Pogled u svijet

Kopnene mine

Otavski sporazum, kojim se zabranjuje upotreba protupješačkih mina, dosad je potpisalo preko 135 zemalja, a Sjedinjene Države planiraju ga potpisati 2006. “Međutim, pojavio se uznemiravajući trend korištenja novih tehničkih izuma koji mijenjaju definiciju pojma zabranjena mina”, piše New Scientist. “Japanci (...) smatraju da se eksplozivne naprave postavljene na plažama ne može zvati protupješačkim minama ako se aktiviraju pomoću daljinskog upravljača. (...) Takve se naprave više ne nazivaju kopnene mine već su dobile naziv ‘uređaji za razbacivanje projektila’.” Vojska Sjedinjenih Država sada koristi protupješačke mine za zaštitu protutenkovskih mina, a radi i na izradi pokretnih protutenkovskih mina čiji je zadatak osujetiti pokušaje čišćenja minskog polja. Ako se neke mine uklone ili unište kako bi se napravilo prolaz kroz minsko polje, preostale robotske protutenkovske mine “otkrit će da neke mine nedostaju te će doslovno skakati po polju sve dok se ponovno ne rasporede tako da onemoguće prolaz”, izvještava časopis. Te takozvane “pametne” odskočne mine “imat će s donje strane snažan potiskujući klip koji će ih odbacivati na visinu od preko 10 metara”.

Duži životni vijek

Prema podacima iz jednog nedavnog izvještaja Ujedinjenih naroda o društvenom razvoju, u Peruu je u posljednjih 25 godina očekivani životni vijek porastao za 12,8 godina. U razdoblju od 1970. do 1975. očekivani životni vijek bio je 55,5 godina, a onda je između 1995. i 2000. porastao na 68,3 godine. List El Peruano piše da je povećanje očekivanog životnog vijeka rezultat poboljšanja zdravstvene skrbi, uslijed čega je u spomenutom razdoblju smrtnost novorođenčadi smanjena s 11,5 posto na 4,3 posto, a smrtnost djece mlađe od pet godina sa 17,8 posto na 5,4 posto. Očekuje se da će u idućih pet godina “23 posto stanovništva doživjeti 60 godina”, piše El Peruano.

Koristan vitamin

Kad radimo na kompjuteru, naše oči stalno reagiraju na svijetle i tamne točkice koje se pojavljuju na ekranu, piše poljski medicinski časopis Zdrowie. Ako su ti vizualni signali jači, oči troše više rodopsina, fotosenzitivnog pigmenta koji je potreban za vid. Vitamin A igra važnu ulogu u proizvodnji rodopsina. Časopis Zdrowie piše da su jetra i bakalarevo ulje bogati izvori vitamina A. Ljudi koji bi trebali smanjiti unos masnoća i kolesterola mogu jesti hranu u kojoj ima beta-karotena, tvari koju tijelo uz pomoć Sunčeve svjetlosti pretvara u vitamin A. Beta-karotena ima u žutom, narančastom, crvenom i zelenom povrću te u voću kao što su marelice, breskve, sušene šljive, dinje, lubenice i mango.

Nesreće i mobiteli

Korištenje mobitela može povećati opasnost od nesreće ne samo u cestovnom prometu već i u nekim drugim situacijama. Japanski željezničari kažu da su neki putnici koji čekaju na peronima toliko zaokupljeni razgovorom putem mobitela da zaboravljaju gdje se nalaze. List Asahi Evening News izvijestio je o nekoliko nedavnih nesreća. Jedna od njih desila se kad se neki mladić naginjao preko ruba perona dok je pričao putem mobitela. Kad se nesvjesno naklonio osobi s kojom je razgovarao, glavu mu je okrznuo vlak koji je stizao na stanicu. Srećom, zadobio je samo “ozljedu iznad desnog oka”. No u jednom drugom slučaju “srednjoškolac koji je razgovarao putem mobitela nagnuo se preko ruba perona te ga je usmrtio teretni vlak”. Osoblje koje radi na željezničkim kolodvorima kaže da ljudima ponekad mobiteli padnu na prugu. Jedan je 26-godišnjak skočio na prugu kako bi pokupio mobitel, no naišao je vlak koji ga je “potpuno smrskao”. Željezničko osoblje umoljava putnike “da imaju na umu kako na željezničkim peronima vrlo lako može doći do nesreće”.

Međuljudski odnosi i avionske nesreće

U članku iz singapurskog lista The Straits Times piše da su odnosi i komunikacija između članova posade u pilotskoj kabini jedan od nekoliko faktora koji mogu dovesti do avionske nesreće. U izvještaju stoji da “u Aziji na komunikaciju između kapetana i kopilota uvelike utječe njihov hijerarhijski položaj. Kapetan je šef čije se odluke ne smiju dovoditi u pitanje i zato kopilot koji primijeti nešto neuobičajeno možda oklijeva skrenuti na to pažnju, bojeći se da će se to shvatiti kao osporavanje kapetanovog autoriteta.” List piše da članovi posade ponekad otkriju nešto što bi moglo uzrokovati problem, no ne žele to reći “zato što bi se mogli suočiti s neodobravanjem”. Osim toga, možda smatraju da će drugi posumnjati u njihovu stručnost zbog “položaja koji zauzimaju u hijerarhiji”. Ako kopilot za vrijeme leta nije kadar otvoreno reći svoje mišljenje, to može povećati opasnost od nesreće.

Krajnje ugroženi koraljni grebeni

The Economist piše da se koraljni grebeni Indijskog oceana, koji se protežu od juga Afrike pa sve do Indije, nalaze u velikoj opasnosti. Biolozi mora nedavno su došli do alarmantnog otkrića, naime “u protekle dvije godine u tom je oceanu izumrlo 50-95% koraljnih grebena”. Razlog je to što koraljima smeta ako temperatura mora poraste za 1 do 2 Celzijeva stupnja iznad uobičajene i ako to potraje više od nekoliko tjedana. “Godine 1998. na području Sejšela temperatura mora tjednima je bila 3°C viša od prosjeka za to doba godine”, kaže se u izvještaju. Istraživači smatraju da je to “očit dokaz globalnog zagrijavanja”. Na Maldivima je u sezoni 1998/99. zbog izumiranja koraljnih grebena izgubljeno 63 milijuna dolara. Turisti koji očekuju da će vidjeti prekrasne koraljne grebene, piše The Economist, “razočarani su kad vide hrpe neuglednog sivog vapnenca”. Prema riječima Olofa Lindena, koji je sudjelovao u sastavljanju izvještaja, “u velikom dijelu tog biološki najraznolikijeg ekosistema na svijetu jednostavno je zavladao kaos”. Budući da koraljni grebeni imaju važnu ulogu u razmnožavanju riba, njihovo uništavanje znači da se crno piše i obalnom stanovništvu koje živi od ribarstva.

Umirovljenici i razvod braka

U Francuskoj je “u roku od četiri godine broj razvoda braka kod parova starijih od 55 godina porastao za 52 posto”, izvještava list Le Figaro. U istom je razdoblju stopa razvoda braka kod parova starijih od 70 godina porasla više nego dvostruko, s time da sada ima sve više slučajeva u kojima žene pokreću brakorazvodnu parnicu. Jedan od razloga za razvod očito su poteškoće u prilagođavanju na umirovljenički život. Problemi s kojima su supružnici mogli izlaziti na kraj dok je jedan od njih bio na poslu često im postaju nepodnošljivi kad su oboje kod kuće. Osim toga, porastao je i broj žena starijih od 50 godina koje su financijski neovisne. Kod tih žena, u usporedbi sa ženama iz prijašnjih generacija, postoji veća vjerojatnost da će se razvesti od nevjernog supruga. Umirovljeni muškarci često nađu neku mlađu partnericu, dok je među ženama šezdesetih ili sedamdesetih godina sve više onih koje nisu udovice, ali ipak ostaju same.

Francuzi i darežljivost

Žene su darežljivije od muškaraca, a stariji su ljudi darežljiviji od mladih. To su neki od zaključaka donesenih na temelju jednogodišnje ankete koja je provedena na inicijativu dobrotvornog društva Fondation de France. Rezultati pokazuju da polovina francuskog stanovništva pomaže drugim ljudima, a 28 posto ljudi čini to nekoliko puta godišnje, bilo da se radi o poklanjanju novca, vremena ili nekom drugom obliku davanja. U izvještaju je rečeno da “aktivan vjerski život i pripadnost nekom udruženju” potiču ljude da budu darežljiviji. Pariški list Le Monde na temelju spomenutog istraživanja opisuje tipičnog francuskog škrca kao neoženjenog mladog muškarca koji ne ide u crkvu i vjerojatno živi na obali Sredozemnog mora ili negdje na selu.

Neobuzdano širenje AIDS-a

U izvještaju Programa Ujedinjenih naroda za borbu protiv HIV/AIDS-a (UNAIDS) i Svjetske zdravstvene organizacije, u toku 2000. virusom AIDS-a zaraženo je preko pet milijuna ljudi. To znači da diljem svijeta ima preko 36 milijuna osoba zaraženih HIV-om, što je za preko 50 posto premašilo predviđanja iz 1991. Epidemija je naglo poharala područje Istočne Evrope, na kojem se broj zaraženih osoba — uglavnom onih koji intravenozno uzimaju drogu — gotovo udvostručio u roku od godinu dana. U izvještaju se ujedno kaže da je u bogatijim zemljama svijeta došlo do stagnacije u naporima za prevenciju AIDS-a i da se bolest širi prvenstveno među osobama koje intravenozno uzimaju drogu i homoseksualcima. S druge strane, izgleda da se na području supsaharske Afrike, na kojem je zaraženo 25,3 milijuna ljudi, broj novih zaraza prvi put stabilizirao. Od izbijanja epidemije od te je bolesti umrlo preko 21 milijun ljudi.