Bratislava — od drevnog riječnog prijelaza do modernog glavnog grada

ZAMISLITE da se možete vratiti u prošlost, u 1741. godinu. Zrak je nabijen iščekivanjem. Čuje se svečana glazba dok se ljudi guraju i tiskaju ne bi li prišli što je moguće bliže ulici kojom će uskoro proći svečana povorka. Tu su seljani u svojoj najboljoj odjeći i ponosni građani odjeveni po posljednjoj modi, zajedno s plemićima koji su došli vidjeti i biti viđeni. Dok ljudi radosno kliču, kraljevski poslanici dijele zlatnike i srebrnjake na kojima je lik mlade žene. Što je povod svem tom metežu? Marija Terezija, nadvojvotkinja Austrije, stiže u grad kako bi bila okrunjena za novu kraljicu Ugarske.

Vratimo se u sadašnjost. Ako biste željeli posjetiti mjesto ove značajne krunidbe, kamo biste trebali poći? Ne u Beč, gdje se danas brojni turisti dive kraljevskoj palači Marije Terezije, niti u Budimpeštu, glavni grad današnje Mađarske. Trebali biste posjetiti Bratislavu, grad smješten na Dunavu, 56 kilometara istočno od Beča.

Današnja je Bratislava, grad s nekih pola milijuna stanovnika, glavni grad živopisne Slovačke. U odnosu na susjedne glavne gradove — Budimpeštu, Beč i Prag — Bratislava se doima kao mlađa sestrica. No, ona je više od dva stoljeća bila glavni grad Ugarske i uživala je svu slavu koju je sa sobom donio taj privilegirani status. Ustvari, u ovom je gradu bilo okrunjeno 11 ugarskih vladara. No što ga čini toliko posebnim?

Drevno naselje

Bratislava se može pohvaliti atraktivnim položajem na Dunavu, po dužini drugoj rijeci u Evropi. U prošlosti je Dunav na ovom mjestu bio sporijeg toka i plitak, što je stvaralo prirodan prijelaz. Ovdje su ljudi zajedno sa stokom i kolima prelazili rijeku davno prije nego su mostovi povezivali njene obale. Tako je od drevnih vremena okolno područje koje čini današnju Bratislavu bilo raskrižje prometnih puteva. Već oko 1500. pr. n. e. jedan od Jantarnih puteva, važnih trgovačkih puteva koji su povezivali sjever i jug Evrope, prolazio je kroz grad. Kasnije se promet koji se odvijao riječnim prijelazom kontroliralo iz tvrđave s obližnjeg brda na kojem se danas nalazi bratislavski dvorac.

Kada biste se mogli vratiti u prošlost, na koga biste mogli naići na tom riječnom prijelazu? Pa, ako biste ovamo stigli otprilike u četvrtom stoljeću pr. n. e., dočekali bi vas Kelti, koji su ovo područje učinili centrom svoje kulture. Spomenuti brijeg bio je neka vrsta akropole za tamošnju keltsku zajednicu, koja je proizvodila lončariju i kovala novac.

Što ako biste posjet obavili početkom naše ere? Ukoliko biste znali nešto latinskog, možda biste mogli razgovarati s mještanima, jer su Rimljani dotada proširili svoje sjeverne granice do Dunava. Međutim, u isto biste vrijeme mogli sresti i Germane, koji su pristizali sa zapada.

Ako biste u posjet došli kasnije, u vrijeme srednjeg vijeka, recimo u osmom stoljeću, našli biste se u sredini u kojoj se stapaju etničke kulture. Dotad se već zbila velika seoba naroda, pa su Slaveni s istoka već počeli naseljavati ovo područje. Mađari su se nastanili na jugu, a prodrli su i u područje Bratislave. No nekako je prevladao utjecaj Slavena. To je vidljivo iz slavenskog imena prve prave tvrđave tog područja, koja je sagrađena u desetom stoljeću. Bila je poznata kao Brezalauspurc, što znači “Braslavova tvrđava” — vjerojatno po imenu jednog visokog oficira. Iz tog je naziva izvedeno slovačko ime Bratislava.

Srednjovjekovni grad

S vremenom je zemlja sada poznata kao Slovačka postala dio Ugarske. Jedan povijesni zapis koji datira iz 1211. n. e. označava bratislavsku tvrđavu najbolje utvrđenom tvrđavom u Ugarskoj. Trideset godina kasnije ta se procjena pokazala opravdanom kada je tvrđava odoljela najezdi tatarskih napadača. Taj je uspjeh doprinio razvoju naselja u okolici tvrđave, a 1291. ugarski kralj Andrija III dao je gradu sva prava slobodnog kraljevskog grada. Njegovi su građani tako dobili pravo da sami biraju gradonačelnika, da transportiraju svoju robu Dunavom i da slobodno trguju “i na vodi i na kopnu”. Budući da su na sunčanim obroncima koji su pripadali gradu vinogradi dobro uspijevali, od velikog je značaja bilo pravo građana da vino koje su sami proizveli prodaju čak i ako nisu imali obrt za to.

Kasniji su ugarski kraljevi davali gradu dodatna prava, koja su doprinijela daljnjem razvoju. Godine 1526. Bratislava je započela svoje dugo vladanje kao glavni grad Ugarske, a taj je položaj zadržala do 1784. U međuvremenu je etnički sastav Bratislave postao još raznolikiji. Njeno, pretežno slavensko i mađarsko, stanovništvo povećalo se priljevom Nijemaca i Židova. U 17. stoljeću, kako se tursko osvajanje širilo prema zapadu i sjeveru, brojni su Hrvati potražili utočište na području Bratislave, što su učinile i češke izbjeglice bježeći za vrijeme tridesetogodišnjeg rata između katolika i protestanata koji je bjesnio zapadnije u Evropi.

Bratislava u 20. stoljeću

Do početka 20. stoljeća Bratislava je postala multinacionalan, multikulturalan grad. U to je vrijeme najsigurniji način da se u trgovini dobije ono što se treba bio da se govori njemački ili mađarski. No Česi i Romi također su igrali značajnu ulogu, kao i židovska zajednica. Prije prvog svjetskog rata samo su oko 15 posto stanovništva bili Slovaci. No do 1921. Slovaci su postali najbrojnija među mnogim nacionalnostima u gradu.

Ubrzo su se crni oblaci drugog svjetskog rata nadvili nad Evropom. Tada je započela tužna strana povijesti Bratislave, koja je uznemirila etnički sklad grada. Najprije su Česi bili prisiljeni otići. Zatim su bili deportirani romski i židovski stanovnici, a tisuće ih je na koncu umrlo u koncentracionim logorima. Po završetku drugog svjetskog rata većina je stanovnika koji su govorili njemačkim jezikom također bila deportirana. S vremenom su se pripadnici svih tih etničkih grupa vratili u svoj stari rodni grad i svojom prisutnošću sve do danas obogaćuju atmosferu Bratislave.

Posjet Bratislavi danas

Zašto nam se ne biste pridružili u kratkoj šetnji današnjom Bratislavom? Najprije ćemo obići prelijepi obnovljeni bratislavski dvorac. Iz vrta u dvorcu uživamo u panorami grada koji se smjestio s obje strane Dunava.

Spustivši se niz brijeg, odmah podno dvorca, dolazimo u Stari grad, povijesno središte Bratislave. Dok hodamo slikovitim uskim ulicama, u zraku se osjeća miris prošlih stoljeća. Divimo se lijepoj arhitekturi palača i gradskih kuća. Ako želite, možemo svratiti u jednu od starih kavana na šalicu kave ili čaja i pojesti neki od čuvenih bratislavskih kolača s orasima ili makom.

Čitave godine posjetioci uživaju šetajući duž obala Dunava pored Starog grada. Ovdje ne mogu zaobići simbol moderne Bratislave — Novi most s restoranom na vrhu nakošenog tornja. Arhitektonska izvedba odaje dojam da restoran visi nad Petržalkom, stambenim naseljem s druge strane rijeke.

Ako vam se učini da se u Bratislavi mnogo gradi, u pravu ste. Pored nedavno obnovljenih dijelova Starog grada, tijekom 1990-ih niknula su poput gljiva atraktivna zdanja od čelika i stakla, a mnoga su još u izgradnji. Upravo ti uredski objekti, poslovni centri i banke daju gradu njegov moderan izgled.

Sigurno biste htjeli imati i neki lijepi suvenir s putovanja. Onda možemo svratiti u trgovinu u kojoj se prodaju rukotvorine, poput prekrasnih čipkastih stolnjaka ili lutaka odjevenih u narodnu nošnju. Ili, ako više volite, možemo otići na otvorenu tržnicu na glavnom trgu, gdje možete kupovati baš kao što to stanovnici Bratislave rade već stoljećima.

Možda ćete htjeti obići i lijepu podružnicu Društva Watch Tower koja se nalazi u gradu. Ako jednoga dana doista posjetite Bratislavu, sigurno ćete uživati u slikovitom modernom glavnom gradu koji je izrastao iz drevnog riječnog prijelaza.