Ne daj da ti išta odvlači pažnju od onog što je najvažnije

1, 2. Kako nešto što je važno može postati smetnja?

SJEĆAŠ li se kad ti je zadnji put bilo teško koncentrirati se na neki zadatak ili posao? Ako ti je nešto odvlačilo pažnju od onoga što si radio, možda si trebao odlučiti što je u tom trenutku važnije. Naprimjer, zamisli da ti usred vožnje zazvoni mobitel. Poziv je možda važan, ali svjestan si da bi te on mogao ometati u vožnji i da je puno važnije da se koncentriraš na nju.

² Svi mi imamo u životu puno toga važnog što moramo obaviti, ali svjesni smo da su nam najvažnije naše duhovne aktivnostia (Mat. 6:33). Jehovini sluge, baš poput pažljivih vozača, nastoje prepoznati što bi im to na njihovom kršćanskom putu moglo odvraćati pažnju (Izr. 4:25; Mat. 6:22).

3. Kako će nam koristiti razmatranje ovog članka?

³ Nitko od nas ne želi da mu nešto odvlači pažnju od duhovnih aktivnosti. Pa ipak, živimo u svijetu u kojem nas puno toga može ometati u našoj službi Bogu (Luka 21:34–36). Zato da bismo ostali fokusirani na svoj odnos s Jehovom, razmotrimo (1) koje bi nam stvari mogle odvlačiti pažnju, (2) kako je Isus uspio u tome da mu ništa ne odvraća pažnju od njegovog zadatka i (3) kako mi možemo ostati fokusirani na ono što je najvažnije.

ŠTO NAM SVE ODVLAČI PAŽNJU?

4–6. Što bi nam sve lako moglo odvratiti pažnju od naše službe Bogu?

⁴ Svatko od nas ima puno toga u svom životu čemu mora posvetiti pažnju. Naprimjer, možda imamo zdravstvenih problema ili vodimo brigu o nekim obiteljskim i osobnim stvarima. Naravno, sve je to važno i trebamo tome pokloniti pažnju. No bi li nas to moglo ometati u službi Jehovi? Da, moglo bi, ako nas toliko zaokupi i iscrpi da više nemamo vremena ni snage za bilo što drugo.

⁵ Pored svega toga, živimo u svijetu u kojem stalno dolazi do političkih previranja, ekonomske nestabilnosti, epidemija i oružanih sukoba (2. Tim. 3:1). Zbog toga nam se može dogoditi da postanemo tako tjeskobni da više ne možemo misliti ni na što drugo.

⁶ Možda poznajemo osobe kojima se život zbog strašnih događaja preokrenuo naglavačke. Razumljivo je da su ljudi tada jako emocionalno rastreseni. Mi naprosto nismo stvoreni da stalno živimo u strahu i napetosti. Nije ni čudo što neki misle da više nikada neće moći voditi normalan život. Neki zbog toga pokušavaju naći ispušni ventil u zabavi i razonodi. Što ako kod sebe počnemo primjećivati tako nešto? Pogledajmo kako nam Isusov primjer može pomoći da nas ništa ne odvrati od naše službe Bogu.

KAKO JE ISUS USPIO OSTATI FOKUSIRAN NA SVOJ ZADATAK?

7. Što je sve Isusu moglo odvući pažnju od njegovog zadatka?

⁷ Isusu je puno toga moglo odvraćati pažnju od njegovog zadatka – naprimjer, društvena i politička pitanja onog vremena. Tada su mnogi ljudi bili siromašni i bolesni (Mat. 14:14; Mar. 14:7). Doživljavali su i razne nepravde, koje su im nanosili i Rimljani i njihovi sunarodnjaci. Kad je narod vidio da Isus može činiti čuda, htjeli su ga postaviti za svog kralja (Ivan 6:14, 15). Osim toga, Isus je bio glavna Sotonina meta. Naprimjer, Đavo mu je ponudio da na brži i lakši način postane vladar čitavog svijeta (Mat. 4:8, 9). A i jedan od Isusovih najbližih prijatelja, apostol Petar, jednom ga je potaknuo da ide linijom manjeg otpora. Rekao mu je: “Budi milostiv prema sebi, Gospodine!” (Mat. 16:21, 22).

8. Što je Isusu pomoglo da mu ništa ne odvlači pažnju od njegovog zadatka?

⁸ Što je Isusu pomoglo da mu ništa ne odvlači pažnju od njegovog zadatka? Tri stvari. Kao prvo, usvojio je Jehovin način razmišljanja (Ivan 8:28; 14:9). Kao drugo, bio je zaokupljen duhovnim aktivnostima (Mat. 9:35). I kao treće, dobro je znao što je istinski važno (Ivan 4:34). Odlučno se odupro Sotoninim iskušenjima i nije dao da ga pokoleba Petrov dobronamjeran, ali pogrešan savjet (Mat. 4:10; 16:23). Isus nije dozvolio da mu ono što su ljudi mislili, govorili ili radili odvrati pažnju od onoga radi čega je došao – Božjeg nauma. Istina, mi možda nemamo iste borbe kao Isus. Ali dok se borimo s onim što bi nama moglo odvlačiti pažnju, od velike nam pomoći može biti isto ono što je pomoglo Isusu.

KAKO MI MOŽEMO OSTATI FOKUSIRANI?

9. Kako možemo razumjeti “što je Jehovina volja”? (Efežanima 5:17)

⁹ Nauči razmišljati poput Jehove. Tako ćeš lakše razumjeti “što je Jehovina volja”. (Pročitaj Efežanima 5:17.) Zato je jako važno da čitamo njegovu Riječ i duboko razmišljamo. Mi možemo razumjeti što je Jehovina volja čak i ako Biblija ne govori ništa konkretno o našim okolnostima. Što će nam u tome pomoći? Trebamo dobro upoznati Jehovin način razmišljanja i spremno prihvaćati njegovo vodstvo.

10. Na koji način možemo saznati kako Jehova razmišlja?

¹⁰ Mi možemo saznati kako Jehova razmišlja tako da proučavamo Bibliju i tako da razmišljamo o tome kako se on ophodio s ljudima (Jer. 45:5). Dok čitamo biblijske izvještaje, možemo si postavljati sljedeća pitanja: “Što mi ovo govori o Jehovi? Što trebam promijeniti u svom načinu razmišljanja?” Naravno, Jehovin način razmišljanja puno je uzvišeniji od našeg (Iza. 55:9). Zato ga trebamo moliti da nas nauči vršiti njegovu volju (Psal. 143:10). Mi želimo razumjeti kako Jehova razmišlja, a onda i usvojiti njegov način gledanja na stvari. To možemo samo uz njegovu pomoć i usrdne molitve (1. Ivan. 5:14).

11. Što Jehova želi, a što ne želi?

¹¹ Jehova želi da budemo spremni kad ovom zlom svijetu dođe kraj i zato ne želi da nam išta odvlači pažnju od onoga što je istinski važno (Mat. 24:44). On ne želi da nas izjedaju brige i tjeskoba (Mat. 6:31, 32). Stoga kad nas potpuno zaokupe tjeskobne misli o našem zdravlju, poslu, stambenom pitanju ili drugim osobnim i obiteljskim stvarima, Jehova nam nudi praktičnu pomoć. On nas poziva da se oslanjamo na njegovu mudrost i snagu dok se borimo s našim problemima (Psal. 55:22; Izr. 3:5–7).

12. Što nam može pomoći da ne budemo previše zabrinuti zbog stanja u svijetu? (Matej 5:3)

¹² Budi i dalje zaokupljen duhovnim aktivnostima. Svi smo mi u određenoj mjeri zabrinuti zbog stanja u svijetu. No da ne bismo bili previše zabrinuti zbog događaja koji su izvan naše kontrole, trebamo se fokusirati na duhovne aktivnosti. Osim toga, bit ćemo sretniji ako se trudimo zadovoljiti svoje duhovne potrebe – potrebe s kojima smo stvoreni. (Pročitaj Mateja 5:3.) Te potrebe možemo zadovoljiti tako da bolje upoznamo Jehovu proučavajući njegovu Riječ, Bibliju, i tako da mu služimo najbolje što možemo gdje god je to potrebno. A i Jehova će biti sretan kad vidi da mudro koristimo svoje vrijeme (Izr. 23:15).

13. Kako možemo koristiti svoje vrijeme na najbolji način?

¹³ Za nas kršćane jako je važno da mudro koristimo svoje vrijeme “jer su dani zli” (Efež. 5:15, 16). Ove riječi ne odnose se samo na to da općenito trebamo paziti kako koristimo svoje vrijeme. One nas potiču da pažljivo razmislimo kako koristimo svoje vrijeme prije nego što dođe kraj ovom zlom svijetu. Kako možemo mudro, na najbolji način koristiti svoje vrijeme? Ako bismo puno vremena trošili na loše vijesti kojima nas stalno bombardiraju, to bi nam moglo odvlačiti pažnju, obeshrabriti nas i oslabiti našu revnost. Za nas bi bilo puno bolje da ograničimo vrijeme koje trošimo na gledanje i čitanje vijesti. Tako će nam ostati više vremena i snage za duhovne aktivnosti. Osim toga, dobro je da razmišljamo o tome kako se možemo poboljšati u nekim vidovima službe kao što su ponovni posjeti. Svjesni smo koliko je važno iskoristiti svaku priliku da pomažemo ljudima da se “spase i da dobro upoznaju istinu” (1. Tim. 2:4).

14. Kako nam pomaže to što smo zaokupljeni duhovnim aktivnostima? (Vidi i ilustraciju.)

¹⁴ Ako ostanemo zaokupljeni duhovnim aktivnostima, imat ćemo uravnoteženo gledište o vremenu u kojem živimo. Neće nas toliko uzdrmati politička previranja, ekonomska nestabilnost niti opasne epidemije. Mi događaje u svijetu gledamo u pravom svjetlu – oni su dokaz da se ispunjavaju biblijska proročanstva. Sigurni smo u to da će Jehova ostvariti svoj naum i zato ne dozvoljavamo da nas obuzme strah. Osim toga, uvjereni smo da će nam Jehova pomoći da izdržimo do kraja, a to nam daje mir (Psal. 16:8; 112:1, 6–8).

15. Zašto je važno da budemo razboriti? (1. Petrova 4:7)

¹⁵ Ne zaboravi što je uistinu važno. Danas puno ljudi samo gleda kako će se dobro zabaviti, a uopće ne obraća pažnju na to da se ovaj svijet bliži svom kraju. Iako razonoda ima svoje mjesto u našem životu, trebamo biti razboriti da svijet ne bi oblikovao naše stavove. (Pročitaj 1. Petrovu 4:7.) Što to konkretno znači? To između ostalog znači da moramo donositi mudre odluke i paziti da nam se život ne vrti oko zabave. Svojim odlukama pokazat ćemo da razmišljamo poput Jehove i da smo shvatili što je uistinu važno (2. Tim. 1:7).

16. Na što je Isus bio fokusiran kratko prije svoje smrti?

¹⁶ Isus je uvijek imao na umu što je najvažnije. Čak i dok je proživljavao svoje najteže trenutke prije smrti, bio je potpuno fokusiran na to da ostane vjeran Jehovi i izvrši njegovu volju. U tome mu je puno pomogla usrdna molitva. Za razliku od Isusa, njegovi su učenici zaspali “iscrpljeni od žalosti” (Luka 22:39–46; Ivan 19:30).

17. Zašto mnogi koriste društvene mreže i kako nam one mogu odvraćati pažnju od onoga što je važno? (Vidi i ilustraciju.)

¹⁷ I mi bismo nekad, poput Isusovih učenika, mogli biti emocionalno iscrpljeni. Zbog svega što se događa u svijetu, mogli bismo čak postati tjeskobni. Mnogi potraže izlaz u društvenim mrežama kad ih obuzmu takvi osjećaji. One su beskrajan izvor zabave. Istina, ljudi ih često koriste da bi ostali povezani s prijateljima i obitelji te da s njima dijele novosti, fotografije i druge sadržaje. No mnogi toliko “vise” na društvenim mrežama da im na njih odlazi previše vremena i energije jer se stalno objavljuje nešto novo. Da bismo zadržali uravnotežen stav prema društvenim mrežama, možemo se upitati: Kako one djeluju na mene? Da li mi pomažu da se osjećam bolje ili mi odvraćaju pažnju od onoga što je istinski važno?

18. Zašto trebamo biti razboriti kad biramo zabavu?

¹⁸ Razbor nam je potreban i ako gledamo filmove i serije na streaming platformama i kratke videe na internetu. Isto vrijedi i za videoigrice. Te nam aktivnosti mogu biti zabavne i mogu nam pomoći da se opustimo, ali trebamo biti razboriti kada je riječ o vrsti zabave i vremenu koje trošimo na nju. Naprimjer, kad završimo s gledanjem jednog videoisječka, možda odmah gledamo novi video koji se pojavio i tako unedogled. Neki od tih videa mogli bi sadržavati nasilne ili nemoralne scene. Upravo se to dogodilo jednom našem bratu iz Azije. Sve je počelo tako što je gledao isječke filmova na jednoj internetskoj platformi. Kako je gledao sve više toga, malo-pomalo pojavile su se i neke nemoralne scene. Na kraju je počeo gledati pornografiju. Srećom, uz pomoć starješina i podršku bliskih prijatelja poduzeo je odlučne mjere. Izbrisao je streaming aplikacije i ograničio vrijeme koje će provoditi na mobitelu. To iskustvo dobro prikazuje zašto trebamo biti razboriti u izboru zabave.

19. Što bi nam se moglo dogoditi ako previše vremena trošimo na rekreaciju?

¹⁹ Moramo biti razboriti i kad je riječ o rekreaciji i godišnjim odmorima. Svi se mi s vremena na vrijeme trebamo odmoriti i opustiti. To nam pomaže da ostanemo zdravi i uravnoteženi. Ali ako se previše zaokupimo rekreacijom, to bi nam moglo oduzeti dragocjeno vrijeme koje bismo inače posvetili važnijim stvarima (Filip. 1:10). Svi mi moramo odlučiti čime ćemo se baviti i koliko ćemo vremena na to trošiti. Dok razmišljamo o tome, dobro je da se upitamo: Da li se po tome koliko vremena trošim na rekreaciju i godišnji odmor vidi da sam razborit? Je li mi na prvom mjestu u životu ono što je uistinu najvažnije? Pripremam li se za kraj ovog zlog svijeta?

20. Zašto je dobro da se borimo protiv onoga što nam odvlači pažnju?

²⁰ Kad se borimo protiv svega što nam odvlači pažnju od duhovnih aktivnosti, to je za naše dobro (Iza. 48:17). Uz Jehovinu pomoć lakše ćemo se nositi sa svim životnim problemima. Nećemo se previše brinuti zbog svega što se događa u svijetu i život nam se neće vrtjeti samo oko razonode. Zato dajmo sve od sebe da na stvari gledamo poput Jehove, da ostanemo zaokupljeni duhovnim aktivnostima i da uvijek imamo na umu što je istinski važno. Na taj se način nećemo samo boriti protiv onoga što nam odvlači pažnju nego ćemo i “osvojiti pravi život” (1. Tim. 6:19).