Kakvu muziku voliš?
JEDNA stara španjolska poslovica kaže: “U muziku i medicinu se svatko barem malo razumije”. Uistinu, praktično svatko može pjevušiti, pjevati ili zviždati neku melodiju. Da, muzika i cijenjenje za nju pripadaju prirodnim darovima ljudi. Pjesnik Longfelow je išao tako daleko, da je rekao: “Muzika je sveopći jezik čovječanstva.”
Od svojih najranijih početaka čovjek je bio izložen muzici! Tko još nije čuo divan cvrkut ptica? Odista se možemo diviti bujici različitih nota, koje izlaze iz sićušnog grla kanarinca. Ili, možda nas oduševljava svestranost američkog drozda, jednostavan krik kukavice ili pak pjevanje drugih izvanrednih pernatih pjevačica.
Čak i mala djeca znaju cijeniti svoju omiljenu uspavanku. Nedavno je bilo otkriveno, da čak ljudski fetusi reagiraju na muziku. Svojim pokretima pokazuju da li im se sviđa ili ne sviđa ono što čuju.
Kada su se razvili muzički instrumenti?
Sa svjetskog gledišta nije lako odgovoriti na to pitanje. Encyclopaedija Britannica kaže: “Razvoj muzičkih instrumenata među drevnim visoko razvijenim civilizacijama izgleda da je bio najsnažniji u Aziji i sjevernoj Africi. ... Od najranijeg vremena upotrebljavala se harfa u Mezopotamiji (i) Egiptu.”
Međutim, u Bibliji se posebno ističe Jubal, rani potomak prvog čovjeka, Adama, kao ‘osnivač onih, koji sviraju na harfi i sviralu’ (1. Mojsijeva 4:21, NS). On je ili izmislio prve žičane i duhačke instrumente ili je pronašao zanat koji je dao poticaj razvoju muzike — i sve je to bilo prije oko 5 000 godina!
Muzika je bila uobičajen dio patrijarhalnog života nakon potopa Noinog vremena. Laban se, primjerice, žalio svom zetu Jakovu: “Zašto si potajno pobjegao, ... i nisi me obavijestio? Otpratio bih te s veseljem i pjesmom, uz bubnje i lire” (1. Mojsijeva 31:27, ST).
Za službu u Božjem hramu bilo je stoljećima kasnije ‘četiri tisuće (levita) koji su slavili Jehovu uz instrumente, koje je David napravio za hvalu’ (1. Dnevnika 23:5). Izraelski kralj David bio je sam vješt muzičar na harfi s 10 žica, a možda je izmislio i nove muzičke instrumente (Psalam 144:9; 2. Dnevnika 7:6; 29:26, 27; Amos 6:5).
Današnja muzika
Muzika danas možda prevladava više nego bilo kada. Brzo se i obilato stvara za radio, televiziju, ploče i kazete. I koliko je samo raznovrsna! Tu su: narodna, zborna, klasična, operna, džez, kantri i vestern, zatim ritmička, bluz, disko, oblici rok muzike — spisak je čini se beskrajan i stalno se mijenja. Tek što neki popularni stil muzike nestane, drugi ga zamjenjuje.
Dakle, kakvu muziku ti voliš? Razlikuje li se uistinu tvoja omiljena muzika od drugih? Može li utjecati na tvoje poglede — na tvoju budućnost?
[Slika na stranici 3]
Redoslijed razvoja muzičkih instrumenata