Pogled u svijet
Upozorenje s obzirom na sljepoću
“Preko 200 000 Kanađana boluje od glaukoma, a samo je polovica njih toga i svjesna”, pišu novine The Prince George Citizen. Glaukom je jedan od glavnih uzroka sljepoće i uzrokuje polagano odumiranje živčanih stanica u pozadini oka. To dovodi do postupnog sužavanja vidnog polja na perifernom dijelu, dok je centralno vidno polje pošteđeno sve do posljednjih stadija bolesti. Mnogi koji boluju od glaukoma ne traže liječničku pomoć, budući da ne osjećaju bol i još uvijek mogu voziti automobil, čitati i obavljati većinu poslova. Prema podacima Kanadskog društva za istraživanje glaukoma, u skupinu najugroženijih spadaju starije osobe, osobe kojima je netko u obitelji već bolovao od glaukoma, osobe crne rase starije od 40 godina te osobe koje imaju visoki očni tlak. “Kad bismo one koji spadaju u visokorizičnu kategoriju uspjeli navesti da odu na liječnički pregled, već bismo napola dobili bitku”, rekao je dr. Neeru Gupta, ravnatelj odjela za liječenje glaukoma u bolnici St. Michael u Torontu. “Poanta je u tome da se ranim otkrivanjem bolesti i liječenjem može spasiti vid.”
Gradska buka nasuprot slatkom snu
Prema podacima talijanskog Ministarstva za zaštitu okoliša, preko 40 milijuna Talijana — oko 72 posto stanovništva — izloženo je tijekom dana jakoj buci. Neke od mogućih štetnih posljedica dugotrajnog izlaganja takvoj buci jesu ubrzano kucanje srca, oscilacije arterijskog tlaka i plućnog kapaciteta, gastritis i mučnina, izvještava Corriere della Sera. U velikim gradovima prometna buka ometa normalan san. Po noći gradska buka može prelaziti jačinu od 70 decibela, a time raste i vjerojatnost skraćivanja perioda dubokog sna i sanjanja. Lucia Venturi, znanstvena direktorica talijanskog ekološkog udruženja Legambiente, kaže: ‘Procjenjuje se da svaki čovjek koji se ubraja u 18 milijuna stanovnika velikih gradova svake noći gubi 30 minuta sna. To znači da svaka osoba godišnje provede 22 besane noći.’
Da li pohvaliti inteligenciju ili trud?
Mnogi roditelji smatraju da je za djecu dobro kad im se upućuje pohvale na račun njihove inteligencije. Međutim, novija istraživanja pokazuju da takve pohvale zapravo mogu potkopati njihovu motiviranost i uspješnost pri obavljanju raznih zadataka u budućnosti, izvještava Columbia Magazine, koji objavljuje njujorški Columbia University. Prema mišljenju profesorice Carol Dweck, daleko je bolje pohvaliti djecu za marljiv rad, jer to djeluje stimulativno na njihovu sposobnost da se bore sa životnim izazovima. “Djeci koju se hvali zbog inteligencije više je stalo do toga da ih se smatra pametnima i često im je važnije da zablistaju pred drugima nego da nešto nauče”, primjećuje gđa Dweck. S druge strane, izvještaj je spomenuo da će se djeca koju se pohvaljuje za trud i ustrajnost vjerojatnije usredotočiti na učenje i izlaženje na kraj s neuspjehom. “Stoga će toj djeci biti važnije da nešto nauče nego da ispadnu pametna”, primjećuje gđa Dweck. “Osim toga, ne predaju se lako, a to je zato što neuspjeh ne uzimaju previše k srcu.”
Leteći palikuće
Sumnja se da su vrane uzrokovale dva požara u Kamaishiu (Japan). U prvom slučaju, vatrogasci koji su krenuli u gašenje zapaljenog travnjaka u blizini groblja pronašli su dokaze koji bacaju krivnju na vrane. Nihon Keizai Shimbun objašnjava: “Vrane su pokupile kolače koje su ljudi ostavili na grobu, a odmah nakon toga izbio je požar na mjestu kamo su odletjele. Nestalo je i nekoliko mirišljavih štapića, koji su bili zapaljeni i ostavljeni na grobu, dok su na mjestu gdje je izbio požar pronađene svijeće, koje su očito ispustile vrane.” Otprilike godinu dana kasnije, izvijestile su novine Daily Yomiuri, u tom istom području izbio je požar na obronku brda. Tamo je jedan vatrogasac vidio vranu koja je letjela noseći u kljunu zapaljenu kartonsku kutiju i ispustila je u obližnju rijeku. Vatrogasci su nedaleko od mjesta gdje je izbio požar pronašli ostatke još jedne spaljene kutije. Gdje su vrane ovaj put pronašle baklje pomoću kojih su izazvale požar? Ustanovljeno je da je neki mještanin u kotlu spaljivao prazne kutije od čipsa.
Opasno je biti naoružan
“U slučaju otmice automobila naoružanim žrtvama prijeti gotovo četverostruko veća opasnost da budu ubijene nego onima koje nisu naoružane”, pišu novine The Natal Witness iz Južnoafričke Republike. Izvještaj dodaje da kod “naoružanih žrtava postoji četverostruko veća mogućnost da će im napadači oduzeti oružje nego da će ga one same upotrijebiti”. Analiza policijskih izvještaja pokazala je da su kod otmica napadači pucali u žrtve u 12 posto slučajeva. Međutim, ta je brojka narasla na 73 posto kada su žrtve u samoobrani posegle za oružjem. Istraživač Antony Altbeker je zaključio: “Premda se zbog posjedovanja oružja možete osjećati sigurnije, to ne znači da uistinu i jeste sigurni.”
‘Kornjačina autocesta’
U prosincu svake godine 10 000 golemih želvi vraća se zbog parenja na maleni otok Ascension u Atlantskom oceanu. Prateći njihovo kretanje satelitskim putem, britanski i talijanski znanstvenici nedavno su otkrili “kornjačinu autocestu” na relaciji između spomenutog otoka i hranilišta te životinje u blizini brazilskog obalnog grada Recifea, izvještava londonski The Times. Na kraju sedmomjesečne sezone gniježđenja, sve se kornjače istim putem vraćaju prvih 300 kilometara prema Brazilu. Potom malo skreću s puta i odlaze na različita hranilišta. No što se dešava s novoizlegnutim kornjačama, koje nemaju snage plivati još 2 000 kilometara do Brazila? Morske ih struje nose posvuda po Atlantiku i Karipskom moru, a hrane se meduzama i planktonom. Smatra se da nakon pet do šest godina te kornjače samostalno kreću prema hranilištima u Brazilu. Zatim se u starosti od oko 20 godina priključuju ogromnom broju kornjača koje se sele natrag na otok Ascension da bi se tamo parile.
Sve je više djece vojnika
“Djecu se i dalje šalje u rat, a broj te djece porastao je s oko 250 000 prije dvije-tri godine na današnjih 300 000”, izvještava Go Between, publikacija nevladine kontaktne agencije Ujedinjenih naroda. Vojnici dječjeg uzrasta — neki u dobi od svega osam godina — trenutno su angažirani u preko 30 oružanih sukoba diljem svijeta. Prema riječima Olare Otunnua, posebnog predstavnika generalnog sekretara UN-a za problem djece u oružanim sukobima, “djeca prisilno postaju oružje za ratovanje, odrasli ih regrutiraju ili otimaju te pretvaraju u vojnike, sileći ih da na taj način surovo iskaljuju njihovu mržnju”. U pokušaju da se spriječi daljnji porast broja djece angažirane u ratu, Fond Ujedinjenih naroda za pomoć djeci podržao je prijedlog “da se dobna granica za regrutaciju povisi na 18 godina te da se regrutiranje osoba mlađih od te dobi proglasi ratnim zločinom”, stoji u publikaciji Facts & Figures 1998.
Starije osobe koriste Internet
“Najnovije demografsko istraživanje Interneta pokazuje da je broj starijih osoba [u dobi od 50 i više godina] koje koriste Internet veći nego što se to ranije mislilo”, izvještava novinarka Maria Seminerio iz ZDNet-a. Prema riječima Tima Cobba, direktora organizacije koja je provela spomenuto istraživanje, “to je dokaz da popularnost Interneta raste u svim slojevima društva i da on više ne spada samo u domenu ljudi koji se razumiju u tehniku”. Naprimjer, danas u Sjedinjenim Državama najmanje 40 posto osoba starijih od 50 godina ima osobno računalo, dok 70 posto njih navodno surfa po Internetu.
AIDS — “vodeća smrtonosna zarazna bolest”
“Gledano u globalnim razmjerima, AIDS je sada vodeća smrtonosna zarazna bolest”, konstatira Peter Piot, generalni direktor programa Ujedinjenih naroda za borbu protiv AIDS-a. Časopis Science izvještava da je 1997. AIDS zauzimao sedmo mjesto na ljestvici najopasnijih smrtonosnih bolesti na svijetu. Međutim, 1998. nadmašio je sve druge bolesti izuzev ishemije srca, cerebrovaskularnih bolesti i akutnih bolesti donjeg dišnog trakta, s tim da su to sve nezarazne bolesti. AIDS je također postao vodeća smrtonosna bolest u Africi, nadmašivši čak i nezarazne bolesti. Prošle je godine samo u Africi odnio otprilike 1 830 000 života — dvaput više nego malarija, koja na ljestvici najsmrtonosnijih bolesti na tom kontinentu zauzima drugo mjesto.
Mame pod stresom — bebe pod stresom
Kad je trudnica stalno izložena stresu, to se može štetno odraziti na razvoj njene još nerođene bebe, izvještavaju kanadske novine National Post. Prema riječima Pathika Wadhwe, s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Kentuckyu (Lexington, Kentucky), uvjeti koji vladaju u maternici “utječu na razvoj bebe, a ako je majka često izložena stresu to bi se moglo štetno odraziti na bebinu otpornost na bolesti”. Kod trudnica koje su izložene stresu također postoje “veće šanse za prijevremeni porođaj”, kaže se u izvještaju. Istraživači sa Sveučilišta Clemson u Južnoj Karolini kažu da “vježbe opuštanja mogu pomoći trudnim ženama koje su pod stresom da smanje krvni tlak, čime bi stvorile zdravije uvjete za razvoj bebe u maternici”.