IZ RIZNICE PROŠLOSTI
Zheng He
“Prevalismo više od stotinu tisuća lijaa ploveći morskim bespućima. Vidjesmo valove visoke poput planina što se dižu nebu pod oblake. Upoznasmo daleke strane zemlje skrivene u plavoj kopreni lagane izmaglice. Danju i noću jedra nam bijahu uznosito razapeta poput oblaka (...). Probijasmo se kroz divlje valove lagano kao da hodamo kakvom prostranom ulicom” (zapis sa stele koja je u 15. stoljeću podignuta u gradu Changleu, u kineskoj pokrajini Fujianu; smatra se da je te riječi napisao Zheng He).
KINA je po mnogočemu posebna zemlja. Geografski gledano, ona je jedna od najvećih zemalja svijeta, a po broju stanovnika nadmašuje sve druge zemlje. Njeni su žitelji u povijesti učinili mnoga velika djela. Sagradili su veličanstveni Kineski zid, jednu od najvećih građevina u povijesti čovječanstva. Imali su i flotu golemih brodova koje su dali sagraditi carevi Yonglo i Xuande iz dinastije Ming. Ta je flota bila tako velika da se idućih 500 godina brodovlje nijedne druge zemlje nije moglo mjeriti s njom. Na čelu te velebne flote bio je admiral Zheng He, musliman iz jugozapadne Kine.
OSVAJANJA, TRGOVINA I UBIRANJE DANKA
Prema zapisu koji smo djelomično citirali u uvodu članka, Zheng Heov zadatak bio je “iskazati dalekim narodima milost i dobrotu te im pokazati kakve ih blagodati očekuju ukoliko se podlože caru”. Do čega su dovela Zheng Heova putovanja? U zapisu nadalje stoji: “Narodi što žive nakraj svijeta postadoše podanici [kineskog cara]. (...) Tuđinci iz dalekih zemalja (...) dolažahu na carev dvor noseći razne dragocjenosti i vrijedne darove.”
Neke luke u koje je pristalo Zheng Heovo brodovlje
Povjesničari se spore oko toga zašto su carevi iz dinastije Ming slali Zheng Hea na plovidbe dalekim morima. Neki smatraju da je on bio predstavnik moćne, ali miroljubive zemlje koja je druge narode željela upoznati sa svojom kulturom. Drugi pak tvrde da je svrha njegovih putovanja bila pokoriti daleke zemlje i natjerati ih na podložnost kineskom caru. Povijest pokazuje da je Zheng He bogato darivao vladare koji bi mu izrazili dobrodošlicu te da im je jamčio političku potporu. No ako se neki vladar nije htio podložiti kineskom caru i plaćati mu danak, Zheng He bi ga napao, porazio i zarobio. Na koncu su deseci vladara čije su se zemlje nalazile diljem Indijskog oceana poslali svoje predstavnike u Kinu kako bi iskazali čast caru.
Kinesko brodovlje prevozilo je i vrhunski porculan, skupocjenu svilu te razne ukrase od lakiranog drva što su ih za vrijeme dinastije Ming izrađivali kineski zanatlije. Tom je robom Zheng He trgovao u dalekim lukama. Njegovi brodovi vraćali su se u Kinu natovareni slonovačom, začinima, dragim kamenjem, egzotičnim drvom i drugom robom koju su Kinezi smatrali vrlo vrijednom. Jednom je prilikom bila dopremljena čak i živa žirafa, što je u Kini izazvalo silno oduševljenje. Zahvaljujući bogatoj razmjeni materijalnih i kulturnih dobara ostatak svijeta mogao je barem donekle steći predodžbu o naprednosti kineske civilizacije 15. stoljeća.
No s vremenom je došao kraj tim velikim putovanjima. Svega nekoliko desetljeća nakon što se Zheng He posljednji put zaputio u daleki svijet Kina je prekinula trgovačke i diplomatske veze s drugim zemljama. Novi car i njegovi savjetnici, koji su bili pristaše konfucijanizma, smatrali su da Kinezi nemaju što tražiti izvan granica svoje zemlje te su nastojali spriječiti da u njihovu domovinu prodre i najmanji trag tuđinske kulture. Uništili su zapise o veličanstvenim pomorskim putovanjima, pa čak i same brodove. Tako su pustili da velebna flota koja im je donijela silno bogatstvo jednostavno padne u zaborav. Stanovnici Kine i ostalih zemalja svijeta tek su u novije doba saznali nešto više o slavnom brodovlju koje je pod zapovjedništvom admirala Zheng Hea nekoć plovilo nepreglednim morskim prostranstvima.
a Li je stara kineska mjerna jedinica za duljinu, čija se vrijednost s vremenom mijenjala. Smatra se da je u Zheng Heovo doba jedan li iznosio otprilike 500 metara.