INTERNETSKA BIBLIOTEKA Watchtower
INTERNETSKA BIBLIOTEKA
Watchtower
Hrvatski
  • BIBLIJA
  • IZDANJA
  • SASTANCI
  • w87 1. 8. str. 3–5
  • Kako možemo upoznati Boga

Videosadržaj nije dostupan.

Žao nam je, došlo je do greške u učitavanju videosadržaja.

  • Kako možemo upoznati Boga
  • Stražarska kula – glasnik Jehovinog Kraljevstva (1987)
  • Podnaslovi
  • Slično gradivo
  • Biblija — Božja knjiga
  • Intimno poznavati Boga
  • Čitanje Biblije približava nas k Bogu
  • Poznavanje Boga donosi veliku korist
  • Kako razviti prisan odnos s Bogom?
    Biblijska učenja – pitanja i odgovori
  • Tko je Bog?
    Stražarska kula – glasnik Jehovinog Kraljevstva (2002)
  • Možeš li se doista ‘približiti Bogu’?
    Približi se Jehovi
  • Kako možeš upoznati nevidljivog?
    Gdje pronaći pravu sreću
Više
Stražarska kula – glasnik Jehovinog Kraljevstva (1987)
w87 1. 8. str. 3–5

Kako možemo upoznati Boga

NEKI vjeruju da je Bog svugdje, da je prisutan na zvijezdama i planetama, u dugi, na krilima ptice, na vlati trave. Međutim, Biblija uči da Bog, kao Osoba, ima određeno mjesto na kom boravi. Mudri kralj Salamun rekao je u molitvi Bogu: “Tada čuj s neba, iz stana svojega”. A u biblijskoj knjizi Izaije navodi se kao da sam Bog govori: “Nebo je prijesto moj” (1. Carevima 8:49; Izaija 66:1).

Premda Bog nije osobno prisutan u svemu što je stvorio, u svemu se odražavaju njegove crte ličnosti. Apostol Pavao je u poslanici Rimljanima 1:20, ST, rekao: “Njegova se nevidljiva svojstva, njegova vječna moć i božanstvo, promatrana po njihovim djelima, opažaju od postanka svijeta”. Psalmist David slično piše: “Nebesa objavljuju slavu Božju; o djelu ruku njegovih prostranstva govore. Dan za danom uzrokuje da govor navire, noć za noći dokazuje znanje” (Psalam 19:1, 2, NS).

Da, pogledaj zvjezdano nebo i razmisli na trenutak o ogromnoj mudrosti i snazi koja je potrebna za stvaranje i podržavanje našeg svemira! (Usporedi Izaija 40:26.) Zaista, djela stvaranja su neiscrpan izvor informacija o Božjoj osobnosti. A čovjek nikad ne može potpuno shvatiti ogromno svjedočanstvo koje ono pruža o Božjim osobinama i svojstvima. Knjiga o Jobu nas podsjeća: “Sve to samo djelić je djela njegovih, od kojih tek slabu jeku mi čujemo” (Job 26:14, ST). Postoji jedna stara švedska izreka: ‘Majstor je veći od svojih djela’. Prema tome, ako su djela stvaranja velika, Bog je sigurno još veći; ako djela stvaranja očituju mudrost, Bog je sigurno mudriji; ako djela stvaranja pokazuju snagu, Bog je sigurno još snažniji!

Biblija — Božja knjiga

Djela stvaranja, dakle, pružaju mnogo informacija o Bogu. Međutim, može li nam proučavanje djela stvaranja reći kako je Bogu ime? Hoće li nam to otkriti kakvu namjenu ima Bog sa svime što je stvorio ili dati odgovor na pitanje zašto dopušta zlo? Da bismo našli odgovore na ta pitanja potrebno je više nego samo proučavanje Božjih materijalnih djela. Na sreću, Bog se pobrinuo da takve informacije o njemu budu zapisane u Bibliji.

Nigdje u Bibliji Bog nije prikazan kao neki apstraktni, neodredivi um ili kao sveprisutna sila ili snaga. U Djelima apostolskim 3:19, NS, čitamo o ‘osobi Jehovinoj’. Kad je njegov Sin Isus Krist bio podignut iz mrtvih, Biblija kaže da je ušao u samo nebo da bi se pojavio pred “osobom (doslovno “licem”) Božjim” (Jevrejima 9:24, Kingdom Interlinear). Činjenica je da Isus nikad nije Boga nazivao Velikom silom, Beskrajnim umom ili bilo kakvim drugim apstraktnim terminima onda kad je govorio o njemu ili mu se molio. Upravo suprotno, on ga je često zvao nebeskim Ocem, što otkriva njegovu duboku bliskost s Bogom (Matej 5:48; 6:14, 26, 32).

Prema tome, Bog nije bezimeno “Nešto”, nego Osoba s imenom. Psalam 83:18, NS, kaže: “Nek znaju da si ti, kome je ime Jehova, jedini Najviši nad svom Zemljom”. Istina je da Biblija također koristi titule ili opisne termine za Boga: “Svemogući”, “Kralj vječnosti”, “Spasitelj”, “Pastir“, “Pradavni”, “Nadglednik”, “Veliki učitelj”, “Veliki tvorac”, “Stijena” (Ruta 1:20; 1. Timoteju 1:17; Izaija 43:11; Psalam 23:1; Danijel 7:9, 13, 22; 1. Petrova 2:25; Izaija 30:20; 54:5; 5. Mojsijeva 32:4). Međutim, takvi termini samo otkrivaju daljnje pojedinosti o Božjoj osobnosti, kao na primjer to da je on svemoguć, da s ljubavlju brine za svoj narod i da posjeduje beskrajnu mudrost.

Budući da je Bog osoba, njemu se nešto dopada ili ne dopada — on ima osjećaje. Biblija nam govori o tome da on ljubi svoj narod (1. Carevima 10:9), raduje se u Svojim djelima (Psalam 104:31), mrzi idolopoklonstvo (5. Mojsijeva 16:22) i teško mu je zbog zla (1. Mojsijeva 6:6). U 1. Timoteju 1:11, NS, naziva ga se čak ‘sretnim Bogom’.

Intimno poznavati Boga

Doista, ni jedan ljudski um nije dovoljno velik da prihvati cjelokupno otkrivenje Božje osobnosti. “O dubino bogatstva, mudrosti i znanja Božjega! Kako su neispitivi njegovi sudovi i neistraživi njegovi putevi. Jer, ‘tko je spoznao um Jehovin, ili tko mu je bio savjetnik?” (Rimljanima 11:33, 34, NS). Bilo kako bilo, za onoga tko vjeruje, Bog može biti isto tako stvaran kao svaka druga osoba. Biblija nam kaže da je “Noa hodio s istinitim Bogom”, kao da je Jehova bio uz njega (1. Mojsijeva 6:9, NS). I Mojsiju je Bog bio tako stvaran da je izgledalo kao da “vidi nevidljivoga” (Jevrejima 11:27, NS). A o Abrahamu je rečeno da je bio “Jehovin prijatelj” (Jakov 2:23, NS).

Naravno, Bog se osobno otkrio Noi, Abrahamu i Mojsiju. ‘Pa, kad bi se Bog meni otkrio na takav osobni način’, netko bi mogao reći, ‘on bi i za mene bio stvaran’. Ne zaboravimo, međutim, da ni Noa, ni Abraham, ni Mojsije nisu imali Bibliju. Oni nisu znali ništa o Isusu Kristu i o tome da je on ispunio na desetke proročanstava. Stoga im je sve što je Isus otkrio o Bogu bilo nepoznato. U takvim okolnostima je bilo neophodno i prikladno da im se Bog otkrije na takav direktan način.

Danas, međutim, imamo i Bibliju i stoljetne dokaze o ispunjenju biblijskih proročanstava. Imamo evanđelja u kojima su zapisi o životu, djelu i riječima Isusa Krista. A kako kaže apostol Pavao: “U njemu (Kristu) živi sva punina božanske vrsnoće tjelesno” (Kološanima 2:9, NS). Da, mi smo u položaju da tako intimno upoznamo Boga kako to nije bilo moguće u danima patrijarha. Zar to čak i preko mjere ne nadomješta činjenicu da se on nama nije direktno otkrio?

Čitanje Biblije približava nas k Bogu

U Jakovu 4:8 čitamo: “Približite se k Bogu, i on će se približiti k vama”. Čitanjem Biblije se možemo približiti k Bogu. Ali, kako? Tako što svakodnevnim čitanjem Biblije naučimo nove karakteristike i svojstva njegove osobnosti. Dok čitaš, zaustavi se i upitaj se: ‘Što sam naučio o Bogu u ovom stihu ili odlomku?’ Uz to, možeš se i moliti Bogu da bi njegov duh djelovao kao ‘pomoćnik’ u tvom razumijevanju i približavanju Bogu (Ivan 14:26).

“Uviđam da stječem mnogo bolje razumijevanje o Jehovi kao osobi”, rekla je jedna kršćanka koja je pročitala Bibliju od korica do korica. Ona je bila Student u Biblijskoj Galad školi Kule stražare, koja osposobljava misionare i šalje ih po čitavom svijetu. Kakva se metoda proučavanja Biblije koristi u ovoj školi? Jedan od instruktora objašnjava: “Započeli smo s projektom grupnog proučavanja čitave Biblije. Uzimamo 10 do 15 stranica na dan, i svi ... studenti istražuju i doprinose diskusiji. Ako se susretnemo s nekim teškim biblijskim retkom, tada razmatramo (1) kontekst, (2) okolnosti u vrijeme pisanja i (3) značenje ključnih riječi u tekstu. Uvijek se pitamo: ‘Što nam ovo govori o Jehovi i njegovim osobinama?’ Utvrdili smo da nam to uvijek nešto govori o njemu.”

Iako možda nisi imao prednost formalno proučavati Bibliju u ovoj školi, neke od ovih metoda proučavanja mogu i tebi i tvojoj obitelji dobro doći. Na primjer, kod Jehovinih svjedoka je običaj takav da svakog tjedna prouče nekoliko poglavlja Biblije koja su u vezi s programom njihovih sastanaka. Zašto kao obitelj ne bi slijedili taj raspored čitanja Biblije? Nadalje, Udruženje Kule stražare objavljuje pomoćna sredstva za istraživanje koja ti pomažu razumjeti teške dijelove Biblijea. Redoviti program čitanja Biblije može uvelike povećati tvoje cijenjenje Jehovine osobnosti.

Isto tako, ti možeš odabrati dio Biblije koji ti je posebno privlačan. Ako, na primjer, odabereš za proučavanje 17 redaka u Psalmu 86, tu ćeš pronaći barem 15 karakteristika Božje osobnosti: On je dobar, spreman oprostiti, obiluje dobrotom punom ljubavi, spreman odgovoriti na molitve, ne može se uspoređivati s drugim bogovima, neusporedivi je stvaralac, suvereni vladar, velik je u izvanrednim djelima, izbavitelj od smrti, milostiv, velikodušan, spor na gnjev, obiluje istinitošću, pomaže, tješi. Imaš li bolji cilj od toga da pokušaš upoznati svog Stvoritelja?

Poznavanje Boga donosi veliku korist

Dostići krajnji cilj vječnog života samo je jedna od koristi koju imamo od toga što poznajemo Boga (Ivan 17:3). Uz to, korist je i ta što svakodnevno imamo druga koji brine za nas i čvrst je kao stijena (Psalam 18:31). Kad je kralj David bio opkoljen neprijateljima i opterećen problemima utvrdio je da mu je Bog bio jedini pomoćnik. Zato je on rekao: “Stavi svoje breme na Jehovu i on će te potkrijepiti. Neće dati da ikada posrne pravednik” (Psalam 55:22, NS).

I ti možeš uživati takav odnos s Bogom ako si uzmeš vremena da ga upoznaš. To nije preteško. Uloži napor da čitaš njegovu Riječ. Poveži se s onima koji svojim životom dokazuju da poznaju Boga, kao što su na primjer oni koji su ti donijeli ovaj časopis. Prizivaj Jehovu u molitvi. Jer Bog nije neka neosobna sila koja će se oglušiti na tvoje povike. On je živi Bog i “Slušač molitvi”. I “ako ga ustražiš, naći ćeš ga” (Psalam 65:2; 1. Dnevnika 28:9).

[Bilješka]

a Npr, Aid to Bible Understanding, New World Translation Reference Bible. Watch Tower Publications Index 1930—1985 pomoći će ti pronaći objašnjenja takvih odlomaka u ovim pomagalima za istraživanje.

    Izdanja na hrvatskom jeziku (1973-2026)
    Odjava
    Prijava
    • Hrvatski
    • Podijeli
    • Postavke
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Uvjeti korištenja
    • Izjava o privatnosti
    • Postavke za privatnost
    • JW.ORG
    • Prijava
    Podijeli