Knjiga od Boga
“Nikad proroštvo ne bi od čovječije volje, nego naučeni od svetoga Duha govoriše sveti Božiji ljudi” (2. PETROVA 1:21).
1, 2. (a) Zašto neki dovode u pitanje je li Biblija primjenjiva za život u suvremenom svijetu? (b) Koje tri linije dokaza možemo koristiti da bismo pokazali da Biblija potječe od Boga?
JE LI Biblija primjenjiva za ljude koji žive na pragu 21. stoljeća? Neki misle da nije. “Nitko ne bi preporučio da se na suvremenoj nastavi kemije koristi izdanje udžbenika iz kemije iz 1924. — otada smo previše toga saznali o kemiji”, napisao je dr. Eli S. Chesen, objašnjavajući zašto smatra da je Biblija zastarjela. Površno gledajući, taj argument naizgled ima smisla. Uostalom, od biblijskih vremena, čovjek je mnogo naučio o znanosti, duševnom zdravlju i ljudskom ponašanju. Stoga se neki pitaju: ‘Kako bi jedna takva drevna knjiga mogla biti sačuvana od znanstvenih netočnosti? Kako bi mogla sadržati savjete koji su praktični za život u suvremenom svijetu?’
2 Sama Biblija daje odgovor na to. U 2. Petrovoj 1:21 kaže se da su biblijski proroci ‘govorili od Boga kako su bili naučeni od svetoga duha’. Biblija tako ukazuje za sebe da je knjiga od Boga. No kako možemo druge uvjeriti da je to istina? Razmotrimo tri dokaza da je Biblija Božja Riječ: (1) Ona je znanstveno točna, (2) ona sadrži načela koja ne zastaruju i koja su praktična za život u suvremenom svijetu i (3) ona sadrži specifična proročanstva koja su se ispunila, što dokazuju povijesne činjenice.
Knjiga koja se slaže sa znanošću
3. Zašto znanstvena otkrića ne predstavljaju prijetnju Bibliji?
3 Biblija nije znanstveni udžbenik. No ona je knjiga istine, a istina može odoljeti ispitu vremena (Ivan 17:17). Znanstvena otkrića ne predstavljaju prijetnju Bibliji. Kad govori o stvarima povezanima sa znanošću, ona je potpuno oslobođena drevnih “znanstvenih” teorija koje su se pokazale kao puki mitovi. Ustvari, Biblija sadrži izjave koje ne samo da su znanstveno točne već su i izravno oprečne prihvaćenim mišljenjima tog vremena. Razmotrimo, naprimjer, sklad između Biblije i medicinske znanosti.
4, 5. (a) Što drevni liječnici nisu znali o bolesti? (b) Zašto je Mojsije nesumnjivo poznavao medicinske postupke egipatskih liječnika?
4 Drevni liječnici nisu u potpunosti razumjeli kako se bolest širi niti su shvaćali koliko važnu ulogu u sprečavanju bolesti igraju sanitarne mjere. Mnogi drevni medicinski postupci djelovali bi barbarski po suvremenim standardima. Jedan od najstarijih dostupnih medicinskih tekstova je papirus Ebers, kompilacija egipatskog medicinskog znanja koja datira iz otprilike 1550. pr. n. e. Ona sadrži 700 lijekova za različite vrste bolova, počevši “od ugriza krokodila pa sve do boli nokta na nožnom prstu”. Lijekovi su većinom bili ništa drugo nego nedjelotvorni, no neki od njih bili su izrazito opasni. Jedan od recepata za liječenje neke rane preporučivao je stavljanje mješavine načinjene od ljudskog izmeta pomiješanog s još nekim tvarima.
5 Taj tekst o egipatskim medicinskim lijekovima napisan je otprilike u isto vrijeme kad i prve knjige Biblije, koje su sadržavale Mojsijev zakon. Mojsije, koji je bio rođen 1593. pr. n. e., odrastao je u Egiptu (2. Mojsijeva 2:1-10). Budući da je odrastao u faraonovom kućanstvu, Mojsije se ‘naučio svoj egipatskoj premudrosti’ (Djela apostolska 7:22). Dobro je poznavao egipatske ‘liječnike’ (1. Mojsijeva 50:1-3, St). Jesu li njihovi nedjelotvorni ili opasni medicinski postupci utjecali na ono što je pisao?
6. Koja bi sanitarna pravila iz Mojsijevog zakona izgledala razumnima sa stajališta suvremene medicinske znanosti?
6 Baš naprotiv, Mojsijev zakon sadržavao je sanitarna pravila koja bi suvremena medicinska znanost smatrala razumnima. Naprimjer, zakon koji se odnosio na vojne logore zahtijevao je da se izmet zakopava izvan logora (5. Mojsijeva 23:13). To je bila neobično napredna preventivna mjera. Time se sprečavala kontaminacija vode te se omogućila zaštita od šigeloze koju prenose muhe i drugih dijareičnih bolesti koje još uvijek odnose milijune života svake godine, uglavnom u zemljama u razvoju.
7. Koja su sanitarna pravila iz Mojsijevog zakona pomogla u sprečavanju širenja zaraznih bolesti?
7 Mojsijev zakon sadržavao je i druga sanitarna pravila koja su pomagala pri sprečavanju širenja zaraznih bolesti. Osoba koja je imala ili za koju se sumnjalo da ima neku prenosivu bolest bila je stavljena u karantenu (3. Mojsijeva 13:1-5). Odjeću ili posuđe koji su došli u dodir sa životinjom koja je sama od sebe uginula (možda od bolesti) trebalo se ili oprati prije ponovne upotrebe ili uništiti (3. Mojsijeva 11:27, 28, 32, 33). Svaku osobu koja je dotaknula mrtvo tijelo smatralo se nečistom i morala se podvrgnuti postupku čišćenja koji je uključivao pranje njene odjeće i kupanje. Za vrijeme sedmodnevnog perioda kad je bila nečista, ta je osoba trebala izbjegavati fizički kontakt s drugima (4. Mojsijeva 19:1-13).
8, 9. Zašto se može reći da je zbirka sanitarnih zakona iz Mojsijevog zakona bila daleko ispred svog vremena?
8 Ova zbirka sanitarnih zakona otkriva mudrost koja je bila daleko ispred svog vremena. Suvremena medicinska znanost mnogo je naučila o širenju i sprečavanju bolesti. Naprimjer, napredak medicine u 19. stoljeću doveo je do uvođenja antisepse — postupka za održavanje čistoće kako bi se reducirale infekcije. Rezultat je bio značajno smanjenje broja infekcija i slučajeva prerane smrti. Godine 1900. u mnogim evropskim zemljama te u Sjedinjenim Državama očekivani životni vijek prilikom rođenja iznosio je manje od 50 godina. Otada se drastično povećao ne samo zbog napretka medicine s obzirom na kontroliranje bolesti već i zbog boljih sanitarnih mjera i životnih uvjeta.
9 No tisućama godina prije nego što je medicinska znanost saznala na koje se načine bolest širi, Biblija je propisala razumne preventivne mjere za zaštitu od bolesti. Ne iznenađuje da je Mojsije mogao reći da su u njegovo vrijeme Izraelci općenito govoreći živjeli do 70 ili 80 godina (Psalam 90:10). Kako je Mojsije mogao znati za te sanitarne propise? Biblija to sama objašnjava: Kodeks zakona bio je “saopćen po anđelima” (Galaćanima 3:19, St). Da, Biblija nije knjiga ljudske mudrosti; to je knjiga koja dolazi od Boga.
Praktična knjiga za život u suvremenom svijetu
10. Što vrijedi za biblijske savjete, iako je Biblija završena prije skoro 2 000 godina?
10 Knjige koje pružaju savjete obično zastaruju te se ubrzo revidiraju ili zamjenjuju novima. No Biblija je uistinu jedinstvena knjiga. “Posve je pouzdana riječ tvog obećanja”, stoji u Psalmu 93:5 (Šarić). Iako je Biblija završena prije gotovo 2 000 godina, njene su riječi još uvijek primjenjive. Mogu se primijeniti s jednakim učinkom neovisno o boji naše kože ili zemlji u kojoj živimo. Razmotrimo neke primjere biblijskih ‘posve pouzdanih’ savjeta koji ne zastaruju.
11. U što su povjerovali mnogi roditelji prije nekoliko desetljeća u pogledu ukoravanja djece?
11 Prije nekoliko desetljeća mnogi su roditelji — potaknuti “novim idejama” o odgoju djece — smatrali da je “zabranjeno zabranjivati”. Bojali su se da bi postavljanje granica kod djece uzrokovalo traume i frustracije. Dobronamjerni savjetnici inzistirali su na tome da bi se roditelji trebali ustezati od svakog kažnjavanja svoje djece, osim onog u najblažem obliku. Mnogi takvi stručnjaci sada “potiču roditelje da budu malo stroži kako bi ponovno preuzeli kontrolu”, izvještava The New York Times.
12. Što znači grčka imenica prevedena sa “stega”, i zašto je djeci potrebna takva stega?
12 Međutim, Biblija cijelo vrijeme pruža određene, uravnotežene savjete o odgoju djece. Ona savjetuje: “Očevi, ne razdražujte svoju djecu, nego ih nadalje odgajajte u stezi i Jehovinom usmjeravanju mišljenja” (Efežanima 6:4, NW). Grčka imenica prevedena sa ‘stega’ znači “podizanje, odgajanje, podučavanje”. Biblija kaže da je stega, ili poduka, dokaz roditeljske ljubavi (Priče Salamunove 13:24). Djeca napreduju kad im se pružaju jasne moralne smjernice koje im pomažu razvijati osjećaj za ispravno i pogrešno. Ispravno pružena stega pomaže im da se osjećaju sigurnima; ona im je pokazatelj da se njihovi roditelji brinu za njih i da se brinu za to kakve osobe oni postaju. (Usporedi Priče Salamunove 4:10-13.)
13. (a) Koje upozorenje daje Biblija roditeljima što se tiče stege? (b) Koju vrstu stege preporučuje Biblija?
13 No Biblija upozorava roditelje što se tiče stege. Roditeljski autoritet ne bi se nikada smio zloupotrebljavati (Priče Salamunove 22:15). Nijedno dijete ne bi smjelo biti okrutno kažnjavano. U obitelji koja živi prema Bibliji nema mjesta fizičkom nasilju (Psalam 11:5). Isto je slučaj i s emocionalnim nasiljem — grubim riječima, stalnim kritiziranjem i zajedljivim sarkazmom, što sve može slomiti duh djeteta. (Usporedi Priče Salamunove 12:18.) Biblija mudro upozorava roditelje: “Ne razdražujte djece svoje, da ne gube volje [odnosno, “jer ćete ih potpuno obeshrabriti”, Phillips]” (Kološanima 3:21). Biblija preporučuje preventivne mjere. U 5. Mojsijevoj 11:19 roditelje se potiče da iskoriste opuštene trenutke kako bi u svoju djecu usadili moralne i duhovne vrijednosti. Takvi jasni, razumni savjeti o odgoju djece primjenjivi su danas jednako kao što su bili i u biblijska vremena.
14, 15. (a) U kom smislu Biblija pruža više nego samo mudar savjet? (b) Koja biblijska učenja mogu pomoći muškarcima i ženama različitih rasa i nacija da se međusobno smatraju jednakima?
14 Biblija pruža više nego samo mudar savjet. Njena poruka apelira na srce. U Jevrejima 4:12 stoji: “Jer je živa riječ Božija, i jaka, i oštrija od svakoga mača oštra s obje strane, i prolazi tja do rastavljanja i duše i duha, i zglavaka i mozga, i sudi mislima i pomislima srdačnijem.” Razmotrimo jedan primjer motivirajuće snage Biblije.
15 U današnje vrijeme ljudi su podijeljeni rasnim, nacionalnim i etničkim barijerama. Takvi od ljudi stvoreni zidovi doprinijeli su masovnom pokolju nevinih ljudi u ratovima diljem svijeta. Biblija, s druge strane, sadrži učenja koja pomažu muškarcima i ženama različitih rasa i nacija da se međusobno smatraju jednakima. Naprimjer, Djela apostolska 17:26 (St) kažu da je Bog “izveo sav ljudski rod od jednoga čovjeka”. To pokazuje da ustvari postoji samo jedna rasa — ljudska rasa! Biblija nas nadalje ohrabruje da ‘postanemo oponašatelji Boga’ za kojega kaže: “[On] ne gleda ko je ko: nego u svakom narodu koji se boji njega i tvori pravdu mio je njemu” (Efežanima 5:1, NW; Djela apostolska 10:34, 35). Ta spoznaja ima ujedinjavajuće djelovanje na one koji zaista nastoje živjeti prema biblijskim učenjima. Ona djeluje na najdubljem nivou — u ljudskom srcu — te ruši od ljudi stvorene barijere koje ih razdvajaju. Je li to zaista djelotvorno u današnjem svijetu?
16. Ispričaj jedno iskustvo koje pokazuje da su Jehovini svjedoci pravo međunarodno bratstvo.
16 Sasvim sigurno jest! Jehovini svjedoci dobro su poznati po svom međunarodnom bratstvu, koje ujedinjuje ljude različitog porijekla koji u običnim okolnostima ne bi živjeli međusobno u miru. Naprimjer, za vrijeme etničkih sukoba u Ruandi, Jehovini svjedoci iz oba plemena štitili su svoju kršćansku braću i sestre iz drugog plemena, dovodeći pritom svoj vlastiti život u opasnost. Jednom je prilikom jedan Hutu Svjedok u svom domu sakrio šesteročlanu obitelj Tutsija iz svoje skupštine. Nažalost, obitelj Tutsija bila je na kraju otkrivena i ubijena. Brat iz Hutu plemena i njegova obitelj tada su se suočili s gnjevom ubojica te su morali pobjeći u Tanzaniju. Stigli su izvještaji o mnogim sličnim slučajevima. Jehovini svjedoci spremno priznaju da je takvo jedinstvo moguće postići zato što ih je motivirajuća snaga biblijske poruke duboko dirnula u srce. To što Biblija može ujediniti ljude u ovom mržnjom ispunjenom svijetu, snažan je dokaz da ona potječe od Boga.
Knjiga istinitih proročanstava
17. Kako se biblijska proročanstva razlikuju od ljudskih predviđanja?
17 “Nijedno proročanstvo sadržano u Pismu nije stvar samovoljnog tumačenja”, stoji u 2. Petrovoj 1:20 (St). Biblijski proroci nisu analizirali postojeće svjetske trendove i zatim vršili školovana nagađanja na temelju svojih osobnih tumačenja razvoja tih događaja. Nisu ni izricali neodređena predviđanja koja su se mogla prilagoditi bilo kojem budućem događaju. Razmotrimo kao primjer jedno biblijsko proročanstvo koje je bilo vrlo konkretno i koje je proreklo da će se dogoditi upravo suprotno onome što su mogli očekivati ljudi koji su tada živjeli.
18. Zašto su se stanovnici drevnog Babilona nesumnjivo osjećali vrlo sigurnima, no što je Izaija prorekao o Babilonu?
18 Do sedmog stoljeća pr. n. e. Babilon je bio naizgled neosvojivi glavni grad Babilonskog Carstva. Grad je bio okružen rijekom Eufrat, a vode rijeke služile su za formiranje širokog, dubokog obrambenog opkopa i mreže kanala. Pored toga, grad je bio zaštićen i golemim sustavom dvostrukih zidina koje su bile ojačane kulama, koje su služile kao utvrde. Stanovnici Babilona nesumnjivo su se osjećali vrlo sigurnima. Unatoč tome, u osmom stoljeću pr. n. e., još prije nego što se Babilon uzdigao do vrhunca svoje slave, prorok Izaija je prorekao: “Babilon (...) biće kao Sodoma i Gomora kad ih Bog zatr[e]. Ne će se u njemu živjeti niti će se ko naseliti od koljena do koljena, niti će Arapin razapeti u njemu šatora, niti će pastiri počivati onuda” (Izaija 13:19, 20). Zapazi da u proročanstvu nije prorečeno samo to da će Babilon biti uništen nego i da će zauvijek ostati nenaseljen. Kakvog li odvažnog predviđanja! Da li je Izaija mogao napisati svoje proročanstvo nakon što je vidio opustošenje Babilona? Povijest odgovara da nije!
19. Zašto se Izaijino proročanstvo nije u potpunosti ispunilo 5. listopada 539. pr. n. e.?
19 U noći 5. listopada 539. pr. n. e. Babilon je pao u ruke medoperzijske vojske pod zapovjedništvom Kira Velikog. Međutim, Izaijino se proročanstvo tada nije u potpunosti ispunilo. Nakon što je Kir preuzeo vlast, Babilon je — premda slabiji od prvobitnog — još stoljećima bio nastanjen. U drugom stoljeću pr. n. e., nekako u vrijeme kad se prepisivao Svitak Izaije s Mrtvog mora, Parti su preuzeli vlast nad Babilonom, kojeg se tada smatralo pravim blagom oko kojeg su se borile okolne nacije. Židovski je povjesničar Josip izvijestio da je u prvom stoljeću pr. n. e. ondje živio “velik broj” Židova. Prema djelu The Cambridge Ancient History (Kembrička drevna povijest), palmirski su trgovci 24. n. e. u Babilonu osnovali naprednu trgovačku koloniju. Dakle, sve do prvog stoljeća n. e. Babilon još uvijek nije bio potpuno opustošen; a Izaijina je knjiga bila završena davno prije (1. Petrova 5:13).
20. Koji dokaz postoji da je Babilon na koncu postao tek “hrpa ruševina”?
20 Izaija nije živio dovoljno dugo da bi vidio kako je Babilon nenastanjen. No u skladu s proročanstvom, Babilon je na koncu postao tek “hrpa ruševina” (Jeremija 51:37, St). Prema Jeronimu, izučavatelju hebrejskog (rođenom u četvrtom stoljeću n. e.), do njegovog vremena Babilon je bio lovište po kojem su lunjale “sve vrste zvijeri” i ostao je opustošen sve do današnjeg dana. Svaki pokušaj obnavljanja Babilona kao turističke atrakcije može privući posjetioce, ali “rod i porod” Babilona zauvijek su nestali, kao što je prorekao Izaija (Izaija 14:22, St).
21. Zašto su vjerni proroci mogli proricati budućnost s nepogrešivom točnošću?
21 Prorok Izaija nije se bavio školovanim nagađanjima. Niti je preradio povijest kako bi izgledala kao proročanstvo. Izaija je bio pravi prorok. Tako je bilo i sa svim drugim vjernim Božjim prorocima. Zašto su ti ljudi mogli učiniti ono što nijedan drugi čovjek nije mogao — pretkazati budućnost s nepogrešivom točnošću? Odgovor je jasan. Proročanstva potječu od Jehove, Boga proročanstava, ‘Onoga koji od početka javlja kraj’ (Izaija 46:10).
22. Zašto bismo trebali dati sve od sebe da osobe iskrena srca potaknemo da same ispitaju Bibliju?
22 Je li stoga vrijedno ispitati Bibliju? Mi znamo da je vrijedno! No mnogi ljudi nisu u to uvjereni. Oni su izgradili mišljenje o Bibliji iako je možda nikada nisu ni pročitali. Prisjeti se profesora spomenutog na početku prethodnog članka. Pristao je na biblijski studij i nakon brižljivog ispitivanja Biblije došao do zaključka da je to knjiga od Boga. Na kraju se krstio kao Jehovin svjedok i danas služi kao starješina! Dajmo sve od sebe kako bismo potaknuli osobe iskrena srca da same istražuju Bibliju i da zatim izgrade mišljenje o njoj. Ako iz prve ruke pošteno ispitaju Bibliju, uvjereni smo da će uvidjeti da je ta jedinstvena knjiga zaista knjiga za sve ljude!
Možeš li objasniti?
◻ Kako bi mogao koristiti Mojsijev zakon da pokažeš da Biblija ne potječe od ljudi?
◻ Koja su načela iz Biblije, koja ne zastaruju, praktična za život u suvremenom svijetu?
◻ Zašto proročanstvo iz Izaije 13:19, 20 nije moglo biti napisano nakon što su se zbili ti događaji?
◻ Na što bismo trebali hrabriti osobe iskrena srca, i zašto?
[Okvir na stranici 19]
Što reći o onome što je nedokazivo?
Biblija sadrži različite izjave za koje ne postoje samostalni materijalni dokazi. Naprimjer, ono što ona govori o nevidljivom području koje naseljavaju duhovna stvorenja ne može se dokazati — a niti pobiti — znanstvenim putem. Da li takvi nedokazivi izvještaji neizbježno dovode u sukob Bibliju i znanost?
S tim se pitanjem suočio planetarni geolog koji je prije nekoliko godina počeo proučavati Bibliju s Jehovinim svjedocima. “Moram priznati da mi je u početku bilo teško prihvatiti Bibliju jer neke biblijske izjave nisam mogao znanstveno potvrditi”, prisjeća se on. Taj je iskreni čovjek nastavio proučavati Bibliju i na kraju se uvjerio da dokazi koji nam stoje na raspolaganju jasno pokazuju da je to Božja Riječ. “To je umanjilo moju želju da za svaku biblijsku činjenicu imam samostalan dokaz”, objašnjava on. “Osoba koja je sklona znanstvenom načinu razmišljanja mora biti spremna ispitati Bibliju s duhovnog stajališta, ili nikada neće prihvatiti istinu. Ne može se očekivati da znanost potkrijepi svaku izjavu u Bibliji. No to što određene izjave jednostavno nije moguće dokazati ne znači da su one neistinite. Važno je da je točnost Biblije potvrđena gdje god je to moguće.”
[Slika na stranici 17]
Mojsije je zabilježio sanitarna pravila koja su bila daleko ispred svog vremena