Izvlačiti korist iz svakodnevnog čitanja Biblije

“Blago čovjeku (...) [kome] je omilio zakon Gospodinov i o zakonu njegovu misli dan i noć!” (PSALAM 1:1, 2).

1. (a) Kakav se istaknut natpis nalazi na jednoj strani zgrade tiskare svjetske centrale Društva Watch Tower? (b) Kakvu ćemo korist imati ako taj savjet uzmemo osobno k srcu?

“ČITAJ BOŽJU RIJEČ BIBLIJU SVAKI DAN.” Ove su riječi krupnim slovima napisane na jednoj strani zgrade u Brooklynu (New York) u kojoj Watchtower Bible and Tract Society (Biblijsko i traktatno društvo Watchtower) tiska Biblije i biblijsku literaturu. Taj savjet nije namijenjen samo svjetovnim ljudima koji vide taj natpis. Jehovini svjedoci shvaćaju da ga i sami trebaju uzeti k srcu. Oni koji redovito čitaju Bibliju te je osobno primjenjuju izvlače korist iz učenja, karanja, ispravljanja i poučavanja u pravdi koje ona pruža (2. Timoteju 3:16, 17).

2. Kako je brat Russell naglasio važnost čitanja Biblije?

² Jehovini svjedoci vrlo cijene svoja pomoćna sredstva za proučavanje Biblije, uključujući Kulu stražaru, i redovito ih koriste. No oni znaju da nijedno od njih ne zamjenjuje samu Bibliju. Davne 1909, Charles Taze Russell, prvi predsjednik Watch Tower Bible and Tract Societya, napisao je čitaocima Kule stražare: “Nemojte nikada zaboraviti da je Biblija naše Mjerilo i da su naša pomoćna sredstva, pa makar i bila od Boga dana, samo ‘pomoćna sredstva’ a ne nadomjesci za Bibliju.”

3. (a) Kako “riječ Božija” utječe na one koji se izlažu njenom utjecaju? (b) Koliko su često Berejci čitali i proučavali Pisma?

³ Nadahnuta Pisma imaju dubinu i snagu kakvu nema nijedna druga knjiga. “Riječ Božija [je živa], i jaka, i oštrija od svakoga mača oštra s obje strane, i prolazi tja do rastavljanja i duše i duha, i zglavaka i mozga, i sudi mislima i pomislima srdačnijem” (Jevrejima 4:12). Učenik Luka je srdačno pohvalio ljude u Bereji, nazivajući ih ‘plemenitijima’. Oni nisu samo svim srcem primili riječ koju su im propovijedali apostol Pavao i njegov suradnik Sila već su i ‘svaki dan istraživali po pismu’ kako bi utvrdili biblijski temelj onoga što su učili (Djela apostolska 17:11).

Čitati je svaki dan

4. Što pokazuju Pisma s obzirom na to koliko bismo često trebali čitati Bibliju?

⁴ Biblija ne precizira koliko je često trebamo čitati. Međutim, u njoj je zapisan Jehovin savjet koji je dao Jozui neka ‘čita knjigu zakona prigušenim glasom dan i noć’ kako bi postupao mudro i bio uspješan u izvršavanju zadataka koje mu je povjerio Bog (Jozua 1:8, NW). Ona nam kaže da je svatko tko je vladao kao kralj nad drevnim Izraelom morao čitati Pisma “dok je god živ” (5. Mojsijeva 17:19). Nadalje kaže: “Blago čovjeku koji ne ide na vijeće bezbožničko (...) nego mu je omilio zakon Gospodinov i o zakonu njegovu misli dan i noć!” (Psalam 1:1, 2). Isto tako, evanđelje koje je napisao Matej kaže da je Isus Krist, kad je odbio nastojanja Sotone da Ga kuša, citirao iz nadahnutih Hebrejskih pisama, govoreći: “Pisano je: ne živi čovjek o samom hljebu, no o svakoj riječi koja izlazi iz usta Božijih” (Matej 4:4). Koliko nam je često potrebna fizička hrana? Svaki dan! Svakodnevno je uzimanje duhovne hrane još važnije jer utječe na naše izglede za vječni život (5. Mojsijeva 8:3; Ivan 17:3).

5. Kako nam svakodnevno čitanje Biblije može pomoći da ‘živimo pristojno Bogu’ kad smo izloženi ispitima vjere?

⁵ Svi se mi trebamo svakodnevno jačati Božjom riječju. Naša je vjera svaki dan izložena izazovima — kod kuće, na poslu, u školi, na ulici, dok obavljamo kupovinu, u našoj službi. Kako ćemo s njima izaći na kraj? Hoćemo li se brzo sjetiti biblijskih zapovijedi i načela? Umjesto da potiče na samopouzdanje, Biblija upozorava: “Jer koji misli da stoji neka se čuva da ne padne” (1. Korinćanima 10:12). Svakodnevno čitanje Biblije pomoći će nam da ‘živimo pristojno Bogu na svako ugadjanje’ Njemu, umjesto da dozvolimo da nas svijet utisne u svoj kalup (Kološanima 1:9, 10; Rimljanima 12:2).

Potrebno je uvijek iznova čitati Bibliju

6. Zašto je korisno uvijek iznova čitati Bibliju?

⁶ Čitanje Biblije nešto je potpuno drugačije od čitanja neke beletrističke knjige. Većina popularne beletristike namijenjena je za jednokratno čitanje; kad netko jednom poznaje priču i zna kako završava, čitanje više nema smisla. Za razliku od toga, bez obzira na to koliko smo puta već pročitali Bibliju, iz ponovnog čitanja izvlačimo veliku korist (Priče Salamunove 9:9). Za razboritu osobu Pisma uvijek iznova poprimaju novo značenje. U svjetlu onoga što je zadnjih mjeseci vidjela, čula i osobno doživjela, proročanstva o posljednjim danima još su dojmljivija za nju (Danijel 12:4). Dok proširuje vlastito životno iskustvo i bori se s problemima, razborit čitalac Biblije u potpunijoj mjeri shvaća savjet koji je prethodno možda samo usputno pročitao (Priče Salamunove 4:18). Ukoliko se ozbiljno razboli, biblijska obećanja o odstranjenju boli i obnovi zdravlja poprimaju za njega dublje značenje nego ikad prije. Kad bliski prijatelji i članovi obitelji umru, obećanje o uskrsnuću postaje još dragocjenije.

7. Što će nam pomoći kad preuzimamo neku novu odgovornost u životu, i zašto?

⁷ Možda si osobno pročitao Bibliju i kroz godine primjenjivao njen savjet. No sada možda preuzimaš nove odgovornosti u životu. Planiraš li se vjenčati? Hoćeš li postati roditelj? Je li ti povjerena odgovornost starješine ili sluge pomoćnika u skupštini? Jesi li postao punovremeni evangelizator, te imaš dodatne prilike za propovijedanje i poučavanje? Kako bi samo korisno bilo da ponovno pročitaš čitavu Bibliju, s tim novim odgovornostima na umu! (Efežanima 5:24, 25; 6:4; 2. Timoteju 4:1, 2).

8. Kako mogu izmijenjene okolnosti otkriti potrebu da učimo više o stvarima za koje smo mislili da ih već znamo?

⁸ Možda si u prošlosti već dobro ispoljavao plodove duha (Galaćanima 5:22, 23). No moguće se zbog izmijenjenih okolnosti suočavaš s potrebom da mnogo više naučiš o tim božanskim svojstvima. (Usporedi Jevrejima 5:8.) Bivši putujući nadglednik koji je našao za potrebno napustiti svoju posebnu službu kako bi se brinuo za svoje ostarjele roditelje rekao je: “Mislio sam da u razumnoj mjeri dobro ispoljavam plodove duha. Sada imam osjećaj kao da počinjem opet ispočetka.” Isto tako, muževi i žene čiji je bračni drug tjelesno ili emocionalno teško bolestan možda ustanove da dok pružaju osobnu njegu, stres ponekad dovodi do reakcija koje ih obeshrabruju. Redovito čitanje Biblije izvor je velike utjehe i pomoći.

Kada bi mogao čitati Bibliju

9. (a) Što može nekome tko je vrlo zaposlen pomoći naći vremena za svakodnevno čitanje Biblije? (b) Zašto je čitanje Božje riječi naročito važno za starješine?

⁹ Naravno, za ljude koji već jesu vrlo zaposleni, pronalaženje vremena kako bi još nešto redovito radili predstavlja izazov. Međutim, možemo izvući korist iz Jehovinog primjera. Biblija otkriva da on radi stvari u “određeno vrijeme” (1. Mojsijeva 21:2, NW; 2. Mojsijeva 9:5; Luka 21:24; Galaćanima 4:4). Uvažavanje važnosti redovitog čitanja Božje riječi može nam pomoći da u svom dnevnom rasporedu vremena odredimo vrijeme za to (Efežanima 5:15-17). Naročito starješine trebaju rezervirati vrijeme za redovito čitanje Biblije kako bi se savjet koji daju izravno temeljio na biblijskim načelima i kako bi duh koji pokazuju odražavao “premudrost od ozgo” (Jakov 3:17; Titu 1:9).

10. Kada oni koji svaki dan čitaju Bibliju nalaze vremena za čitanje?

¹⁰ Mnogi koji uspješno provode program osobnog čitanja Biblije čitaju rano ujutro prije nego započnu s dnevnim aktivnostima. Drugi nalaze da to mogu dosljednije činiti u neko drugo vrijeme. Biblijske audiokasete (tamo gdje stoje na raspolaganju) pomažu onima koji svaki dan putuju da dobro iskoriste vrijeme putovanja, a neki ih Svjedoci slušaju dok obavljaju rutinske kućne poslove. Programi koji su bili djelotvorni za mnoge Svjedoke u Evropi, Africi, Sjevernoj Americi, Južnoj Americi i na Orijentu navedeni su na stranicama 20. i 21, u članku “Kada čitaju i kako iz toga izvlače korist”.

11. Kako možemo uspjeti svaki dan čitati Bibliju čak i kad je vrijeme koje nam stoji na raspolaganju prilično ograničeno?

¹¹ Količina vremena koju odjednom posvetimo čitanju Biblije nije najvažnija stvar, već redovitost s kojom to činimo. Možda smatraš da je vrijedno i korisno čitati jedan sat ili više odjednom, dodatno istraživati te se potpuno udubiti u gradivo. No dozvoljava li tvoj vremenski plan da to redovito radiš? Ne bi li bilo bolje da, umjesto da dozvoliš da prođe nekoliko dana, a da uopće nisi čitao Bibliju, svaki dan čitaš 15 ili barem 5 minuta? Budi odlučan svaki dan čitati Bibliju. Zatim, kad je moguće, nadopuni čitanje dubljim istraživanjem.

Različiti pristupi čitanju Biblije

12. Kakav program čitanja Biblije imaju novi članovi betelske obitelji i polaznici Gileada?

¹² Postoje mnoge mogućnosti kako se može čitati Biblija. Korisno je pročitati je od Prve Mojsijeve do Otkrivenja. Od svih se članova betelske obitelji diljem svijeta koji služe u svjetskoj centrali ili u nekoj od podružnica Društva zahtijeva da pročitaju čitavu Bibliju tijekom prve godine svoje betelske službe. (To obično znači pročitati tri do pet poglavlja, ovisno o njihovoj duljini, ili četiri do pet stranica svaki dan.) I polaznici Biblijske škole Gilead Društva Watchtower moraju prije završetka škole pročitati Bibliju od korica do korica. Očekuje se da će im to pomoći svakodnevno čitanje Biblije učiniti sastavnim dijelom svog života.

13. Kakav se cilj preporučuje novokrštenim Svjedocima?

¹³ Korisno je da si novokršteni Svjedoci postave cilj da pročitaju čitavu Bibliju. Godine 1975. jedan je starješina u Francuskoj upitao mladog čovjeka koji se pripremao za krštenje ima li određen program za čitanje Biblije. Sve odonda pročitao je svake godine čitavu Bibliju, čitajući obično ujutro prije odlaska na posao. Što se tiče rezultata, rekao je: “Mnogo sam bolje upoznao Jehovu. Mogu vidjeti kako je sve što on radi povezano s njegovim naumom i kako reagira kad se pojave prepreke. Vidim da je Jehova u svemu što radi istovremeno i pravedan i dobar.”

14. (a) Što je potrebno da bismo započeli s programom osobnog čitanja Biblije s kojim ćemo i nastaviti? (b) Što nam može pomoći zadržati na umu glavne misli svake biblijske knjige dok je čitamo?

¹⁴ Jesi li pročitao čitavu Bibliju? Ako nisi, sada je pravo vrijeme da s time počneš. Zacrtaj si određen program i zatim ga se pridržavaj. Odredi koliko ćeš stranica ili koliko poglavlja čitati svaki dan, ili jednostavno odredi koliko ćeš vremena za to utrošiti i kada. Neće svatko moći pročitati Bibliju za jednu godinu, ali važno je da redovito čitamo Božju riječ, čineći to ako je ikako moguće svaki dan. Dok čitaš Bibliju, možda ćeš ustanoviti da je od koristi služiti se nekim priručnicima kako bi ti se glavne misli gradiva duboko urezale u misli. Ako na tvom jeziku stoji na raspolaganju djelo Insight on the Scriptures (Uvid u Pisma), tada prije nego počneš čitati određenu biblijsku knjigu, razmotri kratak pregled njenih vrhunaca koji se nalazi u knjizi Insight.a Zapazi posebno naslove koji su u tom pregledu tiskani masnim slovima. Ili koristi na sličan način opširniji sažetak u knjizi “Sve je Pismo od Boga nadahnuto i korisno”.b

15. (a) Koji ti prijedlozi dani na 16. i 17. stranici mogu pomoći unaprijediti svoje čitanje Biblije? (b) Umjesto da formalno čitamo određeni broj stranica, kojoj bismo prijeko potrebnoj stvari trebali pokloniti veću pažnju?

¹⁵ Uzastopno je čitanje Biblije korisno, ali nemoj postati samo formalni čitalac. Nemoj svaki dan čitati određeni broj stranica samo da bi mogao reći da svake godine pročitaš Bibliju. Kao što je pokazano u okviru “Prijedlozi za unapređenje tvog čitanja Biblije” (16. i 17. stranica), postoje mnoge mogućnosti kako možeš čitati i uživati u čitanju Biblije. Kakvu god metodu koristio, pazi na to da hraniš i svoj um i svoje srce.

Shvati smisao onoga što čitaš

16. Zašto je važno uzeti si vremena za meditiranje o onome što čitamo?

¹⁶ Kad je poučavao svoje učenike, Isus je naglasio važnost toga da razumiju ono što im je rekao. Od presudne važnosti nije bilo to da samo intelektualno shvate što im govori već da to ‘srcem razumiju’ kako bi to primijenili u svom životu (Matej 13:14, 15, 19, 23). Ono što vrijedi kod Boga jest ono što je neka osoba zaista u svojoj nutrini, a to je ono što predstavlja srce (1. Samuelova 16:7; Priče Salamunove 4:23). Dakle, pored toga što nastojimo razumjeti što kažu biblijski odlomci, trebamo i meditirati o njima, razmatrajući kako se odnose na naš život (Psalam 48:9; 1. Timoteju 4:15).

17. Koja bi mogla biti neka od polazišta za meditiranje o onome što čitamo u Pismima?

¹⁷ Nastoj ustanoviti koja načela stoje iza biblijskih izvještaja kako bi ih mogao primijeniti u situacijama s kojima se suočavaš. (Usporedi Matej 9:13; 19:3-6.) Dok čitaš i meditiraš o Jehovinim divnim svojstvima, iskoristi tu priliku kako bi ojačao svoj osobni odnos s njim, kako bi u sebi razvio duboki osjećaj odanosti Bogu. Dok čitaš iskaze o Jehovinom naumu, razmotri što možeš učiniti kako bi postupao u skladu s njima. Kad pročitaš neki izravni savjet, nemoj samo reći: ‘To znam’, nego se upitaj: ‘Postupam li u skladu s tim?’ I ako to radiš, upitaj se: ‘Na koje bih to načine mogao raditi “izobilnije”?’ (1. Solunjanima 4:1). Dok upoznaješ Božje zahtjeve, obrati pažnju i na biblijske primjere iz stvarnog života onih koji su živjeli u skladu s tim zahtjevima i onih koji to nisu činili. Razmotri zašto su baš tako postupali i kakav je bio ishod (Rimljanima 15:4; 1. Korinćanima 10:11). Kad čitaš o životu Isusa Krista, sjeti se da je Isus taj kome je Jehova povjerio kraljevanje nad cijelom Zemljom; koristi tu priliku kako bi ojačao svoju čežnju za Božjim novim svijetom. Analiziraj također mogućnosti kako bi još u potpunijoj mjeri mogao oponašati Božjeg Sina (1. Petrova 2:21).

18. Kako možemo čitanje Biblije uravnotežiti s korištenjem studijskog gradiva koje dobivamo od ‘vjernog i razboritog roba’?

¹⁸ Naravno, čitanje Biblije ne bi trebalo nadomjestiti korištenje izvrsnog gradiva za proučavanje koje nam stavlja na raspolaganje “vjerni i razboriti rob”. I ono je dio Jehovine pripreme — i to vrlo dragocjen (Matej 24:45-47, NW). Pobrini se da redovito čitanje same Riječi Božje zauzme istaknuto mjesto u tvom životu. Ako je ikako moguće, “ČITAJ BOŽJU RIJEČ BIBLIJU SVAKI DAN”.

[Bilješka]

Kako bi odgovorio?

◻ Zašto je korisno svaki dan ponešto pročitati iz Biblije?

◻ Zašto trebamo Bibliju uvijek iznova čitati?

◻ Koje je vrijeme u tvom vremenskom planu pogodno za svakodnevno čitanje Biblije?

◻ Što može, dok više puta za redom čitaš Bibliju, tvoj program učiniti raznolikim?

◻ Zašto je vrlo važno meditirati o onome što čitamo?

[Okvir na stranicama 16 i 17]

Prijedlozi za unapređenje tvog čitanja Biblije

(1) Mnogi čitaju biblijske knjige onim redoslijedom kojim su obično tiskane, od 1. Mojsijeve do Otkrivenja. Mogao bi ih isto tako čitati onim redoslijedom kojim su prvobitno napisane. Imaj na umu da je Biblija zbirka od 66 nadahnutih knjiga, božanska biblioteka. Za promjenu, mogao bi željeti pročitati neke od knjiga koje ističu povijest, zatim neke koje su uglavnom proročanske, pa onda neke od poslanica koje sadrže savjet, umjesto da jednostavno slijediš redoslijed stranica. Vodi brigu o tome što si pročitao kako bi zaista pročitao čitavu Bibliju.

(2) Nakon što pročitaš jedan dio iz Pisama, upitaj se što on otkriva o Jehovi, njegovom naumu, njegovom načinu postupanja; kako bi to trebalo utjecati na tvoj život; kako bi to mogao koristiti da pomogneš nekom drugom.

(3) Služeći se tabelom “Glavni događaji Isusovog zemaljskog života” pod naslovom “Isus Krist” u Insight on the Scriptures (Uvid u Pisma; isto tako u knjizi “Sve je Pismo od Boga nadahnuto i korisno”) kao vodičem, pročitaj paralelne izvještaje iz odgovarajućeg dijela svakog Evanđelja, jedan za drugim. Nadopuni to time da potražiš odgovarajuće odlomke u knjizi Najveći čovjek koji je ikad živio.

(4) Kad u Djelima apostolskim pročitaš izvještaj o životu i službi apostola Pavla, pročitaj i odgovarajuće nadahnute poslanice. Isto tako, kad se spominju različiti gradovi ili područja gdje je Pavao propovijedao, zastani i pročitaj poslanice koje je on kasnije napisao sukršćanima u tim mjestima. Također je korisno pratiti njegova putovanja na karti, naprimjer na onoj koja se nalazi na zalistu New World Translationa.

(5) Dok čitaš 2. do 5. Mojsijevu, pročitaj i poslanicu Jevrejima kako bi dobio razjašnjenje mnogih proročanskih uzora. Pod natuknicom “Zakon” u djelu Insight on the Scriptures, pogledaj tabelu “Neka obilježja saveza Zakona”.

(6) Kad čitaš proročanske knjige, uzmi si vremena te se osvrni na odgovarajuću biblijsku povijesnu pozadinu. Naprimjer, kad čitaš knjigu Izaije, istraži što Biblija na drugim mjestima kaže o kralju Oziji, Joatanu, Ahazu i Ezehiji, koji se spominju u Izaiji 1:1 (2. Carevima, 15-20. poglavlje; 2. Dnevnika 26-32. poglavlje). Ili dok čitaš Ageja i Zahariju, uzmi si vremena da istražiš što je zapisano u Ezdrinoj knjizi.

(7) Izaberi neku biblijsku knjigu, pročitaj jedan dio (možda jedno poglavlje), zatim istražuj koristeći Indeks publikacija Watch Towera ili kompjuteriziranu Watchtower Library (Biblioteku Watchtowera) ako stoji na raspolaganju na tvom jeziku. Primijeni gradivo u vlastitom životu. Koristi ga u govorima i u službi propovijedanja. Tada prijeđi na drugi dio.

(8) Ako postoji neka publikacija Watch Towera koja pruža objašnjenje neke biblijske knjige ili nekog dijela te knjige, često u nju pogledaj dok čitaš taj dio Biblije. (Naprimjer: o Pjesmi nad pjesmama, Kula stražara od 1. prosinca 1957, stranice 720-34 [engl.]; o Ezehijelu, ”The Nations Shall Know That I Am Jehovah“—How? [“Nacije će morati znati da sam ja Jehova” — kako?]; o Danijelu, ”Your Will Be Done on Earth“ [“Neka se vrši volja tvoja na Zemlji”] ili Our Incoming World Government—God’s Kingdom [Naša nadolazeća svjetska vladavina — Božje Kraljevstvo]; o Ageju i Zahariji, Paradise Restored to Mankind—By Theocracy! [Obnovljen raj za čovječanstvo — kroz teokraciju!]; o Otkrivenju, Otkrivenje — blizu je veličanstveni vrhunac!).

(9) Dok čitaš, potraži neke od marginalnih referenci. Obrati pažnju na 320 odlomaka iz Hebrejskih pisama koji su izravno citirani u Kršćanskim grčkim pismima i na stotine drugih odlomaka na koje se ukazuje kao i na to kako ih se primjenjuje. Marginalne reference ukazuju na ispunjenja proročanstava zapisanih u Bibliji, na biografske i geografske pojedinosti i na paralelne misli koje možda razjašnjavaju izraze koji su ti teško razumljivi.

(10) Koristi izdanje New World Translationa s objašnjenjima, ukoliko stoji na raspolaganju na tvom jeziku, provjeri fusnote i članke u dodatku koji su u vezi s onim što čitaš. U njima se pokazuje razlog za određen način prevođenja kao i druge mogućnosti kako se važni izrazi mogu prevesti. Možda želiš i usporediti kako su neki reci prevedeni u drugim prijevodima Biblije.

(11) Nakon što pročitaš svako poglavlje, napiši vrlo kratak sažetak glavnih misli iz tog poglavlja. Koristi to kao temelj za kasnije istraživanje i meditiranje.

(12) Dok čitaš Bibliju, označi izabrane dijelove teksta koje želiš posebno upamtiti, ili ih prepiši na kartice te ih stavi na neko mjesto gdje ćeš ih svaki dan vidjeti. Nauči ih napamet; meditiraj o njima; primijeni ih. Nemoj pokušati naučiti napamet previše redaka odjednom, možda samo jedan ili dva svaki tjedan; onda kad sljedeći put čitaš Bibliju izaberi ih još.

[Slike na stranici 15]

Da li svaki dan čitaš Bibliju ili slušaš snimak čitanja Biblije?