Jesu li prirodne katastrofe Božja kazna?

NEKI smatraju da Bog uzrokuje prirodne katastrofe kako bi kažnjavao ljude. Drugi se ne slažu s tim mišljenjem. Neki pak ne znaju što bi mislili o tome. Jedan profesor religijskih znanosti kazao je: “Većina religija priznaje kako nitko ne može sa sigurnošću reći je li Božja volja da ljudi stradavaju u prirodnim katastrofama.”

No Biblija nam pruža jasan i logičan odgovor na to pitanje. Iz nje možemo saznati uzrokuje li Bog danas prirodne katastrofe kako bi kažnjavao ljude. Ona ujedno objašnjava zašto u današnjem svijetu ima tako puno patnji i nevolja.

Kako se Bog ophodio s ljudima u prošlosti?

Biblija nam otkriva dvije temeljne činjenice o Bogu, kojem je ime Jehova. Kao prvo, Bog je sve stvorio i stoga ima moć upravljati Zemljinim prirodnim silama (Otkrivenje 4:11). Kao drugo, njegova su djela uvijek u skladu s njegovim zakonima i načelima te vjerno odražavaju njegove plemenite osobine. U Malahiji 3:6 Bog kaže: “Ja sam Jehova, ja se ne mijenjam.” Imajući na umu te činjenice, razmotrimo dvije nevolje koje su se dogodile u davnoj prošlosti — opći potop u Noinim danima i veliku sušu koja je zavladala u doba proroka Ilije. Vidjet ćemo da se Bog u prošlosti znao poslužiti prirodnim silama kako bi izvršio osudu nad zlima, no uvijek je (1) upozorio ljude da će ih kazniti, (2) naveo razlog zbog kojeg to namjerava učiniti i (3) izbavio svoje vjerne sluge.

Potop u Noinim danima

Upozorenje:

Mnogo godina prije potopa Jehova je rekao Noi: “Ja ću, evo, pustiti vode potopa na zemlju da unište svako stvorenje pod nebom” (1. Mojsijeva 6:17). Noa, “propovjednik pravednosti”, upozoravao je ljude na ono što im se sprema, ali oni “nisu obraćali pažnju” (2. Petrova 2:5; Matej 24:39).

Razlog:

Jehova je rekao: “Vidim da je došlo vrijeme da učinim kraj svakome stvorenju, jer su zemlju ispunili nasiljem” (1. Mojsijeva 6:13).

Izbavljenje Božjih vjernih slugu:

Jehova je Noi dao detaljne upute o tome kako izgraditi arku u koju će se sa svojom obitelji moći skloniti kako bi preživio potop. Biblija kaže: “Samo su Noa i oni koji su s njim bili u arki ostali na životu” (1. Mojsijeva 7:23).

Velika suša u danima proroka Ilije

Upozorenje:

Prije nego što je Jehova prouzročio sušu u Izraelu, njegov je prorok Ilija najavio: “Ovih godina neće biti ni rose ni kiše, osim po [Božjoj] naredbi!” (1. Kraljevima 17:1).

Razlog:

Jehova je to učinio zato što su Izraelci štovali lažnog boga Baala. Ilija je rekao da ih je nevolja snašla zbog toga što su “ostavili zapovijedi Jehovine i pošli za Baalima” (1. Kraljevima 18:18).

Izbavljenje Božjih vjernih slugu:

Jehova se pobrinuo da u vrijeme velike suše njegovi vjerni sluge ne budu gladni (1. Kraljevima 17:6, 14; 18:4; 19:18).

Što iz tih izvještaja učimo o Bogu?

Nema nikakvog dokaza da Bog danas uzrokuje prirodne katastrofe kako bi zbog nečega kaznio ljude. Jehova je Bog koji ljubi pravdu i zato nikad nije pogubio “pravednika zajedno sa zlim” (1. Mojsijeva 18:23, 25). On je uvijek zaštitio ljude koji su mu bili poslušni. Danas u prirodnim katastrofama stradavaju i dobri i zli — bez ikakve razlike.

Očito je da prirodne katastrofe koje se događaju u naše vrijeme nemaju nikakve sličnosti s nevoljama koje je Bog uzrokovao u prošlosti. Štoviše, takvi nepredvidljivi događaji nisu u skladu s Božjim načinom postupanja niti s njegovom osobnošću. Biblija u Jakovu 1:13 kaže da Bog “nikoga zlom ne iskušava”, a u 1. Ivanovoj 4:8 na upečatljiv način oslikava Božju osobnost kad kaže: “Bog je ljubav.” On nipošto nije odgovoran za to što nevini ljudi stradavaju u strašnim olujama, potresima i sličnim prirodnim katastrofama. Hoće li takvim nevoljama ikad doći kraj?

Uskoro će doći kraj patnjama

Jehova Bog ne želi da ljudi stradavaju u prirodnim katastrofama. To se protivi onome što je naumio kad je stvorio ljude. On je htio da ljudi vječno žive u miru u svom prekrasnom zemaljskom domu. Kao što je to učinio u Noinim danima, Bog će opet ukloniti sve zlo sa Zemlje. Njegovi sluge diljem svijeta objavljuju vijest o tome. Na taj način Jehova i ovaj put upozorava ljude na ono što će se dogoditi te im tako pruža mogućnost da se spase (Psalam 37:9, 11, 29; Matej 24:14).