Biblija na jeziku svakodnevice
“AKO vjerujete da je Biblija Božja riječ upućena ljudima, onda to znači da Bog komunicira s nama. (...) Ako vaša religija prožima cijeli vaš život, onda jezik [Biblije] mora biti jezik svakodnevice.” To je napisao izučavatelj Alan Duthie u svojoj knjizi Bible Translations: And How to Choose Between Them.
Oni koji ljube Božju Riječ u potpunosti se slažu s time. Oni iskreno vjeruju da je ‘sve Pismo nadahnuto od Boga i korisno za poučavanje, za ukoravanje, za ispravno postavljanje stvari, za odgajanje u pravednosti’ (2. Timoteju 3:16). Biblija nikako nije knjiga otrcanih vjerskih fraza. Ona je “živa i vrši snažan utjecaj”, nudeći realna rješenja za probleme svakodnevnog života (Hebrejima 4:12). No da bi ta sveta knjiga bila razumljiva i primjenjiva za svoje čitatelje, ona mora biti na jeziku kojim se govori u svakodnevnom životu. Uostalom, takozvani Novi zavjet nije bio napisan na klasičnom grčkom koji su koristili filozofi poput Platona, nego na svakodnevnom grčkom, zvanom koine, kakvim je govorio običan čovjek. Doista, Biblija je bila napisana tako da su je mogli čitati i razumjeti obični ljudi.
Zbog toga su zadnjih godina na raznim jezicima napravljeni mnogi suvremeni prijevodi. To je uglavnom imalo koristan učinak. Sveto pismo je postalo pristupačnije široj javnosti. No mnogi od tih novih prijevoda žalosno su podbacili u pogledu nepristrane točnosti i dosljednosti. Naprimjer, neki teže za time da zamagle jasna učenja Biblije o stanju mrtvih, o identitetu ljudske duše i o imenu pravog Boga.
Stoga se oni koji ljube Božju Riječ raduju izdanju Kršćanskih grčkih pisama prema prijevodu Novi svijet na hrvatskom jeziku. Jehovini svjedoci predstavili su ovaj suvremeni prijevod na kraju prvog dana programa Oblasnog kongresa “Božja proročanska riječ”, održanog u Zagrebu od 23. do 25. srpnja ove godine. Budući da na sam prijevod nisu utjecala religijska vjerovanja, on nudi jedinstvenu točnost izraza, omogućujući duboko razumijevanje Biblije koje je prije bilo uskraćeno onima koji ne poznaju drevne jezike. No možda se pitate tko stoji iza ovog izuzetnog prijevoda?
Prevodioci koji slavu daju Bogu
Iako su Kršćanska grčka pisma prema prijevodu Novi svijet možda nešto novo za hrvatsku čitalačku javnost, taj prijevod zapravo postoji još od 1950. Te ga je godine na engleskom jeziku objavilo Watch Tower Bible and Tract Society — međunarodno biblijsko društvo s dugom tradicijom izdavanja Biblija. Naslov tog novog prijevoda — koji drastično odstupa od tradicionalne podjele Biblije na “stari” i “novi” zavjet — bio je samo jedno od mnogih obilježja po kojima se taj prijevod pokazao jedinstvenim. U Kuli stražari od 15. rujna 1950 [engl.] stajalo je: “Ljudi koji sačinjavaju prevodilački odbor ovog prijevoda dali su na znanje da žele (...) ostati anonimni, te izričito odbijaju da se njihova imena objave bilo za života bilo nakon smrti. Svrha je ovog prijevoda veličati ime živog, pravog Boga.”
Sveto pismo prema prijevodu Novi svijet, jednosveščano izdanje cijele Biblije, objavljeno je na engleskom 1961. I mada su imena prevodilaca do danas ostala neobjavljena, njihovi poticaji i dubina njihove odanosti nikako nisu upitni. U predgovoru izdanju iz 1984. stoji: “Prevoditi Sveto pismo znači na drugi jezik prenositi misli i riječi Jehove Boga (...). Prevoditelji ovog djela, koji se boje Božanskog Autora Svetog pisma i ljube ga, osjećaju posebnu odgovornost pred njim da prenesu njegove misli i izjave što je moguće točnije.”
No jesu li članovi tog odbora, bez obzira na dobre namjere, bili i osposobljeni za taj zadatak? Neki su nezadovoljni stručnjaci tvrdili da se prijevod, ako se ne objave imena prevodilaca i njihove akademske titule, treba bez oklijevanja proglasiti djelom amaterâ. No ne dijele svi stručnjaci takav nerazumni stav. Alan S. Duthie piše: “Ako znamo tko su prevoditelji ili izdavači određenog prijevoda Biblije, pomaže li nam to odrediti je li taj prijevod dobar ili loš? Ne izravno. Ništa ne može zamijeniti istraživanje karakteristika samog prijevoda.”a
Tisuće čitatelja učinile su upravo to. Do danas je širom svijeta tiskano oko 100 milijuna primjeraka prijevoda Novi svijet, koji je u cjelini ili djelomično objavljen na 34 jezika. I što je mnoštvo njegovih čitatelja zapazilo?
Prijevod koji sveti Božje ime
Prema Mateju 6:9, Isus je poučio svoje učenike da se mole: “Oče naš, koji jesi na nebesima, neka se sveti ime tvoje.” Ipak, u većini prijevoda Bog je bezimena osoba, poznata samo po tituli “Bog” ili “Gospodin”. Ali u izvornom tekstu nije bilo tako. U izvornim Hebrejskim pismima Boga se gotovo 7 000 puta jasno naziva njegovim osobnim imenom “Jehova” (2. Mojsijeva 3:15; Psalam 83:18). Ali kasnije je praznovjeran strah židovskog naroda uzrokovao da su prestali koristiti božansko ime. Nakon smrti Isusovih apostola takvo je praznovjerno gledište utjecalo i na kršćansku skupštinu. (Usporedite Djela apostolska 20:29,30; 1. Timoteju 4:1.) Prepisivači grčkog teksta Svetog pisma počeli su Božje osobno ime, Jehova, zamjenjivati grčkim riječima Kýrios i Theós, koje znače “Gospodin” odnosno “Bog”.
No prijevod Novi svijet odvažno je vratio ime Jehova u Kršćanska grčka pisma (“Novi zavjet”), te se ono u njemu spominje 237 puta. To nije učinjeno zbog hira prevodilaca, nego na temelju pouzdanog, pažljivog izučavanja. Naprimjer, u Luki 4:18 citiraju se riječi iz Izaije 61:1. U izvornom hebrejskom tekstu ime Jehova nalazilo se u tom retku u Izaiji.b Stoga je odgovarajuće da u prijevodu Novi svijet u Luki 4:18 stoji: “Jehovin je duh na meni, jer me pomazao da objavim dobru vijest siromašnima.”
Takvo prevođenje također pomaže čitateljima da prave razliku između Jehove Boga i njegovog jedinorođenog Sina, Isusa Krista. Naprimjer, većina prijevoda ovako prevodi Mateja 22:44: “Reče Gospodin Gospodinu mojemu.” No tko se ovdje kome obraća? Taj je redak zapravo citat iz Psalma 110:1, koji, u izvornom hebrejskom tekstu, sadrži božansko ime. Stoga prijevod Novi svijet ovaj redak prevodi: “Jehova je rekao mom Gospodinu: ‘Sjedi meni s desne strane dok ne položim tvoje neprijatelje pod tvoje noge.’” Uvidjeti razliku koju Sveto pismo pravi između Jehove Boga i njegovog Sina nije stvar tek teoretskog značenja (Marko 13:32; Ivan 8:17,18; 14:28). To je nešto što je neophodno za spasenje. U Djelima apostolskim 2:21 stoji: “Svatko tko priziva Jehovino ime bit će spašen.”
Točnost i jasnoća
Prijevod Novi svijet ima još neka istaknuta obilježja. Kao temelj za taj prijevod odabran je Westcott-Hortov visoko pročišćeni grčki temeljni tekst. Osobito se nastojalo da se izvorni grčki što točnije, i koliko je to moguće doslovno, prevede na jednostavan, suvremen jezik. To je omogućilo ne samo da se sačuva duh i živopisnost izvornih spisa Biblije nego je i širom otvorilo vrata razumijevanju teksta.
Razmotrimo, naprimjer, tekst iz Rimljanima 13:1, gdje apostol Pavao potiče kršćane da ‘budu podložni višim vlastima’, odnosno svjetovnim vlastima. Mnogi prijevodi u nastavku kažu da su te vlasti ‘od Boga uspostavljene’ odnosno ‘od Boga postavljene’ (Stvarnost; Duda-Fućak). Neki su vladari koristili tako prevedene retke da opravdaju svoju tiraniju. No prijevod Novi svijet, na sebi svojstven doslovan i točan način, ovako prevodi taj redak: “Vlasti koje postoje od Boga su postavljene na svoje relativne položaje.”c Tako se može razumjeti da Bog, iako osobno ne odabire svjetovne vladare, dopušta tim ljudima da zauzimaju položaje relativne vlasti jedan u odnosu na drugoga — ali uvijek su podređeni njemu samome.
Prijevod Novi svijet također nastoji izraziti nijanse grčkih glagola. U mnogim suvremenim jezicima glagoli se javljaju u više glagolskih vremena, koja pokazuju kada se odvija radnja — u prošlosti, sadašnjosti ili budućnosti. U grčkom jeziku glagoli pokazuju i o kakvoj se vrsti radnje govori — je li ona trenutna, svršena ili trajna. Uzmimo za primjer Isusove riječi u Mateju 6:33. Grčki glagol koji znači “tražiti” nosi misao o trajnoj radnji. Stoga se puni smisao Isusovih riječi ističe u prijevodu: “Uvijek, dakle, tražite najprije kraljevstvo i Božju pravednost, a sve će vam se ovo drugo dodati.” Slično tome, Matej 7:7 glasi: “Stalno molite, i dat će vam se; stalno tražite, i naći ćete; stalno kucajte, i otvorit će vam se.” (Vidi i Rimljanima 1:32; 6:2; Galaćanima 5:15.)
Prijevod Novi svijet nastoji ako je ikako moguće biti dosljedan i jednoobrazan pri prevođenju ključnih izraza. Naprimjer, grčka riječ psykhé prevedena je sa “duša” na svim mjestima gdje se pojavljuje. Zbog toga čitatelji mogu lako shvatiti da duša, suprotno religijskim teorijama, nije besmrtna. Ona može biti uništena, može umrijeti (Matej 2:20; Marko 3:4; Luka 6:9; 17:33).
Omogućiti da se Božja Riječ čita po cijelom svijetu
Izdavanje Kršćanskih grčkih pisama na hrvatskom jeziku tek je početak. U dogledno vrijeme planira se prevesti cijela Biblija. No mogu li čitatelji biti sigurni da će hrvatski prijevod biti jednako točan i jasan kao i engleski?
Doista mogu. I to zbog toga što Društvo Watch Tower pomno nadgledava prevodilački rad. Zaključilo se da će se najbolji rezultati pri prevođenju Biblije postići timskim radom. Stoga su u mnogim zemljama širom svijeta oformljeni timovi za prijevod Biblije. U sjedištu Društva Watch Tower, u Brooklynu (New York), formiran je odjel koji se naziva Prevodilačka služba, a svrha mu je da pomaže tim timovima, odgovara na njihova pitanja te da se brine za međusobnu usklađenost prijevoda Novi svijet na različitim jezicima. Društvo Watch Tower je razvilo i vrlo koristan kompjuterski program da bi pomoglo prevodiocima Biblije. No da ne bi bilo nesporazuma: Prevodilački posao još uvijek zahtijeva mnogo ljudskog rada. Ipak, kompjuterizacija je uvelike pojednostavila uzvišeni cilj koji stoji pred timovima za prijevod Biblije, a to je da se prijevod Novi svijet prevede s jednakom točnošću i jasnoćom kao što je to već učinjeno na engleskom jeziku. Između ostalog, taj kompjuterski program za prevođenje pokazuje na koji je način svaka hebrejska i grčka riječ prevedena u engleskom izdanju — što predstavlja veliku pomoć prevodiocima prilikom biranja odgovarajućeg izraza na svom jeziku.
Koliko se taj sistem pokazao uspješnim može se lako vidjeti po rezultatima. Potičemo vas da pročitate Kršćanska grčka pisma prema prijevodu Novi svijet. Možete ga nabaviti od izdavača ovog časopisa. Svidjet će vam se i njegove brojne osebujnosti tehničke prirode: jasna, čitljiva slova; naslovi u zaglavlju, koji će vam pomoći da brže pronađete poznate retke; detaljne karte i zanimljivo gradivo u dodatku. A što je najvažnije, ovu Bibliju možete čitati s pouzdanjem da točno prenosi riječi samog Boga na jeziku svakodnevice.
[Bilješke]
a Zanimljivo je da je na omotu New American Standard Bible, izdanje s bilješkama (1971), slično stajalo: “Nismo naveli ime niti jedne stručne osobe da bi to poslužilo kao autoritet ili preporuka, jer vjerujemo da Božju Riječ treba procjenjivati na temelju nje same.”
b Točno je da grčki prijevod Septuaginta služi kao temelj za retke iz Hebrejskih pisama koji se citiraju u takozvanom Novom zavjetu. Budući da kasniji primjerci Septuaginte ne sadrže božansko ime, mnogi izučavatelji smatraju da se to ime ne bi trebalo nalaziti niti u Kršćanskim grčkim pismima. No najstariji postojeći primjerci Septuaginte sadrže ime Jehova — u njegovom izvornom hebrejskom obliku. To je snažan argument u prilog vraćanju imena Jehova u Grčka pisma.
c Vidi A Manual Greek Lexicon of the New Testament, G. Abbott-Smitha te Lidell-Scottov A Greek-English Lexicon. Prema tim i drugim pouzdanim izvorima, grčki izraz doslovno znači “postaviti u red, smjestiti”.
[Slike na stranicama 16 i 17]
Obilježja prijevoda Novi svijet:
Osobito se nastojalo da se izvorni grčki što točnije, i koliko je to moguće doslovno, prevede na jednostavan, suvremen jezik
[Zahvala]
Ljubaznošću ravnatelja i bibliotekara na Mančesterskom sveučilištu John Rylands
Pravi je užitak čitati jasna, čitljiva slova
Naslovi u zaglavlju pomažu da se brže pronađu poznati biblijski reci
Detaljne karte pomažu čitateljima da se bolje upoznaju s biblijskim zemljopisnim lokacijama
[Slika na stranici 15]
Pisci Biblije, poput apostola Pavla, pisali su jezikom svakodnevice
[Slika na stranici 18]
Jasnoća prijevoda “Novi svijet” od velike je pomoći u kršćanskoj službi propovijedanja