Nadglednici budite dobri primjeri “stadu”
“Budi uzorom vjernicima u riječi, u vladanju, u ljubavi, u vjeri, u čistoći” (1. Tim. 4:12, ST).
1. Zašto bismo trebali očekivati od kršćanskih nadglednika da daju dobar primjer?
MNOGO toga uključuje služiti kao nadglednik u kršćanskoj skupštini. Tu činjenicu je spoznalo tisuće predanih, duhovnih muževa kojima je povjerena ta prednost. Budući da su svi pojedinci u skupštini kršćanska braća i sestre, imenovani starješine znaju da ih njihova odgovornost ne čini boljima od ostalih obožavatelja Jehove (Mat. 23:8-12). Ipak se od njih više očekuje s obzirom na odgovornosti i biblijske zahtjeve koje moraju ispunjavati. Upravo je tako, kako je Isus rekao: “Kome je god mnogo dano mnogo će se iskati od njega; a kome predadoše najviše najviše će iskati od njega” (Luka 12:48). Na “stado” uvelike utječe ono što govore i čine ti potpastiri. Zbog toga se očekuje od tih muževa da daju dobar primjer drugima.
2. Na koje posebne načine je Pavao ohrabrio Timoteja da postane uzorom?
2 Ta stvar dobrog primjera ne smije biti prenaglašena. Ona je jedna od direktnih misli u savjetu koji se nalazi u Pavlovom prvom pismu nadgledniku Timoteju. Pavao ništa nije prihvatio kao gotovu činjenicu i nije želio niti da Timotej to čini. Budući da je Timotej još uvijek bio mlad, neki bi ga možda mogli gledati s visoka. Pavao je, bez sumnje, to imao na umu kad je pisao: “Neka te nitko ne prezire zbog tvoje mladosti! Štoviše, budi uzorom vjernicima u riječi, u vladanju, u ljubavi, u vjeri, u čistoći! Do mog dolaska posvećuj se čitanju, opominjanju i poučavanju! Ne zanemaruj u sebi milosni dar koji ti je udijeljen na temelju proročanskih izjava polaganjem ruku starješinskog zbora!” (1. Tim. 4:12-14, ST) Drugi ne bi mogli imati opravdanog razloga prezirati Timoteja ako bi nastavio voditi primjeran kršćanski život.
3. Što bi trebali preispitati nadglednici i zašto?
3 Nadglednici među Jehovinim narodom trebaju danas, poput Timoteja, preispitati svoj način življenja. Dok se naše razmatranje naročito odnosi na nadglednike, sluge pomoćnike i muževe, koji teže za većim odgovornostima u skupštini, trebali bi svi kršćani pažljivo razmotriti što uključuje služiti kao primjer “stadu” (2. Kor. 13:5). A sada mi pitamo: “Starješine, da li zaista dajete dobar primjer?” Vaša braća u vjeri gledaju na vas, dok misle na riječi zapisane u Jevrejima 13:7: “Sjećajte se svojih starješina koji su vam navijestili riječ Božju. Promatrajući ishod njihova življenja nasljeđujte njihovu vjeru” (ST). Da, starješine, vaši kršćanski suradnici žele se dokazati vjernima Jehovi. Da bi to postigli nisu im potrebni samo na Bibliji utemeljeni savjeti i riječi utjehe, već i vaš ohrabrujući primjer. Oni će oponašati vašu vjeru, dok promatraju vaše ispravno ponašanje i ishod do kojeg ono vodi.
4. a) Kako se u 1. Timotejevoj 3:1 i Mateju 20:26, 27, naglašava ono što je uključeno u služenje kršćanskih nadglednika? b) Što se zahtijeva od starješine ako želi ispuniti svoje odgovornosti? c) Koga bi trebali poštivati braća u suglasnosti s 1. Solunjanima 5:12, 13 i kako bi trebali to pokazati?
4 To ne znači da si kao imenovani starješina nezamjenjiv. Nikako ne. Već ti imaš ‘dobar posao’ služeći duhovnoj braći i sestrama (1. Tim. 3:1). Tvoj položaj nije položaj neke naizgledne ‘veličine’, koja proističe iz tvojih napora (Mat. 20:26, 27). Da, ti imaš dodatne prednosti i odgovornosti. Ali njihovo ispravno ispunjavanje zahtijeva od tebe da ponizno služiš Jehovi, Isusu Kristu i svojoj braći u vjeri (Rim. 12:11; Gal. 5:13; Kol. 3:23, 24). Ti zaista moraš teško raditi, nadgledavati, opominjati i činiti mnoge druge stvari u korist svoje braće i sestara u vjeri. Oni priznaju tvoje imenovanje; ali tvoj težak posao zajedno s tvojim primjerom je ono, što ih pokreće na odazivanje i podupiranje tvojih napora. Takvo poštovanje je ispravno i suglasno je s riječima apostola Pavla: “Molimo vas, braćo, da poštujete one koji se trude među vama, koji upravljaju vama u Gospodinu, koji vas opominju. Iskazujte im izvanrednu ljubav zbog njihove službe!” (1. Sol. 5:12, 13, ST).
Dobar primjer “u govoru”
5. Pod kojim različitim okolnostima bi trebali biti nadglednici primjerni “u govoru” i zašto je to potrebno?
5 Potrebno je, nema sumnje, da nadglednici budu primjerni “u govoru”. Kao takvi se svakako moraju pokazati u svojim domovima. Također se takovima moraju pokazati kad govore s pojedinim članovima skupštine ili s javne govornice, kao i kad svjedoče na području ili u svojoj okolini. Komentari nekog nadglednika mogu utjecati na druge mnogo više, nego što on to misli. Zato se ono što on govori, mora uvijek temeljiti na načelima Riječi Božje ili se upravljati po njima.
6. Zašto moraju starješine paziti da ne misle neispravno i da ‘govore dobre stvari’?
6 Da bi govor bio izgrađujući, mora srce biti ispunjeno dobrim stvarima iz Riječi Božje. Tada će usta “govoriti dobre stvari”, dajući izjave, koje su duhovno izgrađujuće i prikladne (Mat. 12:34). Nadglednik mora paziti da ne dopusti da neispravne misli ili ideje zahvate korijen u njegovim mislima ili srcu, što bi konačno, došlo do izražaja u njegovom govoru i postalo bi štetno za druge. Pokazujući što se treba izbjegavati i kakvi se govori trebaju slušati, Biblija savjetuje: “Nikakva ružna riječ neka ne izlazi iz vaših usta, nego samo korisno za izgradnju gdje je potrebno, da iskaže dobročinstvo slušateljima” (Efež. 4:29, ST).
7. Zašto bi se kršćanski nadglednici trebali suzdržavati od širenja isključivo svojih osobnih mišljenja ili ideja?
7 Da bi bili primjerni u govoru, kršćanski potpastiri ne smiju ići “preko onoga što stoji pisano” (1. Kor. 4:6, ST). Bilo da se radi o nauci, moralu ili kršćanskoj organizaciji, nadglednik bi trebao ‘propovijedati riječ’ (2. Tim. 4:2). Ako bi iznosio isključivo osobna mišljenja ili širio ideje suprotne učenju primljenom preko “vjernog i mudrog sluge”, prouzročio bi smetenost. Zašto ne bi radije sačekao na Jehovu i njegovu organizaciju, umjesto da uobraženo zabrazdi u smjeru, koji bi mogao dovesti do nepoštovanja? (Pr. Sal. 11:2). Možda će se kasnije dati daljnje objašnjenje ili razjašnjenje tog predmeta. Ili, starješina može kroz molitvu i marljiv studij Božje Riječi uz pomoć izdanja Kule stražare uvidjeti, da nije bio u pravu i tada će biti radostan, što nije širio svoja pogrešna gledišta.
8. a) Zašto izbjegavati prepiranja i upuštanja u nezdrave diskusije? (2. Tim. 2:14-19). b) Kako se treba pružiti pomoć osobi koja postavi neko pitanje i treba duhovnu pomoć?
8 Pavao je rekao Timoteju neka traži od drugih da “se ne upuštaju — to je nekorisno — u prepiranja, jer služe samo na propast slušateljima.” Apostol se zatim osvrnuo na nezdrave učinke izjava ljudi, koji su odstupili od istine. Prepiranjem ili upuštanjem u diskusije s onima, koji odbijaju zdravu nauku, ne može se ništa postići, već duhovno samo izgubiti (2. Tim. 2:14-19, ST; Titu 1:7-9). To ne znači da netko ne može iskreno postaviti pitanje o nečem što ne razumije. Međutim, inzistiranje na nekom gledištu, može prouzročiti samo nepotrebnu zbrku ili pomutnju. Naravno, ako je nekim pojedincima potrebna duhovna pomoć, tada je ispravno poučiti ih i to s ‘krotošću’ (2. Tim. 2:23-26).
9. Što se zahtijeva od nadglednika da bi djelotvorno poučavali?
9 Nadglednici bi se trebali “truditi u govoru i poučavanju” i to ne samo prilikom iznašanja istine onima izvana, već i u duhovnom izgrađivanju skupštine (1. Tim. 5:17). Potrebni su vrijeme i napori da se pripreme biblijski govori i drugi dijelovi programa za sastanke, koji su okrepljujući, poučni i praktični. Da, studirajući redovito Bibliju i upotrebljavajući publikacije Udruženja Kule stražare, nacrte za govore i drugo gradivo “vjernog i mudrog sluge”, govornici i učitelji mogu razvijati dobre misli, koje će im omogućiti iznijeti zdravu nauku. I time, što su primjerni u govoru, nadglednici pokazuju da se ispravno trude.
Zadržavajući uvijek “dobro vladanje”
10, 11. a) Kakav odnos postoji između ponašanja i nebeske mudrosti? b) Što se događa kada se ispoljava mudrost odozgo u usporedbi sa situacijama koje nastaju uslijed očitovanja bezbožnih svojstava?
10 Skupštinski nadglednici također moraju postati primjerni u “vladanju”. Da bi uspjeli zadržati dobro vladanje, potrebna im je nebeska mudrost i razumijevanje. Učenik Jakov ističe tu misao govoreći: “Ko je među vama mudar i pametan neka pokaže od dobra življenja djela svoja u krotosti i premudrosti. Ako li imate grku zavist i svađu u srcima svojijem, ne hvalite se, ni lažite na istinu. Ovo nije ona premudrost što silazi odozgo, nego zemaljska, ljudska, đavolska. Jer gdje je zavist i svađa ondje je nesloga i svaka zla stvar” (Jak. 3:13-16; 1. Petr. 2:12).
11 Dobro vladanje koje odražava nebesku mudrost jača odnose s ostalim starješinama kao i članovima skupštine (Jak. 3:17, 18). S druge strane, takve odnose razaraju svadljivost, ljubomora, hvalisanje i druga svjetska, životinjska i demonska svojstva kao i njima srodna. Takve loše osobine nemaju mjesta među redovima Božjeg naroda. Tko djeluje samoživo, neopravdano tvrdi da ima ljubav sličnu Kristovoj. Dakle, dobro vladanje poziva na slijedeći savjet: “Ne činite ništa iz sebičnosti ili tašte slave, nego u poniznosti smatrajte jedan drugoga većim od sebe!” (Filip. 2:3, ST). Takvo ponašanje je doista primjerno, jer odražava duševni stav kakav je Isus Krist očitovao (Filip. 2:5-8).
12. a) Kako bi se trebalo postupati i ponašati prema ženskim članovima skupštine? b) Što trebaju nadglednici činiti ako se prekrše Božja moralna načela? c) Kakvu odgovornost imaju starješine prema povjerljivim sudskim stvarima?
12 Da bi dali dobar primjer, nadglednici i druga odgovorna braća, moraju se uvijek oprezno ponašati prema osobi suprotnog spola. Postupati moraju sa “staricama kao sa majkama, sa mladima kao sa sestrama u svakoj čistoti” (1. Tim. 5:1, 2). Da ne bi popustili u pridržavanju Božjih visokih moralnih načela, potrebna je stalna opreznost. Ako postoje konkretni dokazi da netko pokušava moralno iskvariti druge, nadglednici moraju brzo poduzeti mjere da bi sačuvali organizaciju čistom, znajući da Jehova “kažnjava za takve stvari” (1. Sol. 4:3-8). U isto vrijeme imenovani potpastiri moraju se suzdržavati od javnog komentiranja sudskih stvari u koje su umiješani oni, koji su prekršili Božja pravedna načela. Povjerljivost se mora sačuvati. Od skupštine se može očekivati da ima potpuno povjerenje u starješine, samo ako ispravno nadgledavaju i ako je njihovo osobno ponašanje uvijek bez prigovora.
Primjerni “u ljubavi”
13. Kakav duh je neophodan ako nadglednici žele biti uspješni u davanju dobrog primjera i zašto je to tako?
13 Nadglednici zaista ne mogu postati uspješan “primjer vjernicima”, ako ne pokazuju duh ljubavi. Nakon što je Pavao opomenuo Timoteja da “raspiri Božji dar koji je u njemu”, rekao je: “Uistinu, Bog nam nije dao duh bojažljivosti, već duh snage, ljubavi i trijeznosti” (2. Tim. 1:6, 7, ST). Nama su poznati zdravi učinci u našem životu, koji su proistekli iz ukazivanja Božjeg svojstva ljubavi prema nama. Kad nadglednici primjerno ispoljavaju plod duha ljubav, pokazuju time više od svega ostalog što osjećaju prema svojoj braći, obožavateljima Jehove. Ljubav ima privlačnu moć, pobuđuje nas da tražimo savjet i pomoć od ljubaznih potpastira. Cijenimo toplinu njihove skrbi i njihovu iskrenu želju da nam pomognu duhovno napredovati.
14. Koje se prilike pružaju oženjenim nadglednicima da pokažu kako “ljube svoje žene kao svoja tjelesa” i što se time ženama omogućuje činiti?
14 Da bi postupali kao duhovni muževi, nadglednici nastoje ‘sve što čine, činiti u ljubavi’(1. Kor. 16:13, 14). Ako su oženjeni, ti muževi trebaju “ljubiti svoje žene kao svoja tjelesa” koja hrane i njeguju (Efež. 5:28, 29). Nadglednici znaju, koliku svakodnevnu brigu zahtijevaju njihova tijela. Slično je i njihovim ženama potrebna pažnja i redovna duhovna njega, da bi ih podupirale i ispunjavale svoje uloge “kao što to treba u Gospodinu” (Kol. 3:18, 19). Razmatranje dnevnog stavka iz Godišnjaka Jehovinih svjedoka, istraživanje sadržaja iz izdanja Zajednice, pripremanje za kršćanske sastanke i budno iskorištavanje prilika za zajedničke molitve — sve su to izrazi ljubavi. Starješine bi također trebali, ukoliko to okolnosti dozvoljavaju, pomagati svojim ženama i na druge načine. Sve to, kao i ispravan odgoj djece, ako ih bračni par ima, pruža dokaz da muž upravlja dobro svojim domom i time ispunjava jedan od biblijskih uvjeta za nadglednike (1. Tim. 3:4, 5; 5:8).
15. Kako može neki nadglednik pokazati da je u stanju “brinuti se o Božjoj skupštini” i da ima ljubav?
15 Nadglednik, koji održava dobro obiteljsko uređenje, doista pokazuje da je u stanju ‘brinuti se o skupštini’ (1. Tim. 3:5). Prilikom vršenja skupštinskih odgovornosti, starješina pokazuje duboku osobnu brigu za one, koji su mu u srodstvu po vjeri (Gal. 6:9, 10). Nadglednici pripremaju skupštinske sastanke i vode ih, posjećuju bolesne i ostale u nevolji i redovito sudjeluju u javnom objavljivanju “dobre vijesti”. Sve je to primjer ljubavi prema Bogu, prema “ovcama”, u svojoj brizi za njih i prema onima, kojima ti starješine propovijedaju vijest o Kraljevstvu.
16. Što je natjeralo Pavla da postupi u najboljim interesima skupštine u Korintu i postoji li sličan stav i danas među kršćanskim nadglednicima?
16 Katkada nadglednici smatraju potrebnim dati direktan savjet ili poduzeti disciplinske mjere. Njihova želja je pomoći pojedincima i zaštititi skupštinu. Starješine u tome oponašaju apostola Pavla. Ljubav je natjerala apostola da postupi u najboljim interesima skupštine, iako ga je to koštalo dosta snage. On je pisao: “Jer od brige mnoge i tuge srca napisah vam s mnogijem suzama, ne da biste se ožalostili nego da biste poznali ljubav koju imam izobilno k vama.” (2. Kor. 2:4) Iako neke osobe u toj skupštini nisu u dovoljnoj mjeri cijenile Pavlove neumorne i nesebične napore, on je ipak bio spreman i dalje se trošiti u njihovu korist, jer je rekao: “S moje strane, vrlo ću rado potrošiti (sve) — utrošiti i sam sebe — za vaše duše. Ako, dakle, ja vas više ljubim, treba li da vi mene manje ljubite?” (2. Kor. 12:15, ST). Mnogi se nadglednici kao i Pavao srčano naprežu. Oni to čine iz ljubavi prema svojoj braći i time daju primjer vrijedan pohvale.
17. Kako utječu na organizaciju Božjeg naroda dobri primjeri mnogih nadglednika i temelj kakvih osjećanja od strane vjernih potpastira pružaju?
17 U stanju smo pokazati na mnoge nadglednike, koji su se godinama doslovno trošili služeći Jehovi i brinući se za potrebe svoje duhovne braće i sestara. Primjer, pružen od strane tih muževa promiče duh ljubavi u cijeloj organizaciji Božjeg naroda. Ti primjeri pastirske brige o “stadu” u ovim teškim danima su ojačali našu pouzdanost. Budući da imaju istinsku ljubav i skrb za “stado”, ti potpastiri imaju razloga izraziti se poput Pavla koji je pisao: “A vas Gospodin da umnoži, i da imate izobilnu ljubav jedan k drugome i k svima, kao i mi k vama. Da bi se utvrdila srca vaša bez krivice u svetinji pred Bogom i ocem našijem, za dolazak Gospodina našega Isusa Krista sa svima svetima njegovijem” (1. Sol. 3:12, 13).
Ispoljavanje vjere jača braću u vjeri
18. Koja djela bi nadglednici trebali biti u stanju pokazati kao dokaz svoje prave vjere?
18 Usprkos tome što danas mnogi glasno tvrde da su religiozni, “svi, naime, nemaju vjere” (2. Sol. 3:2, ST). Međutim, moramo je posjedovati, ako se hoćemo dopasti Bogu (Jevr. 11:6). Kršćanski nadglednici moraju, također, biti svima primjer “u vjeri”, štoviše moraju imati djela, koja dokazuju da posjeduju pravu vjeru (Jak. 2:14-26). Takva djela, između ostalog, uključuju pružanje utjehe bolesnoj braći u vjeri, opskrbljivanje onih, koji su u nevolji i redovno sudjelovanje u objavljivanju “dobre vijesti o Kraljevstvu” (Mat. 24:14; usporedi s Mat. 25:34-40).
19. Zašto je bitna vjera i za što mnoge osposobljava?
19 Značajno je da je Pavao više puta naglašavao misao kako “će pravednik od vjere živ biti” (Rim. 1:17; Gal. 3:11; Jevr. 10:38). Vjera nam ne pruža samo viziju onoga što nam predstoji, već nas tjera i na djela. Primjerice, potrebna je vjera da se netko prijavi za pomoćnog ili općeg pionira i tada služi kao punovremeni propovjednik “dobre vijesti” (Mar. 13:10). Unatoč obiteljskim odgovornostima i ostalim dužnostima, mnogi nadglednici i sluge pomoćnici uređuju svoje prilike tako, da mogu sudjelovati u toj aktivnosti. Mnogi čine promjene u svom svjetskom poslu i ostalim prilikama, da bi obratili više pažnje skupštinskim odgovornostima. Prava vjera se zahtijeva i pri izravnom sudjelovanju propovijedanja “dobre vijesti”, ispunjavanju zadataka na kršćanskim kongresima, izgradnji kraljevskih dvorana ili vršenju raznih drugih teokratskih aktivnosti iz dana u dan. Uistinu — nadglednicima u cijelom Jehovinom narodu je potrebna vjera da bi vjerovali, živjeli, radili i obožavali po Božjoj Riječi.
20. a) Kakvu ulogu ima vjera u zauzimanju čvrstog stava protiv Sotone? b) Kako mogu posebno nadglednici pomoći braći u vjeri u njihovim skupštinama?
20 Vjera je također potrebna kod odolijevanja poteškoća i kušnji. Nakon što je Petar opominjao starije muževe, da moraju biti primjer “stadu”, on ih je upozorio: “Budite trijezni i bdijte: vaš protivnik, đavao, obilazi kao ričući lav, tražeći koga da proždere! Oduprite mu se čvrsti u vjeri, znajući da vaša braća po svijetu podnose iste patnje!” (1. Petr. 5:8, 9, ST). Nadglednici moraju uvijek biti oprezni, obzirom na taktiku i planove, koje upotrebljava Sotona, kako bi na bilo koji način zaveo Božje sluge s pravog puta i tako ih doveo do uništenja. Kršćani ne bi smjeli nikada dopustiti da se uspavaju samodopadljivošću, obzirom na situaciju u kojoj se nalaze, dok imenovani potpastiri “stada” trebaju biti posebno budni. U mnogim zemljama iskustva pokazuju, kako su nadglednici, prilikom poteškoća i kušnji, koje su zadesile Jehovine svjedoke, bili u prvim redovima borbe. S pouzdanjem u Boga, ti starješine su pomagali svojoj braći u vjeri na različite načine odolijevati Sotoni, usrdno moleći i upotrebljavajući jaki štit vjere, kao i drugu duhovnu ratnu opremu (Efež. 6:10-18).
21. U čemu pomažu nadglednici “stadu” što se tiče vjere i nade, bivajući primjeri vjere?
21 Nadglednici bi trebali pomoći “stadu” hoditi u vjeri i radovati se nadi koja je pred njima. Mi ne možemo vidjeti Jehovu Boga i njegovog Sina u duhovnom kraljevstvu, jer su za nas nevidljivi. Unatoč tome je njihovo saobraćanje s nama stvarno (Jevr. 11:27). Ono što se događa kao rezultat njihovog vodstva jest ispunjenje onoga, što je prorečeno u Bibliji. Nadglednici bi trebali revnosno pomagati duhovnoj braći i sestrama, cijeniti tu činjenicu i vidjeti da je okupljen značajni broj članova “velikog mnoštva”. Jehova blagoslivlja djelo koje se izvršava (Iza. 60:22; Otkr. 7:9). Osjećamo duhovnu sigurnost koju je obećao (Ps. 91:1, 2). Božji narod danas obiluje plodovima Jehovinog svetog duha, uključujući i vjeru (Gal. 5:22, 23; usporedi s Rimljanima 1:8). Očima vjere vidimo dolazeće izvršenje Jehovine osude (Otkr. 11:16-18; 16:14, 16). Nakon “velike nevolje” treba početi novo uređenje i Zemlja će biti pretvorena u raj (Mat. 24:21; Luka 23:43; 2. Petr. 3:11-13). Uslijedit će uskrsenje (Iv. 5:28, 29; Dj. ap. 24:15). Ljudska obitelj će ponovo stupiti u miran odnos s Bogom i vječni život biti će udes onih, koji će se pokazati poslušnima u konačnoj kušnji (Otkr. 20:7-10). Međutim, dok gledamo u budućnost, cijenimo desetine tisuća nadglednika, koji sada služe kao primjeri vjere, lojalni potpastiri, koji čine mnogo da bi se “stado” radovalo u nadi koja mu predstoji (Rim. 12:12).
Vrijedni primjeri “u čistoći”
22. a) Kako može razmišljanje o stavcima iz Filipljanima 4:8 i Jakova 3:17 pomoći nadglednicima da budu primjeri u čistoći? b) Kako se nadglednici moraju truditi ostati čistima prilikom predlaganja braće za odgovornosti unutar skupštine?
22 Konačno se nadglednike bodri da “budu uzor vjernicima ... u čistoći”. To znači više nego samo biti čist u mislima i moralnom postupanju. Očito, moraju paziti da ono o čemu razmišljaju bude čisto (Fil. 4:8; Jak. 3:17). Da bi ostali čisti, nadglednici također moraju dobro rasuđivati kad razmatraju prijedloge, koja su braća sposobna za odgovornosti unutar skupštine. Njihove sposobnosti se moraju pažljivo odmjeriti u svjetlu biblijskih zahtjeva. Nikada se ne bi trebali pokazati pristrano naklonjenima prema osobnim prijateljima ili rođacima. Ako postoje sumnje u vezi moralnog življenja dotične osobe, tada treba dozvoliti da vrijeme i činjenice otklone takve sumnje. To bi bilo u suglasnosti sa zdravim savjetom koji se nalazi u 1. Timotejevoj 5:22: “Ni na koga brzo ne polaži ruku! Ne budi dionikom tuđih grijeha! Sam sebe čuvaj čista!” (ST).
23. Što će pomoći nadglednicima sačuvati čistoću prilikom rješavanja sudskih pitanja?
23 Nadglednici također izbjegavaju sudjelovanje u tuđim grijesima ispravno rješavajući sudske stvari. Prilikom rješavanja slučajeva pogrešnog postupanja, starješine bi trebali biti milosrdni, kada na milost pozivaju okolnosti, ali oni ne smiju pregledati grijeh ili ga olako shvatiti (Pr. Sal. 28:13; Jak. 2:13; usporedi s Judom 3-15, 22, 23). Imenovani starješine moraju paziti da se ne vode pristranošću i osjećajima, kad slušaju izjave prijestupnika ili svjedoka. Vjerni potpastiri će sačuvati svoju čistoću ako u takvim slučajevima svoje odluke temelje na biblijskim načelima.
24. Što će omogućiti nadglednicima izraziti se poput apostola Pavla u 1. Korinćanima 11:1?
24 Postavši primjerima na gore navedene načine, svi vjerni kršćanski nadglednici mogu, poput Pavla, dobre savjesti reći: “Ugledajte se na mene, kao i ja na Krista.” (1. Kor. 11:1). Premda je bio svjestan svojih osobnih slabosti, apostol je bio u stanju reći da je slijedio Krista. Jednako je tako i danas sa starješinama, koji se trude udovoljiti Božjim zahtjevima.
Skupština ohrabrena da neustrašivo govori riječ
25. Kakvi rezultati mogu nastati u skupštini uslijed Božjih blagoslova, ukoliko se odražava dobar primjer pružen od nadglednika?
25 Koje rezultate možemo očekivati ako slijedimo primjer pružen od vjernih potpastira “Božjeg stada”? Svi će u skupštini biti ohrabreni da nastave neustrašivo govoriti Božju Riječ dok odražavaju dobro vladanje! (Dj. ap. 4:29-31; 1. Petr. 2:12). Plod ljubavi će nepogrešivo označiti skupštinu, kao onu koja je sastavljena od pravih učenika Isusa Krista i to će privući druge da se pridruže Božjem narodu (Zah. 8:23; Iv. 13:34, 35). Aktivna vjera će doći do izražaja u izvršavanju dobrih djela kao što su propovijedanje “dobre vijesti”, pravljenje učenika i polaženje božanskim putovima (Mat. 24:14; 28:19, 20). Cijela skupština će sačuvati čistoću, ako ona dominira u životu onih, koji traže Božje priznanje. Zato, služimo Jehovi zajednički u vjernosti, cijeneći blagoslove koje uživamo kao Božji narod. I neka naš ljubazni nebeski otac nastavi blagosiljati naše ujedinjene napore, dok radimo s kršćanskim nadglednicima, koji su dobri primjeri “stadu”.