Što izaziva pušenje kod pušača
REKLAMNA slika djeluje pristojno i osvježavajuće. Pokazuje blistavo planinsko jezero s kutijom cigareta, koja se nudi izravno tebi, dragi čitaoče. Takva reklama je zaista djelotvorna. Dovodi u vezu pušenje s ugodnim osjećajem. Svake godine se troše milijarde dolara u cilju povezivanja pušenja s poželjnim stvarima u životu. Ali, što se krije iza reklame?
Činjenice u vezi pušenja
1979. g. mnoge je osvijestila otvorena izjava kanadskog društva za plućne bolesti: “Svake godine prerano umire oko 50 000 Kanađana zbog pušenja. Mnogi drugi žive sa oštećenim plućima i prenapregnutim srcem.”
Glavni kirurg Sjedinjenih Država, dr. Julius B. Richmond, objavio je 1979. g. snažan izvještaj navodeći “nepobitne dokaze”, da je pušenje opasno po zdravlje. U izvještaju se procjenjuje da pušenje ubija svake godine oko 350 000 Amerikanaca. Britanski državni podsekretar zdravstva, sir George Young, također je nedavno izjavio, da zbog pušenja umire oko 50 000 ljudi u Britaniji.
Kako se izračunavaju te velike brojke umrlih? U osnovi tako, što se uspoređuje stopa smrtnosti pušača, sa stopom smrtnosti nepušača. U opsežnoj studiji, koja je uključila preko milijun ljudi objašnjava se u Encyclopediji Americani: “Promatrajući kroz jedno razdoblje, primijećeno je da na svakih sto umrlih nepušača, umrlo je oko 168 ljudi iz raznih grupa pušača; to znači da je bilo 68 posto više smrtnih slučajeva kod pušača.”
No, jesu li ti dokazi uvjerljivi? Da, jesu. “Nema nikakve proturječnosti među činjenicama”, primjećuje kanadsko društvo za plućne bolesti. “Tisuće brižljivih istraživanja potvrđuju ih. Nijedna veća medicinska ili zdravstvena ustanova ne sumnja u njih.” Časopis Science 80, objavljen po Američkom društvu za unapređenje znanosti, također se slaže s tim: “Nepobitna je činjenica, da cigareta skraćuje životni vijek; uzročna povezanost je čvrsto utvrđena kao i bilo koja druga u medicini.”
Konačna istraživanja su izvršena na velikom broju ljudi, koji su pušili skoro cijelog života. “U osvrtu na to”, zapaža John Cairns, molekularni biolog i specijalist za bolesti raka, “gotovo je tako, kao da bi zapadna udruženja počela sa izvođenjem opsežnog i dobro kontroliranog pokusa u karcinogenezi (nastanak raka), izazivajući pri tome nekoliko milijuna smrtnih slučajeva i upotrebljavajući svoje vlastite ljude kao pokusne životinje.”
Da, milijuni života — mnogi, mnogi milijuni — skraćeni su zbog pušenja. “Medicinske studije”, objašnjava se u djelu The WorId Book Encyclopedia, “pokazuju da je prosječni životni vijek kod pušača, kraći za oko tri ili četiri godine, nego kod nepušača, a kod strastvenog pušača — onoga, koji puši dvije ili više kutija cigareta dnevno — može biti i za osam godina kraći vijek nego kod nepušača.”
U nastojanjima da se umanji štetnost cigareta, sada su u prodaji “neškodljive” cigarete. No, da li su zaista neškodljive? Kako to da pušenje škodi pušaču?
Neškodljive cigarete?
Nikotin i čvrste čestice dima cigarete — poznate kao katran — su izgleda glavni prouzročitelji bolesti. Stoga je količina katrana i nikotina znatno smanjena u dimu cigareta. U stvari, katran je praktično odstranjen u nekim vrstama cigareta, što osobito ističu njihove reklame. Cigarete sa manje katrana i nikotina ponekad se označuju kao “neškodljive” cigarete. Tipičan naslov na prednjoj strani Constitution (u Atlanti) glasi: “Kutija cigareta dnevno, ne mora biti škodljiva.”
Ali što je istina? Jedno je sigurno: cigaretama sa manje katrana dodaju se mirisi. Glavni kemičar duhana Peter Micciehe, objasnio je: “Da nije tih mirisa u cigaretama sa manje katrana i nikotina, vi ne bi ništa osjećali kod pušenja.” Ali, što su ti mirisi ili arome? To je ‘trgovačka tajna’ koju znaju samo tvornice duhana i njihovi opskrbljivači mirisa. Pa ipak, ti kemijski mirisi mogli bi biti opasni po zdravlje, baš kao što je rekao neki analitičar: “Ne znate jesu li neke od tih tvari još gore od katrana.”
Također je dokazano, da pušači, koji puše cigarete sa manje katrana i nikotina, puše više cigareta i zadržavaju dim duže u plućima. Oni to čine, da bi zadovoljili strasti za nikotinom, koji može izazvati jaču ovisnost od heroina. Dakle, uslijed takvih izmijenjenih navika u pušenju, pušači mogu uvući u sebe isto onoliko štetnih tvari iz cigareta sa manje katrana i nikotina, kao i iz drugih cigareta.
Osim toga, najštetniji sastojak dima cigareta jest ugljični monoksid, a ne katran ili nikotin. Neke cigarete sa manje katrana i nikotina daju više ugljičnog-monoksida negoli standardne cigarete.
Dva danska istraživača, profesor Poul Astrup i dr Kund Kjeldsen, objavili su svoje nalaze u vezi djelovanja ugljičnog monoksida u dimu cigareta. Na temelju hrpe iskustvenih dokaza zaključili su, da “je ugljični-monoksid, a ne nikotin, otrovna smjesa, uglavnom odgovorna za povećanje rizika pojave arterioskleroze i srčanih oboljenja kod pušača.” I vrijedno je zapaziti, da su pušenjem prouzročeni smrtni slučajevi očigledno uslijedili zbog oboljenja krvnih sudova i srca, a ne zbog raka.
Zdrav razum nam govori da se uvlačenje dima cigareta može negativno odraziti na organe za disanje. A za to postoje i dokazi. Sitne dlačice unutar dišnih puteva oštećene su tako, da se ne mogu pomicati naprijed i nazad i tako odstranjivati klice i prljavštinu. Također, pušenje smanjuje sposobnost pluća, da se očiste od udahnutih nečistoća. To znači, da su pušači izloženi većoj opasnosti obolijevanja od štetnih tvari, koje prenosi zrak.
Zaista je nepošteno reći, da je bilo koja cigareta neškodljiva. Kao vrhunski funkcionar zdravstva u Sjedinjenim Državama, dr Julius Richmond kaže: “Nema nikakvih podataka bilo gdje u ogromnoj količini znanstvenog dokazivanja u vezi štetnosti pušenja, koji daju nade da postoji nešto kao neškodljiva cigareta ili neškodljivi stupanj pušenja.” Dr Richmond je zaključio: “Jedina neškodljiva cigareta jest nezapaljena cigareta.”
Ali, ako ne pušiš, da li si zaštićen od štetnih posljedica, koje nastaju od pušenja drugih?