblija nas potiče da se uvijek iznova hrabrimo. Izraz “hrabrite se” označava radnju koja traje (1. Sol. 5:11). Zato budi strpljiv kad tješiš one kojima je potrebna podrška (1. Sol. 5:14). Naravno, i tebi će ponekad zatrebati utjeha. Što tada možeš učiniti?

KAD JE TEBI POTREBNA UTJEHA

14, 15. Što trebamo napraviti kad smo tužni ili tjeskobni?

¹⁴ Moli se Jehovi. Moli ga za utjehu kad si tužan ili tjeskoban (Psal. 94:19). Budi konkretan i izlij mu svoje srce (Psal. 62:8). Istina, Jehova zna kako se osjećamo i prije nego što mu to kažemo. No to što mu u usrdnoj molitvi kažemo što nam je na duši pokazuje da mu vjerujemo. A Jehova uvijek odgovara na takve molitve, iako odgovor ne mora biti ono što očekujemo (Mar. 11:24). U Filipljanima 4:6, 7 potiče nas se: “Iznesite svoje molbe Bogu u molitvama i prošnjama (...). Tada će Božji mir, koji nadilazi sve što čovjek može pojmiti, čuvati vaša srca i vaš um.”

¹⁵ Traži pomoć drugih. Otvoreno razgovaraj o svojim osjećajima s nekim zrelim prijateljem ili starješinom u kojeg imaš povjerenja. Tvoja braća i sestre mogu te utješiti, ali ne mogu znati kako se osjećaš ni što ti treba ako im ne kažeš (Izr. 14:10). Možda ih možeš zamoliti da te saslušaju ili da ti pokažu biblijski redak ili članak koji je u nekom trenutku njih utješio.

16. Što bi se moglo dogoditi kad te braća žele utješiti i što trebaš imati na umu?

¹⁶ Budi strpljiv i spreman oprostiti. Iako te braća i sestre žele utješiti, možda će pritom ponekad pogriješiti. Naprimjer, mogli bi reći ili učiniti nešto zbog čega ćeš se osjećati gore, a ne bolje. Ako se to dogodi, budi strpljiv (1. Kor. 13:4, 7). Imaj na umu riječi zapisane u Jakovu 3:2: “Ako tko ne griješi u riječima, on je savršen.” Sjeti se da ti braća i sestre žele pomoći, da imaju dobre motive. Ne zaboravi, “duh je gorljiv, ali tijelo je slabo” (Matej 26:41).

17. Što nam treba biti cilj?

¹⁷ Svi trebamo utjehu i ohrabrenje. To će nam biti sve potrebnije jer će život u ovim posljednjim danima biti sve teži, a Božji neprijatelji sve će nam se više protiviti. Zato dajmo sve od sebe da tješimo jedni druge!